Page 1 sur 17

02.02.2009

   

1.9.2008. / broj 13  

 

 

 

 

  

  Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK)  

 

   Nacionalni centar za klastere (NCK)  

 

  Centar za europske

pretpristupne procese (CEPP)   

   Centar za mirenje  

 

  Program usavrąavanja

menadľera (PUMA)  

  Koordinacija za odrľivi razvoj 

        

  Spekulacije o poduzetničkoj listi na izborima u Zagrebu:   

  HUP NEĆE IMATI SVOJU LISTU NALOKALNIM IZBORIMA   

U kasnoj sezoni kiselih krastavaca otvorila se tema o poduzetničkoj inicijativi za izlaskom na lokalne izbore, a poglavito na zagrebačkim izborima koji su zbog utjecaja i financijske moći, vjerojatno i najznačajniji. Ova se spekulacija otvorila u jednim dnevnim novinama ... viąe 

   Radno vrijeme trgovina i novi Zakon o trgovinama   

  RADNIČKA PRAVA TREBAJU SE ©TITITI ZAKONOM ORADU, A NE ZAKONOM O TRGOVINI   

Na sastanku socijalnih partnera (Vlade, sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca) kojemu su povodom rasprava o radu trgovina sudjelovale joą dvije neposredno zainteresirane strane (Ceh trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori ... viąe 

   Poątivanje trľiąnog natjecanja   

  I POSLODAVCI IMAJU PRAVO NA POSLOVANJE   Povodom najnovijih događaja oko radnog vremena trgovina, Hrvatska udruga poslodavaca jednako kao ... viąe 

 

 HUP NEĆE IMATI SVOJU LISTU NALOKALNIM IZBORIMA

U kasnoj sezoni kiselih krastavaca otvorila se tema o poduzetničkoj inicijativi za izlaskom na lokalne izbore, a poglavito na zagrebačkim izborima koji su zbog utjecaja i financijske moći, vjerojatno i najznačajniji. Ova se spekulacija otvorila u jednim dnevnim novinama, da bi u vrlo kratkom vremenu postala glavnom temom

i nekih portala. Čelni ljudi HUP-a, predsjednik Damir Kuątrak i glavni direktor Đuro Popijač, ovom su prigodom jasno iskazali stajaliąte Udruge koja se neće uključivati u lokalne izbore svojim listama, niti će podrľavati niti jednu političku stranku, kandidata ili listu u predstojećim izborima. Hrvatska udruga poslodavaca, kao nestranačko udruľenje, dat će podrąku svim onim programima koji će promovirati poduzetničke slobode, trľiąno natjecanje, primjenu upravljačkih prinicpa u upravljanju komunalnim druątvima u vlasniątvu lokalne uprave. Drugim riječima, podrąku Udruge će imati svi oni programi koji će poticati gospodarski razvoj na lokalnoj razini ali i povećati efikasnot i racionalizirati sustave koje se financiraju iz uplata građana, ali i poduzeća. Tu se posebno

       

  

RADIONICA IZRADEPROJEKTA ZA IPA PREKOGRANIČNI PROGRAM 

  

  

EBRD TAM BAS program za pruľanje usluga poslovnog savjetovanja u suradnji s Centrom za europske pretpristupne procese HUP-a i Dunea-regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske ľupanije organizira dvodnevni trening ... viąe 

    PUMA NAJAVE

  

  

U regionalnom uredu HUP-a u Splitu, Zvonimir Repač će 25. rujna odrľati predavanje na temu Poslovni bonton i protokol. Cilj je ovog seminara upozoriti na vaľnost ponaąanja i izgleda, kako osobnog tako i korporativnog, kao stalnog predmeta promatranja ... viąe

  

misli i na one programe koji će izrijekom sadrľavati i elemente za smanjenje parafiskalnih nameta hrvatskih gradova i ľupanija. U tom smjeru se razmiąlja i o organizaciji posebnih gospodarstvenih tematskih susreta uoči lokalnih izbora u kojemu će naąi regionalni centri pruľiti priliku strankama i kandidatima da predstave svoje gospodarske programe u lokalnim sredinama. Istovremeno, HUP ne isključuje niti mogućnost poslodavaca da se samoinicijativno kandidiraju na izborima i ponude vlastite programe upravljanja općinama, gradovima i ľupanijama i tako pridonesu gospodarskom oporavku i napretku lokalnih sredina. Pri tom je vaľno da je njihov politički angaľman njihov slobodan izbor koji ni na koji način ne obvezuje Udrugu.

 RADNIČKA PRAVA TREBAJU SE ©TITITI ZAKONOM ORADU, A NE ZAKONOM O TRGOVINI

Na sastanku socijalnih partnera (Vlade, sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca) kojemu su povodom rasprava o radu trgovina sudjelovale joą dvije neposredno zainteresirane strane (Ceh trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori i predstavnici lokalne 

samouprave) glavna je tema razgovora bila radno vrijeme trgovina. I ovom su se prilikom predstavnici HUP-a suzdrľali od odlučivanja o radnom vremenu i na taj način iskazujući, kao i tijekom prethodne rasprave prilikom donoąenja Zakona o trgovini, svoj načelni stav da je utvrđivanje radnog vremena samo za jednu djelatnost nepravedna i ekonomski ątetna. Jednako tako, poslodavci se zalaľu za jedinstvenu regulativu radnog vremena za područje cijele naąe zemlje i protive se da odluku o radnom vremenu donosi lokalna samouprava. Kad se govori o radnom vremenu i pravu radnika, HUP i dalje stoji na stajaliątu da je ovo materija koja se regulira Zakonom o radu. U protivnom, morat će se za sva druątvena područja donositi posebni zakoni u kojima će se utvrđivati radno vrijeme, u kojima će se regulirati kad će se moći, a kad neće moći raditi. Hrvatska udruga poslodavaca ističe da u ovoj zemlji treba napokon promjeniti klimu rada i odnos prema radu i poticati naąe ljude da rade, a ne stvarati prepreke i poticati ih da ne rade. Naąa zemlja moľe povećati svoju konkuretnost isključivo radom, a nikako neradom. Kako u trgovini, tako i u industriji, javnoj upravi i bilo kojem drugom području druątvenog ľivota. 

 I POSLODAVCI IMAJU PRAVO NA POSLOVANJE

Povodom najnovijih događaja oko radnog vremena trgovina, Hrvatska udruga poslodavaca jednako kao ąto smo zagovarali i tijekom rasprave prije

donoąenja Zakona o trgovinama, ističe dva vaľna elementa trľiąnog natjecanja. Prvo, u uvjetima relativno visoke nezaposlenosti, ali i velike konkurentnosti u području trgovine, uz vaľnu napomenu o turističkoj usmjerenosti Hrvatske, kao i bitno drugačije organizacije rada i ľivota suvremenog čovjeka u naąoj zemlji, ograničavati pravo na rad u djelatnosti koja čini jednu četvrtinu BDP-a, nema niti trľiąne niti ekonomske opravdanosti. Jednako kao ąto radnicima moraju biti zajamčena prava iz rada, tako i poslodavcima mora biti omogućeno da rade, posluju i stvaraju nove vrijednosti kako bi mogli isplaćivati plaće i druga materijalna prava svojih radnika, kako bi mogli plaćati drľavi poreze i doprinose, i kako bi ostvarili vaľne pretpostavke za svoju konkuretnost i profitabilnost. Svi poslodavci moraju imati pravo poslovati pod istim uvjetima jer svaki drugi pristup nije trľiąno odrľiv, a protivan je i temeljnom pravnom aktu ove zemlje – Ustavu RH. Drugim riječima, Hrvatska se udruga poslodavaca zalaľe za jednakost trľiąnih ąansi bez ograničavanja prava na rad svima onima koji ľele poslovati prema pozitivnim propisima ali i u skladu s trľiąnom logikom. Kad se govori o radnom vremenu trgovina nameće se joą jedno vaľno pitanje: zaąto se jedino u trgovini radno vrijeme utvrđuje fiksno u zakonu? Hrvatska udruga poslodavaca smatra da fiksno zakonsko rjeąavanja radnog vremena samo za jednu djelatnost nije niti pravedno niti je trľiąno. Upravo se s tog naslova HUP zalaľe za izostavljanje odredbe radnog vremena iz Zakona o trgovini te za reguliranje ove teme u posebnim odlukama lokalne samouprave koja najbolje poznaje uvjete ľivota i rada u svojoj sredini. Vaľno je napomenuti da je ova stajaliąta vodstvo HUP-a zastupalo cijelo vrijeme od početka rasprava o ovoj temi, odnosno u posljednjih pet godina. Naravno, bilo bi čudno kad bi se poslodavci drugačije postavljali prema pravu na rad poslodavaca i jednakost trľiąnih uvjeta. Kao i u svim drugim područjima druątevenog ľivota i u ovoj se temi svi akteri moraju ponaąati odgovorno i zastupati ona stajaliąta koja su trľiąno odrľiva, sukladna ustavu ove zemlje, a sa stanoviąta ľivota naąih ljudi provediva.

  

 

Page 2 sur 17

02.02.2009

ULASKOM U NATO SAVEZU OTVARAJU SE NOVE MOGUĆNOSTIZA HRVATSKO GOSPODARSTVO

  PROJEKT JAČANJA INFRASTRUKTURA U INDUSTRIJSKIMPODRUČJIMA 

PROMOCIJA CERTIFIKACIJE U PODRUČJU ZA©TITE OKOLI©A IDRU©TVENE ODGOVORNOSTI

  PROJEKT HUP-a: INDUSTRIJSKA AKADEMIJA – EDUKACIJSKICENTAR ZA INDUSTRIJSKA ZANIMANJA ZA RAZVOJ REGIJE

  OPRAVDANI I NEOPRAVDANI IZOSTANCI HRVATSKIH RADNIKAS POSLA 

  SPORAZUM O SOCIJALNOM PARNERTSTVU

  ZNAČAJNA POBOLJ©ANJA U NOVOM PRIJEDLOGU ZAKONA OODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ©KOLI

EUROPSKA UDRUGA PREHRAMBENE INDUSTRIJE I HUP:LOBIRANJEM DO POVEĆANJA KONKURENTNOSTI HRVATSKE PREHRAMBENE INDUSTRIJE

  PREKINUTA DISKRIMINACIJA U FINANCIRANJU PRIPRAVNIKAVSS U ZDRAVSTVU 

  USUGLA©AVANJE PRIJEDLOGA KOLEKTIVNOG UGOVORAZA ZA©TITARSKU DJELATNOST 

  KLASTER MODNE KOLABORACIJE NOVI ČLAN NACIONALNOGCENTRA ZA KLASTERE HUP-a 

  ZA©TITA POSLOVNIH INTERESA NOVINSKOG IZDAVA©TVA

  SURADNJA TRGOVACA MOTORNIM VOZILIMAI OSIGURAVAJUĆIM KUĆAMA

BORBA PROTIV SIVE EKONOMIJE U PČELARSKOJ DJELATNOSTI 

  SASTANAK IZVR©NOG ODBORA UDRUGE MALIHI SREDNJIH PODUZETNIKA

  PRIPREME ZA PROVOĐENJE EU POVELJE O MALOMGOSPODARSTVU 

  UNAPRJEĐENJE DIJALOGA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA

  MAĐARSKA KONFEDERACIJA INDUSTRIJALACA I CENTAR ZAKLASTERE HUP-a NA EU KLASTERSKIM PROJEKTIMA 

  IZNALA®ENJE NAJBOLJEG MODELA PRIVATIZACIJEBRODOGRADILI©TA

  SEMINAR O SIGURNOSTI I ZA©TITI NA RADUI ZA©TITI OKOLI©A U EU

POKRENUTO OSNIVANJE REGIONALNOG CENTRA ZAPODUZETNIČKO UČENJE

  SASTANAK S MINISTROM POLANČECOM: NU®NE HITNE MJEREZA UBLA®AVANJE POSLJEDICA PRIMJENE ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI

