Na temelju lanka 44

Na temelju lanka 44. stavka 8. Zakona o eksplozivnim tvarima (Narodne novine, broj 178/04., 109/07. i 67/08.), ministar unutarnjih poslova, uz suglasnost ministrice zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, donosi

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAINU PROVEDBE SIGURNOSNIH MJERA KOD SKLADITENJA EKSPLOZIVNIH TVARI(Proieni tekst, Narodne novine, broj 26/09, 41/09, 66/10)

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

1) Ovim Pravilnikom propisuju se prostorni i tehniki uvjeti koje moraju ispunjavati prostori za smjetaj, uvanje i dranje eksplozivnih tvari, mjere zatite od poara, eksplozija i ostale mjere sigurnosti koje se provode pri skladitenju eksplozivnih tvari pravnih i fizikih osoba koje skladite eksplozivne tvari za gospodarsku i/ili vojnu uporabu, ukljuujui i neupotrebljive eksplozivne tvari (gospodarskog ili vojnog podrijetla) koje su rezultat procesa razminiranja ili nekog drugog izvora.

2) Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na eksplozivne tvari i skladita eksplozivnih tvari u vlasnitvu Republike Hrvatske na koritenju u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

lanak 2.

1) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedee znaenje:

Eksplozivne tvari podrazumijevaju eksplozive, pirotehnike i pogonske tvari, ukljuujui i proizvode punjene tim tvarima (tehnike, sportske, gospodarske i vojne namjene, te sredstva za zabavu) iji je uinak ovisan o tim tvarima.

Eksplozivne tvari obuhvaaju i neispravna ili nekompletna sredstva, rezultat procesa razminiranja, nedovrene proizvodnje, dijelova sredstava ili nekog drugog izvora.

Tvari koje nisu definirane kao eksplozivne tvari, a po svojim svojstvima odgovaraju eksplozivnim tvarima, definiraju se prema istovrsnoj ili najslinijoj eksplozivnoj tvari (neovisno o komercijalnom nazivu eksplozivne tvari, proizvoakoj specifikaciji, kompoziciji ili mjeavini eksplozivnih tvari), a detaljnija klasifikacija odredit e se temeljem fizikalno kemijskih svojstava i funkcionalnih karakteristika te tvari.

(A) visokoeksplozivne tvari inicijalne eksplozivne tvari (osjetljive na udar, trenje, toplinu i sl), detonatorske i inicijalne kapsle, detonirajui tapini, visokobrizantni eksplozivi, binarni eksplozivi u pomijeanom stanju, eksplozivne emulzije i gelovi (osjetljivi na iniciranje detonatorskom kapslom) i sl.;

(B) niskoeksplozivne tvari eksplozivne tvari kod kojih se prilikom aktiviranja (u uvjetima skladitenja) oekuje razgradnja deflagracijom, kao malodimni i kompozitni baruti, crni barut, sporogorei tapin, upaljai, pirotehnike mase, pirotehnika sredstva iz klase (1.3) i sl.;

(A) postojane tvari eksplozivne tvari neosjetljive na iniciranje detonatorskom kapslom, kao razne vrste amonij-nitratnih eksploziva, eksplozivni gelovi i emulzije i sl.;

eksploziv podrazumijeva svaku kemijsku tvar ili mjeavinu ili sredstvo kojem je osnovno ili zajedniko svojstvo da funkcionira eksplozijom

pirotehnika tvar kemijska mjeavina koja po izgaranju i bez eksplozije proizvodi vidljiv uinak bljeska, svjetla, dima, vatre i zvuka ili ima vremenski uinak (kanjenje)

pogonske tvari podrazumijeva kemijske tvari ili mjeavine kojima je osnovna funkcija da izgaranjem i bez eksplozije proizvode pogonsko ili potiskivajue djelovanje

amonijev nitrat (isti) NH4NO3 je kemijska tvar koja slui za proizvodnju eksplozivnih tvari.

detonatorska kapsla (detonator) je sredstvo koje sadri inicijalni i/ili primarni eksploziv kojim se potie detonacija druge eksplozivne tvari.

detonirajui tapin je savitljiva vrpca kojoj sredinjicu ini eksplozivna tvar osjetljiva na iniciranje (pentrit, heksogen, oktogen i sl.), a koristi se za iniciranje drugih eksplozivnih tvari,

eksplozivna emulzija je eksplozivna tvar koja se sastoji od guste otopine amonijevog nitrata otopljenog u vodi s okruenjem tvari poput ulja.

eksplozivna tvar osjetljiva na kapsulu je eksplozivna tvar koja moe detonirati aktiviranjem kapsule br. 8 ili njoj odgovarajue.

eksplozivna tvar osjetljiva na streljivo je tvar koja moe detonirati uslijed iniciranja projektilom streljiva

kompozitni baruti su pogonska punjenja u krutom stanju, a najee se koriste kao pogonska punjenja raketa za tehniku i vojnu namjenu; pirotehnikih sredstava za tehniku i vojnu namjenu, zabavu i sl.

malodimni (bezdimni) baruti su pogonska punjenja u krutom stanju; koriste se za streljivo i artiljerijska sredstva, rakete za tehniku i vojnu namjenu; pirotehnika sredstva za tehniku i vojnu namjenu i sl. Najee su jednobazni, dvobazni, trobazni i modificirani

neelektrini sustav aktiviranja je sustav za aktiviranje detonatora kod kojeg se detonirajuim valom kroz plastinu cjevicu prenosi energija aktiviranja

viekomponentni eksplozivi (esto se nazivaju i plozoforine tvari, dvokomponentni ili binarni eksplozivi) su dvije ili vie nepomijeanih i zapakiranih kemijskih tvari (ukljuujui i oksidante, zapaljive tekuine, krute tvari i sl.) koje pojedinano nisu klasificirane kao eksplozivi, ali koje pomijeane ili kombinirane zajedno tvore smjesu koja se klasificira kao eksploziv.

postojana tvar je eksplozivna tvar za koju je ispitivanjem po standardnoj metodi (HRN HD.8.003) utvreno da nije osjetljiva na detonator rudarsku kapsulu broj 8.

crni barut (esto se naziva rudarski crni barut) je eksplozivna tvar koja slui za posebna miniranja pri dobivanju velikih blokova tehnikog i arhitektonsko-graevinskog kamena te za proizvodnju sporogoreeg tapina i drugih pirotehnikih proizvoda.

sporogorei tapin je savitljiva vrpca kojoj sredinjicu (sr) ini crni barut, a slui za prijenos energije na inicirajua sredstva uz odgodu prijenosa ovisno o duljini vrpce.

usporiva je detonatorska kapsula s ugraenim pirotehnikim ili elektronskim elementom za vremensko kanjenje iniciranja

vodeni gel (gusta otopina) je eksplozivna tvar koja sadri znatnu koliinu vode (eksplozivne emulzije).

aktivna graevina je graevina za smjetaj eksplozivnih tvari koja s obzirom na ugroenost od poara i/ili iniciranja eksplozivnih tvari predstavlja veu opasnost glede davatelja te je u stanju ugroziti druge graevine;

crta sigurnosti je pravac koji prolazi najviom tokom tiene odnosno pasivne graevine i najviom tokom do koje se smije smjetati eksplozivna tvar u skladitu, a koja je najudaljenija od tiene odnosno pasivne graevine (ako se tiena odnosno pasivna graevina nalazi na visini veoj od skladita) odnosno koja je najblia tienoj odnosno pasivnoj graevini (ako se tiena odnosno pasivna graevina nalazi na visini manjoj od skladita);

davatelj je eksplozivna tvar koja nakon eksplozije moe detonirajuim valom ili na drugi nain izazvati iniciranje druge eksplozivne tvari;

eksplozijski otvor je otvor u graevini (zidu i/ili krovu) odnosno krov i/ili zid od lakog konstrukcijskog materijala, a namjena mu je usmjeravanje te rastereenje eksplozijskog udarnog vala;

ekvivalentna masa neke eksplozivne tvari je umnoak mase te eksplozivne tvari s omjerom jedininih energija usporedne eksplozivne tvari i te eksplozivne tvari, pri emu se za jedininu energiju usporedne eksplozivne tvari uzima energija od 420 daNm/kg, a jedinina energija eksplozivne tvari za koju se izraunava ekvivalentna masa dobiva se ispitivanjem te tvari ili prema podacima proizvoaa. Ekvivalentna masa za vie vrsta eksplozivnih tvari koje su zajedno uskladitene jednaka je zbroju ekvivalentnih masa pojedinih eksplozivnih tvari;

jedinino pakiranje eksplozivne tvari je originalno tvorniko pakiranje jedinice koliine eksplozivne tvari, odnosno najmanje pakiranje odreenog broja komada eksplozivnih tvari (omot-streljiva, pirotehnikih sredstava, upaljaa i dr.), pri emu jedinino pakiranje nije pakiranje vie takvih pakiranja u kutije i sl;

kontejner (spremnik) je skladite za eksplozivne tvari osnovne konstrukcije od elinih limova i profila;

mjesto eksplozije je podruje na kojem se nalazi eksplozivno punjenje odnosno mjesto na kojem e se punjenje obaviti, ukljuujui i podruje u krugu polumjera 15 m od mjesta na kojem se nalazi eksplozivno punjenje;

najvea masa eksplozivnih tvari je najvea masa eksplozivnih tvari koju je doputeno skladititi u skladitu ili prirunom skladitu za smjetaj eksplozivnih tvari odnosno komori podzemnog skladita eksplozivnih tvari;

nasip je zemljani nasip bez ljunka, kamenja i gorivih tvari koji sprjeava prijenos energije uslijed eksplozije u tienom smjeru, izveden na nain da prilikom eksplozije ne dolazi do znatnijih oteenja nasipa;

nastanjena graevina je graevina u kojoj se nalaze osobe. Pojam se prvenstveno odnosi na stambene i stambeno-poslovne graevine, hotele, motele, bolnice, domove, kole, crkve, putnike terminale, skladita i sve druge graevine u kojima se okupljaju i/ili borave osobe. Pojam ne ukljuuje graevine u kojima se boravi radi proizvodnje, prijevoza ili skladitenja eksplozivnih tvari;

NEQ neto koliina eksplozivne tvari (Net Explosive Quantity);

opasno podruje je podruje koje se nalazi oko graevina za smjetaj eksplozivnih tvari i granine crte sigurnosne udaljenosti, na kojem se u sluaju eksplozije mogu oekivati smrtni sluajevi ili tea razaranja;

osjetljivost je karakteristika eksplozivne tvari prema kojoj se klasificira njegova sposobnost detoniranja po primitku energije (plamen, udarac i sl.);

osnovni upalja je jedinica (naboj) koji slui za iniciranje eksplozivnih tvari, a sadri detonatorsku kapslu ili detonirajui tapin na koji je privrena detonatorska kapsla, sa sustavom aktiviranje (detonirajui tapin, cjevica ili elektrini upalja);

otpornost na poar prema normama HRN EN ili vatrootpotrnost prema normi HRN DIN, je svojstvo graevinskih elemenata ili konstrukcija da u uvjetima izloenosti tipinom razvoju poara odreeno vrijeme sauvaju stabilnost i/ili sprijee prodor plamena i toplinskog zraenja sukladno zahtjevima norme za ispitivanje otpornosti na poar. Konstrukcije su: temelji, zidovi, meukatne konstrukcije, stupovi, grede krovovi, stubita i slino, a elementi su vrata, prozori, klapne i slino);

materijal je pojedina osnovna tvar ili jednolina mjeavina tvari, npr. metal, kamen, drvo, beton, mineralna vuna s jednolino rasprenim vezivom ili polimerima

podna obloga je podna obloga sastoji se od zavrnog i temeljnog sloja. Zavrni sloj sadri sve povrinske zavrne slojeve bez temeljnog sloja i bez prateih podslojeva, meuslojeva i ljepila

otpornost na streljivo je otpornost zidova i otvora (vrata, prozori) skladita za smjetaj eksplozivnih tvari na prodor projektila streljiva, kao i otpornost krova skladita ukoliko je glede okolnog prostora omogueno da se kroz krov i strop moe ispaliti streljivo na nain koji bi omoguio prodiranje zrna streljiva u unutarnjost skladita (ispod stropa odnosno ispod ravnine koja prolazi gornjim rubovima vanjskih zidova);

otvorena smjesa je masa eksplozivne tvari pripremljena za uporabu u rasutom obliku i bez pakiranja;

pasivna graevina je graevina za smjetaj eksplozivnih tvari koja je ugroena od davatelja aktivne graevine;

podruje eksplozije je podruje koje ukljuuje mjesto eksplozije te podruje unutar kojeg postoji djelovanje krhotina i predmeta odbaenih eksplozijom te podrhtavanje tla;

