otajstva svete krunice i njihovi svetopisamski izvori

7/28/2019 Otajstva svete krunice i njihovi svetopisamski izvori

1/19

tajstva svete krunicei njihovisvetopisamski izvori


2/19

I. RADOSNO OTAJSTVO

Zdravo Marijo milosti puna, Gospodin s Tobom,

Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,kojeg si, Djevice, po Duhu Svetom zaela.

+ itanje svetoga Evanelja po Luki:U estome mjesecu posla Bog anela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaretk djevici zaruenoj s muem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija.

Aneo ue k njoj i ree: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!Na tu se rije ona smete i stade razmiljati kakav bi to bio pozdrav.No aneo joj ree: "Ne boj se, Marijo! Ta nala si milost u Boga.Evo, zaet e i roditi sina i nadjenut e mu ime Isus. On e biti velik i zvat e se Sin Svevinjega. Njemu e Gospodin Bog dati prijestolje Davida, ocanjegova, i kraljevat e nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu nee biti kraja.Nato e Marija anelu: "Kako e to biti kad ja mua ne poznajem?

Aneo joj odgovori: "Duh Sveti sii e na te i sila e teSvevinjega osjeniti. Zato e to edo i biti

sveto, Sin Boji.A evo tvoje roakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zae sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo jeve esti mjesec.Ta Bogu nita nije nemogue!Nato Marija ree: "Evo slubenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijei!" I aneo otie od nje.Luka 1, 26-38 (usp. Matej 1, 18-25)


3/19

II. RADOSNO OTAJSTVO


Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,kojega si Djevice, idui Elizabeti u pohode nosila.

+ itanje svetoga Evanelja po Luki:Tih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin.

Ue u Zaharijinu kuu i pozdravi Elizabetu.im Elizabeta zau Marijin pozdrav, zaigra joj edo u utrobi. I napuni se Elizabeta DuhaSvetogai povika iz svega glasa: "Blagoslovljena ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! Ta otkuda meni da mi doe majka Gospodina mojega?Gledaj samo! Tek to mi do uiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radosti edo u utrobi. Blaena ti to povjerova da e se ispuniti to ti je reeno od Gospodina!Luka 1, 39-45


4/19

III. RADOSNO OTAJSTVO


Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,kojega si, Djevice, rodila.

+ itanje svetoga Evanelja po Luki:I porodi sina svoga, prvoroenca, povi ga i poloi u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svratitu.Luka 2, 7 (= Matej 1, 25)


5/19

IV. RADOSNO OTAJSTVO


Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,kojega si Djevice, u Hramu prikazala.

+ itanje svetoga Evanelja po Luki:Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu navrie dani njihova ienja, ponijee ga u Jeruzalem da gaprikau Gospodinu - kao to pie u Zakonu Gospodnjem: Svako muko prvoroene neka se posvetiGospodinu! -i da prinesu rtvu kako je reeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubia. ivio tada u Jeruzalemu ovjek po imenu imun. Taj ovjek, pravedan i bogobojazan, iekivaeUtjehu Izraelovu i Duh Sveti bijae na njemu.Objavio mu Duh Sveti da nee vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega.Ponukan od Duha, doe u Hram. I kad roditelji unijee dijete Isusa da obave to o njemu propisujeZakon, primi ga on u naruje, blagoslovi Boga i ree:"Sad otputa slugu svojega, Gospodaru, po rijei svojoj, u miru!Ta vidjee oi moje spasenje tvoje,

koje si pripravio pred licem svih naroda:svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga.

Otac njegov i majka divili se to se to o njemu govori.imun ih blagoslovi i ree Mariji, majci njegovoj: "Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuemnogima u Izraelu i za znak osporavan -

a i tebi e samoj ma probosti duu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca!Luka 2, 22-38


6/19

V. RADOSNO OTAJSTVO


Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,kojega si, Djevice, u Hramu nala!

+ itanje svetoga Evanelja po Luki:"A dijete je raslo, jaalo i napunjalose mudrosti i milost je Boja bila na njemu.Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe ili u Jeruzalem. Kad mu bijae dvanaest godina, uzioe po obiaju blagdanskom.Kad su minuli ti dani, vraahu se oni, a djeak Isus osta u Jeruzalemu, a da n isu znali njegovi roditelji.Uvjereni da je meu suputnicima, odoe dan hoda, a onda ga stanu traiti meu rodbinom i znancima. I kad ga ne nau, vrate se u Jeruzalem traei ga.Nakon tri dana naoe ga u Hramu gdje sjedi posred uitelja, slua ih i pita. Svi koji ga sluahu bijahu zaneseni razumnou i odgovorima njegovim.Kad ga ugledae, zapanjie se, a majka mu njegova ree: "Sinko, zato si nam to uinio? Gle, otactvoj i ja alosni smo te traili.

