page 1 dekubitus-model obezbedjenja kvaliteta sestrinske nege autor: stanojević milka
TRANSCRIPT
Page 1
DEKUBITUS-DEKUBITUS-MODEL MODEL
OBEZBEDJENJA OBEZBEDJENJA KVALITETAKVALITETA
SESTRINSKE SESTRINSKE NEGENEGEAutor: StanojeviAutor: Stanojević Milkać Milka
Page 2
CILJ RADACILJ RADA::
Ukazati na značaj sestrinskih procedura u prevenciji dekubitusa Ukazati na znacaj pracenja i prevencije dekubitusa na svim odeljenjima Kbc”B.Kosa” i analiza istihUkazati na potrebu za adekvatnim pomagalima u zdravstvenoj nezi kod prevencije dekubitusa Sestrinskim istraživanjima uticati na poboljšanje resursa u procesu prevencije dekubitusa Ukazati na značaj timskog rada
Page 3
KOŽA(lat.Cutis)
Koža predstavlja omotač tela koji je u neposrednom dodiru sa spoljašnjom sredinom.Prekriva celo telo i jedan je od najvećih sistema organa ljudskog organizma.Ukupna površina kože odraslog čoveka je između 1.5 i 2m*,a zauzima oko 16% od ukupne tel.težine. Debljina je promenljiva i kreće se od 0.5 do 4 mm.Najtanja je na očnim kapcima, a najdeblja je na dlanovima i petama.
Page 4
Građa kože:
pokožica (epidermis)
krzno (dermis)
potkožno tkivo(subcutis)
Page 5
Osnovne uloge kože:
zaštitna
homeostatska-održavanje stalnog sastava unutrašnje sredine
metabolicka-razmena materija
ekskretorna
čulna
termoregulatorna
Page 6
Šta je dekubitusŠta je dekubitus??
DekubitusDekubitus(lat.Decumbare) je oštećenje kože i potkožnog tkiva, izazvano konstantnim pritiskom duže vreme na meka tkiva koja direktno naležu na kost.Konstantan pritisak na kožu pritiska krvne sudove koji je snabdevaju hranjljivim sastojcima i kiseonikom.
Page 7
Faktori rizika:
Egzogeni(spoljni):neadekvatan ležajnabori na posteljini i
ličnom rubljunečista i vlažna kožasredstva za
imobilizacijumesto pritiska proteze,
trahealne kanile ili trajnog katetera
Endogeni(unutrašnji):poremećaj metabolizma i
ishrane(pothranjenost i gojaznost)
cirkulatorni poremećajihronične i terminalne bolestiortopedski problemigubitak senzibiliteta kožeprodužena sedacija i analgezija
Page 8
Predilekciona mesta:
potiljačna kvrga
grebeni lopatice
rtni nastavci kičmenog stuba
sedalna kost
kukovi
kolena
gležnjevi
pete
laktovi
Page 9
Mehanizam nastanka:Mehanizam nastanka:
pritisak
smicanje
trenje
Page 10
Klinički znaci dekubitusa:
Page 11
II stadijum- CRVENILOCRVENILO
Traje duže od sat vremena nakon prestanka pritiska.
Koža je očuvanog integriteta i tvrda.
Temperatura kože se razlikuje od okolne kože.
U ovom stadijumu promene su reverzibilne.
Page 12
IIII stadijum- OŠTEĆENJE EPIDERMAOŠTEĆENJE EPIDERMA
Na zahvaćenom delu kože a delimično i potkožnom tkivu, javljaju se mehurići. Integritet kože je oštećen i dobija purpurno plavu boju. Postoji i alteracija ćelija u epidermu (spoljni sloj kože).
Page 13
IIIIII stadijum-OŠTEĆENJE POTKOŽNOG TKIVAOŠTEĆENJE POTKOŽNOG TKIVA
Pojava smeđe boje kože i nekroze tkiva u zahvaćenom području sa vidljivim mišićima.
Klinički,ovaj stadijum karakteriše pojava infekcije i značajna oštećenja tkiva koja su ireverzibilna.
Page 14
IV IV stadijum –ZAHVAĆEN MIŠIĆ(kost,tetiva)ZAHVAĆEN MIŠIĆ(kost,tetiva)
Karakterišu duboki ulkusi, sa potpuno razorenim mišićima i vidljivim delovima kosti.
Transudacija tkivne tečnosti
je velika. I ovaj stadijum karakteriše infekcija i ireverzibilne promene.
Page 15
Komplikacije:Komplikacije:
InfekcijaDehidracijaAnemija Hipoproteinemia Hidroelktrolitski dizbalansSepsa (u stadijumu III i IV )OsteomijelitisMaligna alteracija
(karcinomatoza)
Page 16
LeLečenječenje dekubitusa dekubitusa::
Lečenje je veoma složen i dug proces koji zahteva multidisciplinaran pristup i angažovanje lekara različitih specijalnosti,fizioterapeuta,med.sestara i pomoćnog medicinskog osoblja.