posuda je spremnik za otvorene smjese, vodeni gel i sl.;

potporni zid je zid koji se nalazi s unutarnje ili vanjske strane nasipa kada je uinjen usjek u kosi teren u svrhu pribliavanja krune nasipa graevini za smjetaj eksplozivnih tvari ili iz drugih konstrukcijskih razloga;

primatelj je eksplozivna tvar koja se moe inicirati glede eksplozije uslijed energije osloboene eksplozijom davatelja;

priruno skladite eksplozivnih tvari je mjesto za skladitenje odreenih vrsta eksplozivnih tvari (streljivo za pitolje, revolvere i puke; komponente za izradu tog streljiva barut i kapsle; pirotehnika sredstva; naboji za tzv. plinsko oruje) u koje se smiju smjetati male koliine tih tvari ovisno o grupi spojivosti te dozvoljenim koliinama za pojedinu eksplozivnu tvar, smjeteno unutar prodavaonica eksplozivnih tvari (prodavaonica oruja i streljiva, prodavaonica pirotehnikih sredstava za tehniku namjenu ili zabavu) odnosno uz proizvodni dio kod proizvodnje streljiva;

prometnica je ulica, javna cesta, eljeznika pruga i sl., pri emu se sporedni putovi ne smatraju prometnicama;

radilite (gradilite) je mjesto na kojem se eksplozivne tvari koriste jednokratno ili viekratno;

sigurnosna udaljenost je najmanja udaljenost izmeu graevine za smjetaj eksplozivnih tvari i graevina u tienom smjeru, koja u sluaju eksplozije odnosno iniciranja eksplozivne tvari osigurava te graevine, prometnice i dr. od utjecaja eksplozivnog vala te doleta predmeta izbaenih eksplozijom. Sigurnosna udaljenost se moe odrediti raunski ali se ne smiju usvojiti vrijednosti manje od definiranih u ovom Pravilniku. Ukoliko su graevine smjetene na kosom terenu sigurnosna udaljenost je udaljenost u vodoravnoj projekciji;

sigurnosni prostor je prostor oko skladita za eksplozivne tvari odreen zatvorenom crtom na nain da najmanja udaljenost izmeu bilo koje toke zatvorene crte i bilo koje toke obrisa (konture) skladita ne bude manja od sigurnosne udaljenosti. Ako se skladite nalazi na kosom terenu sigurnosni prostor je odgovarajua povrina u vodoravnoj projekciji;

sigurnosni zid je zid ija konstrukcija sprjeava prijenos energije uslijed eksplozije u tienom smjeru te pri tome ne dolazi do znatnijih oteenja zida te prijenosa energije na dio koji se titi;

skladite je prostor na kojem se moe nalaziti jedna ili vie graevina za smjetaj i uvanje eksplozivnih tvari, ukljuujui prostore za privremeni smjetaj te utovar-istovar eksplozivnih tvari;

tip skladita je skladite eksplozivnih tvari karakterizirano odreenim, zajednikim tipskim karakteristikama;

usporedna eksplozivna tvar je eksplozivna tvar koja ima jedininu energiju od 420 daNm/kg;

zaklonjena graevina je graevina koja je od skladita eksplozivnih tvari odijeljena preprekom (zemljani nasip, armirano-betonski zid, okolno tlo kod ukopanih i poluukopanih skladita), pri emu crta sigurnosti niti u jednoj toki ne smije prolaziti iznad takve prepreke, a dodirna toka mora biti odnosna projekcija svih toaka izvodnice prepreke;

skladitenje eksplozivnih tvari je smjetaj, uvanje i dranje eksplozivnih tvari u prostorima koji udovoljavaju uvjetima ovog Pravilnika.

- privremeno skladite je objekt za privremeno skladitenje eksplozivnih tvari, a moe biti i prijenosni spremnik ili druga graevina koja zadovoljava uvjete propisane za objekte u kojima se skladite eksplozivne tvari te ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.

II. OPI SIGURNOSNI UVJETI ZA SKLADITENJE EKSPLOZIVNIH TVARI I PREDMETA

lanak 3.

1) Eksplozivne tvari i predmeti smjetaju se, uvaju i dre u graevinama (skladitima, prirunim skladitima, spremnicima; u daljnjem tekstu: skladita) izgraenim odnosno postavljenim za tu namjenu te odobrenim za uporabu od tijela nadlenog za graenje, odnosno ovog ministarstva sukladno posebnom propisu, a smiju se skladititi unutar temperaturnih intervala sukladno deklaraciji proizvoaa.

2) Svaka pravna i fizika osoba koja provodi skladitenje eksplozivnih tvari duna je:

1. Izraditi Elaborat o skladitenju eksplozivnih tvari, na temelju ovog Pravilnika, koji obuhvaa vrste i koliine eksplozivnih tvari, nain skladitenja i rada te primijenjene mjere zatite.

2. Izraditi Plan intervencije u zatiti okolia za sluaj incidenta u skladitu, sukladno uputama iz Plana intervencije u zatiti okolia (Narodne novine broj 82/99.).

3. Provjeravati ispravnost ugraenih elektrinih ureaja (instalacija, gromobrana i dr.), opreme i antistatik povrina uz:

ispitivanje od strane ovlatene osobe jednom godinje

tehniki nadzor od strane Agencije za prostore ugroene eksplozivnom atmosferom svake 3 godine.

4. Donijeti Pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima na siguran nain (nain rada, posebne mjere zatite na radu, postupanje u sluaju incidenta, koritenje zatitnih sredstava i opreme, sredstava za gaenje poara te pruanje prve pomoi pri ozljeivanju). Svi zaposlenici koji rukuju eksplozivnim tvarima trebaju pisano potvrditi da su upoznati sa sadrajem Pravilnika.

5. Izraditi program i odravati vjebe za zaposlenike koji rade u skladitu ili su u neposrednoj blizini skladita eksplozivnih tvari (najmanje jednom godinje u trajanju od 6 sati), radi osposobljavanja za:

koritenje zatitnih sredstava i opreme

koritenje aparata i drugih sredstava za gaenje poara

pruanje zdravstvene skrbi i postupanje s eventualno ozlijeenim osobama

3) Skladita moraju odgovarati opim uvjetima glede:

1. sigurnosne udaljenosti

2. otpornosti na poar

3. otpornosti na streljivo

4. ugraene opreme, materijala i izvedbe na nain da se sprijei pojava unutarnjeg i vanjskog iskrenja

5. mogunosti prirodnog ili prisilnog provjetravanja

6. zatienosti od provale i krae

7. zatienosti od vremenskih utjecaja (oborine, atmosferska pranjenja i sl.).

8. opremljenosti odgovarajuim sredstvima za gaenje poetnih poara (broj, koliina, vrsta i raspored).

4) Osim opih uvjeta iz stavka 3. ovog lanka, skladita moraju ispunjavati i posebne uvjete s obzirom na njihovu izvedbu.

lanak 4.

1) Nosive konstrukcije, zidovi na granicama poarnih sektora, podovi i krovovi trebaju biti izgraeni od graevnih proizvoda najmanje razreda otpornosti na poar REI 30, vrata na granici poarnih sektora, elementi pokrova, pregradni zidovi i vanjski ne nosivi zidovi moraju biti najmanje razreda otpornosti na poar EI 30 prema normama HRN EN 1365, 1364, 1634 ili normama skupine HRN DIN 4102.

2) Prodori kroz zidove i stropove, obloge kanala, poarne zaklopke postavljene na granicama poarnih sektora moraju biti od graevnih proizvoda koji imaju istu otpornost na poar kao i konstruktivni elementi kroz koje prolaze prema normama skupine HRN EN 1366, ili normama skupine HRN DIN 4102, odnosno Naputku o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema poaru zaklopki za zatitu od poara u ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima (Narodne novine broj 10/94.).

3) Zidne i stropne obloge moraju biti izraene od graevnih proizvoda razreda reakcije na poar A1 ili A2,-s1,d0 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1 ili klasama gorivosti A1 ili A2 prema normama skupine HRN DIN 4102.

4) Zavrni sloj podne obloge mora biti od graevnih proizvoda razreda reakcije na poar A1fl, ili, A2fl-s1, odnosno A2fl s2 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1. Iznimno, zavrni sloj podne obloge moe biti od graevnih proizvoda razreda reakcije na poar Bfl-s1, Bfl-s2 ili Cfl-s1 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13 501-1, ili u klasi B1 sukladno normama skupine HRN DIN 4102.

lanak 5.

1) Otpornost na streljivo odreuje se kao otpornost na prodor projektila streljiva 150(9.7g) M2 ija nominalna brzina zrna iznosi 824 m/s pri ispaljenju iz puke kalibra 7.62 mm sa udaljenosti od 30 m okomito na zid odnosno vrata. Ispitivanja se provode na uzorku ploe veliine 0.9 x 0.9 m koji je iz istog materijala odnosno slojeva istog materijala kao i konstrukcija za koju se obavlja ispitivanje ili na samoj konstrukciji. Uzorak se ispituje na proboj projektila sa pet pojedinano ispaljenih projektila streljiva od kojih niti jedan ne smije probiti uzorak niti se na unutarnjoj strani konstrukcije smije vidjeti vrh projektila ili oteenje od istog.

2) Osjetljivost eksplozivne tvari na streljivo odreuje se kao osjetljivost na iniciranje eksplozivne tvari projektilom streljiva 150 M2 nominalne brzine zrna od 824 m/s pri okomitom ispaljenju iz puke kalibra 7.62 mm sa udaljenosti od 30 m. Pri ispitivanju ispitni uzorak se mora nalaziti privren na elinoj ploi debljine 12,5 mm, a ispitivanje se provodi kod temperature uzorka od + 21 do +24 C (294 297 K). Ispitivanje se provodi pojedinano s tri uzorka u originalnom jedininom pakiranju, pri emu se za pozitivan test neosjetljivosti ne smije inicirati niti jedan uzorak.

lanak 6.

Skladita, u pogledu sprjeavanja unutarnjeg i vanjskog iskrenja odnosno zatite od atmosferskih pranjenja i statikog elektriciteta, moraju ispunjavati sljedee uvjete:

1. Ako se izvodi elektrina instalacija u skladitu, mora biti izraena u skladu s propisima za prostore ugroene eksplozivnom atmosferom, a ako prolazi kroz granice poarnog sektora otvori kroz koje prolazi moraju imati istu otpornost na poar kao i te granice.

2. Rasvjetna tijela moraju biti u odgovarajuoj zatiti sukladno propisima za prostore ugroene eksplozivnom atmosferom,

3. Postavljanje rasvjetnih tijela (bez obzira na stupanj zatite) nije doputeno na stropu tlocrtno unutar prostora za smjetaj eksplozivnih tvari omeenog zelenom bojom,

4. Zatienost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja obuhvaa zatitu od statikog elektriciteta podova, zatitu od iskrenja elektrinih instalacija, svih metalnih dijelova, te zatitu od atmosferskih pranjenja,

5. Svako nadzemno skladite mora imati ispitanu gromobransku instalaciju sukladno propisima o gromobranskim instalacijama,

6. Svi metalni dijelovi moraju biti uzemljeni,

7. U skladitu u kojem se nalaze eksplozivne tvari koje su jako osjetljive na statiki elektricitet, iskrenje, udar (inicijalna sredstva, crni barut i sl.), metalni dijelovi koji se taru (okretita vrata, prozora i sl.), moraju biti elektriki povezani i uzemljeni.

II-1. Ostali sigurnosni uvjeti

lanak 7.

NADZOR I ZATITA NAD SKLADITEM

1) Za skladite se zaduuju osobe koje su odgovorne za provedbu mjera zatite i sigurnosti u skladitu, a koje pored opih uvjeta odreenih posebnim propisima moraju ispunjavati i slijedee uvjete:

1. da su navrile 18 godina ivota,

2. da imaju srednju strunu spremu,

3. da su osposobljene za rukovanje eksplozivnim tvarima,

4. da su zdravstveno sposobne za rukovanje eksplozivnim tvarima.

2) Eksplozivnim tvarima ne smiju rukovati osobe neodgovarajuih psihofizikih sposobnosti, pod utjecajem alkohola ili utjecajem drugih opijata. Osoba iz stavka 1. ovog lanka duna je takve osobe udaljiti iz skladita.

3) Graevine u kojima se obavlja skladitenje eksplozivnih tvari, osim skladita tipa 3, moraju biti pod stalnom tjelesnom i/ili tehnikom zatitom.

4) Tjelesnu ili tehniku zatitu moe obavljati pravna osoba ili obrtnik koji imaju odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova, sukladno posebnom propisu.