  MAKO d.d. PRVO CERTIFICIRANO PODUZEĆE UNUTARNACIONALNOG CENTRA ZA KLASTERE HUP-a

  SMANJENJE PRITISKA NA IZVOZNO USMJERENU INDUSTRIJUZA NOVI UZLET 

  SEETAL – PROJEKT POTPORE EU TEKSTILCIMA I KO®ARIMA

  STRUČNI SKUP O PERSPEKTIVAMA OBRTNIKA I MALIHPODUZETNIKA U HRVATSKOJ BRODOGRADNJI

  TRGOVINA KAO ODRAZ KRETANJA NA TR®I©TU

  

UDRUGA POSLODAVACA HUMANITARNOG RAZMINIRANJA

Page 3 sur 17

02.02.2009

INICIRALA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA OHUMANITARNOM RAZMINIRANJU

  POVEĆANJE KVOTA RADNIH DOZVOLA ZA ZAPO©LJAVANJESTRANACA 

IZBORNA SKUP©TINA UDRUGE INFORMATIČKE IKOMUNIKACIJSKE DJELATNOSTI HUP-a

  REZULTATI PROJEKTA ACIND

  PROJEKT HUP-a: INDUSTRIJSKA AKADEMIJA – EDUKACIJSKICENTAR ZA INDUSTRIJSKA ZANIMANJA ZA RAZVOJ REGIJE

  

 ULASKOM U NATO SAVEZU OTVARAJU SE NOVE MOGUĆNOSTIZA HRVATSKO GOSPODARSTVO

Na konferenciji pod nazivom Članstvo u NATO savezu – mogućnosti i izazovi za hrvatsko gospodarstvo odrľanoj u Zagrebu 3. srpnja istaknuto je kako punopravno članstvo Hrvatske u 

NATO-u, uz sigurnosne dobitke donosi i brojne gospodarske koristi. Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva naglasio je tako, kao pogodnosti, povećanje kreditnog rejtinga, podizanje opće razine sigurnosti i priljev izravnih stranih ulaganja. Članstvom u NATO savezu hrvatskim se tvrtkama otvara trľiąte namijenjeno za vojne potrebe 26 zemalja članica i to je prilika za sudjelovanje na natječajima u vrijednosti viąe milijardi eura koje raspisuje NATO-ova agencija za logistiku (NAMSA), naglasio je Davor Boľinović, veleposlanik Republike Hrvatske pri NATO-u. Konkurencija je iznimno jaka jer je u ovom trenutku viąe od 10.000 tvrtki iz zemalja članica u članstvu NAMSE. U naąoj misiji pri NATO-u bit će stoga imenovana osoba koja će biti na usluzi naąim tvrtkama da bi se lakąe pripremile za nove poslove. Na tvrdnje da je ulazak Hrvatske u NATO preskup u odnosu na koristi koje donosi, Boľinović je rekao da bi izostankom Hrvatske iz sustava NATO-ove kolektivne sigurnosti naąa zemlja trebala pet puta viąe vojnih aviona, tri puta viąe tenkova i dva i pol puta viąe ljudi u djelatnom vojnom sustavu ąto bi bio veliki teret za gospodarstvo. Članstvo u NATO-u, zaključio je, omogućit će Hrvatskoj da obrambene potrebe financira s 2 posto proračuna, ąto je znatno niľi udjel od onoga koji imaju neutralne zemlje. Robbert Smit, zamjenik direktora nabave NAMSE ovom prilikom upozorio je hrvatske gospodarstvenike na sve procedure koje moraju ispuniti kako bi se uopće mogli prijaviti na natječaje, a naglasio je kako je prosječno vrijeme nabave 43 dana (od raspisivanja natječaja do isporuke robe). Hrvatska je pozivnicu za članstvo u NATO-u dobila u travnju, na summitu NATO-a u Bukureątu. Sljedeći koraci su potpisivanje protokola sa zemljama članicama, ratifikacija u njihovim parlamentima i poziv glavnog tajnika za ulazak u članstvo. U radu konferencije sudjelovali su Marie-Claire Goller i Robbert Smit (NAMSA), Gert Retzer, direktor za sustave vođenja i zapovijedanja (Agencija za konzultiranje, zapovijedanje i nadzor - NC3A), Davor Boľinović, veleposlanik RH pri NATO savezu, prof.dr.sc. Kreąimir Ćosić, voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupątini NATO-a, Leo Begović (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniątva, Tomislav Kovačević (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo), Robert Hranj (Ministarstvo obrane i oruľanih snaga), Runer Friganović (Hrvatska gospodarska komora), Natko Vlahović (Hrvatska obrtnička komora) i Damir Kuątrak (Hrvatska udruga poslodavaca). Konferencija je odrľana pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniątva, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca.

  

 PROJEKT JAČANJA INFRASTRUKTURA U INDUSTRIJSKIMPODRUČJIMA 

U Italiji je odrľana zavrąna partnerska konferencija u okviru INTERREG/PHARE projekta pod nazivom Jadranska suradnja za

industrijski razvoj – ACInD. Opći cilj ovog prekograničnog projekta je doprinos Lisabonskoj i Gotenburąkoj strategiji kroz promidľbu i jačanje infrastruktura u industrijskim područjima, a sve s ciljem provedbe strateąkih ciljeva lokalnog razvoja. Aktivnosti ovog projekta uključuju izradu strateąkih studija i pilot projekata na temu pristupa druątvu znanja, efikasnog upravljanja energijom u industrijskim područjima i zaątite okoliąa u cilju podizanja konkurentnosti i dostizanja standarda konkuretnosti, otvaranja novih radnih mjesta i privlačenja domaćih i stranih ulaganja. Ovom prilikom projektni partneri prezentirali su rezultate studija i pilot projekte u nekoliko područja (analiza potreba industrijskih i tehnoloąkih parkova u području novih tehnologija, pilot

Page 4 sur 17

02.02.2009

projekti o razvoju i implementaciji wi-fi tehnologija, studije izvedivosti o potencijalnoj potraľnji tehnoloąkih usluga malih i srednjih poduzetnika lociranih u industrijskim zonama i tehnoloąkim parkovima, analiza potreba za energetskom opremom u industrijskim zonama i tehnoloąkim parkovima, pilot projekti testiranja integriranog sustava koji koristi odrľive izvore energije u industrijskim zonama, pilot projekt promicanja odrľivog koriątenja energije malih i srednjih poduzetnika, testiranje integriranog sustava upravljanja emisijom ątetnih plinova u industrijskim zonama, marketinąki plan za industrijske zone u svrhu privlačenja novih investicija). Zajednički sastanak bio je prilika za predstavljanje ideja partnera u području prekogranične suradnje između Italije i Hrvatske za IPA program na koji će nakon evaluacije zajednički aplicirati. Nositelj projekta je Provincia di Ferrara, a partneri u projektu su Razvojna agencija iz Ferrare, Općina Pescara, Lecce, Codroipo, tvrtka Informest, partneri u regiji Teuleda, Razvojna agencija iz Albanije, Razvojna agencija za malo i srednje poduzetniątvo iz Subotice (SMER), Razvojna agencija iz Novog Sada (Alma Mons), Razvojna agencija iz BIH (Nerda) te Hrvatska udruga poslodavaca (Centar za europske pretpristupne procese – CEPP). Predstavnica hrvatskih poslodavaca, Andrea Dokić, koordinatorica projekta naglasila je vaľnost aktivnosti provedenih unutar projekta. Obzirom da naąa zemlja nema nacionalnu strategiju industrijskog razvoja sa svakim novim projektom sve viąe stječemo sposobnosti u dostizanju standarda konkurentnosti na europskom prostoru. Mogućnost pristupa druątvu znanja putem izrade i provedbe studija izvedivosti o ICT rjeąenjima za industrijsku zonu Kukuzovac i Tehnoloąki park Split je od posebne vaľnosti za tvrtke koje će djelovati u predmetnim područjima i koristiti inovativne usluge u skladu s europskim standardima razvoja poduzetniątva istaknutih u razvojnoj strategiji EU (Lisabonska agenda). Vaľno je reći da sveobuhvatni razvojni okvir projekta koji razvija pilot projekte i omogućava prostor razmjene primjera najbolje prakse u relevantnim područjima poput energetske efikasnosti, klasterizacije i odrľivog upravljanja zaątitom okoliąa u industrijskim područjima predstavlja cjelokupni paket iskustava koji se direktno mogu provoditi u domaćoj praksi. 

 PROMOCIJA CERTIFIKACIJE U PODRUČJU ZA©TITE OKOLI©A IDRU©TVENE ODGOVORNOSTI

Na trodnevnoj konferenciji projekta PHARE BSP-Promocija certifikacije u području zaątite okoliąa i druątvene odgovornosti u cilju usvajanja EU zakonodavstva i jačanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća turskim malim i srednjim poduzećima predstavljena je tema 

Druątveno odgovorno poslovanje. Druątveno odgovorno poslovanje je ponaąanje viąe od onog propisanog zakonom, to je dobrovoljna odluka da se odgovorno ponaąa prema gospodarstvu, druątvu i okoliąu. Druątveno odgovorno poslovanje nije samo sponzoriranje događanja ili humanitarne akcije, kako se ono najčeąće doľivljava i provodi u slabije razvijenim gospodarstvima, nego i edukacija vlastitih zaposlenika, ne samo za vlastite potrebe poduzeća nego i za zajednicu, jer će boljim znanjima i vjeątinama i pojedinac i zajednica profitirati. Kada govorimo o druątveno odgovornom ponaąanju mislimo i na usvajanje brojnih certifikata i standarda iz područja očuvanja okoliąa, ali i na kodeks ponaąanja u poduzeću, deklaracije o vrijednostima koje poduzetnik i njegovo poduzeće njeguje, zapoąljavanje teąko zapoąljivah grupa zaposlenika i invalida, koriątenje domaćih dobavljača umjesto stranih (iako su jeftiniji). Jednostavno, sva ona ponaąanja koje ne propisuje zakon nego samo joą malo viąe od toga. Iako ovakvo poslovanje prvotno predstavlja troąak za poduzetnika ono daje dugoročne rezultate u povećanju produktivnosti poduzeća i konkurentnosti. Ovakav način poslovanja je dobrovoljni pristup, no pojedine europske zemlje imaju u svojim zakonima već ugrađene obveze udovoljavanjima pojedinim elementima druątveno odgovornog poslovanja. Praktična iskustva provođenja druątveno odgovornog poslovanja pokazali su poduzetnici iz Njemačke, Mađarske, Slovenije i Italije (npr. poduzeće iz područja proizvodnje maąina i aparata za čiąćenje pokazalo je na svojem primjeru kako izrada takvih proizvoda doprinosi ne samo konkurentnosti poduzeća koje je prepoznato na međunarodnom trľiątu nego i samoj zajednici u kojoj posluje, a da se pri tome čuva okolią ili ątedi voda te koriste neagresivan sredstva za čiąćenje). Nakon ovog seminara slijede seminari u Rumunjskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj u kojima će se također mala i srednja poduzeća podučavati kako provoditi druątveno odgovorno poslovanje. Udruga malih i srednjih poduzetnika partner je u projektu PHARE - BSP- Businness Support Programme for Bulgaria, Romania, Croatia and Turkey Promocija certifikacije u području zaątite okoliąa i druątvene odgovornosti u cilju usvajanja EU zakonodavstva i jačanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Projekt financira Europska Unija, a provodi CONFAPI (Talijanska konfederacija udruga malih i srednjih poduzeća) i traje do polovice 2009. godine. CONFAPI predstavlja 50.000 malih i srednjih poduzeća, koja zapoąljavaju milijun radnika.

