1. Arheolozi na lokalitetu prije po!etka radova 1953; 2. cisterna; 3. kanal ju"no od sanitarnoga !vora

Prostorija s mozaikom, konstrukcija ispod poda

2 3

202

Otrnci – Benkovac

A nti!ki lokalitet Brod na Otrncima smjestio se u podru!ju doline rijeke Slobo"tine u Benkovcu, sjeverno od Oku!ana. Taj je prostor od davnina bio pogodno raskri#je puteva koji su od sjevera prema jugu spajali Podra-vinu s Posavinom, a od istoka prema zapadu povezivali sredi"nju Slavoniju sa zapadnom. Pitomi krajolik s

rije!nim terasama i blagim bre#uljcima oko Slobo"tine bio je razlogom boravka raznovrsnih populacija od prapovije-sti do dana"njega doba.

Prvi nalazi, kockice rimskoga mozai-ka, dospjele na povr"inu oranjem, ot-kriveni su 1952., nakon !ega su o tom obavje"teni stru!njaci Arheolo"koga muzeja u Zagrebu. Ve$ 1953. zapo!ela su prva terenska rekognosciranja i iskopavanja pod vodstvom Marcela Gorenca i Valerije Damevski. Za"tit-no-konzervatorski radovi s prekidima trajali su od 1953. do 1983. Utvr%eno je da je rije! o luksuznoj anti!koj ladanj-skoj vili s popratnim gospodarskim zgradama. Rimska je vila bila izgra%e-na na pomno odabranu mjestu, a pri njezinoj su gradnji primijenjena odli!-na tehni!ka rje"enja za vodoopskrbu, grijanje i kanalizaciju. Otkriveno je ukupno devet prostorija razli!ite na-mjene. U cijelosti su o!uvani kameni temelji, gra%eni na redove od rije!nih oblutaka ili lomljenca vezanih !vrstom #bukom, dok su gornji zidovi od ope-ke samo mjestimi!no o!uvani. Vila je izgra%ena u pravokutnom rasteru s vi"e prostorija razli!itih dimenzija, a ni#u se od zapada prema istoku. Ula-zilo se kroz omanje predvorje, potom se iz njega nastavljao prolaz u ju#nu izdu#enu prostoriju, uz !iji se jugoza-

janje prostorija toplim zrakom). Iz nje se stubama ulazilo u isto!nu prostoriju, koja se protezala cijelom "irinom vile; pod je u njoj bio povi"eniji i poplo!en velikim opekama, koje su tek djelomice o!uvane, no od ve$ega dijela ostali su tek otisci na o#bukanoj podlozi. Najve-$a prostorija u vili imala je mozai!ni pod, koji je bio povi"en otprilike 60 cm. Znatna o"te$enja poda omogu$ila su uvid u na!in gradnje njegove supstruk-cije, na!injene od vi"eslojne #bukane

padni kut smjestila manja pomo$na pros torija sa sanitarnim !vorom. U nje zinu je produ#etku otkopan odvod-ni kanal u du#ini od 5 m, gra%en od opeke. Te su prostorije imale istu razi-nu poda, izgra%enoga od opeka. Podni dio prostorije koja se smjestila uz jugo-isto!ni kut izdu#ene prostorije bio je neravan i ni#i, a na njemu je na%eno dosta polomljenih "upljih opeka (tu-bula) i pepela, jer je o!ito prostorija slu#ila kao lo#i"te ili prefurnij (za gri-

1

Prostorija s mozaikom (lijevo); dio mozaika sa sredi!njim medaljonom (desno)

Tlocrt rimske ladanjske vile

203

podloge stavljene na pravilno raspore-!ene ve"e komade rije#nih oblutaka.

Na podu je na!eno dosta ulomaka zidnih slikarija crvene, svijetloplave, $utosme!e i zelene boje, kakvih je u manjim koli#inama na!eno i u osta-lim prostorijama vile. Mozaik, koji je prekrivao cijelu povr%inu prostorije, sastavljen je od sitnih #etvrtastih ka-menih kockica bijele, sivoplave i crve-ne boje. Slo$en je postavljanjem jedno-bojnoga %irokoga vanjskoga ruba s ne%to krupnijim $u"kasto-bijelim ka-men#i"ima, a na nj se nadovezao okvir stiliziranoga trobojnoga meandra sa %irim poljem i mre$icom u kombinaci-ji trobojnih kvadrati"a spojenih s pla-vim dijagonalama na bijeloj podlozi. U sredi%njem dijelu mozai#noga poda bio je kvadrati#no oblikovani meda-ljon s #etirima lunulama u uglovima te kru$ni troplet ispunjen sfernim plavim i bijelim trokutima. Mozaik se odlikuje koloristi#kim tonalitetom, koje-mu se podrijetlo mo$e tra$iti u lokalnoj tradiciji ili pak u razli#itim kulturnim utjecajima, a jedinstveno%"u izrade i veli#inom ubraja se me!u najve"e i naj-ljep%e mozaike u Slavoniji. U sjeveroza-padnom uglu prostorije s mozaikom na!eni su ostatci ugra!ena kvadrati#-noga bazena, #iji su isto#ni i ju$ni zi-dovi dijelom uni%teni. Sa#uvani dijelo-vi zidova i poda bazena pa$ljivo su izolirani kombinacijom vi%eslojne ne-propusne $buke i opeke, a voda je iz cisterne dovo!ena provodnim kana-lom s cjevovodom izgra!enim ju$nije uza zapadni vanjski zid u supstrukciji

prostorije. Ostatak ugra!ene spojne olovne cijevi na!en je u temeljima zida koji skre"e od cisterne prema bazenu. Cisterna za vodu smje%tena je zapadno od prostorije s mozaikom, s kojom je imala zajedni#ki temelj i u kojem se uz ugra!enu izljevnu cijev prema kanalu i bazenu s unutra%nje strane vodo-sprem nika nalazila uska stuba za pro-#i%"avanje i talo$enje vode. Nakon rimskoga doba u vili je jo% jedno vrije-me nastavljen $ivot, a to potvr!uju nak nadne dogradnje, kod kojih je teh-nika izgradnje zidova razli#ita od ostalo ga dijela vile. U istra$enim pro-storijama vile skupljeno je vrlo malo pokretnog arheolo%koga materijala, tek poneki rimski nov#i" iz III. i IV. st. i rimsko glineno posu!e pokrajinske iz-

rade. Pre ma na#inu gradnje i prona-!enom arheolo%kom materijalu vila u Ben kov cu datira se u razdoblje od II. do IV. st.

U neposrednoj blizini Benkovca na-lazi se druga rimska ladanjska vila u selu Cagama (istra$ivana 1981–1986), %to govori o intenzivnom $ivotu na tom podru#ju u rimskom razdoblju.

Tako!er su utvr!eni i ostatci rimske ceste koja je povezivala te dvije vile, a koja je paralelna s dana%njom cestom Oku#ani–Lipik–Daruvar. Rimske la-danjske vile u Benkovcu i Cagama vr-lo su va$ne gra!evine kulturne spo-meni#ke ba%tine, no one su tek dio jo% uvijek slabo istra$ene i zacijelo iznim-no bogate pro%losti oku#ansko-novo-gradi%koga kraja.