5) Tehnika zatita objekata, kao i cijelog prostora skladita, kada se provodi bez tjelesne zatite mora ispunjavati najmanje uvjet III. Kategorije VII STUPANJ ZATITE, tj. mora biti izvedena mehanika i tehnika zatita kojom se signalizira neovlaten ulazak u tieni prostor i dojava na centralni dojavni sustav (CDS) te tehniku zatitu kojom se prati kretanje u tienom prostoru (kontrola prolaza i video nadzor) uz video zapis, po posebnom propisu. Osoba koja obavlja tienje objekta duna je odmah, na mjestu odakle je upuen signal provjeriti razlog dojave.

6) Privremeno skladite mora imati 24-satnu tjelesnu ili tehniku zatitu.

7) Ako se provodi tehnika zatita na privremenim skladitima, minimalno mora biti ispunjen uvjet V. kategorije NII STUPANJ ZATITE, po posebnom propisu, koji predvia: ugraenu mehaniku i tehniku zatitu kojom se na licu mjesta zvuno ili svjetlosno signalizira neovlaten ulazak u tieni prostor i dojavljuje se osobi koju svojim opim aktom odredi pravna osoba ili obrtnik.

lanak 8.

ULAZAK U SKLADITE

1) U skladite se, u uobiajenim okolnostima, smije ulaziti samo kod pretovara (unoenja-iznoenja) eksplozivnih tvari, prilikom kontrole stanja u skladitu uz nazonost osobe zaduene za skladite i/ili odgovorne osobe u pravnoj osobi ili obrtnika te prilikom kontrole stanja skladita od strane osoba s posebnim ovlastima (slubenici Ministarstva unutarnjih poslova i dr.).

2) Osobe koje ulaze u skladite ne smiju nositi odjeu koja moe stvoriti statiki elektricitet (sintetika odjea i sl.), obuu koja moe prouzroiti stvaranje iskre, ne smiju unositi bilo kakve predmete koji mogu prouzroiti slian uinak niti smiju unositi zapaljive i/ili upaljene predmete i tvari.

3) O ulasku osoba u skladite, kao i o vremenu te razlozima zadravanja u skladitu mora se voditi popis. U popisu se navodi ime i prezime, broj osobne iskaznice i mjesto izdavanja, razlog ulaska u skladite te naziv pravne osobe ili obrtnika, odnosno tijela dravne uprave u kojoj je osoba zaposlena, a prije ulaska osoba u skladite mora se o tome izvijestiti odgovorna osoba te provjeriti da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovog lanka.

4) O ulasku vozila u krug skladita mora se voditi popis, u koji se za vozaa i suvozaa unose podaci iz stavka 3. ovog lanka, a glede vozila unose se podaci o vrsti i tipu vozila te registracijska oznaka.

5) O ulazu i izlazu eksplozivnih tvari u i iz skladita mora se voditi zakonom propisana evidencija.

6) Kljuevi skladita moraju biti dostupni samo osobi zaduenoj za skladite i odgovornoj osobi u pravnoj osobi. Na kljuevima se mora nalaziti oznaka skladita te oznaka vrata za iju bravu su namijenjeni.

lanak 9.

OSTALI UVJETI

1) Upute za siguran rad i postupanje u skladitu moraju biti tiskane i izvjeene na vidljivom mjestu. U uputama se moraju nalaziti i telefonski brojevi odgovornih osoba u pravnoj osobi, policije, Dravne uprave za zatitu i spaavanje i postaje najblie stanice hitne medicinske pomoi.

2) Skladita se moraju otvarati najmanje svaki trei dan u svrhu uvida u stanje eksplozivnih tvari, a o svakom takvom ulasku u skladite mora se voditi popis te zapaanja kao i poduzete mjere.

3) Radovi u skladitu ili oko skladita ne smiju zapoeti prije dobivanja pismenog naloga odgovorne osobe u pravnoj osobi, nakon poduzimanja svih potrebnih mjera sigurnosti.

4) Radovi s otvorenim plamenom te slini radovi (zavarivanje, rezanje, lemljenje i sl.) obavljaju se iskljuivo na nain kako je odreeno propisima za obavljanje takvih radova kako sigurnost skladita ne bi bila naruena.

5) U skladite ili krug skladita nije doputeno unositi vatreno oruje, osim osobama ovlatenim po posebnim propisima.

6) U sluaju nevremena (atmosferska pranjenja i sl.) nije doputeno ulaziti u skladite ili u njemu obavljati bilo kakve radove, a osobe koje se zateknu u skladitu ili krugu skladita moraju se skloniti na sigurno mjesto.

7) Na odgovarajuim mjestima (ulaz u krug skladita, ulaz u skladite, komunikacijski prostor i dr.) moraju se postaviti odgovarajue oznake glede:

1. zabrane uporabe otvorenog plamena,

2. zabrane pristupa nezaposlenima,

3. zabrane uporabe iskreeg alata,

4. zabrane unoenja oruja,

5. obveze zakljuavanja,

6. obveze zatvaranja protupoarnih vrata,

7. opasnosti od poara,

8. opasnosti od eksplozije,

9. mjesto se titi video nadzorom.

8) U sluaju intervencije u skladitu i krugu skladita (gaenje poara i dr.), odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno osoba zaduena za skladite obvezna je voditelju intervencije dati sve potrebne podatke glede opasnosti za gasitelje.

9) Ispred svake graevine u kojoj se skladite eksplozivne tvari moraju biti postavljena najmanje dva aparata za poetno gaenje poara tipa S-9 kao i priruni alat.

lanak 10.

Skladita se openito dijele na nadzemna i podzemna.

III. NADZEMNA SKLADITA

lanak 11.

1) Nadzemna skladita se, s obzirom na pokretnost, dijele na nepokretna i pokretna.

2) Nepokretna skladita (tip 1, 4 i 5) slue za trajni smjetaj eksplozivnih tvari i predmeta (najdulje do roka uporabe prema podacima proizvoaa odnosno kako je odreeno posebnim propisima) te moraju biti odobrena za uporabu od nadlenog tijela sukladno odredbama posebnog propisa.

3) Pokretna skladita (tip 2, 4 i 5) slue za trajni ili privremeni smjetaj eksplozivnih tvari i predmeta (npr. na radilitu i sl.) te moraju biti odobrena za uporabu od nadlenog tijela sukladno odredbama posebnog propisa, a tip konstrukcije mora biti odobren od Ministarstva unutarnjih poslova.

4) Pokretna skladita tipa 3, tzv. dnevne kutije, slue samo za privremeni smjetaj odreenih vrsta eksplozivnih tvari na radilitu i to iskljuivo u vrijeme neposrednog rada s eksplozivnim tvarima.

lanak 12.

Nadzemna skladita se s obzirom na poloaj dijele na vanjska i unutarnja ovisno o tome jesu li postavljena na otvorenom prostoru kao posebna graevina ili u nekoj drugoj graevini kao njen dio odnosno kao pokretno ili nepokretno skladite koje je smjeteno u graevini.

lanak 13.

1) Nadzemna skladita se obzirom na razinu poda dijele na povrinska, poluukopana i ukopana.

2) Povrinska skladita su ona koja su smjetena u razini ili iznad razine okolnog terena.

3) Polu ukopana skladita su ona kod kojih je najvie dvije treine visine ispod razine okolnog terena.

4) Ukopana skladita su ona kod kojih se vie od dvije treine visine nalazi ispod razine okolnog terena.

lanak 14.

Nadzemna skladita mogu se prekriti zemljom na sljedei nain:

1. debljina sloja zemlje na pokrovnom dijelu mora biti najmanje 0,5 m,

2. kosina na bonim stranicama izvodi se sa takvim nagibom da se onemogui klizanje sloja,

3. nasipanje se izvodi s tri strane te s pokrovnim slojem mora initi cjelinu,

4. zemlja mora biti zbijena te ne smije sadravati kamenje i sl. kao niti gorive sastojke (treset i sl.),

5. glede sprjeavanja erozije moe se posijati trava s time da njena visina ne smije biti vea od 8 cm,

6. na sloju zemlje ne smiju se nalaziti nikakvi predmeti (posebice gorive tvari, biljni i slian otpad i dr.).

lanak 15.

1) Sigurnosna udaljenost kod nadzemnih skladita moe se smanjiti ako se:

1. Izradi odgovarajui nasip glede tienog smjera odnosno ako se skladite ukopa (poluukopa) ili izradi u kombinaciji ovih naina izvedbe, a ukoliko je potrebno izvesti nasip sa svih strana on mora biti izraen cjelovito sa tri strane, a sa prednje (ulazne) strane izrauje se nasip na onoj udaljenosti koja doputa normalnu komunikaciju pri runom odnosno mehanikom pretovaru.

2. Ispune uvjeti glede crte sigurnosti.

2) Pojedine graevine skladita smjetaju se na sigurnosnoj udaljenosti.

3) Sigurnosna udaljenost od skladita inicijalnih sredstava (za smjetaj kapsli, detonatora, neelektrinih sustava za aktiviranje i sl.) odnosno streljiva odreuje se tako da se takvo skladite smatra davateljem (za koliinu eksplozivnih tvari uzima ekvivalent od 0,87 kg trinitrotoluena za 1000 komada detonatorskih kapsli br. 8 odnosno prema ukupnoj masi pogonskog punjenja) u streljivu. U protivnom, mase eksplozivnih tvari se zbrajaju, te se sukladno tom zbroju odreuje ukupna sigurnosna udaljenost.

4) Sigurnosna udaljenost glede smjetaja raketa za obranu od tue i slinih raketa odreuje se prema tablicama u ovom Pravilniku, prema ekvivalentu ukupne mase eksplozivnih tvari u raketama.

5) Udaljenost izmeu skladita eksplozivnih tvari i skladita zapaljivih tekuina i plinova ne smije biti manja od dvostruke sigurnosne udaljenosti, udaljenost izmeu skladita eksplozivnih tvari i od zrakoplovnih luka te graevina od posebnog znaaja ne smije biti manja od petorostruke sigurnosne udaljenosti, a ukoliko je zbog potreba privremenih radilita potrebno skladititi eksploziv u blizini navedenih graevina on se moe skladititi samo u kontejnerima za mase do 350 kg usporedne eksplozivne tvari, s obvezatno izraenim zatitnim zemljanim nasipom u tienom smjeru.

6) Oko skladita se postavlja ograda visine najmanje 220 cm, u pojasu od najmanje 15 m od vanjskih obrisa skladita (sukladno mogunostima mikrolokacije), koja mora biti postavljena tako da onemogui pristup skladitu, a ukoliko se radi o vie graevina skladita, ograda se u pravilu ne postavlja oko svake pojedinane graevine ve oko cjelokupnog podruja skladita. Iznimno, za privremena skladita, visina ograde je najmanje 180 cm, u pojasu od najmanje 5 m od vanjskih obrisa skladita.7) Ograeni pojas oko pojedinog skladita mora biti oien od raslinja, u njemu nije doputeno odlaganje zapaljivih i gorivih tvari, uporaba otvorenog plamena, unoenje upaljivih i slinih predmeta, a ukoliko je u ovom prostoru potrebno obavljati radove s otvorenim plamenom i sl. oni se mogu obaviti samo uz poduzimanje potrebnih mjera sigurnosti sukladno propisima kojima su propisani nain i uvjeti obavljanja takvih radova.

8) Ako se izmeu skladita i tienih objekata nalaze prirodne ili umjetne prepreke koje u cijelosti onemoguuju bilo kakav upliv udarnog vala nastalog eksplozijom ili upliva dijelova izbaenih eksplozijom (gusta uma, brdo-breuljak i sl.), u pravilu se ne uzimaju vrijednosti za sigurnosne udaljenosti iz tablica u ovom Pravilniku odnosno nije potrebno proraunavati sigurnosnu udaljenost u smjeru tih prepreka.

lanak 16.

1) Nadzemna skladita s obzirom na poloaj i raspored tienih objekata mogu se izgraditi odnosno postaviti sa ili bez zatitnog nasipa.

2) Nadzemna skladita se, s obzirom na nain gradnje, prenosivost, vrste eksplozivnih tvari i predmete koji se u njima mogu skladititi te ispunjenje opih uvjeta iz lanka 3. stavka 2. ovog Pravilnika, dijele u pet tipova, sukladno tablici T 1:

Tablica T 1Tip skladitaKarakteristike konstrukcije i vrste eksplozivnih tvari

12345

XXXXvrsta gradnja (zidana, metalna s oblogama i sl.)

XXXXPrenosivost

XXOtpornost na streljivo

XXXXXOtpornost na poar

XXXXXZatienost od provale i krae

XXXXXZatienost od vremenskih upliva

XXXProvjetravanje

Pohranjivanje u skladitima

XXXVisokoeksplozivne tvari

XXXXNiskoeksplozivne tvari, det. kapsule zapakirane na nain da ne mogu izazvati eksploziju u masi

XXXXXPostojane tvari, eksplozivne emulzije i gelovi i sl.

lanak 17.