  

Page 5 sur 17

02.02.2009

U projekt su uključeni: Italija, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Turska, Slovenija, Mađarska i Njemačka. Projekt je namijenjen organizacijama poslodavaca. Cilj projekta je, s jedne strane, jačanje institucija koje predstavljaju poslovnu zajednicu, a s druge strane, novih usluga i servisa za te organizacije, u području zaątite okoliąa i druątvene odgovornosti poduzeća. Indirektni korisnici projekta su mala i srednja poduzeća. Uz pomoć europskih stručnjaka u prvoj fazi će se analizirati postojeća legislativa ova dva područja, na temelju čega će se izraditi strategija i smjernice za poslovne organizacije. Istovremeno će se stvarati mreľa poslovnih organizacija uključenih u projekt, a ąto će se poduprijeti koriątenjem ICT-a. O navedenim područjima svaka će poslovna organizacija informirati svoju poslovnu zajednicu i to organiziranjem seminara/treninga. U okviru projekta bit će osnovana i stručna koordinacijska međunarodna tijela za strategiju, tehničko vijeće i koordinacijsko tijelo. Udruga malih i srednjih poduzetnika sudjeluje u financiranju projekta s 20% vlastitog budľeta, po prvi puta kao jedan od 8 partnera. Na konferenciji odrľanoj u Istanbulu kao aktivne sudionice ovog projekta sudjelovali su predstavnici svih osam udruga poslodavaca iz 8 zemalja uključenih u projekt, a među njima i predstavnice hrvatskih poslodavaca Anny Brusić, Jasminka Martinović i Marijana Filipić.

 PROJEKT HUP-a: INDUSTRIJSKA AKADEMIJA – EDUKACIJSKICENTAR ZA INDUSTRIJSKA ZANIMANJA ZA RAZVOJ REGIJE 

U Parizu je u sklopu projekta EU Socijalni dijalog, zapoąljavanje i razvoj kvalifikacija zaposlenika odrľana druga faza projekta prilikom koje su se zemlje partneri u projektu upoznale s francuskim modelom kvalifikacijskog sustava. Prilikom prezentacija pojedinih europskih sustava, zajedničkom  

prezentacijom HUP-a i SSSH predstavljena je cjelokupna slika hrvatskog sustava obrazovanja i certificiranja zanimanja i institucije, sudionici u tom procesu, kao i nesrazmjer između ponude i potraľnje na trľiątu rada te problemi s kojima susrećemo. U svim zemljama uočeno je nekoliko istovjetnih točaka koje predstavljaju probleme, a najveća od njih je slab interes mladih za industrijska zanimanja i nemogućnost zadovoljavanja potreba trľiąta rada. S tim u vezi osobito su zanimljivi edukacijski centri, koji postoje diljem Francuske, a koji ponudu nastoje uskladiti s potrebama trľiąta rada svoje regije. Polaznici se obučavaju na strojevima, na kojima bi u budućnosti trebali raditi, a po individualiziranom programu obuke uz praćenje svog mentora, ąto omogućuje brľe i efikasnije usvajanje znanja i vjeątina. Nakon zavrąene obuke, polaznike čeka posao. Dogovorena je suradnja između francuskih edukacijskih centara i HUP-a u formi projekta osnivanja Industrijske akademije, hrvatskog edukacijskog centra, koji bi po uzoru na europske modele, pokuąao uskladiti ponudu i potraľnju na trľiątu rada, a uz sufinanciranje Europske Komisije. Industrijska akademija ima potencijal postati najveći i najkvalitetniji edukacijski centar za industrijska zanimanja, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj regiji. U projektu sudjeluju Latvija, Letonija, Estonija, Hrvatska i Slovenija. Projektom koordinira neprofitna organizacija iz Francuske (CODIFOR), koja je stvorena na inicijativu mreľe privatnog sektora s ciljem transfera znanja na polju industrije u zemlje ąirom svijeta u suradnji s konfederacijom sindikata iz Francuske (FO) i uz financijsku potporu Europske Komisije. Poslodavce naąe zemlje predstavljala je Ana Babić, stručna suradnica za granske udruge CRO Industrije HUP-a, a sindikate Ana Miličević-Pezelj, voditeljica Sektora za organizaciju, obrazovanje i izdavačku djelatnost, SSSH. 

 OPRAVDANI I NEOPRAVDANI IZOSTANCI HRVATSKIH RADNIKAS POSLA 

Kao i u nekim prethodnim godinama i ove se godine pred početak godiąnjih odmora otvorila tema o pravu radnika na koriątenje godiąnjih odmora u naąoj zemlji. I ovom je prigodom Hrvatska udruga poslodavaca izrazila vaľnost koju godiąnji odmor ima za radnike u kontekstu zdravlja i zaątite na radu i stoga je vrlo vaľno postizanje prave ravnoteľe između radnih i drugih obveza radnika (tzv. work-life balance), bilo kroz godiąnji odmor, ili sporazume o radnom vremenu ili fleksibilnim radno-pravnim angaľmanima. Tako većina hrvatskih poslodavaca već sada u glavnini osigurava godiąnje odmore u trajanju duljem od zakonom propisanih 18 radnih dana. Ipak, vaľno je sa stajaliąta poslodavaca obratiti paľnju i na učinke opsega prava radnika po osnovi opravdanog izbivanja s posla koje to izbivanje ima na produktivnost rada i konkurentnost hrvatskog gospodarstva u cjelini. Prema podacima o opravdanim izbivanjima s posla, hrvatski radnici u samom su vrhu svih ljestvica za europske drľave (trajanje godiąnjeg odmora uglavnom prelazi 30 radnih dana, pravo izbivanja na 13

Page 6 sur 17

02.02.2009

  

praznika i blagdana, pravo izbivanja za osobito vaľne osobne potrebe do 7 radnih dana u godini, pravo izbivanja zbog bolesti koje nije ograničeno, a koje svaki hrvatski radnik iskoristi s prosječnih 9,4 dana u godini po čemu smo europski rekorderi). Imajući u vidu ove podatke proizlazi da svaki hrvatski radnik ne odradi pribliľno 60 radnih dana u godini. HUP pozdravlja izjednačavanje uvjeta rada u Hrvatskoj sa standardima Europske unije, ali naglaąava imperativ cjelovitog prenoąenja načina na koji su pojedini instituti uređeni u europskim drľavama, a ne prenoąenja pojedinih rjeąenja istrgnutih ih konteksta i prilagođenih parcijalnim interesima koji ne vode računa o zajedničkim, općim ciljevima. Samo cjeloviti pristup usklađenju hrvatske regulative s europskom jamči pribliľavanje produktivnosti hrvatskog rada europskoj produktivnosti. Uostalom, HUP se svim svojim aktivnostima od svog osnutka zalaľe za promjenu klime rada u naąoj zemlji, odnosno poticanje ljudi na rad, a ne na nerad. Samo povećana radna aktivnost i efikasnost povećat će ukupnu produktivnost, a time i konkuretnost nacionalnog gospodarstva. 

  

 SPORAZUM O SOCIJALNOM PARNERTSTVU

  

Na Gospodarsko socijalnom vijeću dogovoreno je sastavljanje tripartitnog nacionalnog socijalnog sporazuma, kao temelja i jamstva vođenja usklađene gospodarske, razvojne i socijalne politike u cilju daljnjeg druątveno-gospodarskog napretka Hrvatske. Smisao i cilj zajedničkog partnerskog djelovanja Vlade, sindikata i poslodavaca je hrvatskom gospodarstvu otvoriti mogućnosti za ostvarenje brľeg ekonomskog rasta, oslobađanjem sredstava potrebnih za ulaganja privatnog i javnog sektora. Čimbenici povećanja konkurentnosti obuhvaćaju poboljąanje investicijskog okruľenja, financijsku odrľivost pojedinih sektora, povećanje udjela privatnog gospodarstva u BDP-u, rast srednjeg i malog poduzetniątva, kontrolirani proračunski deficit i vanjski dug, obrazovaniju radnu snagu. Unutar Sporazuma o socijalnom parnerstvu za novi razvojni ciklus imenovani su članovi radnih skupina. U radnoj skupini koja će raditi na očuvanju makroekonomske stabilnosti, poslodavce predstavljaju Emil Kuhtić, Stipan Bilić, Sanja Smoljak i Igor Pokaz. Tema jačanja nacionalne konkurentnosti, tema je kojom će se baviti Anny Brusić, Sanja Smoljak, Vladimir Kovačević i Bernard Jakelić. Radnu skupinu koja tematski pokriva područje rada, zapoąljavanja i plaća te socijalnog dijaloga čine predstavnici poslodavaca Jasna Kuluąić, Vladimir Kovačević, Nataąa Novaković i Nenad Seifert. U radnu skupinu koja će se baviti temama iz područja socijalne sigurnosti, antidiskriminacije i osiguranja jednakih prilika, obiteljske i stambene politike imenovani su Mirela Gudan, Lidija Horvatić, Jasna Kuluąić i Admira Ribičić. 

  

 ZNAČAJNA POBOLJ©ANJA U NOVOM PRIJEDLOGU ZAKONA OODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ©KOLI

  

Na sjednici Povjerenstva Gospodarskog-socijalnog vijeća za zapoąljavanje, obrazovanje i usklađivanje s trľiątem rada većinom glasova podrľan je prijedlog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj ąkoli. Ovaj zakonski prijedlog donosi bitna poboljąanja u odnosu na prethodni. Ovim prijedlogom objedinjuje se osnovni i srednjoąkolski sustav u jedinstveni sustav odgoja i obrazovanja, propisuje obvezno srednjoąkolsko obrazovanje, usklađuje hrvatsko zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, uvodi mreľa ąkolskih ustanova i sustav vanjskog vrednovanja i za osnovnu ąkolu. Također, ovim zakonskim prijedlogom uvodi se stručno osposobljavanje i sustav licenciranja za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje, nadleľnost ąkolskih ustanova u sustavu povećanja sigurnost u ąkolskoj ustanovi. Novitet je uvođenje zajedničkog elektronskog upisnika s potrebnim evidencijama. Ovim prijedlogom utvrdilo bi se i uvođenje drľavne mature od 2009./2010. godine, sastav ąkolskog ili domskog odbora, pravo učenika srednjih ąkola na besplatan međumjesni prijevoz te financiranje troąkova smjeątaja i prehrane u učeničkim domovima. Radna skupina sastavljena je od predstavnika sindikata i ministarstva. Predstavnici HUP-a u Povjerenstvu su Anny Brusić, Sanja Smoljak i Andro Niľetić. 