A on im ree: "Zato ste me traili? Niste li znali da mi je biti u onome to je Oca mojega?Oni ne razumjee rijei koju im ree.I sie s njima, doe u Nazaret i bijae im posluan. A majka je njegova brino uvala sve oveuspomene u svome srcu."

Luka 2, 41-51


7/19

I. ALOSNO OTAJSTVOZdravo Marijo milosti puna, Gospodin s Tobom,

Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,koji se za nas krvlju znojio.

+ itanje svetoga Evanelja po Luki:Tada izie te se po obiaju zaputi na Maslinsku goru. Za njim pooe i njegovi uenici. Kada doeonamo, ree im: "Molite da ne padnete u napast!I otrgnu se od njih koliko bi se kamenom dobacilo, pade na koljena pa se molio:

"Oe! Ako hoe, otkloni ovu au od mene. Ali ne moja volja, nego tvoja neka bude!A ukaza mu se aneo s neba koji ga ohrabri. A kad je bio u smrtnoj muci, usrdnije se molio.I bijae znoj njegov kao kaplje krvi koje su padale na zemlju.Usta od molitve, doe uenicima i nae ih snene od alostipa im ree: "to spavate? Ustanite! Molite da ne padnete u napast!Luka 22, 39-46 (=Matej 26, 36-46; Marko 14, 32-42)


8/19

II. ALOSNO OTAJSTVOZdravo Marijo milosti puna, Gospodin s Tobom,

Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,koji je za nas bievan bio.

+ itanje svetoga Evanelja po Marku:

Pilat ga opet upita: "Nita ne odgovara? Gle, koliko te optuuju.A Isus nita vie ne odgovori te se Pilat udio.O Blagdanu bi im pustio uznika koga bi zaiskali.

A zajedno s pobunjenicima koji u pobuni poinie umorstvo bijae u okove baen ovjek zvani Baraba.I uzie svjetina te poe od Pilata iskati ono to im obiavae initi.

A on im odgovori: "Hoete li da vam pustim kralja idovskoga?Znao je doista da ga glavari sveeniki bijahu predali iz zavisti.

Ali glavari sveeniki podjare svjetinu da trai neka im radije pusti Barabu.Pilat ih opet upita: "to dakle da uinim s ovim kojega zovete kraljem idovskim?

A oni opet povikae: "Raspni ga!Ree im Pilat: "Ta to je zla uinio?" Povikae jo jae: "Raspni ga!Hotei ugoditi svjetini, Pilat im pusti Barabu, a Isusa izbieva i preda da se razapne.

Matej 15, 4-15 (= Ivan 19, 1)


9/19

III. ALOSNO OTAJSTVOZdravo Marijo milosti puna, Gospodin s Tobom,

Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,koji je za nas trnjem okrunjen bio.

+ itanje svetoga Evanelja po Mateju:Onda vojnici upraviteljevi uvedoe Isusa u dvor upraviteljev i skupie oko njega cijelu etu.Svukoe ga pa zaogrnue skrletnim platem.Spletoe zatim vijenac od trnja i stavie mu na glavu, a tako i trsku u desnicu. Prigibajui pred njimkoljena, izrugivahu ga: "Zdravo, kralju idovski!Onda pljujui po njemu, uzimahu trsku i udarahu ga njome po glavi.Matej 27, 28-31 (= Marko 15, 16-20; Ivan 19, 2)


10/19

IV. ALOSNO OTAJSTVOZdravo Marijo milosti puna, Gospodin s Tobom,

Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,koji je za nas teki kri nosio

+ itanje svetoga Evanelja po Luki:Kad ga odvedoe, uhvatie nekog imuna Cirencakoji je dolazio s polja i stave na nj kri da ga nosi zaIsusom.

Za njim je ilo silno mnotvo svijeta, napose ena, koje su plakale i naricale za njim. Isus se okrenuprema njima pa im ree: "Keri Jeruzalemske, ne plaite nada mnom, nego plaite nad sobom i naddjjecom svojom.