Page 17
Konzervativno lečenjeKonzervativno lečenje
adekvatan higijensko-dijetetski režimpreraspodela pritiska na rizičnim područjimaupotreba antidekubitalnih pomagala primena različitih obloga (alginati i hidrokoloidi) primena fototerapije(Bioptron lampa)kontrola laboratorijskih analiza i blagovremena korekcijaprevencija infekcije
Page 18
Fiziologija zarastanja rane
Zarastanje rane- proces tokom kojeg organizam zamenjuje i obnavlja funkcije oštećenog tkiva.
1.Hemostaza (zaustavljanje krvarenja)- Krvarenje rane Vazokonstrikcija (stezanje) krvnih sudova Slepljivanje i agregacija i spajanje trombocita Koagulacija
2.Zapaljenska faza Rano zapaljenje rane Kasno zapaljenje rane
3.Proliferativna faza 4.Maturacija ili remodelacija
Page 19
Hirurško lečenjeHirurško lečenje
Necrectomia-radikalno izrezivanje odumrlog tkiva
Osteotomia-uklanjanja upalno promenjenih delova kosti
Zatvaranja defekta lokalnim kožnim ili mišićnim režnjevima
Page 20
Težina posla- količina truda
Troškovi lečenja
Page 21
Sestrinske intervencije u Sestrinske intervencije u prevenciji dekubitusaprevenciji dekubitusa
Page 22
„„Jedinstvena je uloga medicinske sestre Jedinstvena je uloga medicinske sestre pomagati pojedincu, pomagati pojedincu,
bolesnom ili zdravom, bolesnom ili zdravom, u obu obaavljanju onih vljanju onih
aktivnosti koje doprinose aktivnosti koje doprinose zdravlju ili oporavku (ili zdravlju ili oporavku (ili
mirnoj smrti)mirnoj smrti),, a koje bi poja koje bi pojeedinac dinac
obavljao samostalno obavljao samostalno kada bi imao potrebnu kada bi imao potrebnu
snagu, volju ili znanje“.snagu, volju ili znanje“.
Virgina Henderson, Osnovna načela zdravstvene nege - 1960
Page 23
UTVRDJIVANJE POTREBAUTVRDJIVANJE POTREBA
DEFINISANJE SESTRINSKE DIJAGNOZE
INTEGRITET KOINTEGRITET KOZE OSTECENZE OSTECENU SMISLU-AKTUELNOU SMISLU-AKTUELNO
INTEGRITET KOZE OSTECENINTEGRITET KOZE OSTECENU SMISLU-POTENCIJALNOU SMISLU-POTENCIJALNO
SESTRINSKA ANAMNEZA
Page 24
Dijagnoze u procesuDijagnoze u procesu zdravstvene negezdravstvene nege
Dijagnoza koju postavlja
medicinska sestra opis je aktuelnog ili potencijalnog zdravstvenog problema
koji su medicinske sestre s
obzirom na edukaciju i iskustvo sposobne i ovlaštene tretirati.
(Gordon, 1976.)
Page 25
Za pacijente kod kojih se smatra da su pod povećanim rizikom od nastanka dekubitusa treba preduzeti adekvatnu preventivnu strategiju od samog početka.
Primarni cilj je očuvanje integriteta kože
Koje mere prevencije preduzimamo? -redovno proveravati rizična mesta i pravovremeno uočavati crvenilo, -proveravati da li crvenilo bledi na pritisak ili ne, -registrovati koliko dugo je prisutna reaktivna hiperemija nakon
promene položaja -redovno procenjivati sve faktore rizika -sprovoditi adekvatan higijensko-dijetetski tretman -preraspodela pritiska na rizicnim podrucjima primenom
antidekubitalnih pomagala -podučiti bolesnika postupcima za prevenciju dekubitusa,...
Uvođenje preventivne strategije kod prvih znakova dekubitusa predstavlja -sekundarnu prevenciju.
Page 26
Šta postizemo adekvatnom preventivnom strategijom?
Vreme angažovanja sestara je racionalizovano Smanjuje se -rizik od bolničkih infekcija,
-učestalost potencijalnih komplikacija,
-upotreba lekova i drugih sredstava.Viši je nivo higijenske bezbednosti bolesničkog prostora
Skraćuje se dužina boravka bolesnika u ustanovi Rehabilitacija i resocijalizacija bolesnika obavlja se brže
i uspešnijePostiže se zadovoljstvo bolesnika
Page 27
Kako se pacijenti sa rizikom od Kako se pacijenti sa rizikom od dekubitusa identifikuju?dekubitusa identifikuju?
U proceni rizika za nastanak dekubitusa koriste se:
Norton skala, Braden skala, Gosnell-ova skala, Waterlow, Knoll skala.
U Kbc,,B.Kosa” koristi se Norton skala usvojena od strane kolegijuma glavnih sestara.