  

 EUROPSKA UDRUGA PREHRAMBENE INDUSTRIJE I HUP:LOBIRANJEM DO POVEĆANJA KONKURENTNOSTI HRVATSKE PREHRAMBENE INDUSTRIJE

U Zagrebu je odrľan seminar za poduzetnike/poslodavce iz područja prehrambene industrije u okviru projekta EU Program razvoja poduzetniątva (BSP). Europska udruga prehrambene industrije (CIAA)

Page 7 sur 17

02.02.2009

  

organizirala je seminar pod nazivom Zakon o hrani s ciljem pruľanja podrąke prehrambenoj industriji novih članica EU, zemljama kandidatkinjama i zemljama koje graniče s EU. U okviru ovog seminara razgovaralo se o iskustvima iz prakse Europske Udruge prehrambene industrije (CIAA) te načinu lobiranja za interese prehrambene industrije, s ciljem povećanja konkurentnosti ove industrijske grane na globalnom trľiątu. Predstavnici Europske udruge prehrambene industrije predstavili su opća načela i zahtjeve Zakona o hrani EU, mehanizme transpozicije i provedbe. Također, tema razgovora bila je struktura i trendovi u prehrambenoj industriji EU, kao i izazovi koji predstoje zemljama kandidatkinjama i novim članicama EU u osiguranju konkurentnosti. Osobit naglasak predavači su stavili na transfer tehnologija, trgovinska pitanja, pitanja granica i carina, ali i na zaątitu okoliąa. Europsku udrugu prehrambene industrije osnovale su nacionalne udruge prehrambenih industrija iz pojedinih europskih zemalja, s ciljem lobiranja za interese prehrambene industrije u europskim institucijama. Sjediąte udruge je u Bruxellesu. Udruga preko odgovarajućih nacionalnih udruga prehrambene industrije upoznaje poduzetnike i poslodavce iz zemlja članica o svim vaľnim promjenama u europskim propisima i načinima primjene propisa. Poduzeća prehrambene industrije, koja su preko nacionalnih udruga prehrambene industrije članovi Europske udruge prehrambene industrije, ostvaruju godiąnji prihod od 890 milijardi eura. Prihod naąe prehrambene industrije iznosi 30.5 milijardi kuna ili tek neąto viąe od 4 milijarde eura. U radu seminara sudjelovali su Giorgio Bosetti Carcano, menadľer projekta (CIAA BSP), Jean Savigny, stariji partner (Keller and Heckman's), Robert Kastner (GBI- FIAA), Christof Tamand, menadľer odjela za okolią (CIAA) i domaći stručnjaci Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a, mr. sc. Miroslav Boľić, pomoćnik ministra Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (Uprava za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju). 

  

 PREKINUTA DISKRIMINACIJA U FINANCIRANJU PRIPRAVNIKAVSS U ZDRAVSTVU 

  

Na Inicijativu predstavnika HUP-a Upravno vijeće HZZO-a na sjednici 3. srpnja donijelo je izmjene Odluke o financiranju pripravničkog staľa zdravstvenih radnika. Dosadaąnjom Odlukom pripravnički staľ bio je financiran samo i isključivo u ustanovama koje su u drľavnom ili ľupanijskom vlasniątvu. Kako je u cijelom zdravstvenom sustavu prisutan osjetan nedostatak određenih struka zdravstvenih djelatnika, a dosadaąnji natječaji koje je HZZO raspisivao bili su dobrim dijelom bez odziva, ovim Izmjenama će se napokon omogućiti zainteresiranim kandidatima da obave pripravnički staľ na svim mjestima koja zadovoljavaju kriterije za obavljanje staľa (bez obzira radi li se o ustanovama u privatnom ili drľavnom vlasniątvu). U natječaju koji će HZZO objaviti krajem ljeta, po prvi puta će se moći kandidirati i privatne ustanove koje imaju ugovore o pruľanju zdravstvenih usluga s HZZO-om. Kandidatima se na ovaj način omogućava veći izbor mjesta za staľiranje, a time mnogi od njih neće morati mijenjati mjesto boravka ili putovati u druge gradove ili ľupanije. Ipak, ovom Odlukom nisu obuhvaćeni pripravnici V©S i SSS. Iako postoji veliki interes viąih fizioterapeuta i medicinskih sestara za obavljanjem staľa, njima se u okviru postojećih (isključivo drľavnih ustanova) često nije moglo udovoljiti. Pripravnici su stoga često bili prisiljeni volontirati, a bilo je i dosta sumnji na načine odabira onih koji su dobivali mogućnost staľiranja. Tek će se izmjenama Pravilnika o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staľ (NN 7/2007) moći ispraviti nedostaci zbog kojih je određenim strukama teąko pronaći mjesto za obavljanje staľa, bez čega ne mogu dobiti dozvolu za samostalan rad u zdravstvu. Mjerodavne institucije polako počinju shvaćati da oblik vlasniątva nije ono ąto određuje kvalitetu zdravstvene usluge te da se prema svim subjektima koji pruľaju zdravstvenu zaątitu treba odnositi na isti način. Članovi zdravstvenih Udruga Hrvatske udruge poslodavaca stava su da je ovo mali, ali vrlo bitan korak k izjednačavanju prava i obveza svih zdravstvenih ustanova, te će se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi i HZZO-u uputiti zahtjev za izmjenama spornog pravilnika u cilju povećanja broja zdravstvenih djelatnika s odobrenjem za rad u struci. 

  

 USUGLA©AVANJE PRIJEDLOGA KOLEKTIVNOG UGOVORAZA ZA©TITARSKU DJELATNOST 

Povodom usuglaąavanja prijedloga Kolektivnog ugovora za zaątitarsku djelatnost u Hrvatskoj udruzi poslodavaca 19. kolovoza odrľan je sastanak Izvrąnog odbora i pregovaračkog tima Udruge zaątitarske djelatnosti. Članovi Udruge stava su da je Kolektivni ugovor osnovni regulator stanja u djelatnosti, stoga je prijedlog Ugovora napravljen na

Page 8 sur 17

02.02.2009

  

realnoj osnovi, usklađen je sa Zakonom o minimalnoj plaći i pozitivnim zakonskim propisima, a vaľno je napomenuti da ga tvrtke mogu ispoątivati. Sve iznad ovog prijedloga dovelo bi do stvaranja negativne klime i zatvaranja tvrtki, a time i otpuątanja radnika. Bijeli ątrajk koji se provodi na inicijativu Republičkog sindikata radnika hrvatske (RSRH) nije način za postizanje ciljeva u uvjetima u kojima zaątitarske tvrtke nisu u mogućnosti udovoljiti nerealnim zahtjevima sindikata. Stanje na trľiątu nameće potrebu da poslodavci i sindikati zajednički poduzmu odgovarajuće korake s ciljem uvođenja reda u djelatnost zaątitarstva. U cilju stvaranja pozitivnog ozračja i poduzetničke klime Hrvatska udruga poslodavaca poziva sve tvrtke iz zaątitarske djelatnosti da se pridruľe pregovaranju sa sindikatima i drľavnim institucijama. Upravo se zajedničkim pristupom i socijalnim dijalogom moľe postići kvalitetno i prihvatljivo rjeąenje. Prozivanja u medijima, koja nemaju nikakve veze s istinom i realnom situacijom u zaątitarskoj djelatnosti, nije put ka iznalaľenju prihvatljivih i provedivih rjeąenja. HUP - Udruga zaątitarske djelatnosti dobrovoljna je udruga poslodavaca koju čine respektabilne zaątitarske tvrtke s preko 50% udjela u hrvatskoj zaątitarskoj industriji te koje promiču poduzetnički duh u ąiroj druątvenoj zajednici s ciljem pruľanja kvalitetne usluge i povećanja sigurnosti. Članovi HUP-a svojim su se dosadaąnjim aktivnostima zalagali i zalaľu se za podizanje standarda zaątitarske djelatnosti u naąoj zemlji na korist naąih korisnika, ali i djelatnika i poslodavaca. 

  

 KLASTER MODNE KOLABORACIJE NOVI ČLAN NACIONALNOGCENTRA ZA KLASTERE HUP-a

  

Klaster modne kolaboracije postao je novi član Nacionalnog centra za klastere HUP-a. Klaster je osnovan radi razvoja i promocije premium robnih marki hrvatskih proizvođača modne odjeće i obuće. Udruľivanje malih i srednjih proizvođača iz tekstilne branąe s najboljim hrvatskim dizajnerima i marketinąkim stručnjacima inicirano je zbog potrebe za sigurnim pozicioniranjem hrvatskog dizajna i hrvatske tekstilne industrije s obzirom na već pozicionirane globalne robne marke u segmentima modne odjeće i obuće. Nacionalni centar za klastere HUP-a pruľit će podrąku hrvatskim premium brandovima u pristupanju novim, brzorastućim trľiątima (Rusija i Saudijska Arabija). Na predstavljanju novoosnovanoga Klastera modne kolaboracije 8. srpnja sudjelovali su Vladimir Kovačević, direktor Nacionalnog centra za klastere HUP-a, Damir Jandriček, klaster menadľer Klastera modne kolaboracije i Vinko Filipić, direktor Fashion.hr. 

  

 ZA©TITA POSLOVNIH INTERESA NOVINSKOG IZDAVA©TVA

  

Na sjednicama Izvrąnog odbora Udruge novinskih izdavača HUP-a u lipnju i srpnju, utvrđeno je teąko stanje u sektoru novinskog izdavaątva koje je dodatno oteľano novim Općim uvjetima distribucije tiskovina. Sektor novinskog izdavaątva odlukom Vlade RH iz 2007. godine o smanjenju stope PDV-a, nakon oporavka, suočen je s novim preprekama u poslovanju koje će poniątiti pozitivne učinke smanjenja PDV-a. Kako bi se utvrdilo stanje i trendovi na trľiątu novinskog izdavaątva, članovi Udruge sakupljaju informacije o stanju i trendovima prodaje i remitende distributera te imaju potrebu za osiguravanjem mehanizama koji će jamčiti kontrolu distribucije, prodaje i povrata remitenda tiskovin,a u svrhu zaątite poslovnih interesa ovog gospodarskog sektora. Kako bi se dogovorila zajednička temeljna načela uvjeta distribucije i prodaje tiskovina u Republici Hrvatskoj članovi Udruge apeliraju na transparentnost distributera pri definiranju usluga i cijena usluga u svim fazama. 