Jer evo idu dani kad e se govoriti: `Blago nerotkinjama, utrobama koje ne rodie i sisama koje nedojie.`Tad e poeti govoriti gorama: `Padnite na nas!` i bregovima: `Pokrijte nas!` Jer ako se tako postupa sa zelenim stablom, to li e biti sa suhim?

A vodili su i drugu dvojicu, zloince, da ih s njime pogube.

Luka 23, 26-42 (=Ivan 19, 17)


11/19

V. ALOSNO OTAJSTVOZdravo Marijo milosti puna, Gospodin s Tobom,

Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,koji je za nas raspet bio!

+ itanje svetoga Evanelja po Mateju:

I dooe na mjesto zvano Golgota, to jest Lubanjsko mjesto,dadoe mu piti vino sa ui pomijeano.I kad okusi, ne htjede piti.A poto ga razapee, razdijelie meu se haljine njegove bacivi kocku.I sjedei ondje, uvahu ga.I stavie mu ponad glave krivicu napisanu: "Ovo je Isus, kralj idovski.Tada razapee s njime dva razbojnika, jednoga zdesna, drugoga slijeva.A prolaznici su ga pogrivalimaui glavama: "Ti koji razvaljuje Hram i za tri ga dana sagradi, spasi sam sebe! Ako si Sin Boji,sii s kria!Slino i glavari sveeniki s pismoznancima i starjeinama, rugajui se, govorahu:"Druge je spasio, sebe ne moe spasiti! Kralj je Izraelov! Neka sada sie s kria pa emo povjerovati unj! Uzdao se u Boga! Neka ga sad izbavi ako mu omilje! Ta govorio je: `Sin sam Boji!`Tako ga vrijeahu i s njim raspeti razbojnici.

Matej 27, 33-44 (=Marko 15, 23-32; Luka 23, 33-43; Ivan 19, 18-22)

+ itanje svetoga Evanelja po Ivanu:Uz kri su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i MarijaMagdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje uenika kojega je ljubio, ree majci: "eno! Evo ti sina!"Zatim ree ueniku: "Evo ti majke!I od toga asa uze je uenik k sebi. Nakon toga, kako je Isus znaoda je sve dovreno, da bi se ispunilo Pismo, ree: "edan sam."A ondje je stajala posuda puna octa. Inatakoe na izopovu trsku spuvu natopljenu octom pa je primakoe njegovim ustima. im Isus uzeocat, ree: "Dovreno je!" I prignuvi glavu, preda duh.Ivan 19, 25-30 (=Matej 27, 45-56; Marko 15, 33-39; Luka 23, 44-49)


12/19

I. SLAVNO OTAJSTVO


Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,koji je uskrsnuo od mrtvih.

+ itanje svetog Evanelja po Ivanu:Prvog dana u tjednu rano ujutro, jo za mraka, doe Marija Magdalena na grob i opazi da jekamen s groba dignut. Otri stoga i doe k imunu Petru i drugom ueniku, kojega je Isus ljubio,pa im ree: "Uzee Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga stavie.Uputie se onda Petar i onajuenik i dooe na grob.Trahu obojica zajedno, ali onaj drugi uenik prestignu Petra i stie prvina grob. Sagne se i opazi povoje gdje lee, ali ne ue.Uto doe iimun Petar koji je iao za njimi ue u grob. Ugleda gdje leiubrus koji bijae na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, negonapose svijen na drugome mjestu. Tada ue i uenik koji prvi stie na grob i vidje, i povjerova.Jer oni jo ne upoznae Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih. Potom se uenici vratie kui.AMarija je stajala vani kod groba i plakala. Zaplakana zaviri u grob, i ugleda dva anela u bjelini

kako sjede na mjestu gdje je lealo tijelo Isusovo:jedan kod glave, drugi kod nogu. Kau joj oni:"eno, to plae?" Odgovori im: "Uzee Gospodina mojega i ne znam gdje ga stavie.Rekavito, obazre se i ugleda Isusa gdje stoji, ali nije znala da je to Isus. Kae joj Isus: "eno, zatoplae? Koga trai?" Mislei da je to vrtlar, ree mu ona: "Gospodine, ako si ga ti odnio, reci migdje si ga stavio i ja u ga uzeti.Kae joj Isus: "Marijo!" Ona se okrene te e mu hebrejski:"Rabbuni!", to znai: "Uitelju! Kae joj Isus: "Ne zadravaj se sa mnom,jer jo ne uzioh Ocu,nego idi mojoj brai i javi im: Uzlazim Ocu svomu i Ocu vaemu, Bogu svomu i Bogu vaemu.Ode dakle Marija Magdalena i navijesti uenicima: "Vidjela sam Gospodina i on mi je to rekao.Ivan, 20, 1-18 (=Matej 28, 1-10; Marko 16, 1-8; Luka 24, 1-12)


13/19

II. SLAVNO OTAJSTVO


Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,koji je uzaao na Nebo.