Page 28
Norton skala Doreen Norton-1962.godine Norton skala upotrebljava se u svrhu procene rizika za nastanak dekubitusa.
Mogući raspon bodova je od 5-20 Što je stanje pacijenta ozbiljnije,
ubeležiti manje poena. Po dodeli poena nizak skor
ukazuje na visok rizik od pojave dekubitusa i obrnuto.
Visok skor ne znači da se
dekubitus ne može javiti.
Page 29
PREVENTIVNE MERE KOD VISOKOG STEPENA RIZIKA
(Norton skor 14 i 13)
Smeštaj bolesnika u adekvatan i udoban krevetSvakodnevno održavanje lične higijene celog telaPreventivno menjanje položaja bolesnika na dva sata + po potrebiKontinuirano praćenje i održavanje svih preostalih psiho-fizičkih funkcija kod bolesnikaKontrola inkontinencijeSprovođenje adekvatne ishraneZdravstveno-vaspitni rad
Page 30
PREVENTIVNE MERE KOD VEOMA VISOKOG STEPENA RIZIKA
(Norton skor 12 i niže)
Smeštaj bolesnika u adekvatan i udoban krevetRedovno održavanje lične higijene celog tela prema dnevnom planu negePreventivno menjanje položaja bolesnika na pola sata + po potrebiPostepeno podizanje bolesnika iz posteljeMasiranje predilekcionih mesta Kontinuirano praćenje i održavanje svih preostalih psiho-fizičkih funkcija kod bolesnikaKontrola inkontinencije Sprovođenje adekvatne ishraneZdravstveno-vaspitni rad
Page 31
Sestrinske intervencije u lečenju dekubitusa
Page 32
I stadijumI stadijum
Cilj aktivnosti-Sprečiti dalju pojavu pasivnog crvenila
sprovoditi pravilnu i redovnu higijenu celog tela bolesnika prema dnevnom planu zdr.nege,repozicioniranje,mobilizacija i vertikalizacija pacijenta(u zаvisnosti od hemodinamskog stanja)prevencija ozleda kože primenom antidekubitalnih pomagala
Page 33
II stadijumII stadijum
Cilj aktivnosti- Sprečiti pojavu infekcije površinskog oštećenog sloja kože
nastavlja se sa primenom svih mera iz prethodnog stadijumakonsultacija fizijatra
(primena Bioptron fototerapije)primena hidrokoloidnih i alginatnih obloga
Page 34
III stadijumIII stadijum
Cilj aktivnosti-Sanirati dekubitalne promene i sprečiti
pojavu infekcije
konsultacija hirurga
uzimanje brisa rane i primena propisane antibiotske terapije prema antibiogramu,
tretman dekubitalne rane po svim principima asepse i antisepse.
Page 35
IV stadijum
Cilj aktivnosti-Sprečiti dalje komplikacije
intervencija hirurga (ekscizija nekrotičnog tkiva)
Aktivnosti sestre su usmerene na tretman dekubitalne rane po svim principima asepse i antisepse
Page 36
Zablude?
Dekubitusi se veoma retko javljaju u bolnicama
Svaki dekubitus se može prevenirati
Svaki dekubitus je rezultat loše sestrinske nege
Upotreba specijalnih kreveta ili opreme sprečava nastanak dekubitusa
Page 37
Primer iz prakse...Primer iz prakse...
Page 38
Page 39
Page 40
Page 41
Page 42
Page 43
Medicinska pomagala
Medicinske sestre kao nosioci zdravstvene nege (prema podacima SZO,pružaju 69% usluga u sistemu zdravstvene zaštite), treba da definišu neophodne kriterijume i standarde za pomagala, sredstva i opremu koju koriste na polju negovanja.
Cilj je-postići efikasnije i kvalitetnije sprovođenje nege kao i preventivnih mera.
Page 44 Nadanja...
Page 45
Šta je kvalitetna zdravstvena nega i zašto je trebamo obezbediti?
KKvalitet(lat.qualitis)-valitet(lat.qualitis)-da nesto ima dobra svojstva,osobine ili vrednosti.
Broks-sugerise da je kvalitet-proces neprekidnog poboljsanja
Kvalitetna zdravstvena nega se definiše kao nega koja se pruža u skladu sa ustanovljenim standardima i principima sestrinske profesije
Potrebe za sestrinskim obezbeđenjem kvaliteta kao i upravljanjem kvalitetom proizilazi iz 4 razloga:
Profesionalni Pravni Socijalni Ekonomski
Page 46
ZaključakZaključak
Savremeni tretman bolesnika sa dekubitusom zahteva- koordiniranje i usklađivanje na svim nivoima rada,
što je moguće kvalitetno obezbediti samo uz: izgradjivanje visoko etički koncipiranih stavova, nova i stalno obnavljana znanja i veštine, kontinuirano planiranje prevencije, kontrolu svih procesa rada u oblasti zdravstvene nege.
Page 47
HVALA HVALA NA NA PAŽNJI.....PAŽNJI.....