  

 SURADNJA TRGOVACA MOTORNIM VOZILIMAI OSIGURAVAJUĆIM KUĆAMA 

  

Koordinacija trgovaca motornim vozilima utemeljena je unutar Udruge trgovine HUP-a i okuplja viąe od sto poslodavaca iz djelatnosti trgovine motornim vozilima i motociklima; odrľavanja i popravka motornih vozila i motocikla. Razlog osnivanja ove Koordinacije je promicanje specifičnih interesa ove branąe i rjeąavanja pitanja značajnih za ovaj segment poslovanja. Rezultati istraľivanja (Poslovanje automobilima – prepreke i mogućnosti (2006.) i Prioriteti u radu Koordinacije u budućem razdoblju (2007.)) usmjerili su članstvo na nuľnost okupljanja kritične mase obzirom na vaľnost odnosa s osiguravajućim kućama. Glavna tema sastanka predstavnika osiguravajućih kuća i Koordinacije bio je problem satnice, ali su se otvorila i neka druga pitanja poput koriątenja EUROTAX-a, sustava zelene karte, profitabilnosti u auto osiguranju, zaątite trľiąnog natjecanja, ruąenja premijske stope te usklađivanja s europskim standardima. Nakon usuglaąavanja interesnih grupa s područja poslovanja automobilima Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, Koordinacija će uputiti svoje zahtjeve Upravnom odboru

  

Page 9 sur 17

02.02.2009

Hrvatskog ureda za osiguranje. Na sastanku s predstavnicima osiguravajućih kuća HUP-a Darkom Plavićem i Zrinkom Ljubičić (Allianz Zagreb), ®eljkom Serdarom (Croatia osiguranje) i Vedranom ©kugor (Grawe Hrvatska) sudjelovali su Emil Kukolja, predsjednik Koordinacije (direktor PSC Zagreb) i Vladimir ©tarkelj, član Koordinacije (direktor Auto ©tarkelj) trgovaca motornim vozilima HUP-a.

 BORBA PROTIV SIVE EKONOMIJE U PČELARSKOJ DJELATNOSTI 

  

Na sastanku proąirenog Izvrąnog odbora Koordinacije tvrtki iz pčelarske proizvodnje definirani su prioriteti i konkretne aktivnosti novosnovane Koordinacije. Kako bi unaprijedili pčelarsku djelatnost članovi smatraju nuľnim osnovati akreditacijski laboratorij (kako bi hrvatski med mogao konkurirati već pozicioniranim proizvođačima meda), kao i izraditi strategiju razvoja hrvatskog pčelarstva i zakonskih regulativa (u čijoj izradi će moći sudjelovati predstavnici gospodarstva). Jedan od prioriteta ove Koordinacije je i izrada poticajne politike koja će pridonijeti razvoju pčelarske djelatnosti i suzbijanju sive ekonomije. Sadaąnji poticaji po koąnici potiču sivu ekonomiju (prodaja na kućnom pragu), pa članovi Koordinacije predlaľu poticaje po kilogramu meda legalno predanog na otkupu kako bi se potaknula primarna proizvodnja. Ovom prilikom iniciran je i susret s Boľidarom Pankretićem, ministrom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kako bi se brľe pronaąla konstruktivna rjeąenja za probleme pčelarske djelatnosti. 

  

 SASTANAK IZVR©NOG ODBORA UDRUGE MALIHI SREDNJIH PODUZETNIKA

  

Na sastanku Izvrąnog odbora Udruge malih i srednjih poduzetnika Ricardo Pinto, voditelj projekta BIZimpact-Poboljąavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice i njegovi suradnici Ana Ilijić i Chris McLean hrvatskim poduzetnicima/poslodavcima predstavili su projekt. Osnovni cilj projekta je poboljąanje protoka informacija između vladinih tijela i poduzetnika jer postoji praznina između zakona koji se donose i onoga ąto o tome znaju mali i srednji poduzetnici. Poteąkoće stvaraju ne samo mnogobrojni zakoni koji se donose u kratkom vremenskom razdoblju i donose brojne promjene, nego i činjenica da mala i srednja poduzeća nisu svjesna ozbiljnosti tih promjena ąto utječe na njihovu smanjenu konkurentnost. Drugi prioritet projekta je procjenjivati učinke izmjena zakona. Trenutno je procedura donoąenja zakona takva da ih donose razna ministarstva na temelju onoga ąto oni misle da gospodarstvu treba, a svoje prijedloge dostavljaju socijalnim partnerima uz vrlo kratke rokove za davanje miąljenja. Zato je potreban sustav u kojem će poslovna udruľenja imati viąe vremena za kreiranje zakona. Poslovnim udruľenjima je za ove postupke potrebno viąe znanja i vjeątina stoga će se izraditi metodologija za procjenjivanje učinaka novih zakona na gospodarstvo. Odabrat će se 5 studija slučaja odnosno zakona koji će se ujesen donositi s procjenama učinaka na gospodarstvo. Područja tj. zakoni na kojima će ovaj projekt procjenjivati učinke su: zaątita potroąača i okoliąa, norme za poljoprivredne proizvode i norme za industrijske proizvode, javna nabava, drľavne potpore, zaątita trľiąnog natjecanja i prava intelektualnog vlasniątva. U diskusiji s poduzetnicima definirani su problemi, teme i zakoni koji su od posebne vaľnosti za gospodarstvo, a njihova slaba primjena oteľava poslovanje (plaćanje PDV-a unaprijed, rokovi plaćanja i do 200 dana, Zakon o radu, visoki troąkovi rada, nedostatak adekvatne radne snage, nelikvidnost, Zakon o javnim nabavama, plaćanje carine u roku od 10 dana, brojni lokalni nameti, nedovoljna obrazovanost poduzetnika, nedovoljna opremljenost malih i srednjih poduzetnika financijskim i drugim resursima, prekratki rokovi za male i srednje poduzetnike za usklađenje sa zakonskim rjeąenjima, loąa percepcija poduzetnika u javnosti kao rezultat loąe privatizacije, teąkoće kod dobivanja raznih dozvola od strane lokalnih i ľupanijskih uprava i administriranje. Ricardo Pinto je najavio izradu 7 priručnika-minivodiča za 8 nadolazećih zakona s uputama za poduzetnike za svaki pojedini zakon i njegove učinke na poduzetnike. Ovi će priručnici- minivodiči biti dostavljeni i svim članovima HUP-a. Projekt financira EU, provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniątva, a u njemu kao partneri sudjeluju HAMAG, HGK, HOK i HUP. Projekt vrijedan 1,3 milijuna eura traje 2 godine (do rujna 2009. godine). Prema riječima, Ante Bareąića, potrebno je dogovoriti suradnju s čelnicima nacionalne televizije s ciljem zajedničkog stvaranja pozitivne slike o poduzetnicima. 

  

 PRIPREME ZA PROVOĐENJE EU POVELJE O MALOMGOSPODARSTVU 

Na sastanku u Ministarstvu, gospodarstva, rada i poduzetniątva predstavljeni su dorađeni indikatori za svako od 10 poglavlja EU povelje o malom gospodarstvu. Nakon ąto sve uključene institucije dostave svoje komentare za poglavlja (do 5. rujna), objedinjeni materijal će se dostaviti Europskoj komisiji koja ocjenjuje napredak Hrvatske po ovim poglavljima koristeći nezavisne konzultante. EU

Page 10 sur 17

02.02.2009

  

povelja o malom gospodarstvu je dokument koji kroz 10 ključnih područja pokazuje smjer razvoja malog i srednjeg poduzetniątva u 7 zemalja jugoistočne Europe (Hrvatska, BiH, Srbija, Makedonija, Crna Gora, Kosovo, Albanija) u kojima se provodi od 2004. godine. Od 2006. godine, ocjenjivanjem od 1-5 pokazuje se napredak svake zemlje u stvaranju uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetniątva (SME indeks) u 10 područja (edukacija i ąkolovanje za poduzetniątvo, jeftinije i brľe osnivanje poduzeća, bolje zakonodavstvo i regulative, dostupnost stručnog osposobljavanja, bolji on-line pristup, bolji poloľaj na jedinstvenom trľiątu, oporezivanje i financijska pitanja, jačanje tehnoloąkih sposobnosti malih poduzeća, uspjeąni modeli elektronskog poslovanja i vrhunska podrąka malom gospodarstvu, razvoj jačeg i efikasnijeg predstavljanja interesa malog gospodarstva na razini Unije i nacionalnoj razini). Primjena ovog dokumenta u Hrvatskoj je u nadleľnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniątva. Poslodavce je na sastanku predstavljala Anny Brusić.

  

 UNAPRJEĐENJE DIJALOGA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA

  

Na inicijalnom sastanku projekta PHARE 2005 Jačanje sposobnosti institucija podrąke za malo i srednje poduzetniątvo te usklađivanje politike i akcija s europskom poveljom o malom i srednjem poduzetniątvu i pravnom stečevinom zajednice (SMEPED) izabrano je članstvo Upravnog odbora Javno-privatnog dijaloga za malo i srednje poduzetniątvo, konzultativnog tijela između privatnog i javnog sektora. Upravni odbor čini deset članova (predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniątva, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, lokalnih poduzetničkih agencija, istraľivačke zajednice, Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetniątva, Hrvatske udruge poslodavaca, obrazovnih institucija i poduzetnika). Javno-privatni dijalog za malo i srednje poduzetniątvo ima namjeru unaprijediti komunikaciju i dijalog između javnog sektora (prvenstveno nadleľnog ministarstva) i privatnog sektora (poduzetnika). Takvim dijalogom nastoji se dati glas malom gospodarstvu ali i graditi povjerenje između ova dva sektora. Upravni odbor je na ovom sastanku sastavio listu prioriteta s kojima se susreću mali i srednji poduzetnici i koje bi ľeljeli najhitnije rijeąiti. Problemi s kojima se mali gospodarstvenici susreću su nelikvidnost odnosno neplaćanje, administrativna ąutnja i loą sistem kategorizacije poduzetnika prilikom dobivanja drľavnih potpora. Projekt ima za cilj ojačati institucije za malo i srednje poduzetniątvo, osigurati provedbu politika za malo i srednje poduzetniątvo kroz konkretne mjere (posebno kroz regionalne institucije za podrąku) te unaprijediti administrativno i pravno okruľenje za malo i srednje poduzetniątvo. Predviđene ciljeve projekta planira se postići unaprjeđenjem institucionalnog okvira, unaprjeđenjem politika i strategije za malo i srednje poduzetniątvo (pregled politika, programa i strategija), unaprjeđenjem kvalitete savjetodavno-konzultantskih usluga, usklađivanjem definicije malog i srednjeg poduzetniątva, statistike i analitike (u skladu s najboljom europskom praksom), unaprjeđenjem regulatornog okvira za malo i srednje poduzetniątvo (pojednostavljenje poslovanja), izgradnjom kapaciteta unutar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniątva i HAMAG-a, (edukacija i umreľavanje-implementiranje EU prakse). Ovaj dvogodiąnji projekt provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniątva, HAMAG i poslovna zajednica u osam ľupanija. Predstavnica poslodavaca u Upravnom odboru Javno-privatnog dijaloga za malo i srednje poduzetniątvo je Anny Brusić.