+ itanje Djela apostolskih:A kad je sve to rekao, dok su oni gledali bio je uzdignut i oblak ga je oteo njihovim oima. I doksu nepomino gledali prema nebu kako odlazi, gle, stala su pokraj njih dva ovjeka u bijelojodjei,koji su jo i rekli: Ljudi Galilejci, zato stojite zurei u nebo? Ovaj isti Isus, koji je od vasuznesen u nebo isto e tako doi kao to ste ga vidjeli da odlazi u nebo. Tada su se vratili uJeruzalem s gore zvane Maslinska, koja je udaljena od Jeruzalema jedan abatni dan hoda. A kadsu uli unutra, popeli su se u gornju sobu gdje su boravili i Petar i Jakov i Ivan i Andrija, FilipiToma, Bartolomej i Matej, Jakov sin Alfejev i imun Revnitelj i Juda brat Jakovljev. Svi su ovislono ustrajali u molitvi i molbi zajedno sa enama, i Marijom majkom Isusovom i s njegovombraom.

Djela apostolska 1, 9-11 (=Marko 16, 19-20; Luka 24, 50-53)

Od svih 15 kartica, jedino ova

ima otisnuti tekst na poleini(vidjeti gore).


14/19

III. SLAVNO OTAJSTVO


Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,

koji nam je Duha Svetoga poslao.

+ itanje Djela apostolskih:A kad je napokon doao dan Pedesetnicesvi su bili slono na jednomemjestu. I odjednom jedoao huk s neba,kao kad navaljuje silan vjetar, te je ispunio svu kuu gdje su sjedili.I pokazalisu im se razdijeljeni jezici kao od ognja, te su posjeli na svakoga od njih. I svi su se oni napunili

Duha Svetoga te poeli govoriti drugim jezicima,kako im je ve Duh davao govoriti.A tamo su uJeruzalemu boravili idovi, poboni ljudi iz svakog naroda pod nebom. A kad je nastao taj huk,mnotvose skupilo i zbunilo se, jer ih je svatko uo kako govore njihovim vlastitim jezikom.I svisu bili zadivljeni i zauenigovorei jedan drugome: Gle, nisu lisvi ovi to govore Galilejci?Pa

kako mi ujemo svakoga na svojem jeziku u kojem smo se rodili? Parti i Meani, i Elamljani, istanovnici Mezopotamije, i Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i dijelovaLibije krajeva oko Cirene; i pridoliceiz Rima, idovi i prozeliti,Kreani i Arapi; ujemo ih kakogovore naim jezicima o udesnimBojim djelima.Djela apostolska 2, 1-11


15/19

IV. SLAVNO OTAJSTVO


Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,koji je Tebe Djevice, na Nebo uznesao.

+ itanje svetoga Evanelja po Luki:Tada ree Marija: "Velia dua moja Gospodina.I duh se moj raduje u Bogu, Spasitelju mojemu.Pogledao je on u milosti na neznatnu slubenicu svoju. Gle, od sada e me zvati Blagoslovljenomsvi narataji.Velike je stvari uinio na meni Moni. Ime je njegovo sveto,Milosre njegovo trajekroz sve narataje onima, koji ga se boje."Luka 1, 46-50 (= Sirah 24, 12 /dr. Antun Sovi/ ili Sirah 24, 16 /Douay Rheims Catholic Bible/)


16/19

V. SLAVNO OTAJSTVO


Blagoslovljena Ti meu enama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje Isus,koji je Tebe Djevice, na Nebu okrunio!