1) Skladita tipa 1 (stalna ili permanentna) su graena od uobiajenih graevnih proizvoda (cigla, beton, metalne konstrukcije i sl.), a s obzirom na graevinsko-konstrukcijske i ostale karakteristike moraju ispuniti sljedee uvjete:

1. konstrukcija:

a) graevni proizvodi od kojih je izraen konstrukcijski dio skladita moraju imati razred otpornosti na poar REI 30 sukladno normama iz lanka 4. stavka 1. toke 1. ovoga Pravilnika,b) mora se izvesti eksplozijski otvor ija se veliina i oblik odreuju proraunom ovisno o vrstama i koliinama eksplozivnih tvari koje e se skladititi, a u svrhu rastereenja udarnog vala,

c) kao eksplozijski otvor moe sluiti krov, zidovi, otvori, posebno izraen eksplozijski otvor ili se moe izvesti u kombinaciji ovih naina izvedbe,

d) krov mora biti izraen tako da ukupna teina pokrova nije vea od 150 kg/m2 ako je predvien i kao eksplozijski otvor s tim da se u sluaju eksplozije ne mogu stvoriti vei komadi koji bi bili izbaeni u prostor,

e) ako je krov izraen kao uklijetena armirano betonska ploa i sl. koja sprjeava prijenos udarnog vala, eksplozijski otvor mora biti rijeen na drugi nain,

f) krov skladita se izrauje od graevnim proizvodima reakcije na poar A1 ili A2,-s1,d0 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1, ili klasama gorivosti A1 ili A2 prema normama skupine HRN DIN 4102.

g) svijetla visina (udaljenost od stropa do poda skladita) ne smije biti manja od 2,5 m,

h) unutarnji zidovi i strop moraju biti glatki; ukoliko se boje, boja mora biti na bazi vode te ne smije sa supstancama eksplozivnih tvari stvarati zapaljivo-eksplozivne smjese,

i) hidroizolacija zidova i temelja mora sprijeiti prodor podzemne vlage,

j) nagib terena na koji je postavljena graevina mora biti takav da se voda slijeva u suprotnom smjeru od graevine,

k) zidovi i otvori (prozori, vrata, ventilacijski otvori, eksplozijski otvori i dr.) moraju biti izvedeni tako da sprijee prodor streljiva u unutranjost skladita, pri emu se uvjet smatra ispunjenim i u sluaju kada je zbog prepreka u cijelosti onemoguen dolet projektila do zidova i otvora (nasip i sl.),

l) krov i/ili strop moraju biti izvedeni tako da sprijee prodor projektila ispaljenog streljiva ukoliko teren svojim oblikom omoguuje da projektil prodre u unutranjost skladita do bilo koje toke ispod stropa,

m) graevina mora imati sustav za odvoenje oborinskih voda, a metalni dijelovi tog sustava moraju biti uzemljeni,

n) skladita se izvode sa skladinim prostorom u jednoj razini (prizemna graevina-razizemlje) ili ispod razine okolnog tla, a ako su u razini iznad okolnog tla visina poda mora biti u visini koja odgovara visini poda uobiajenih vozila za prijevoz eksplozivnih tvari, ukoliko je takva manipulacija u skladitu predviena.

2. podovi:

a) podovi u skladitu izvode se u dva sloja, temeljnom i zavrnom,

b) temeljni sloj se izvodi od materijala dostatne nosivosti (betonska ploa, nabijeni sloj zemlje i sl.) s tim da pod mora biti na visini ne manjoj od 0,3 m od povrine okolnog tla te se u podu ne smiju nalaziti kanali i otvori,

c) materijal zavrnog sloja mora biti od graevnih proizvoda razreda reakcije na poar A1 ili A2,-s1, d0, sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1 ili klasama gorivosti A1 ili A2 prema normama skupine HRN DIN 4102. Iznimno, graevni proizvod zavrnog sloja moe biti razreda reakcije na poar Cfl-s1 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13501-1 ili klasi B1 sukladno normama skupine HRN DIN 4102,d) ovisno o vrsti eksplozivne tvari koja se pohranjuje, pod mora biti izveden i sukladno pismenim uputstvima proizvoaa eksplozivnih tvari glede smjetaja odreenih vrsta eksplozivnih tvari,

e) ako se u skladitu dre inicijalna sredstva ili crni barut, pod mora biti elektriki provodan (otpor poda treba odgovarati propisima o zatiti od statikog elektriciteta) te uzemljen (otpor uzemljenja treba biti sukladan propisima),

f) zavrni sloj poda se moe izvesti od drveta samo ako se koriste uobiajene kocke od tvrdog drveta (uobiajeno za podove tvornikih hala, radionica i sl.) koje se u cijelosti moraju nalaziti na vrstom temeljnom sloju, a raspori izmeu kocki zapunjuju se negorivim materijalom (zemlja i sl.).

3. vrata:

a) vanjska vrata skladita moraju imati razred otpornost na poar najmanje EI 30 sukladno normama iz lanka 4 stavak 1 toka 1 uz propisane uvjete glede otpornosti na streljivo te svi metalni dijelovi moraju biti propisno uzemljeni,

b) izvode se u pravilu od elinih profila, s vanjske strane obloenih s elinim limom debljine najmanje 6 mm, a iznutra graevnim proizvodima razreda reakcije na poar A1 ili A2,

c) ako se unutarnja obloga izvodi graevnim proizvodima razreda reakcije na poar A2 (tvrdo drvo i sl.), debljina ne smije biti manja od 50 mm, te se glede postizavanja otpornosti na poar izmeu vanjskog lima i unutarnje obloge stavlja sloj graevnog proizvoda razreda reakcije na poar A1 odgovarajue debljine,d) broj vrata na skladitu se odreuje prema veliini skladita, pri emu skladita povrine do 500 m2 moraju imati najmanje jedna, a povrine vee od 500 m2 najmanje dvoja vrata,

e) vrata ne smiju imati pragove, moraju se otvarati prema van te moraju biti tako konstrukcijski rijeena da se ne mogu skinuti s okretita kada su zatvorena,

f) vrata moraju dosjedati u okvir bez zranosti koja bi omoguila umetanje bilo kakvih alata, poluga i sl.,

g) irina skladinih vrata mora biti najmanje 1 m ako se manipulacija obavlja runo odnosno najmanje za 0,5 m ira od irine vozila (viliar i sl.) kojim se obavlja pretovar. Transportna sredstva koja ulaze u skladini objekt moraju biti opremljena i certificirana prema odgovarajuem stupnju potrebne zatite,

h) iza vrata mora biti slobodan prostor duine najmanje 1,5 m i irine najmanje 2,5 m,

i) vrata moraju imati najmanje dvije eline sigurnosne cilindrine brave ili se moraju na raznim mjestima zatvarati s dva elina lokota koji moraju imati zatitne kape od elinog lima debljine najmanje 6 mm tako da se sprijei neovlateno otvaranje,

j) vrata moraju stalno biti zakljuana, osim prilikom unoenja ili iznoenja eksplozivnih tvari te kontrole skladita,

k) za bojanje vrata smiju se uporabljivati samo teko zapaljive boje i boje koje sa supstancama eksplozivnih tvari ne stvaraju zapaljivo-eksplozivne smjese.

4. prozori:

a) prozori se moraju otvarati prema unutra oko horizontalno postavljenih osovinica na donjem rubu prozora pri emu mora postojati graninik otvaranja,

b) donji rub prozorskog otvora ne smije biti na visini manjoj od 1,8 m od okolnog tla odnosno manjoj od 1,5 m od poda skladita s tim da se na unutarnjem dijelu ne smiju izvoditi prozorske klupice, a rubovi otvora moraju biti zakoeni,

c) s vanjske strane se izvodi nepokretna metalna reetka koja mora biti graevinski privrena u otvor, veliine oka najvie 100 mm x 100 mm, debljine ipki od 8 mm, kao i metalna mreica veliine oka ne vea od 5 x 5 mm debljine ice ne tanje od 0,5 mm, koje moraju biti neoteene i uzemljene,

d) prozorska stakla moraju biti debljine najmanje 5 mm, mogu biti armirana ianim pletivom te ne smiju imati greke u obliku mjehuria koji bi mogli djelovati kao lee,

e) ako se na vanjskim stranama prozorskih otvora ne izvode sjenila (aluzine) stakla se moraju izvesti zasjenjena, a u svrhu smanjenja upliva sunevog zraenja,

f) ako su sjenila izvedena od drveta ili slinog graevnog proizvoda, moraju biti impregnirana zatitnim premazima kojima se smanjuje razred reakcije na poar na B-s3,d2 ili C-s3,d2 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13 501-1 ili klasi B1 prema normama skupine HRN DIN 4102,

g) za bojanje prozorskih okvira, sjenila i drugog, smiju se uporabljivati samo boje razreda reakcije na poar B-s3,d2 ili C-s3,d2 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13 501-1 ili klasi B1 prema normama skupine HRN DIN 4102 i boje koje sa supstancama eksplozivnih tvari ne stvaraju zapaljivo-eksplozivne smjese,

h) ako su na skladitu izvedeni prozori, a nisu glede mogunosti uleta projektila streljiva zaklonjeni (zatitni nasip i sl.), ispred prozora se moraju postaviti titnici otporni na streljivo, privreni na zid skladita ili izvedeni kao dio konstrukcije zida (konzolna okapnica i sl.) na nain da zatita prekriva najmanje cjelokupnu povrinu otvora pri emu se udaljenost od zida, oblik i veliina te materijal zatite odreuje na nain da projektil streljiva ne moe prodrijeti kroz otvor u skladite, a ukoliko titnik prua zatitu i od ulaska kroz prozor ne mora biti izvedena reetka.

5. pretovarni prostor:

a) u skladitu mora biti najmanje jedan slobodan prolaz irine 1,2 m radi manipulacije s eksplozivnim tvarima,

b) rubovi prostora za manipulaciju moraju biti vidljivo oznaeni trakom ute boje irine 50 mm,

c) rubovi prostora za smjetaj eksplozivnih tvari moraju biti vidljivo oznaeni trakom zelene boje irine 50 mm,

d) ulazno-izlazni otvori moraju biti prilagoeni za manipuliranje vozilima (viliar i sl.) ako je takva manipulacija predviena (projektirana),

e) ako se izvode utovarno-istovarna mjesta (tzv. rampe) ista se izvode tako da visina od tla (ceste) bude u visini poda uobiajenih vozila za prijevoz eksplozivnih tvari, a irina ne manje od 1,2 m,

f) rubovi utovarno-istovarnih mjesta moraju imati zatitu rubova od mehanikih oteenja, a koja nije izraena od materijala koji moe prouzroiti stvaranje iskre,

g) ako se rubovi izvode od drveta moraju biti od tvrdog drveta (bukva i sl.)

lanak 18.

1) Eksplozivne tvari se u skladita smjetaju na sljedei nain:

1. nain smjetaja

a) eksplozivne tvari skladite se u originalnom pakiranju (ambalai), smjetene na paletama i grupirane (u stokovima) odnosno sloene na policama (regalima),

b) ambalaa (transportna ili jedinina) s eksplozivnim tvarima slae se po vrstama i serijama na nain da je mogu nesmetan prilaz,

c) preporuuje se razdvajanje eksplozivnih tvari raznih serija i/ili vrsta (u stokovima, na paletnim mjestima odnosno mjestima u regalima),

d) ambalaa (transportna ili jedinina) se slae na nain da natpisi mogu biti itljivi,

e) visina slaganja eksplozivnih tvari odreuje se prema preporukama proizvoaa glede karakteristika eksplozivnih tvari i karakteristika ambalae, s time da udaljenost do stropa skladita ne smije biti manja od 0,6 m,

f) visina od poda do eksplozivne tvari ne smije biti manja od 0,1 m (osim u sluajevima kada je ambalaa eksplozivnih tvari izvedena na nain da omoguuje drugaije skladitenje),

g) meusobni razmak izmeu dvije horizontalne plohe regala-police ne smije biti manji od visine uobiajenih kutija odnosno paleta za eksplozivne tvari uveanoj za 5 cm pri runoj manipulaciji odnosno uveanoj za visinu potrebnu za rad viliara,

h) razmak izmeu eksplozivnih tvari i grijaih tijela ne smije biti manji od 0,5 m.