  

 MAĐARSKA KONFEDERACIJA INDUSTRIJALACA I CENTAR ZAKLASTERE HUP-a NA EU KLASTERSKIM PROJEKTIMA 

  

Unutar sluľbene posjete predsjednika RH Stjepana Mesića Mađarskoj u svibnju u kojoj su sudjelovali Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a i Vladimir Kovačević, direktor Centra za klastere i CRO industrije, HUP-Nacionalni centar za klastere je zajedno s mađarskom udrugom poslodavaca i joą 6 partnera iz zemalja Srednje i Istočne Europe pripremio projekt suradnje na poticanju razvoja klastera SEENERGY – razvoj sinergija utemeljenih na znanju u prekograničnoj suradnji između srednjoistočnih i jugoistočnih europskih regija koji je prijavljen na natječaj EU South East Europe Programme u lipnju. Na sastanku predstavnika mađarske Konfederacije industrijalaca i Nacionalnog centra za klastere HUP-a razgovaralo se o daljnjoj suradnji na industrijskim projektima, razmjeni iskustava i najbolje prakse u prilagodbi poslodavaca EU zakonodavstvu kako razvoja klastera u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, tako i u razmjeni iskustava u prilagodbi EU zakonodavstvu projektima CRO industrije i mađarskih industrijalaca s naglaskom na mogućnostima apliciranja na nove zajedničke projekte kroz FP7 program i druge programe i fondove EU. Nacionalni centar za klastere HUP-a je na spomenuti program prijavio joą 2 klaster projekta u suradnji s partnerskim institucijama iz Jugoistočne Europe u području ne-tehnoloąkih inovacija u organizaciji i marketingu malih i srednjih poduzeća te automobilskoj industriji.

  

 IZNALA®ENJE NAJBOLJEG MODELA PRIVATIZACIJEBRODOGRADILI©TA 

Page 11 sur 17

02.02.2009

  

U okviru projekta Jačanje poslodavaca u sektoru metalne industrije u zemljama kandidatima za ulazak u EU u organizaciji Međunarodnog centra za obuku Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization – ILO) i Udruge metalne industrije HUP-a u Zagrebu se odrľao skup pod nazivom Uloga kooperanata/podugovarača u privatizaciji brodogradiliąta. Najavljeni proces privatizacije brodogradiliąta za Udrugu metalne industrije HUP-a i Hrvatski klaster brodogradnje ima veliki značaj zbog zaątite interesa malih podugovarača/kooperanata te njihovog uključivanja u proces privatizacije kroz udio u vlasniątvu pojedinog brodogradiliąta. HUP na ovaj način ľeli aktivno doprinijeti pronalaľenju najboljeg modela privatizacije za sve njene sudionike (Vladu, sindikate i poslodavce) u koju će biti uključeni i podugovarači. S obzirom da su brodogradiliąta u drľavnom vlasniątvu, naą je cilj da za kooperante kojih ima značajan broj nađemo način za sudjelovanje u privatizaciji brodogradiliąta, naglasio je Vladimir Kovačević, direktor CRO industrije HUP-a. Kao kooperante vidi 10 do 15 velikih kompanija koje će naći svoj interes i koje će se ujediniti na nekoj razini. Na okruglom stolu prezentiran je način osnaľivanja malih i srednjih kompanija i takvo udruľivanje na razini potencijalnog vlasniątva je način kako da se one osnaľe. Naą je cilj da nađemo model da te kompanije kao podugovarači opstanu i da brodogradiliąta i dalje budu njihovi kupci, zaključio je Kovačević. Na okruglom stolu sudjelovali su Siniąa ©ket iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniątva, Ivo Marjanović iz Sindikata metalaca Hrvatske, Igor Krstelj, konzultant i Vladimir Kovačević i Ana Babić iz HUP-a te eksperti iz EU Thierry Marchandise (ILO), voditelj projekta, Uwe Combuechen, glavni direktor CEEMET-a i Gerard Kempf koji je sudjelovao na restrukturiranjima brodogradiliąta diljem Europe. koji su dali osvrt na praksu privatizacije brodogradiliąta u zemljama članicama EU. Obzirom na zanimljivost teme za hrvatske i bugarske partnere u projektu, Thierry Marchandise, voditelj projekta sugerirao je potraľivanje dodatnih financijskih sredstava od Europske komisije za seminar na temu restrukturiranja brodogradiliąta. Tako će na jesen, francuski i njemački eksperti sudjelovati u iznalaľenju najboljeg modela restrukturiranja i privatizacije brodogradiliąta u jednom od hrvatskih brodogradiliąta. 

  

 SEMINAR O SIGURNOSTI I ZA©TITI NA RADUI ZA©TITI OKOLI©A U EU

  

Odjel međunarodne suradnje Hrvatske udruge poslodavaca organizirao je zajedno s BUSINESSEUROPE (Europska konfederacija poslodavačkih udruľenja u čijem smo članstvu od 1997. godine) dvodnevni seminar za svoje članove, u Splitu, 7. i 8. srpnja. Seminar je organiziran u okviru projekta Business organizations as single market players (tzv. BOSMIP II) u kojem je Hrvatska udruga poslodavaca jedan od partnera. Prvog dana seminara su predstavnici HUP-u srodnih udruga poslodavaca iz Nizozemske i Irske prezentirali svoja iskustva u području zaątite zdravlja i sigurnosti na radu, odnosno, koristeći primjere iz svoje prakse, uz osvrt na pravnu stečevinu EU koja se odnosi na navedeno područje. Sudionici su također dobili prikaz nekih rjeąenja o oformljivanju servisa udruga poslodavaca koji se odnosi na zaątitu zdravlja i sigurnost na radu te niz savjeta o tome kako proąiriti postojeće usluge za svoje članove u tom području. Drugi dan seminara odnosio se na temu zaątite okoliąa. Uz prikaz najvaľnijih direktiva (onih koje nameću direktne obveze poslodavcima, a u različitim industrijskim sektorima), predstavnici malteąke i belgijske udruge poslodavaca su u svojim prezentacijama imali i različite studije slučaja i primjere iz prakse o, za poslodavce vrlo interesantnoj temi, politici upravljanja otpadom. Jedan tematski dio tog drugog dana seminara bio je posvećen problematici lobiranja za udruge poslodavaca viąe razine, te o implementaciji i primjeru najboljih praksi za REACH (izuzetno vaľna direktiva kojoj je cilj osiguravanje svih preduvjeta za ostvarivanje potpune i učinkovite kemijske sigurnosti na razini cijele EU). Osim poslodavaca – sudionika seminara, eksperata/predavača te predstavnika organizatora (Lidija Horvatić, Jelena Katić i Nenad Seifert), na seminaru je oba dana nazočio i Henk Visser, predstavnik Europske komisije, Opće uprave za proąirenje zaduľen za financijske instrumente i regionalne programe.

  

 POKRENUTO OSNIVANJE REGIONALNOG CENTRA ZAPODUZETNIČKO UČENJE

EU povelja o malom gospodarstvu je dokument koji kroz 10 ključnih područja pokazuje smjer razvoja malog i srednjeg poduzetniątva u 7 zemalja jugoistočne Europe (Hrvatska, BiH, Srbija, Makedonija, Crna Gora, Kosovo, Albanija) u kojima se provodi od 2004. godine. Od 2006. godine, ocjenjivanjem od 1-5 pokazuje se napredak svake zemlje u stvaranju uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetniątva (SME indeks) u 10 područja (edukacija i ąkolovanje za poduzetniątvo, jeftinije i brľe osnivanje poduzeća, bolje zakonodavstvo i regulative, dostupnost stručnog osposobljavanja, bolji on-line pristup, bolji poloľaj na

Page 12 sur 17

02.02.2009

  

jedinstvenom trľiątu, oporezivanje i financijska pitanja, jačanje tehnoloąkih sposobnosti malih poduzeća, uspjeąni modeli elektronskog poslovanja i vrhunska podrąka malom gospodarstvu, razvoj jačeg i efikasnijeg predstavljanja interesa malog gospodarstva na razini unije i nacionalnoj razini). Hrvatska je postigla najbolje ocjene, u prosjeku između 3 i 4 za svako od ovih 10 područja. Na regionalnom sastanku Nacionalnih koordinatora zemalja Jugoistočne Europe odrľanom krajem proąle godine inicirano je osnivanje poduzetničke akademije, Regionalnog centra za poduzetničko učenje (RCP). Na srpanjskom sastanku predstavljeni su preliminarni rezultati studije izvodljivosti projekta Regionalnog centra za poduzetničko učenje (RCP) koju izrađuje nezavisna strana konzultantska kuća. Pri kraju je druga faza izrade studije te se uskoro očekuju finalni rezultati. Očekuje sa da bi osnivanje ovakvog regionalnog centra za zemlje Jugoistočne Europe (uključuje zemlje bivąe Jugoslavije i Albaniju) omogućilo razmjenu iskustava dobre prakse, podučavanje trenera za poduzetniątvo kao i samu edukaciju poduzetnika. Ovaj centar bio bi projektno organiziran, a jedan od prvih projekata bila bi analiza potreba poduzetnika znajući da ne postoji sustavno istraľivanje o potrebama poduzetnika za edukacijom, iako se ovom djelatnoąću bave brojne institucije i privatna poduzeća. U ovaj, ali i druge projekte koji se pripremaju uključit će se sve partnerske institucije (HOK i HUP), ali i ministarstva i instituti. U okviru ove inicijative pokrenuta je i druga inicijativa: uključenje edukacije za poduzetniątvo (E4E- Edukacija za poduzetniątvo) u obrazovni sustav naąe zemlje, ąto uključuje obrazovanje od vrtića do visokog obrazovanja i neformalno obrazovanja. Predstavljen je Plan implementacije i predviđeno je započinjanje javne rasprave o ovoj temi. U ovu inicijativu uključit će se nadleľno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ąporta te Gospodarsko- socijalno vijeće. Hrvatske poslodavce na sastanku je predstavljala Anny Brusić.