+ itanje Otkrivenja:I znamenje veliko pokaza se na nebu: ena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavivijenac od dvanaest zvijezda. Trudna vie u poroajnim bolima i mukama raanja.I pokaza sedrugo znamenje na nebu: gle, Zmaj velik, ognjen, sa sedam glava i deset rogova; na glavama

mu sedam kruna, a rep mu povlai treinu zvijezda nebeskih - i obori ih na zemlju. Zmaj stadepred enu koja imae roditi da joj, im rodi, prodre Dijete.I ona porodi sina, mukia, koji evladati svim narodima palicom gvozdenom. I Dijete njeno bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. A

ena pobjee u pustinju gdje joj Bog pripravi sklonite da se ondje hrani tisuu dvjesta i ezdesetdana. I nasta rat na nebu: Mihael i njegovi aneli zarate se sa Zmajem. Zmaj ue u rat i anelinjegovi, ali ne nadvlada. I ne bijae im vie mjesta na nebu.Zbaen je Zmaj veliki, Stara zmija -

imenom avao, Sotona, zavodnik svega svijeta. Baen je na zemlju, a s njime su baeni i anelinjegovi.Otkrivenje, 12, 1-9

Otajstva krunice ilustrirana su karticama za kruniarske zajednice ive krunice, otisnutima u tiskari G. E. Margolda u Donjem Miholj cu

(vidljivo na licu svake kartice), vjerojatno koncem 1916. godine, to se moe zakljuiti po tome da molitvaotisnuta na ploeini drugog

slavnoga otajstva ima odobrenje duhovne oblasti u Peuhu br. 3155, od 9. X. 1916.


17/19

KrunicaKrunica je u puku omiljeni oblik molitve koja se sastoji od vie desetica

Zdravomarija, kojima prethodi Oena, a zakljuuje ih Slavaocu. Do nedavno

smo imali tri otajstva (radosno, alosno i slavno), a pred godinu dana papa IvanPavao II. nadodao je otajstvo svjetla, tako da sada cjelokupna molitva krunice

ima dvadeset desetica.Gotovo se sa sigurnou moe tvrditi da se u poecima ova pobonost sastojala od svakodnevnogredanja 150 Zdravomarija. To se povezuje sa starom crkvenom praksom da se dnevno recitira 150psalama. Brojni tekstovi iz 5. i 6. stoljea potvruju ovu praksu. I sve dok je latinski jezik bio razumljivveini vjernika, psalmi su se svakodnevno zajedniki molili, ali se postupno, gubljenjem osjeaja zalatinski jezik meu obinim pukom, poela iriti praksa zamjena psalama Oenaima. A kada je u 12.stoljeu marijanska pobonost sve snanije probijala u ivot vjernika, molitvu Gospodnju (Oena)zamijenio je Gospin pozdrav (Zdravomarija). Obiaj pak da se brojenje obavlja pomou runog brojila(brojanica) vjerojatno potjee od islama, a od polovice 13. stoljea prilino se proirio i meu

kranima.

Nekako u isto vrijeme u spisima jednoga dominikanskog redovnika pojavljuje se izriaj "Psaltir SveteMarije", a odnosio se ba nasamu krunicu. Ipak, valja priznati da su jo prije dominikanaca velikezasluge za irenje ove pobonosti imali kartuzijanci, ali su ovu pobonost njegovali uglavnom unutarvlastitih samostana. Najistaknutiju ulogu u irenju krunice odigrao je bretonski dominikanac Alan de laRoche (sredinom 15. stoljea).

Obiaj da se spominje izraz "otajstvo" za neke cjeline krunice, kako bi se oznaile pojedine etapeIsusova i Marijina ivota, ini se da je nastao prvi put 1480. u Veneciji, u statutima tamonjebratovtine sv. Krunice, a ve godinu dana kasnije isto se susree i u Firenci. Dananji rasporedotajstava svete krunice ustalio se isto tako krajem 15. stoljea.U prvim godinama 17. stoljea u rimskoj dominikanskoj crkvi Svete Marije Sopra Minerva uvedena jemolitvena praksa da se na kraju krunice doda marijanska antifona Zdravo Kraljice, a potom recitiraju iLitanije lauretanske. Malo nakon toga dominikanac Timoteo Ricci uvodi tzv. "Vjenu krunicu", uvjerivibrau dominikanskog samostana u Bologni da se svaki sat u godini povjeri pojedinom redovniku, kakone bi ni jedan tren u svijetu ostao bez molitve krunice. U 19. stoljeu sv. Paulina Jaricot pokree "ivukrunicu", s nakanom da se moli za uspjenu misijsku djelatnost Crkve.

Lurdska ukazanja, kao i ona u Fatimi, da se spomenu samo najpoznatija, unijela su novi poticaj irenjuove marijanske pobonosti, a najnovije pobude dao je papa Ivan Pavao II., proglasivi ovu godinuGodinom svete krunice.