2. izvedba i smjetaj regala (polica) i paleta:

a) razmak izmeu regala-polica odnosno ambalae s eksplozivnim tvarima i zidova skladita ne smije biti manji od 0,2 m ukoliko nije predviena manipulacija s te strane (za skladite s ravnim zidovima),

b) dubina regala-polica za runo slaganje eksplozivnih tvari ne smije biti vea od 1,2 m ako se istom moe prii samo s jedne strane odnosno 2.4 m ako se moe prii s dvije strane,

c) razmak izmeu pojedinih regala-polica ne smije biti manji od 1,2 m ako se manipulacija obavlja runo odnosno najmanje 0,8 m vea od najvee irine vozila za utovar-istovar pri mehanikoj manipulaciji,

d) metalni regali-police moraju biti uzemljene,

e) dimenzije regala-polica odreuju se proraunom u projektu skladita,

f) za bojanje regala (polica) smiju se uporabljivati samo boje koje sa supstancama eksplozivnih tvari ne stvaraju zapaljivo-eksplozivne smjese,

g) ako se skladitenje obavlja na paletama one moraju biti smjetene u regalima ili izvan tako da je do njih omoguen nesmetan pristup.

3. rukovanje i skrb o eksplozivnim tvarima:

a) ambalaa (kutije, sanduci, posude i sl.) u kojoj su se nalazile eksplozivne tvari mora biti uklonjena na sigurno i za to posebno odreeno mjesto odnosno unitena na posebnom i sigurnom mjestu, prema uputi proizvoaa odnosno na zakonom propisani nain,

b) ako je protekao rok uporabe eksplozivnih tvari ili je ista iz drugih razloga postala nestabilna i opasna (kapanje, iznojavanje) osoba zaduena za skladite duna je odmah obavijestiti odgovornu osobu u pravnoj osobi te je potrebno odmah postupiti po uputi proizvoaa,

c) skladita se moraju redovito istiti te se u njima ne smiju nalaziti nepotrebni predmeti.

4. ostalo:

a) u skladita eksplozivnih tvari (tip 1, 2, 4 i 5) smjetaju se u jednom prostoru, ovisno o grupi spojivosti, sve vrste eksplozivnih tvari ukupne mase do 140 t, odnosno do 20.000.000 komada detonatorskih kapsli,

b) eksplozivne tvari raznih grupa spojivosti smiju se smjetati u jednom skladitu (graevini) sukladno tablici T-5 na nain da su smjetene u odvojenim prostorima koji su posebni poarni sektori iji su svi elementi na granici poarnog sektora (stropovi, podovi, zidovi, otvori itd.) otporni na poar (lanak 4.), a stijenke izmeu pojedinih sektora takve vrstoe (prema proraunu u projektu graevine) te uz takvu izvedbu odunih otvora svakog sektora (prema proraunu u projektu graevine), da u sluaju eksplozije u jednom sektoru ne moe doi do iniciranja eksplozivnih tvari u drugim sektorima.

Oznaka Z u tablici T-5 pokazuje da se mijeanje ogranienih koliina eksplozivnih tvari razliitih skupina moe odobriti kada je to opravdano iz praktinih razloga, nepostojanja adekvatnog skladinog prostora, te kada takav postupak ne ugroava sigurnost. Temeljem elaborata skladita, to odobrenje moe dati nadlena odgovorna osoba odnosno nadleno Ministarstvo (smjetaj razliitih grupa eksplozivnih tvari u istom poarnom sektoru).

Prilikom smjetaja eksplozivnih tvari s krutim pogonskim punjenjem, potrebno je voditi rauna o nainu smjetaja (poloaju i uvrenju eksplozivnih tvari), kako bi u sluaju neeljenog djelovanja pogonskog punjenja irenje poara/aktiviranja bilo minimalno.

Crni barut i proizvodi koji sadre iskljuivo crni barut skladite se odvojeno od ostalih eksplozivnih tvari.

c) svaki poarni sektor mora imati poseban ulaz samo s vanjske strane,

d) svaki poarni sektor mora udovoljiti svim uvjetima koji su propisani ovim lankom,

e) povrina unutar ograde se mora redovito istiti, posebice od raslinja te se u istom ne smiju nalaziti gorive i zapaljive tvari.

lanak 19.

1) Sustav za grijanje mora ispunjavati sljedee uvjete:

1. Za grijanje skladita doputeno je uporabljivati samo posredni sustav nositelja topline (zrak, voda i sl.) s time da najvia temperatura ogrjevnog medija ni u jednom trenutku ne smije prijei 75 C(348 K) za vodu odnosno 54 C (327 K) za zrak

2. Ako se grijanje obavlja zrakom moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:

a) ogrjevna tijela se moraju nalaziti izvan skladita a zrak se uvodi u skladite posredno.

b) recirkulacija zraka nije doputena,

c) automatska regulacija sustava za zagrijavanje mora imati ureaj za ogranienje najvie temperature na 54 C (327 K),

d) svi metalni dijelovi sustava za zagrijavanje moraju biti uzemljeni,

e) svi dijelovi sustava redovito se moraju istiti,

f) ureaji za pripremu zraka ne smiju se nalaziti u prostoru u kojem se nalaze eksplozivne tvari.

3. Ako se grijanje obavlja vodom moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:

a) sustav za pripremu vode ne smije se nalaziti u skladitu,

b) automatska regulacija sustava za zagrijavanje mora imati ureaj za ogranienje najvie temperature na 75 C (348 K).

c) kao ogrjevna tijela doputeno je uporabljivati samo glatke radijatore i cijevi bez orebrenja,

d) svi metalni dijelovi sustava moraju biti uzemljeni,

e) svi dijelovi sustava redovito se moraju istiti od nataloene praine i sl.,

f) ogrjevna tijela se ne smiju postaviti na udaljenosti manjoj od 0,8 m od eksplozivnih tvari.

2) Ventilacija skladita mora biti izvedena na sljedei nain:

1. skladite mora imati rijeen sustav prirodne ventilacije s dostatnom izmjenom zraka prema proraunu, posebice prema najvie doputenim koncentracijama tetnih tvari (MDK) te takoer mora biti tako izvedena da u skladitu ne doe do pojave vlage ili nedoputenog zagrijavanja,

2. otvori za dovod zraka (dozrani otvori) za ventilaciju, a iji broj se odreuje prema proraunu, moraju se nalaziti s donjim rubom 0,1 m od poda skladita, a otvori za odvod zraka (odzrani otvori) nalaze se s gornjim rubom pri stropu na suprotnoj strani skladita s time da pojedini otvor dozranog i odzranog otvora ne smije biti vei od 0,1 (osim skladita koja su ukopana odnosno zasuta zemljom),

3. izvedba otvora mora biti takva da kroz njih nije mogue ubacivanje bilo kakvih predmeta, uletavanje iskre ili zrna streljiva (oblik periskopa, postavljanje blendi i sl.) te ulazak oborinske vode,

4. otvori moraju s vanjske strane biti zatieni pocinanim mreicama veliine oka ne veim od 5x5 mm, debljine ice ne tanje od 0,5 mm ili s poklopcem od lima s otvorima,

5. ukoliko nije mogue izvesti ventilacijske otvore u obliku periskopa (zbog debljine zida i sl.), otvori se moraju zatititi na nain kako je navedeno za zatitu prozorskih otvora, u lanku 12, stavak 1, toka a) crtica 8 ili na slian nain s time da je doputena izvedba zapreka (blendi) i u otvoru odnosno s unutarnje strane ventilacijskog otvora,

6. ukoliko se blende ne postavljaju s unutarnje strane, na toj strani se moraju postaviti titnici glede sprjeavanja prekrivanja otvora (kutijama s eksplozivnim tvarima, policama i sl.),

7. prirodni sustav ventilacije mora biti tako izveden da je osigurano provjetravanje i ventiliranje skladita,

8. ventilacijske otvore potrebno je redovito istiti,

9. ukoliko se uobiajenim nainom izvedbe ne moe osigurati dostatna ventilacija moe se izvesti nastavak (krovni i sl.) od negorivog materijala te sa zatitom otvora, radi poveanja podtlaka u skladitu s time da izvedba nastavka ne smije imati utjecaj na umanjenje traenih svojstava graevine, odnosno moe se izvesti sustav prisilne ventilacije sukladno propisima.

3) Ukoliko instalacije sustava za grijanje odnosno ventilaciju (kanali i sl.) prolaze kroz granice poarnih sektora, materijali ispune izmeu instalacije i otvora moraju biti otporni na poar, te se na mjestima prodora u kanale moraju postaviti zaklopke otporne na poar. Uvjeti glede trajanja otpornosti na poar zaklopki moraju biti istoznani kao i za zidove na granicama poarnih sektora sukladno normama iz lanka 4 stavak 1 toka 2.

lanak 20.

1) Skladita tipa 2 su prenosiva, pokretna (kontejneri) ili fiksna. Skladita tipa 2 mogu sluiti za trajni odnosno privremeni smjetaj eksplozivnih tvari. Mogu biti tipske konstrukcije koja mora udovoljiti uvjetima propisanim ovim Pravilnikom ili predviena za ugradnju odnosno oblaganje betonom na nain da se po ugradnji (oblaganju) postignu traena svojstva. Ovisno o izvedbi mogu biti smjetena na vanjskom prostoru ili u graevini.

2) Skladita tipa 2 smjetena na vanjskom prostoru moraju ispuniti sljedee uvjete:

1. konstrukcija:

a) moraju biti zadovoljeni uvjeti glede otpornosti stijenki na streljivo (ukljuujui pokrovni dio) i vrata,

b) svjetla visina skladita (udaljenost od stropa do poda) ne smije biti manja od 2 m,

c) stijenke skladita, ukljuujui pokrovni dio i vrata, moraju biti izgraene od graevnih proizvoda najmanjeg razreda otpornosti na poar EI 30 sukladno normama iz lanka 4. stavka 1) toke 1. ovoga Pravilnikad) na konstrukciji se s unutarnje strane mora na vidljivom mjestu nalaziti nerastavljivo privrena ploica ovlatenih tvrtki, na kojoj moraju biti i podaci o otpornosti na poar stijenki te otpornosti na streljivo,

e) konstrukcija se u pravilu izvodi kao reetkasta konstrukcija od elinih profila, s vanjske strane obloena elinim limom debljine najmanje 6 mm, a iznutra obloena materijalom, gore propisane vatrootpornosti,

f) ako se unutarnja obloga izvodi od (tvrdo drvo i sl.), debljina ne smije biti manja od 50 mm, te se glede postizavanja zadanog razreda otpornosti na poar izmeu vanjskog lima i unutarnje obloge stavlja sloj od graevnog proizvoda razreda reakcije na poar A1 odgovarajue debljine,

g) ako unutarnji dio sadri (i) plohe od neobojenih metala iste moraju biti zatiene premazom koji sprjeava stvaranje iskre pri emu zatitni sloj ne smije biti oteen,

h) glede smanjenja teine (konstrukcijski razlozi, prijevoz i sl.), konstrukcija se moe izvesti sa dvostrukom stijenkom izmeu kojih se po montai na mjestu uporabe stavlja ispuna od negorivog materijala (pjeana masa i sl.) s time da budu osigurani uvjeti glede otpornosti na poar i otpornosti na streljivo, a ukoliko je ispuna od pjeane mase debljina sloja mora biti najmanje 15 cm,

i) konstrukcija se moe izvesti u vie dijelova (sekcija) koji se na mjestu uporabe spajaju u cjelinu rastavljivim ili nerastavljivim vezama, pri emu spojna mjesta moraju ispuniti sve uvjete kao i ostali dio konstrukcije (otpornost na streljivo, otpornost na poar),

j) konstrukcija se moe izvesti u kombinaciji nareenih vrsta izvedbi ili na drugi nain uz ispunjenje potrebitih uvjeta,

k) za inicijalna sredstva mora biti izraen poseban prostor te za taj dio moraju biti ispunjeni svi uvjeti koji se postavljaju na konstrukciju, pri emu se zahtjevi glede otpornosti na poar odnose i na unutarnje stjenke izmeu dijela za inicirajua sredstva i dijela za ostale eksplozivne tvari,

l) prostor za inicirajua sredstva mora imati pristup samo s vanjske strane i mora se zakljuavati na dva mjesta a na isti nain kao i vrata skladita,

m) konstrukcija mora imati mogunost sidrenja za podlogu iju vezu nije mogue rastaviti s vanjske strane, a ukoliko je konstrukcija izvedena od dijelova spojenih rastavljivim vezama, najmanje krajnji dijelovi (sekcije) moraju biti sidreni za podlogu na taj nain,

n) konstrukcija se ne smije direktno oslanjati na okolno tlo ve na betonsku i slinu podlogu, po mogunosti na etiri mjesta, pri emu podloga mora biti uzdignuta odnosno izvedena s blagom kosinom prema vanjskim stranama, glede slijevanja oborinskih voda,

o) podloga mora biti izraena i tako da se dozrani otvori ne mogu zatvoriti.