  

 SASTANAK S MINISTROM POLANČECOM: NU®NE HITNE MJEREZA UBLA®AVANJE POSLJEDICA PRIMJENE ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI

  

Udruga tekstilne i koľarske industrije i Udruga Drvne i papirne industrije HUP-a inicirale su sastanak s ministrom Polančecom kako bi se pokrenule aktivnosti za definiranje protumjera za ublaľavanje posljedice primjene Zakona o minimalnoj plaći ali i rasta ukupnih troąkova poslovanja u sektorima drvne i papirne, tekstilne, koľarske i obućarske industrije. Posljedice problema koji se pojavljuju u ovim sektorima (rast troąkova, tečaj, nameti, nedostatak obrazovanih zaposlenika, stara tehnologija) dovode do niza nepopularnih mjera (otkazivanje kolektivnih ugovora i njihovo prilagođavanja novom Zakonu, otpuątanje dijela zaposlenih, preseljenja proizvodnje u druge zemlje, likvidacija poduzeća). Ministar je istaknuo kako je svjestan problema navedenih industrija te da je i rebalans proračuna učinjen kako bi se dio navedenih poskupljenja iz tih sredstava i subvencionirao. Predstavnici HUP-a istaknuli su i problem tumačenja Zakona o minimalnoj plaći. Riječi tekstilna i koľna industrija ne odnose i na odjevnu industriju stoga je HUP zatraľio da se navedena rečenica „Za tekstilnu, drvno-prerađivačku i koľarsko-obućarsku industriju“ odnosi na sve poslovne subjekte pod oznakama NKD od 13-tog odjeljka zaključno sa NKD 17-tim odjeljkom. Na sastanku u Ministarstvu sudjelovali su Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a, Vladimir Kovačević, direktor CRO industrije, Marija Sutina Kujundľić (EMKA d.d.), ©ime Svetina (DIN d.d.), Zoran Koąčec (VARTEKS d.d) Josip Teskera (DI GELI d.d), Jasminka Korotaj (ODJEĆA), Vlado Jerbić (BELI©ĆE). Navedeni sastanak rezultirao je dopisom Uprave za rad i trľiąte rada, MINGORP, u kojem se navodi sljedeće:  • Drvno prerađivačka industrija obuhvaća sve djelatnosti odjeljka 16-prerada drva i proizvoda od drva i pluta i odjeljka 31-proizvodnja namjeątaja (po staroj klasifikaciji podskupina 20 i samo dio iz podskupine 36 odnosno samo razred 36.1.)  • Tekstilna industrija obuhvaća sve djelatnosti odjeljka 13-proizvodnja tekstila i 14-proizvodnja odjeće (po staroj klasifikaciji podskupine 17 i 18) Koľarsko-obućarska industrija obuhvaća sve djelatnosti odjeljka 15-proizvodnja koľe i srodnih proizvoda (po staroj klasifikaciji podskupina 19). 

  

 MAKO d.d. PRVO CERTIFICIRANO PODUZEĆE UNUTARNACIONALNOG CENTRA ZA KLASTERE HUP-a

  

Članice Nacionalnog centra za klastere prolaze unutar 5 klastera Program razvoja klastera i program poboljąanja internih procesa kroz implementaciju i sufinanciran način uvođnja sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001:2000. Prvo certficirano poduzeće od 32 članice klastera koje su u procesu uvođenja sustava unutar programa Program razvoja klastera HUP NCK 2007-2009 je poduzeće MAKO d.o.o. Osijek, član Hrvatskog klastera odjeće. Ovo poduzeće uspjeąno je certificirano prema zahtjevima norme ISO 9001:2000 u segmentu Dizajn i proizvodnja pletene odjeće. 

  

Page 13 sur 17

02.02.2009

 SMANJENJE PRITISKA NA IZVOZNO USMJERENU INDUSTRIJUZA NOVI UZLET 

  

Projekt Izazovi hrvatskog izvoza predstavljen je na inicijativu Wer Liefert Was Hrvatska u srpnju u Zagrebu. Vladimir Kovačević, direktor CRO INDUSTRIJE u uvodnom izlaganju je istaknuo da je ovaj projekt baą kao i cijela Hrvatska izvozna ofenziva izrazito koristan projekt za izvoznike sa značajnim rezultatima. Rezultati će biti joą i bolji ako svi zainteresirani partneri koji imaju utjecaj na rast hrvatskog izvoza uloľe dodatne napore te smanje pritisak na rast troąkova kroz ukidanje ili smanjenje 82 parafiskalna nameta i ako nađu zajedničke odgovore na rast cijene rada, energenata, komunalnih naknada. Pozicioniranje poduzeća na traľilice ąirom svijeta direktna je korist koju će od njih imati izvozno usmjerene tvrtke. Kao poseban problem Kovačević je istaknuo tečaj i gubitke neto izvoznika od 2001-2006. godine, ostvarene na tečajnim razlikama u iznosu od 2 milijarde i 390 milijuna kuna (od 2608 izvoznika 30 poduzeća je ostvarilo pola od navedenih gubitaka, a ostalu polovicu je ostvarilo ostalih 2570 poduzeća ąto pokazuje da veliki izvoznici industrijalci nose najveći teret utjecaja tečajne politike na konkurentnost hrvatskog gospodarstva). Kovačević je naglasio kako se nada da će rebalans proračuna Vladi RH i Saboru biti dobra baza za kompenzacijske mjere za premoąćivanje troąkovnog tereta s kojima se suočava izvozno usmjerena industrija. Pokrovitelj projekta je Hrvatska udruga poslodavaca. 

  

 SEETAL – PROJEKT POTPORE EU TEKSTILCIMA I KO®ARIMA

  

Unutar SEETAL projekta odrľani su specijalistički seminari pod vodstvom EURATEX-a i COTANCE-a, europskih udruga industrijalaca u tekstilnoj i koľarskoj industriji. Osnovni cilj projekta je jačanje kapaciteta i vjeątina partnerskih poslodavačkih organizacija u potpori kompanijama u prilagodbi i koriątenju prednosti najrelevantnijih područja acquis-a u tekstilnoj, odjevnoj i koľarskoj industriji. Drugi po redu seminar je odrľan u Istanbulu i okupio je eksperte poslodavačkih organizacija iz Bugarske, Hrvatske, Rumunjske i Turske s temama iz 4 ključna područja (međunarodna trgovina, zaątita intelektualnog vlasniątva, socijalna politika, poslovna etika i korporativna socijalna odgovornost poduzeća). Predstavnici EURATEX-a odrľali su predavanje na temu međunarodne trgovine, nastupa na globalnom trľiątu, carinskim i ne-carinskim barijerama, postojećim ugovorima o slobodnoj trgovini između EU i drugih zemalja, instrumentima trgovinske zaątite, trgovinskim nomenklaturama i statistici, deklariranju podrijetla roba vezano na vaľeće trgovinske ugovore na globalnoj razini, sektorskom socijalnom dijalogu u tekstilnom sektoru u EU te carinskim procedurama i borbi protiv ilegalne trgovine tekstilom kao i zakonskim mogućnostima i instrumentima zaątite industrijskog vlasniątva. Predstavnik COTANCE-a govorio je o stanju sektorskog socijalnog dijaloga u koľarskoj i obućarskoj industriji u EU te postojećim programima obrazovanja i osposobljavanja za poslodavce kao i dostupnim fondovima za iste programe. Sudionici seminara će obrađene teme pratiti i na nacionalnoj razini te u skladu s tim osmisliti materijale informativnog karaktera s ciljem edukacije članica, a vezano uz zakonodavstvo EU. Treći seminar se odrľao u Bukureątu i pokrivao je sljedeće teme: EU politike i programi istraľivanja i razvoja, tematski programi FP7, EU tehnoloąka platforma za tekstilnu industriju, standardizacija i certifikacija u tekstilnoj i koľnoj industriji i usvajanje e-businessa eBIZ-TCF projekt. Na seminarima su HUP-a predstavljali Nenad Seifert, Sandra Radaković i Zlatko Ivanković. Zagreb će biti domaćin sljedećih projektnih aktivnosti u rujnu.

  

 STRUČNI SKUP O PERSPEKTIVAMA OBRTNIKA I MALIHPODUZETNIKA U HRVATSKOJ BRODOGRADNJI

  

U Obrtničkoj komori Primorsko-goranske ľupanije odrľan je stručni skup na kojem se raspravljalo o perspektivama obrtnika i malih poduzetnika - kooperanata u budućim procesima restrukturiranja i privatizacije hrvatskih brodogradiliąta. Obrtnici i mali poduzetnici istaknuli su kako ne ľele biti samo promatrači rjeąavanja problema hrvatske brodogradnje već i aktivni sudionici. U uvodnom dijelu prikazano je sadaąnje stanje hrvatske brodogradnje, koja na europskom trľiątu sudjeluje sa 7 %, a na svjetskom sa 1,5 % u knjizi narudľbe brodova. Posebno je naglaąena uloga obrtnika i malih poduzetnika kooperanata naąih brodogradiliąta, kojih je kao dobavljača opreme i izvođača radova viąe od 2000, a koji zapoąljavaju preko 30.000 radnika. Ovaj skup pokazao je kako budućnost treba traľiti u montaľnoj brodogradnji neserijskih tipova brodova, kao ąto to čini Uljanik iz Pule i da su znanja i vjeątine hrvatskih obrtnika i malih poduzetnika u ovom sektoru jedan od mogućih nositelja povećanja efikasnosti hrvatskih brodogradiliąta. Poslovno umreľavanje obrtnika i malih poduzetnika u sektoru brodogradnje istaknuto je kao jedan od preduvjeta njihovog tehnoloąkog napretka i povećanja konkurentnosti.Na skupu su sudjelovali Boris Vukelić, predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske ľupanije, mr.sc. Vinko Mičetić predsjednik

  

Page 14 sur 17

02.02.2009

®upanijske komore HGK Rijeka, predstavnici pojedinih odbora i cehova Obrtničke komore Primorsko-goranske ľupanije, Gordan Krpanec, menadľer klastera brodogradnje i Bruno ©ekrst, menadľer klastera interijera, pri Nacionalnom centru za klasterizaciju Hrvatske udruge poslodavaca. 

 TRGOVINA KAO ODRAZ KRETANJA NA TR®I©TU

  

Vezano uz događaje oko kretanja cijena u naąoj zemlji, Udruga trgovine HUP-u podsjeća na neka obiljeľja gospodarskog okruľenja i ľivota koja su značajno utjecala na kretanje naąih cijena, posebice u dijelu prehrane. Prvo, naąa je zemlja veliki uvoznik hrane i kao takva vrlo osjetljiva na sve poremećaje i kretanja na svjetskom trľiątu. Poskupljenja hrane u naąoj zemlji nisu nikakva iznimka niti u regiji, niti u Europi a ni u svijetu. Hrvatska, naľalost kao uvoznička zemlja, kroz uvoz hrane prelijeva dio inflacije izvozničkih trľiąta u svoje dvoriąte. Najbolji odgovor na ovaj rizik prelijevanja inozemne inflacije u cijenu hrane jest upravo razvijanje vlastite poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, odnosno smanjivanje ili dokidanje ovisnosti o uvozu hrane. Joą jedno rjeąenje je razvijanje takvih aktivnih politika koje će omogućiti pribliľavanje vanjskotrgovinske bilance u prehrambenoj industriji na one vrijednosti kakve smo imali prije dvadesetak godina kad je Hrvatska bila veliki izvoznik hrane. Tome svakako mogu posluľiti i najavljene mjere oko poljoprivrednog zemljiąta, razvijanje novog sustava potpora u poljoprivredi, odnosno povećanje proizvodnje i produktivnosti domaćih poljoprivrednih proizvođača. Kretanja i trendovi na svjetskom trľiątu, pri čemu cijene energenata i sirovina (prije svega hrane) imaju tendenciju ubrzanog rasta, izravno se preslikavaju i na situaciju na domaćem trľiątu. Brze i kvalitetne mjere aktivne ekonomske politike smanjit će osjetljivost na ove izvanjske udare. U tim mjerama sigurno neće biti mjesta za prizivanje trgovine kao djelatnosti koja je krivac za poskupljenje ľivota. Naąa je Udruga viąe puta isticala da trgovina predstavlja zadnju kariku u lancu robe od proizvođača do potroąača. Ona samo prikazuje realno stanje proizvodnog sektora i domaće i inozemne ponude. Imajući na umu proces formiranja cijena na svim trľiątima svijeta, pa tako i u naąoj zemlji, trgovina je samo odraz situacije i kretanja na trľiątu, pri čemu cijene energenata i sirovina imaju vrlo vaľan učinak.