IZVOR: http://www.veritas.hr/arhiv/ver2003/ver10_03/simboli.htm
http://www.veritas.hr/arhiv/ver2003/ver10_03/simboli.htmhttp://www.veritas.hr/arhiv/ver2003/ver10_03/simboli.htmhttp://www.veritas.hr/arhiv/ver2003/ver10_03/simboli.htmhttp://www.veritas.hr/arhiv/ver2003/ver10_03/simboli.htm


18/19

Kritini povjesniari vrednuju nastanak molitve Krunice

U 12. stoljedu iri se praksa moljenja 150 Zravomarija pa nastaje PsaltirZravomarija. Ovom molitvenom ponavljanju

Zdravomarija oalo se s vremenom razmatranje otajstava iz evanelja uz spominjanje Marijinih zasluga i kreposti.

Dominikancu Jakovu Sprengeru (+1496.) pripisuju pojelu otajstava, a ominikanac Alan e la Roche (+1478.) preloio je

da se moli u tri dijela po pet otajstava s razmatranjima o raosti, alosti i slave Isusova otkupiteljskog jela, za koja kae a

su "ua te molitve", pa ga re utemeljiteljem ananje krunice. Dominikanac, papa Pio V., tumai i potvruje 1569.

goine ovakav oblik krunice, koji je ouvan sve o naih ana. Ko Dominikanaca postoji legena o postanku Krunice.

Preaja govori a se Majka Boja ukazala goine 1208. u bukonskoj umi blizu Toulusee Dominiku, utemeljitelju Rea

propovjenika. Gospa mu je rekla neka propovijea i iri molitvu Krunice, koja de biti tit strijelama neprijatelja, beem

Crkvi, te a de molitelji u svako oba stedi velike milosti, jer de Nju uvijek nadi spremnu za pomod i obranu. U izvjedima

dominikanskih redovnica iz krugova mistike XIV st. uz rijeku Rajnu u Njemakoj, zvanu "rajnska mistika", stoji a se u

moljenju krunice ralo tri peesetice, to jest. 150 Zravomarija. Svaka o tih peesetica bila je poput vijenca o rua koji

se stavljao na glavu Marijina kipa. Odatle naziv "Rosenkranz" -ruarij a od latinskog rosarium naziva se rozarij, ruarij,

vijenac o rua - krunica. U srednjovjekovnoj ikonografiji od kraja XV. st. krunica se redovito prikazuje vijencem od 50 bijelih

rua koji prestavlja 50Zravomarija, a u nj se umede vede crvene rue, simbole Oenaa, ili mealjon s prikazom pojeinih

otajstava sv. ruarija. Krunica je "evaneoska molitva" izjava je pape Pavla VI. "Saetak svega Evanelja" ree Papa Pio XII.

- "Biblija siromanih" - nazva je blaeni papa Ivan XXIII. - Ona nam ukratko predstavlja glavna otajstva krdanske vjere i u njihnas prenosi. Tako moledi krunicu umom i srcem hooastimo u Nazaret, mjesto aneoskog navijetenja Bl. Djevici Mariji, pa

u Ain Karem, mjesto Marijinog pohoenja roakinji Elizabeti i rono mjesto sv. Ivana Krstitelja, a zatim u Betlehem, rodni

Isusov gra, pa u Jeruzalem mjesto Isusovog prikazanja i naada u Hramu. Misaono se uprisutnjujemo na Joran, mjesto

Isusova krtenja, pa u Kanu Galilejsku, gje se Isus na svabi objavio i pobuio vjeru uenika, zatim po Isusovoj domovini

gje je navijetao Raosnu vijest, - na Tabor, mjesto probraenja. Slijeimo Isusa u voranu posljenje veere, pa u otajstvo

muke, smrti, uskrsnuda i uzaada te silaska Duha Svetoga... Ispovijeamo a je nakon ovozemaljskoga ivota IsusovaMajka

koja je pratila Boanskog Sina na zemlji s njime i u slavi te sujeluje u punini ivota u Bogu i s Bogom u zajenitvu svetih.