2. vrata

a) vrata skladita se izrauju od graevnim proizvodima razreda reakcije na poar A1, A2-s1,d0 ili B-s3,d2, ili C-s3,d2 sukladno razredbi prema normi HRN EN 13 501- 1 odnosno klasama A1 ili A2 ili B1 sukladno normama skupine HRN DIN 4102, otporna na poar kao i konstrukcija, sukladno normama iz lanka 4 stavak 1 toka 1, uz propisane uvjete glede otpornosti na streljivo, a svi metalni dijelovi moraju biti propisno uzemljeni,

b) moraju biti ispunjeni i uvjeti kao za skladita tipa 1.

3. ventilacija:

a) uvjeti glede otpornosti na poar ne odnose se na ventilacijske otvore,

b) ventilacijski otvori moraju se zatiti umetcima od elinog pletiva odgovarajue gustoe,

c) izvode se najmanje dva ventilacijska otvora (na nasuprotnim stijenkama) s gornjim rubom pri vrhu stranice, a mogu se uz to izvesti i na donjem dijelu bonih stranica ili u podu neposredno uz bone stranice pri emu moraju biti tako konstrukcijski rijeeni da se postavljenjem (ugradnjom) na mjestu uporabe isti ne mogu zatvoriti,

d) zatita otvora mora biti takva da kroz isti nije mogue ubacivanje bilo kakvih predmeta, uletavanje iskre ili zrna streljiva, prodor plamena te ulazak oborinske vode, pri emu se zapreke (blende) mogu izvesti i u otvoru odnosno s unutarnje strane ventilacijskog otvora,

e) ako se izvode za ugradnju ili se oblau betonom ili drugom oblogom te su namijenjena za skladitenje do 1000 kg eksplozivnih tvari koje nemaju svojstvo isparavanja, ne moraju biti ventilirana,

f) moraju biti ispunjeni i uvjeti propisani u lanku 19., stavku 2., podstavcima 1., 4., 6., 7. i 8. ovog Pravilnika.

4. zatita od atmosferskih pranjenja, statikog elektriciteta i iskrenja:

a) zatienost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja obuhvaa zatitu od statikog elektriciteta podova, zatitu od iskrenja svih metalnih dijelova te zatitu od atmosferskih pranjenja,

b) u sluaju spajanja dijelova rastavljivim vezama moraju se osigurati pravilno izvedeni spojevi glede uzemljenja cjelokupne konstrukcije (povezano u cjelinu s jednim uzemljenjem ili uzemljenje svakog pojedinog spojnog dijela),

c) uzemljenje se mora periodiki ispitati sukladno propisima,

d) mora se izvesti gromobranska instalacija, koja se periodino ispituje sukladno propisima o gromobranskim instalacijama,

e) moraju biti ispunjeni i uvjeti propisani u lanku 6 ovog Pravilnika.

5. ostalo:

a) slue za smjetaj svih vrsta eksplozivnih tvar ukupne mase do 40 t ili do 6.000.000 komada detonatorskih kapsli (ukljuivi usporivae), a istovremeno se u jednom prostoru mogu smjestiti samo one eksplozivne tvari koje imaju istu grupu spojivosti,

b) boja vanjskih metalnih dijelova treba imati pojaanu refleksiju glede energije zraenja, a ovisno o smjetaju mogu se zatititi bojom koja odgovara boji neposredne okoline (za skladita smjetena u umama i sl.),

c) ograda se postavlja na udaljenosti 15 m od skladita, a ako se nalazi vie skladita ograda se u pravilu postavlja oko cijelog podruja s time da niti na jednom mjestu najmanja udaljenost od bilo koje toke obrisa pojedinog skladita do ograde ne bude manja od nareene udaljenosti,

d) pokretna skladita (na vozilu, prikolice, poluprikolice i sl.) moraju udovoljavati i propisima o prijevozu opasnih tvari,

e) ako se u pokretnim skladitima istovremeno prevoze detonatori i ostale eksplozivne tvari, za smjetaj detonatora mora biti izraen posebni dio koji mora udovoljavati svim zahtjevima glede konstrukcije, moe biti smjeten kao dio spremnika s pristupom samo s vanjske strane, na kabini vozila, ispod donjeg postroja (ne pored rezervoara s gorivom i/ili ispune cijevi motora) ili izmeu kabine vozila i spremnika za ostale eksplozivne tvari,

f) pokretna skladita koja nisu pod stalnim nadzorom na mjestu uporabe, moraju se osigurati i od krae (skidanje kotaa, postavljanje naprava za blokiranje okretanja kotaa i sl.).

3) Skladita tipa 2 namijenjena za smjetaj u unutranjosti graevine mogu biti prenosiva ali se ne smiju postavljati u stambenim, stambeno-poslovnim, obiteljskim i slinim graevinama osim ako slue samo kao priruno skladite prodavaonica oruja i streljiva, prodavaonica pirotehnikih sredstava razreda I., II., III., T1 i P1 ili kao priruno skladite kod proizvodnje streljiva.

lanak 21.

1) Skladita tipa 3 su prenosiva skladita (tzv. dnevne kutije), koja slue samo pri neposrednom radu na gradilitu. Ova skladita moraju ispuniti sljedee uvjete:

1. konstrukcija:

a) izvedena primjerice od tvrdog drveta (hrast, bukva) debljine najmanje 25 mm koje se oblae elinim limom debljine od najmanje 3 mm tako da elementi kojima se spaja lim s drvom (avli, vijci i sl.) ne prodiru u unutarnjost i sl.),

b) moraju biti osigurana od neovlatenog otvaranja (npr. moraju se zakljuavati s najmanje jednim elinim lokotom koji mora biti zatien kapom od elinog lima debljine 6 mm),

c) poklopac mora preklapati otvor za najmanje 25 mm s time da mora vrsto dosjedati u otvor tako da se u zatvorenom poloaju te zakljuavanju lokotom ne moe izvaditi,

d) ako se poklopac ne izvodi kao okretni ve je posebni dio, zakljuavanje se obavlja na dvije nasuprotne stranice lokotima ili na jednoj stranici ukoliko je predvieno zatvaranje s umetnutom elinom ipkom koja se lokotom osigurava od izvlaenja,

e) elementi za zatvaranje (privrsnice za lokot i dr.) moraju biti spojeni zavarivanjem, zakivanjem, pribijanjem klinovima s privrenjima na unutarnjoj strani ili na drugi odgovarajui nain.

2. ventilacija:

a) izvodi se najmanje jedan ventilacijski otvor na gornjem dijelu bone stranice,

b) moraju biti ispunjeni uvjeti propisani u lanku 20. stavku 2. toki 3. podstavcima a, d, e, f ovog Pravilnika.

3. ostalo:

a) eksplozivne tvari smjetaju se sukladno tablici T-3 (za mase vie od 10 kg) s time da se smije smjestiti najvie 5.000 komada detonatorskih kapsli (ukljuivi usporivae) ali ne zajedno (istovremeno) s drugim eksplozivnim tvarima, a za mase do 10 kg udaljenost od drugih skladita za smjetaj eksplozivnih tvari, naseljenih graevina, prometnica i dr. mora iznositi najmanje 45 m,

b) dva skladita mogu biti smjetena unutar iste graevine samo ako jedno od njih slui iskljuivo za smjetaj inicirajuih sredstava u koliini do 5000 komada, pri emu udaljenost izmeu njih ne smije biti manja od 3 m,

c) radilita na kojima se koriste eksplozivne tvari moraju imati skladite ovog tipa za eksplozivne tvari, a ukoliko se glede tehnologije rada koriste vee koliine eksplozivnih tvari i/ili ne postoje mogunosti za odgovarajui smjetaj istih odnosno povrat neutroenih koliina, na radilitu ili u neposrednoj blizini se mora nalaziti skladite tipa 2 ili 1,

d) skladita moraju biti pod stalnim fizikim i/ili tehnikim nadzorom ako se u njima nalaze eksplozivne tvari, a po zavretku radova sve moebitno preostale koliine eksplozivnih tvari i predmeta moraju se smjestiti u skladite tipa 1 ili 2,

e) na mjestu gdje se obavlja miniranje mogu se nalaziti dva skladita pod uvjetom da se u jednom nalaze samo detonatori.

lanak 22.

1) Skladita tipa 4 izvode se kao prenosiva, pokretna ili fiksna.

2) Skladita tipa 4 namijenjena za smjetaj na vanjskom prostoru moraju ispuniti sljedee uvjete:

1. konstrukcija:

a) ne mora biti otporna na prodor projektila streljiva,

b) mora biti razreda otpornosti na poar od najmanje REI 30 sukladno normama iz lanka 4. stavka 1) toke 1. ovoga Pravilnikac) izvodi se od uobiajenih graevinskih materijala (zidana, metalna konstrukcija s oblogom-ispunama, od tvrdog drveta s vanjske strane obloena limom debljine najmanje 3 mm, izvedena u kombinaciji nareenih naina izrade i sl.),

d) vrata moraju biti razreda otpornosti na poar od najmanje EI 30 sukladno normama iz lanka 4. stavka 1) toke 1. ovoga Pravilnikae) spojni metalni elementi s kojima su spojene oplate na drvo i sl. (avli, vijci i dr.) ne smiju prodirati u unutarnjost skladita niti se u unutarnjosti smiju nalaziti bilo kakvi metalni predmeti ili predmeti koji mogu prouzroiti nastanak i/ili prijenos iskre i/ili statikog elektriciteta,

f) mora biti potpuno zatvorena (osim vrata, ventilacijskih i odunih otvora),

g) mora biti na vrstoj podlozi (cigla, beton, betonski blokovi, kamen i sl.) uz osiguranu odvodnju oborinskih voda,

h) ako se ne izvodi od drvenih kocki, pod mora biti elektriki provodan (otpor poda treba odgovarati propisima o zatiti od statikog elektriciteta)

i) mora biti izveden ispuni otvor prema proraunu tako da se u sluaju nastanka poara ili prijenosa poara u skladite ne stvore uvjeti za eksploziju,

j) moraju biti ispunjeni i uvjeti iz lanka 17. stavka 1. toka 1. i podstavcima f, g, i, j, m; toka 2. podstavcima a, b, c, d, f; toka 3. podstavcima f, i, j, k,

k) skladita tipa 1 ili 2 koja nisu otporna na streljivo udovoljavaju uvjetima za skladita tipa 4,

2. ventilacija:

a) ako je skladite vrste gradnje izvedeno kao zidano, betonsko i sl. moraju biti ispunjeni i uvjeti propisani u lanku 19. stavku 2.,

b) ako je skladite izvedeno kao metalna konstrukcija s oblogom-ispunama, od tvrdog drveta s vanjske strane obloena limom i sl. moraju biti ispunjeni i uvjeti nareeni u lanku 20. stavak 2. toka 3. podstavcima a, c, d, f,

c) ako je ventilacija izvedena na nain da zrak cirkulira i uz bone stjenke, izmeu poda i stropa, moraju se ugraditi drvene reetkaste oplate izmeu stjenke i kutija u kojima se nalaze eksplozivne tvari, kako ne bi dolo do prekida strujanja zraka, s razmakom od najmanje 50 mm.

3. ostalo:

a) moraju biti ispunjeni uvjeti nareeni u lanku 20. stavak 2. toka 5. podstavcima b, c,

b) zabranjena je uporaba i unos predmeta i alata u skladite koji mogu prouzroiti nastanak iskre ili statikog elektriciteta,

c) slue za smjetaj niskoeksplozivnih tvari tip (B) ukupne mase do 140 tona ako je konstrukcija skladita u osnovi kao tip 1 odnosno do 40 tona ako je konstrukcija skladita u osnovi kao tip 2, sukladno tablici T-5,

d) mogu se skladititi i postojane tvari tip (B) sukladno tablici T-5,

e) mogu se skladititi i pirotehnika sredstva razreda I., II., III., T1, P1, T2 i P2 sukladno tablici T-5,

f) ograda se postavlja na udaljenosti od najmanje 15 m od skladita a ako se nalazi vie skladita ograda se u pravilu postavlja oko cijelog podruja s time da niti na jednom mjestu najmanja udaljenost od bilo koje toke obrisa pojedinog skladita do ograde ne bude manja od navedene udaljenosti.

3) Skladita tipa 4 namijenjena za smjetaj u unutranjosti graevine moraju ispuniti sljedee uvjete:

a) izvode se na nain propisan u lanku 20. stavak 3. ovog Pravilnika,

b) slue za smjetaj niskoeksplozivnih i postojanih tvari tip (B) odnosno pirotehnikih sredstava razreda I., II., III., P1 i T1 sukladno tablici T-5

c) masa niskoeksplozivnih odnosno postojanih tvari tip (B) ne smije biti vea od 20 kg,

d) masa pirotehnikih sredstava koje se skladite ne smije biti vea od 60 kg (neto),

e) detonatorske kapsle koje ne mogu izazvati eksploziju u masi skladite se (odvojeno) u koliini do 5 000 komada

f) ako se u graevini nalazi vie skladita ukupna koliina pogonskog punjenja ili postojanih tvari u svim skladitima (graevini) ne smije prijei 20 kg ili 60 kg neto pirotehnikih sredstava I., II., III., P1 i T1 razreda (bruto) ili 5 000 komada detonatorskih kapsula.

lanak 23.