  

 UDRUGA POSLODAVACA HUMANITARNOG RAZMINIRANJAINICIRALA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O HUMANITARNOM RAZMINIRANJU

  

Članovi Udruge poslodavaca humanitarnog razminiranja HUP-a svojim aktivnostima nastoje pridonijeti razvoju i kvaliteti ove djelatnosti od posebnog interesa za naąu zemlju. Članovi su, obzirom da u ovoj djelatnosti postoji niz problema koji su uvjetovani zakonskim propisima, inicirali izradu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o humanitarnom razminiranju s ciljem osiguranja kvalitetnijeg pristupa u radu i organizaciji djelatnosti.

  

 POVEĆANJE KVOTA RADNIH DOZVOLA ZA ZAPO©LJAVANJESTRANACA 

  

Na sjednici Povjerenstva za zapoąljavanje, obrazovanje i usklađivanje s trľiątem rada rjeąavalo se pitanje izmjena godiąnjih kvota radnih dozvola za zapoąljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2008. Povećanje kvota odnosi se na djelatnost graditeljstva i turizma i ugostiteljstva. Povjerenstvo je podrľalo ovaj prijedlog jer u ove dvije djelatnosti nedostaje radna snaga. Na Sjednici Povjerenstva sudjelovale su Anny Brusić i Sanja Smoljak, predstavnice HUP-a u Povjerenstvu. 

  

 IZBORNA SKUP©TINA UDRUGE INFORMATIČKE IKOMUNIKACIJSKE DJELATNOSTI HUP-a

  

Na Izbornoj Skupątini Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti HUP-a za predsjednika Udruge jednoglasno je izabran Hrvoje Sagrak (BCC Services). U novi saziv Izvrąnog odbora izabrani su: Slavko Vidović (Infodom), Hrvoje Balen (Algebra), Ivo Brbić (IBM), Adrian Jeľina (BNet), Damir Filipović (VIPnet), Alojzije Jukić (HP), Marko Biljan (SAP), Boris Bauk (IN2), Ivo ©pigel (Perpetuum Mobile), Marin Tadić (Oracle), Tihomir Cirkvenčić (Microsoft), Sven Maruąić (T-hrvatski telekom), Snjeľana Ivezić Torbarina (Ericsson Nikola Tesla), Blaľenka Urbanke (HSMInformatika), Igor Meleą (Cisco) i Stanislav Prusac (Polar). Ante Mandić (IN2), prvi predsjednik i jedan od osnivača Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavio je Izvjeąće o radu za proteklu godinu i osvrnuo na djelovanje Udruge od njenog osnutka. Novoizabrani predsjednik najavio je program rada i osnovne aktivnosti Udruge u narednom razdoblju te istaknuo kao temeljni cilj Udruge povećanje koriątenja ICT industrije u nacionalnoj ekonomiji i njenog značaja u podizanju konkurentnosti i općenito gospodarskog rasta. Udruga će svojim aktivnostima osigurati uvjete za veću potraľnju ICT proizvoda i usluga, kako od strane drľave tako i od strane privatnog sektora. U tom su smislu članovi Udruge, pored redovite komunikacije i suradnje s relevantnim predstavnicima javne vlasti, podrľali i prijedloge

  

Page 15 sur 17

02.02.2009

jačeg povezivanja i stalne komunikacije s akademskom zajednicom, Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja i drugim drľavnim tijelima, gospodarskim sektorom, Udrugom malih i srednjih poduzetnika HUP-a te predstavnicima medija koji prate ICT industriju.

 REZULTATI PROJEKTA ACIND

  

Na sastanku partnera u regiji koji je organizirao Centar za pretpristupne procese Hrvatske Udruge poslodavaca odrľanom u Splitu krajem kolovoza predstavljeni su rezultati projekta AcinD. Tako je Studiju izvedivosti za ICT tehnologiju za gospodarske zone Kukuzovac predstavio Marko Mrkalj iz Centra za tehnoloąki razvoj iz Slavonskog Broda, a za Tehnoloąki park u Splitu Slađana Jakopović. Ovo je bila i prilika za predstavljanje studije o energetskoj efikasnosti Branislava Malagurskog iz Regionalnog centra za razvoj poduzetniątva iz Subotice i prezentaciju Marije Prokopić iz Regionalne agencije za razvoj malog i srednjeg poduzetniątva pod nazivom Podrąka razvoju klastera. Udruľenje za razvoj Nerda iz Tuzle predstavilo je studiju o razvoju inkubatora. Partneri koji sudjeluju u ovom projektu posjetili su lokaciju za Tehnoloąki park u Tehnoloąkom centru Split i industrijsku zonu u Kukuzovcu. Projekt financira Europska unija.

  

 PROJEKT HUP-a: INDUSTRIJSKA AKADEMIJA – EDUKACIJSKICENTAR ZA INDUSTRIJSKA ZANIMANJA ZA RAZVOJ REGIJE

  

U Parizu je u sklopu projekta EU Socijalni dijalog, zapoąljavanje i razvoj kvalifikacija zaposlenika odrľana druga faza projekta prilikom koje su se zemlje partneri u projektu upoznale s francuskim modelom kvalifikacijskog sustava. Prilikom prezentacija pojedinih europskih sustava, zajedničkom prezentacijom HUP-a i SSSH predstavljena je cjelokupna slika hrvatskog sustava obrazovanja i certificiranja zanimanja i institucije, sudionici u tom procesu, kao i nesrazmjer između ponude i potraľnje na trľiątu rada. U svim zemljama uočeno je nekoliko istovjetnih točaka koje predstavljaju probleme, a najveća od njih je slab interes mladih za industrijska zanimanja i nemogućnost zadovoljavanja potreba trľiąta rada. S tim u vezi osobito su zanimljivi edukacijski centri, koji postoje diljem Francuske, a koji ponudu nastoje uskladiti s potrebama trľiąta rada svoje regije. Polaznici se obučavaju na strojevima, na kojima bi u budućnosti trebali raditi, a po individualiziranom programu obuke uz praćenje svog mentora, ąto omogućuje brľe i efikasnije usvajanje znanja i vjeątina. Nakon zavrąene obuke, polaznike čeka posao. Dogovorena je suradnja između francuskih edukacijskih centara i HUP-a u formi projekta osnivanja Industrijske akademije, hrvatskog edukacijskog centra, koji bi po uzoru na europske modele, pokuąao uskladiti ponudu i potraľnju na trľiątu rada, a uz sufinanciranje Europske Komisije. Industrijska akademija ima potencijal postati najveći i najkvalitetniji edukacijski centar za industrijska zanimanja, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj regiji. U projektu sudjeluju Latvija, Letonija, Estonija, Hrvatska i Slovenija. Projektom koordinira neprofitna organizacija iz Francuske (CODIFOR), koja je stvorena na inicijativu mreľe privatnog sektora s ciljem transfera znanja na polju industrije u zemlje ąirom svijeta u suradnji s konfederacijom sindikata iz Francuske (FO) i uz financijsku potporu Europske Komisije. Poslodavce naąe zemlje predstavljala je Ana Babić, stručna suradnica za granske udruge CRO Industrije HUP-a, a sindikate Ana Miličević-Pezelj, voditeljica Sektora za organizaciju, obrazovanje i izdavačku djelatnost, SSSH. 

  

 RADIONICA IZRADE PROJEKTA ZA IPA PREKOGRANIČNI PROGRAM 

  

EBRD TAM BAS program za pruľanje usluga poslovnog savjetovanja u suradnji s Centrom za europske pretpristupne procese HUP-a i Dunea-regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske ľupanije organizira dvodnevni trening (4. i 5. rujna) u Dubrovniku na temu IPA prekogranični program –Metodologija pripreme projekata. Predavači Goran Rabatić i Gorana ©are sudionicima će predstaviti IPA program, a ova radionica će pomoći sudionicima u budućim aktivnostima, kao pravovremena priprema za pisanje projekata i upravljanje projektnim ciklusom koriątenjem metodologije logičke matrice. Namjera voditelja seminara je potaknuti pravovremeno jačanje kapaciteta privatnih konzalting tvrtki s ciljem pruľanja potpore regionalnim i lokalnim istutucijama u području potpore poduzetniątvu za pripremu projekata u okviru IPA programa za prekograničnu suradnju i regionalni razvoj između Crne Gore i Hrvatske te Italije i Hrvatske. 

  

Page 16 sur 17

02.02.2009

  

 PUMA NAJAVE  

  

U regionalnom uredu HUP-a u Splitu, Zvonimir Repač će 25. rujna odrľati predavanje na temu Poslovni bonton i protokol. Cilj je ovog seminara upozoriti na vaľnost ponaąanja i izgleda, kako osobnog tako i korporativnog, kao stalnog predmeta promatranja i preispitivanja naąe okoline. Na temelju vizualnog identiteta organizacije stječemo utiske, ąto je osobito vaľno prilikom stvaranja prvog dojma koji se moľe ostaviti samo jedanput. Tijekom ovog edukativnog seminara sudionici će se upoznati s najvaľnijim elementima za izgradnju imidľa organizacije te kako se pravilno predstaviti tijekom vođenja razgovora kao i kako se ponaąati u raznim poslovnim situacijama. Mladen Jančić će 24. rujna u Puli, u organizaciji regionalnog ureda HUP Rijeka, sudionicima radionice Pregovaračke vjeątine otkriti koriątenje osobnih pregovaračkih vjeątina u svrhu stvaranja win win situacija u kojoj svatko moľe postići svoje ciljeve i stvarati situacije u kojima svi dobivaju. Nakon sudjelovanja na radionici, polaznici će naučiti neke od strategija, taktika i tehnika uspjeąnog pregovaranja te isprobati uspjeąne stilove pregovaranja. Radionica je namijenjena direktorima poduzeća, voditeljima prodaje, veleprodajnim predstavnicima, menadľerima ključnih kupaca i komercijalistima u odjelu nabave. U Zagrebu će 30. rujna Vinko Vukadin odrľati seminar na temu INSIGHT -tipologija kupaca. Ovaj seminar će polaznicima odgovoriti na pitanja Kako iskoristiti vlastite talente u komunikaciji s kupcem, suradnikom, voditeljem ili bilo kojim komunikacijskom partnerom? Kako odabrati prave suradnike? Kako odabrati i opisati pravo radno mjesto? Tipologija je idealno i jednostavno sredstvo u komunikaciji pomoću kojega će polaznici naučiti ciljano razgovarati, predstavljati, svoje proizvode ili pregovarati. Polaznici će pri edukaciji koristiti INSIGHTS, jedan od vodećih svjetskih alata za razvoj menadľmenta, posebno učinkovit kod izbora djelatnika u izgradnji tima i prodaji.

  

 

  Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)

   Pavla Hatza 12, 10000 Zagreb      tel: 4897 555      fax: 4897 556      e:mail: hup@hup.hr      web: www.hup.hr   

  

  Ako viąe ne ľelite primati e-bilten,

moľete se odjaviti klikom na ovu poveznicu.

Odjava      

Page 17 sur 17

02.02.2009