Koliko go izgovaranjem Zravomarija Krunica bila marijanska, krunica je jo vie kristoloka molitva: u njezinu sreituje

Isus i njegovo spasenjsko jelo s kojim je najtjenje povezana Blaena Djevica. Spasitelj je preko nje uao u ljusku povijest -

kroz muku i smrt na kriu u uskrsnude i s Majkom u proslavu. Moliti krunicu znai razmatrati ta otajstva i time uranjati u

povijest ljudskoga spasenja zajedno s Majkom Gospodinovom. Sv. Pio V., papa, dominikanac, molio je s narodom krunicu

za vrijeme bitke ko Lepanta 1571. goine i pobjeu krdanskog broovlja na turskom velesilom pripisao Blaenoj DjeviciMariji. U znak zahvalnosti za ovu veliku i vanu pobjeu krdanstva, koja se zbila u Prvu nejelju listopaa, taa sa

nadnevkom 7. listopada, Papa Pio V. je 1572. ustanovio blagdan GOSPE OD POBJEDE, a njegov nasljednik papa Grgur XIII.

1573. godine preimenovao je blagdan te se sve do danas slavi i naziva "Blagdan Kraljice sv. krunice". Isti papa Pio V. u buli

Consueverunt Romani Pontifices, objavljenoj 17. rujna 1569. goine istie a se Krunica ili Psaltir Blaene Djevice Marije -

koji se sastoji od 150 Zdravomarija, kao to i Psaltir sari 150 psalama - ubraja meu najbolje naine molitve i razmatranja

otajstava iz ivota Isusa Krista. To je lagan nain molitve i na ohvat svima. Na svaku eseticu olazi po jean Oena. Ovim

je papa Pio V. oprinio konanom oblikovanjui crkvenoj potvrdi Krunice. A isti papa Papa Pio V. (1566-1572) Apostolskim

pismom (Breve) Inter esierabilia o 29. lipnja 1669. ovaj je papa oreio a nitko ne smije osnivati bratovtine sv. Krunice

osim Vrhovnog Uitelja ominikanskog rea ili onih kojima on to povjeri. Tako je apostolat Krunice Crkva slubeno povjerila

Reu propovjenika i taj polog je za ominikance karizmatski ar. Spomenimo i to a je Krunica na konom pojasu io

slubenog reovnikog oijela ominikanca.

KRUNIARSKE ZAJEDNICE

Dominikanci su vrlo rano poeli sabirati molitelje Krunice u bratovtine - zajenice. Prigoom upisa u Bratovtinu

naglaavali su a lanstvo u kruniarskoj bratovtini znai vie o upisa imena u registar kruniara uz obedanja a de moliti

otajstva Krunice i oreene molitve. Ono porazumijeva oluku po vjeri osljeno krdanski ivjeti i blinje ljubiti. Prvu

Bratovtinu krunice osnovao je Jakov Sprenger 8. rujna 1475. u ominikanskoj crkvi u Koelnu, a goine 1486. Michael iz

Lillea obranio je BratovtinuKrunice u vrijeme javne rasprave na sveuilitu u Koelnu. Re propovjenika je ovo prihvatio

kao koncept nasljeovanja u uhu i osnovu za pravu pobonost Krunice. U registru pisama Vrhovnih uitelja ominikanskog

Rea nalazi se zabiljeba a je "u XV. stoljedu 25 reovnika iz Dalmatinske ominikanske provincije i Dubrovake

kongragacije bilo ovlateno osnivati kruniarske bratovtine". Tako uzu Jarana ominikanci grae samostane, poiucrkve i oltare na ast Gospi o Ruarija, osnivaju bratovtine, na hrvatskom jeziku tiskaju knjige o Krunici i propovijedaju po

upama. Meu najstarije kruniarske bratovtine ko nas spaa ona u ominikanskom samostanu u Splitu. Osnovana je


19/19

pismom pape Pavla III. 3. studenoga 1533. godine, zatim u Dubrovniku 1564.; samos tan u Koruli obiva ozvolu za

kruniarsku bratovtinu iz Rima 20. kolovoza 1571; ibenik 1689; u samostanskom arhivu u Bolu na otoku Brau uva se

originalna bula datirana 31. kolovoza 1607. kojom Generalni vikar reda Ljudevit Ystella, uz suglasnost hvarskog biskupa,

osniva pri crkvi sv. Marije bratovtinu Presvetog Ruarija. U Arhivu ominikanske provincije u Zagrebu uva se biljenica

"Popis bratovtina Presvetog Rozarija po Biskupijama" i - "Liber Provinciae Dalmatiae" koji onosi kronoloki re

ustanovljenja brojnih bratovtina.