1) Skladita tipa 5 izvode se kao prenosiva, pokretna (kontejneri) ili fiksna.

2) Skladita tipa 5 namijenjena za smjetaj na vanjskom prostoru moraju ispuniti sljedee uvjete:

a) slue za smjetaj postojanih tvari tip (B) i/ili amonijevog nitrata,

b) postojane tvari skladite se u originalnom pakiranju proizvoaa eksplozivnih tvari (uobiajeno vree za mase od 25 kg, patronirani smjeten u kutije sl.),

c) ako se skladite samo postojane tvari i/ili vodeni gelovi klase (B), najvea doputena masa je 140 tona ako je konstrukcija skladita u osnovi kao tip 1 odnosno do 40 tona ako je konstrukcija skladita u osnovi kao tip 2,

d) ako se postojane tvari klase (B) skladite i s amonijevim nitratom u doputenu masu se uraunava pola mase amonijevog nitrata,

e) izvode se na nain propisan u lanku 22. stavak 2. tokama 1, 2 i 3, osim propisanog u toci 1. podstavcima e, j i toci 3. podstavku b,

f) ako se izvode prozori moraju biti ispunjeni uvjeti kako je odreeno u lanku 17. stavku 1. toka 4. podstavcima a, b, c, d, e, f, g,

g) skladita tipa 1 ili 2 koja nisu otporna na streljivo udovoljavaju uvjetima za skladita tipa 5,

h) ako se skladiti samo amonijev nitrat, a skladite je ograeno te pod stalnim fizikim ili tehnikim nadzorom, nou osvijetljeno, moe se izvesti i u obliku nadstrenice uz ispunjenje ostalih uvjeta glede konstrukcije te sigurnosnih udaljenosti pri emu pod mora biti iznad okolnog tla te izveden tako da se sprijei rasipanje moebitno prosutog amonijevog nitrata u okolni prostor (tlo),

i) ograda se postavlja na udaljenosti 15 m od skladita a ako se nalazi vie skladita ograda se u pravilu postavlja oko cijelog podruja s time da niti na jednom mjestu najmanja udaljenost od bilo koje toke obrisa pojedinog skladita do ograde ne bude manja od navedene udaljenosti.

3) Skladita tipa 5 namijenjena za smjetaj u unutranjosti graevine moraju ispuniti sljedee uvjete:

a) konstrukcijski se izvode kao unutarnja skladita ostalih tipova,

b) ne smiju se nalaziti u stambenim, stambeno-poslovnim i slinim graevinama,

c) smije se skladititi do 20 kg postojanih tvari tip (B), a ako se nalazi vie skladita u graevini ukupna masa postojanih tvari tip (B) u skladitima (u graevini) smije iznositi najvie 20 kg,

d) moe se skladititi vie od 20 kg postojanih tvari ili vodenih gelova klase (B) samo ako su ispunjeni uvjeti glede tablice T-3.

lanak 24.

1) Skladita obzirom na tip i smjetaj moraju ispunjavati i sljedee uvjete:

a) na vratima ograde nepokretnih skladita smjetenih na vanjskom prostoru mora se nalaziti ploa sa natpisom visine slova 80 mm, debljine slova 5 mm: EKSPLOZIV-PRISTUP ZABRANJEN!, s time da su slova crvene boje a podloga bijela,

b) na vratima skladitu mora biti oznaka tipa skladita napisana slovima visine 80 mm debljine slova 5 mm, s time da su slova crvene boje, a ako je skladite obojeno crvenom bojom slova moraju biti bijela,

c) unutarnja skladita ne smiju biti smjetena u stambenoj, stambeno-poslovnoj i slinoj graevini osim prirunih skladita za smjetaj odreenih vrsta i koliina eksplozivnih tvari te za namjenu sukladno pojedinom tipu skladita,

d) ako je testiranjem utvreno da eksplozivna tvar osjetljiva na detonatorsku kapslu br. 8 nije osjetljiva na iniciranje projektilom streljiva, tada se moe pohraniti i u skladite tipa 4 (ali ne istovremeno s pogonskim punjenjima) ili skladite tipa 5,

e) ako graevina u kojoj se nalazi unutarnje skladite ne osigurava otpornost na vremenske uplive te otpornost na prodor projektila strjeljiva (ukoliko mora ispuniti takav uvjet) glede graevinsko-konstrukcijskih osobina i/ili nainom smjetaja skladita moraju biti ispunjeni i odnosni uvjeti za samo unutarnje skladite,

f) skladite inicirajuih sredstava smatra se uvijek davateljem,

g) iznimno (nedostatni uvjeti glede potrebnog prostora i sl.) dva ili vie pojedinanih skladita meusobno mogu biti udaljena manje nego je odreeno tablicama prema ovom Pravilniku ali se tada ukupna masa eksplozivnih tvari u njima uzima kao masa eksplozivnih tvari smjetena u jednom skladitu i to onom koje glede sigurnosnih udaljenosti od drugih graevina, cesta i dr., ima najnepovoljniji poloaj od istih pri emu uvjeti glede potrebitih sigurnosnih udaljenosti od drugih graevina, cesta i dr. moraju biti ispunjeni.

III-1. Zatitni nasipi

lanak 25.

1) Zatitni nasipi moraju biti izraeni od nabijene zemlje bez kamena, ljunka i slinih materijala te ne smiju u sebi sadravati gorive tvari (treset, ugljena praina i sl.).

2) Kosine nasipa moraju biti obraene te osigurane od erozije sa travnatim pokrovom visine najvie 10 cm, a povrina izmeu nasipa i skladita ne smije biti travnata.

3) S unutarnje strane nasipa moe se izraditi pregradni odnosno potporni zid.

4) Gornja ploha (kruna) nasipa mora biti na visini za 1 m veoj od najvie doputene visine smjetaja eksplozivnih tvari u skladitu, uz ispunjenje i slijedeih uvjeta:

a) ako se tiena graevina i dr. nalazi na veoj visini od skladita, crta sigurnosti mora prolaziti kroz nasip ili dodirivati isti u jednoj toki izvodnice krune nasipa,

b) ako se tiena graevina i dr. nalazi na manjoj visini od skladita niti jedna toka izvodnice krune nasipa ne smije biti s gornje strane udaljena (smjer viska) od crte sigurnosti za manje od 1m,

5) Ako izmeu pojedinih graevina skladita prolazi interna prometnica ili staza, visina nasipa mora biti via od propisane za najmanje 0,5 m s time da crta sigurnosti (u vodoravnoj projekciji) nigdje ne smije prolaziti pored nasipa.

6) Ako se umjesto zemljanog nasipa izrauje armirano-betonski zid isti mora imati istu sigurnost kao zemljani nasip s time da mora biti iste visine kao i odgovarajui zemljani nasip a moe zamijeniti samo prednji nasip (ispred ulaza u skladite) i to za koliine do 1000 kg eksplozivnih tvari u skladitu.

7) irina nasipa u kruni mora biti najmanje 0,5 m a nagibi kosina, ovisno o karakteristikama tla do 1: 1,5.

8) Udaljenost podnoja nasipa od skladita smije iznositi najvie 3 m za nasip koji nije elni.

9) Udaljenost elnog nasipa odreuje se prema potrebnom prostoru za manipulaciju ali ne moe iznositi vie od 2 m ako se pretovar obavlja runo odnosno vie od 5 m ako se pretovar obavlja mehanikim ureajima.

10) Ispod osnovice nasipa mora biti izveden kanal za odvod oborinske vode.

11) Ako je potrebito nasip koji nije elni izraditi blie skladitu, a nije ispunjen uvjet glede nagiba u donjem dijelu moe se izraditi betonski potporni zid do najvie polovine visine nasipa (usjek) te od te visine mora imati osnovni oblik.

III-2. Smjetaj skladita s obzirom na sigurnosne udaljenosti

lanak 26.

1) Svako skladite mora biti izgraeno odnosno postavljeno na takvoj udaljenosti od graevina, prometnica i drugih tienih objekata koja osigurava da u sluaju eksplozije u skladitu ne doe do oteenja tienih objekata, ugroavanja ivota i zdravlja ljudi te oneienja okolia.

2) Sigurnosna udaljenost izraunava se prema izrazu , pri emu pojedine oznake imaju sljedee znaenje:

Ls (m)..................sigurnosna udaljenost;

k ..........................koeficijent sigurnosti koji ovisi o vrsti gradnje skladita te smjetaju, vrsti i namjeni graevine koja se titi, izvedbi zatitnog nasipa te vrsti eksplozivne tvari, a vrijednosti se kreu od 1,8 do 30;

Q (kg)................... masa eksplozivnih tvari u skladitu kao ekvivalentna masa eksploziva s jedininom energijom od 420 daNm/kg.

3) Izraunate vrijednosti sigurnosnih udaljenosti napisane su u tablicama, ovisno o uvjetima skladitenja.

4) Tablicom T-2 odreeno je koje e se tablice primjenjivati ovisno o davatelju-primatelju.

5) Vanjska skladita (osim tipa 3 za mase eksplozivnih tvari do 10 kg) glede sigurnosnih udaljenosti, a ovisno o vrstama eksplozivnih tvari, moraju biti smjetena u skladu s tablicama T-3, T-4, T-5, T-6 i T-7.

6) Udaljenosti skladita visokoeksplozivnih tvari od graevina, prometnica i dr. te izmeu samih skladita odreene su tablicom T-3. Ova tablica primjenjuje se i u sluaju skladitenja raznih vrsta eksplozivnih tvari s time da se izraunava ukupna masa eksplozivnih tvari kao zbroj ekvivalentnih masa svake pojedine vrste eksplozivne tvari.

7) Meusobne udaljenosti skladita visokoeksplozivnih tvari kao davatelja te amonijevog nitrata i postojanih tvari kao primatelja odreene su tablicom T-4.

8) Udaljenosti skladita niskoeksplozivnih tvari od graevina, prometnica i dr. odreene su tablicom T-6.

9) Udaljenosti skladita pirotehnikih sredstava od graevina, prometnica i dr. odreene su tablicom T-7.

Tablica T 2Primjena tablica

DavateljPrimateljTablica koja se primjenjujeUdaljenost je oznaena u stupcu

Visokoeksplozivna tvar Visokoeksplozivna

TvarT 3Udaljenost skladita

Visokoeksplozivna tvarAmonijev nitratT 4Amonijev nitrat

Visokoeksplozivna tvarPostojana tvarT 4Postojana tvar

Postojana tvarVisokoeksplozivna

TvarT 3Udaljenost skladita

Postojana tvarPostojana tvarT 4Postojana tvar

Postojana tvarAmonijev nitratT 4Amonijev nitrat

Tablica T-3Tablica sigurnosnih udaljenosti za eksplozivne tvari

Udaljenost (m)

Masa eksploziva (kg) (ekvivalentna)Graevine (1)(2)Javne prometnicePrometnice (vie od 3000 vozila/dan) i eljeznike prugeUdaljenost izmeu skladita

oddozaklonjenonezaklonjenoZaklonjenonezaklonjenoZaklonjenonezaklonjenoZaklonjenoNezaklonjeno

0.052550102015301.53

5103365142820402.04

10204080183525492.55

20304895204028573.06

304053105234531633.57

405055110244834674.08

507063125275339774.59

7010070140306042855.010

10012075150336546925.511

12015080160357048976.012

150200881753875531076.513

2003001002004385581157.014

3004001102204895611237.515

40050012024050100671358.016

50060012324551102731458.517

60070012825553105771549.018

70080013026055110821629.519

800900135270581158517010.020

9001000140280601208817610.521

10001200145290611229218311.022

12001500160320621249719411.523

150020001753506312610220512.024

200025001903806813510721412.525

250030002004007314511222313.026

300035002134257515011523113.527

350040002234457815512424914.028

400050002404807915813226414.529

500060002555108316614528915.030

600070002785358517015631315.531

700080002805609018016733316.032

800090002905809318617534916.533

9000100003006009819518336617.034

100001100030561010020019038117.535

110001300032061010521019739318.537

130001500034061011022021041919.539

150001700036061011523022144120.541

170002000039061012324523146122.044

200002250042061012825524047923.547

22500250004406101322642484962550

25000275004506101352702675342754

27500300004706101402802855692958

30000325004806101452902995983162

32500350004906101482963136103366

35000375005056101503003266103570

37500400005156101543083376103774

40000425005206101573143486103978

42500450005306101603203586104182

45000500005506101653303686104386

50000550005706101703403776104590

55000600005906101753503856104794

60000700006006101783563946104999

700008000061061018036040261051101

800009000062062018336541061053106

9000010000064064018537041761055110

10000011000065065019338642561057114

11000012000066566519539043861059118

12000013000068068020541045161061122

13000015000070070021543046461065130

Napomene uz tablicu T 3:

(1) Stambene i stambeno-poslovne graevine te druge graevine u kojima se okuplja ili boravi vei broj osoba, gospodarstvene graevine, energetske graevine i vodovi i dr.