Kruniarska zajenica Vjenog Ruarija

Uz Bratovtinu koja je obuhvadala Gospine tovatelje po molitvi Krunice razvile su se tijekom povijesti nove

kruniarske zajenice. Goine 1625. ominikanac o. Timotej Ricci prvi put je proglasio Kruniarsku zajenicu

Vjenog ruarija. Nju ine osobe koje se svojom slobonom voljom obavezuju a de jenom na goinu u

oreeni an, jean sat, bilo anju bilo nodu, provesti u molitvi razmatrajudi otajstva Krunice, oavi tome i

svoje druge molitve. O. Timotej je htio a molitveno bue pokriveno 24 sata ana, a time i sati mjeseca i itava

goina. U ovu se kruniarsku zajenicu ulazi upisom u registar i ojelom ojelnog broja/skupa, oreenog

mjeseca i ana u kojem se svake goine izvruje preuzeta molitvena obveza. Prigoom upisa novi lan obiva uUpisnici odjelni broj. Odjelnih brojeva ima 24, koliko ima sati u danu. Dok mjesec i dan ostaju isti svake godine,

molitveni sat se mijenja a oni koji su imali nodnu uru iude goine imaju nevn u. Ravnatelj zajednice

objavljuje uz Novu goinu Tablicu ura Vjenoga ruarija koja je ostupna u Glasu koncila na poetku goine,

ominikanskoj stranici interneta i Ravnateljstvu zajenice. Svaki lan je uan, ali ne po grijeh, svoju uru

posvetiti blaenoj Djevici Mariji s nakanom a ona isprosi milosti koje treba Crkva i molitelj. U sluaju

nemogudnosti oranja obveze moe se zamoliti neku rugu osobu a to uini. Uru se moe posvetiti u crkvi ili

ko kude, putujudi ili hoajudi, sjeedi ili kleedi,- kako je komu lake.

Kruniarska zajednica ive krunice

Diljem katolikog svijeta poznata je i rairena i ruga kruniarska zajenica koju voe Dominikanci: "iva

krunica". To je rutvo molitelja, koji se skupljaju u Vijenac o petnaest ili vaeset osoba i meu sobom ijele

petnaest (o 2002.) ili vaeset otajstava Gospine krunice. (Papa Ivan Pavao II je 2001. uz raosna, alosna i

slavna 2002. Meu otajstva krunice oao i 5 otajstava svjetla.) Obvezuju se a de svakog ana izmoliti

oreenu eseticu: to jest Oena, 10 Zravomarija i Slava Ocu, razmatrajudi svoje otajstvo krunice. Na taj

nain jean Vijenac izmoli svakog ana sva otajstva Gospine krunice: raosnu, svjetlosnu, alosnu i slavnu.

Svrha ove zajenice jest krunicom slaviti Boga, astitiblaenu Djevicu Mariju i moliti blagoslov Crkvi te primati

nova naahnuda za krdanski ivot i proubljenje zajenitva meu moliteljima Drutva. Zato se neka Drutva

sastaju jenom mjeseno i tom prilikom izmijene "molitvene sliice" (otajstva) za naren i mjesec, a kako svima

to nije mogude ostvariti, neki su se ogovorili "na poetku" a de lanovi Vijenca narenog mjeseca molitvenoza jeno otajstvo idi naprije. U tu svrhu potrebno je a svaka osoba ima komplet sliica koje se mogu nabaviti

u Ravnateljstvu. Zajenicu ive krunice osnovala je 1826. goine Marija Paulina Jaricot. Htjela je u tekim

vremenima nakon stranog francuskog veleprevrata a u ljuima oivi vjera i obnovi se omovina. Papa Pio IX.

17. kolovoza 1877. godine predao je upravu i promicanje rutva ive krunice Dominikanskom reu. lanovi

kruniarskih zajenica ionici su molitava Dominikanskog rea. Vostvo ominikanskih kruniarskih zajenica

povjereno je Ravnateljstvu Krunice, Kontakova 1, 10 000 Zagreb. Kontakova 1, 10 000 Zagreb

IZVOR: http://www.dominikanci.hr/krunicarska-zajednica-vjecnog-ruzarija.html
http://www.dominikanci.hr/krunicarska-zajednica-vjecnog-ruzarija.htmlhttp://www.dominikanci.hr/krunicarska-zajednica-vjecnog-ruzarija.htmlhttp://www.dominikanci.hr/krunicarska-zajednica-vjecnog-ruzarija.htmlhttp://www.dominikanci.hr/krunicarska-zajednica-vjecnog-ruzarija.html

otajstva svete krunice i njihovi svetopisamski izvori

Documents