(2) Za dalekovode (javne namjene) se sigurnosne udaljenosti proraunavaju na sljedei nain:

napona do 10 kV sigurnosna udaljenost se izraunava s koeficijentom k = 4,4,

napona vie od 10 kV do 110 kV s koeficijentom k = 6,4,

napona vie od 110 kV do 380 kV s koeficijentom k = 14,9.

navedeni koeficijenti odnose se na zaklonjena skladita, a ako skladita nisu zaklonjena uzimaju se dvostruke vrijednosti za koeficijente

Tablica T -4Tablica sigurnosnih udaljenosti za amonijev nitrat i postojane tvari

Masa eksplozivnih tvari (davatelj)

(kg)Najmanja udaljenost zaklonjenog primatelja

(m)Najmanja debljina umjetne zapreke

oddoamonijev nitratpostojana tvar (cm)

0450.93.430

451351.24.330

1352701.55.530

2704551.86.730

4557252.17.630

7259102.48.830

91013602.79.840

136018153.111.040

181527253.412.240

272536303.713.150

363045404.014.350

454054504.315.350

545072604.616.565

726090804.917.765

9080113505.519.865

11350136205.820.775

13620158906.122.075

15890181606.423.275

18160204306.724.190

20430227007.025.390

22700249707.326.290

24970272407.627.590

27240317807.928.7100

31780363208.530.8100

36320408609.232.9100

40860454009.835.1100

454005448010.437.2130

544806356011.340.6130

635607264012.243.9130

726408172013.448.2130

817209080014.652.8130

908009988015.957.0150

9988011350017.161.6150

11350012485018.365.9150

12485013620019.570.2150

lanak 27.

1) Inicijalne eksplozivne tvari ne smiju se skladititi zajedno s ostalim eksplozivnim tvarima.

2) Amonijev nitrat moe se uvati s ostalim eksplozivnim tvarima, osim s inicijalnim tvarima.

3) Zajedniko smjetanje razliitih vrsta eksplozivnih tvari u istom prostoru skladita odreuje se prema tablici T-5 koja odreuje osnovne znaajke glede vrsta eksplozivnih tvari koje je doputeno ili nije doputeno zajedniki skladititi, a tablicama T-5a i T-5b odreene su znaajke glede skladitenja eksplozivnih tvari prema klasama opasnosti i grupama spojivosti, sukladno odredbama ADR-a (uobiajeno na pakiranjima previenim za prijevoz).

Tablica T-5Odnosi spojivog mijeanja i uvanja eksplozivnih tvari (i UbS)

SkupineABCDEFGHJKLNS

AXZZZ

BZXZZZZZXX

CZXZZZZXX

DZZXXZZXX

EZZXXZZXX

FZZZZXZXX

GZZZZZXXX

HXXX

JXXX

KZ

LX

NZXXXXXXXXXX

SZXXXXXXXXXX

Legenda:

x oznaka pokazuje da su te skupine spojive kod skladitenja, uvanja i prijevoza.

Z oznaka pokazuje da se mijeanje ogranienih koliina eksplozivnih tvari razliitih skupina moe odobriti kada je to opravdano iz praktinih razloga, nepostojanja adekvatnog skladinog prostora te kada takav postupak ne ugroava sigurnost. Temeljem elaborata skladita, odobrenje moe izdati nadlena odgovorna osoba odnosno nadleno Ministarstvo.

Tablica T- 5aEksplozivne tvari prema grupama spojivosti i klasama opasnosti

Vrsta eksplozivne tvariGrupe spojivosti (1)Klase opasnosti (2)

Inicijalne eksplozivne tvari (osjetljive na udar, trenje, toplinu, neflegmatizirani brizantni eksplozivi kao pentrit i heksogen i sl.) A1.1 A

Inicijalna sredstva koja nemaju dva ili vie neovisnih osiguranja za prekid djelovanja, UbS ili dijelovi UbS napravljeni tako da neprekidno imaju otvoren lanac (detonatorske kapsule, detonatori, upaljai bez prekinutog lanca i sl.)B1.1 B

1.2 B

1.4 B

Malodimni i kompozitni baruti, kruta raketna goriva za raketne motore i UbS koja sadre pogonska punjenja, s pripalnim kapsulama ili bez njih, raketni motori s krutim pogonskim punjenjima, artiljerijska vjebovna sredstva, UbS s inertnim, probnim ili pancirnim projektilima.C1.1 C

1.2 C

1.3 C

1.4 C

Crni barut, brizantni eksplozivi, UbS i proizvodi koji sadre brizantne eksplozive bez ureaja za iniciranje i bez pogonskog punjenja, te UbS i proizvodi koji sadre eksploziv za iniciranje i imaju dva ili vie neovisna osiguranja za poetno djelovanje (TNT, flegmatizirani visokobrizantni eksplozivi kao pentrit, heksogen, oktogen i njihove kompozicije, plastini eksplozivi, gospodarski eksplozivi, veina razornih projektila, zrakoplovne bombe, protuoklopne i morske mine, bojne glave raketa i torpeda i sl.)D1.1 D

1.2 D

1.4 D

1.5 D

Predmeti i UbS koji sadre brizantni eksploziv bez ureaja za iniciranje ili s potpuno osiguranim ureajem za iniciranje, s krutim pogonskim punjenjem (veina streljiva za topnitvo, voeni i nevoeni raketni projektili, bez navijenog upaljai ili s potpuno osiguranim upaljaem)E1.1 E

1.2 E

1.4 E

Predmeti i UbS koji sadre brizantni eksploziv sa ureajem za iniciranje sa ili bez krutog pogonskog punjenja (rune obrambene bombe, streljivo za protuzrakoplovne topove 20 i 30 mm, minobacake mine s udarnim upaljaem i sl)F1.1 F

1.2 F

1.3 F

1.4 F

Pirotehnike mase i UbS koja ih sadre (a nakon aktiviranja pokazuju svjetlei, zapaljivi, dimni ili nadraujui uinak), osim UbS koja poinju djelovati u prisutnosti vode ili zraka i onih koja imaju zapaljivu tekuinu ili elatinu G1.1 G

1.2 G

1.3 G

1.4 G

Predmeti i UbS koji sadre i eksplozivnu tvar i bijeli fosfor ili drugu vrstu samozapaljive tvari (npr. artiljerijski projektili punjeni bijelim fosforom i s.)H1.2 H

1.3 H

Predmeti i UbS koji sadre i eksplozivnu tvar i zapaljivu tekuinu ili elatinu, razliitu od onih koji se aktiviraju u dodiru s vodom ili zrakom (ureaji s aerosolnim eksplozivima, tekua goriva za raketne motore ili torpeda i sl)J1.1 J

1.2 J

1.3 J

Predmeti i UbS koji sadre i eksplozivnu i otrovnu tvar (topniko streljivo i mine s upaljaem ili bez, rakete i bombe punjene smrtonosnim ili onesposobljavajuim kemijskim tvarima)K1.2 K

1.3 K

Predmeti i UbS koji sadre eksplozivne tvari, a nisu ukljueni u druge skupine te zahtijevaju posebnu izdvojenost tijekom skladitenje (raketni motori s tekuim gorivom, oteena, sumnjiva ili nepoznata sredstva bilo koje skupine eksplozivnih tvari)L1.1 L

1.2 L

1.3 L

Predmeti i UbS koji sadre samo izuzetno neosjetljive eksplozivne tvari N1.6N

Predmeti i UbS zapakirani ili proizvedeni na nain da opasan uinak, nastao zbog njihovog neeljenog djelovanja bude ogranien unutar ambalae, osim u poaru, pri emu su svi uinci eksplozije ili razlijetanja dijelova ogranieni do te mjere da ne onemoguavaju gaenje poara ili druge pokuaje sprjeavanja ili smanjivanja opasnosti u najblioj okolici (streljivo za pjeako i topniko oruje bez rasprskavajuih projektila do kalibra 25 mm, upaljai bez detonatora, inicijalne kapsule udarne, ubodne, elektrine bez detonatora, pirotehnika sredstva za tehniku namjenu i zabavu i sl.)S1.4S

Napomene uz tablicu T 5a:

(1) Grupe spojivosti prema ADR (Europski sporazum o meunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu).

(2) Klase opasnosti prema ADR:

Klasa opasnosti 1.1. eksplozivne tvari i proizvodi skloni eksploziji u masi, odnosno svojstvo detoniranja i prijenosa detonacije na ukupnu koliinu u skladitu: rezultat eksplozije su strukturan oteenja, razlijetanje komada velikom brzinom, visoki tlakovi kod izlaska produkata eksplozije.

Klasa opasnosti 1.2. eksplozivne tvari i proizvodi skloni eksploziji i izgaranju progresivno (tijekom vremenskog intervala); razlijetanje komada i fragmenata, izbacivanje sredstava i mogunost eksplozije pri udaru, ali ne postoji opasnost od detonacije u masi.

Klasa opasnosti 1.3. eksplozivne tvari i proizvodi kod kojih postoji visoki rizik od snanog (intenzivnog) poara u masi, a manja opasnost od eksplozija i razbacivanja komada i fragmenata. Velika opasnost od produkata izgaranja i prijenosa topline zraenjem.

Klasa opasnosti 1.4. eksplozivne tvari i proizvodi sa sadrajem i pakirani na nain da kod ne postoji znaajna opasnost prilikom incidenta. Efekti poara, eksplozije ili aktiviranja u veoj mjeri su ogranieni na jedinina pakiranja. Vanjski poar ne e izazvati eksploziju cjelokupnog sadraja u skladitu.

Klasa opasnosti 1.5. eksplozivne tvari i proizvodi kod kojih postoji opasnost od eksplozije u masi, no veoma su neosjetljivi tako da je rizik za iniciranja tvari od poara do detonacije unutar normalnih uvjeta vrlo mali. U sluaju skladitenja ili transporta sa klasom 1.1. klasa 1.5. tretira se kao klasa 1.1.

Klasa opasnosti 1.6. izuzetno neosjetljive eksplozivne tvari i proizvodi kod kojih ne postoji opasnost od eksplozije u masi.

Tablica T- 5bTablica eksplozivnih tvari prema klasama opasnosti i grupama spojivosti

Klase opasnostiGrupe spojivosti

ABCDEFGHJKLNS

1.11.1 A1.1 B1.1 C1.1 D1.1 E1.1 F1.1 G1.1 J1.1 L

1.21.2 B1.2 C1.2 D1.2 E1.2 F1.2 G1.2 H1.2 J1.2 K1.2 L

1.31.3 C1.3 F1.3 G1.3 H1.3 J1.3 K1.3 L

1.41.4 B1.4 C1.4 D1.4 E1.4 F1.4 G1.4 S

1.51.5 D

1.61.6 N

III-3. Skladitenje postojanih tvari, amonijevog nitrata i otvorenih mjeavina koje se koriste pri proizvodnji eksplozivnih tvari te eksplozivnih tvari u obliku emulzije i vodenih gelova

lanak 28.

1) Ukoliko nije drugaije odreeno odredbama ovog Pravilnika glede smjetaja u nadzemnim skladitima: postojane tvari, amonijev nitrat, otvorene mjeavine, eksplozivne tvari u obliku emulzije i vodeni gel, pohranjuju se na isti nain kao i ostale eksplozivne tvari.

2) Postojane tvari i oksidansi skladite se na nain da budu ispunjeni sljedei uvjeti:

a) postojane tvari i amonijev nitrat uskladiteni s ostalim eksplozivnim tvarima moraju biti smjeteni tako da se pri odreivanju sigurnosnih udaljenosti uzima u obzir ukupna masa postojanih te ostalih eksplozivnih tvari i pola mase amonijevog nitrata (s obzirom na djelomini rasprskavajui uinak),

b) amonijev nitrat moe se pohraniti u isto skladite gdje i postojana tvar,

c) ako su amonijev nitrat i postojana tvari pohranjeni zajedno s ostalim eksplozivnim tvarima skladite mora ispunjavati zahtjeve tipa skladita za eksplozivne tvari,

d) skladita u kojima se smjetaju postojane tvari ne smiju imati podne kanale ili otvore u koje bi se mogli slijevati ili u njima zadravati tvari u sluaju poara i sl.,

e) postojane tva