OSTVARIVANJE PRAVA NA DOSTOJANSTVEN ŽIVOT

prof. Jadranka Grubor, dipl. iur. Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile

Pazin Pazin, 2014. godina

U projektu pravo na dostojanstven život prikazano je kako se putem izvanučioničke nastave obrađuju sadržaji iz izbornog predmeta “Ljudska prava”

Cilj ovakvog oblika nastave je osvijestiti učenike i približiti im u neposrednoj životnoj stvarnosti kako se ostvaruju pojedina ljudska prava

Rezultat ovakvog oblika nastave jesu kvalitetniji odnosi unutar odgojno-obrazovne grupe. Svi učenici se aktivno uključuju u rad, učenje je brže i lakše, a naučeni sadržaj se trajnije pamte.

Važno je temeljito planirati aktivnosti izvan učionice i imati jasno osmišljene ciljeve i zadaće

Projekt se sastoji se od 2 odvojena projekta, a cilj oba je pokazati kako se ostvaruju ljudska prava i koji je smisao čl. 1. Opće deklaracije o ljudskim pravima:

“ Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.”

Sve aktivnosti planirane su tako da se istovremeno obilježe i pojedini važni datumi, istakne što više prava koja su zagarantirana Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom o pravima djeteta, ali i Ustavom RH i ostalim pozitivnopravnim propisima

Kroz projekt istaknuta su sljedeća prava:

- Pravo na slobodu i jednakost u dostojanstvu- Pravo na socijalnu sigurnost, ostvarivanje ekonomskih i

socijalnih prava- Pravo djece na posebnu skrb i pomoć- Zabrana ponižavanja i svakog oblika diskriminacije- Važnost tolerancije- Pravo na zdravstvenu zaštitu- Obveze zaštite djece i nemoćnih osoba- Briga o nemoćnim i invalidnim osobama i njihovo

uključivanje u društveni život

 Dom za psihički bolesne odrasle osobe

Motovun

smješten je u mjestu Brkač, na brdu pokraj Motovuna iznad rijeke Mirne. 

Dom Motovun je javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača nad Domom obavlja Ministarstvo socijalne politike i mladih. 

Dom pruža usluge: stanovanja, prehrane, održavanje osobne higijene, brigu o zdravlju, njegu, radne aktivnosti, psihosocijalnu rehabilitaciju, korištenje slobodnog vremena, psihički bolesnim odraslim osobama.

Cilj je da se kroz individualni pristup potiču njihova stečena znanja, sklonosti i sposobnosti te njihovo aktivno sudjelovanje u osmišljavanju i organiziranju vlastitih i zajedničkih aktivnosti u Domu kao i izvan njega.

15.studenog 2013. dom Motovun posjetio je Gimnaziju i strukovnu školu Jurja Dobrile, povodom obilježavanja svjetskog dana tolerancije 16. studenog.

Ugostili smo ih u Plavoj dvorani, riječi dobrodošlice pročitala je Matea Mendiković:

“Povodom međunarodnog Dana tolerancije,velika nam je čast da Vas – predstavnike Doma za odrasle osobe i vaš bend, te Vašeg ravnatelja prof. Borisa Demarka možemo ugostiti u ime našeg ravnatelja prof. Josipa Šiklića i svih djelatnika Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin u našoj Školi.

Još uvijek smo pod dojmom našeg gostovanja u Vašem domu- gdje su nastupile Rožice s bendom i dramsko- recitatorska sekcija knjižnice. Bilo je to prekrasno druženje, koje je nas ispunilo novim iskustvima i emocijama. Nas mlade ljude , potaknulo je na razmišljanje o vrijednostima života i različitosti, te potaknulo na aktivno sudjelovanje u projektu tolerancije u društvu.

Želimo Vam ugodan boravak u našoj sredini i želimo Vam puno uspjeha u daljnjem radu.”

Matea je nadalje pročitala poruke vezane uz ljepotu življenja i život:

“Život je prilika – iskusi jeŽivot je ljepota – divi joj seŽivot je san – učini ga stvarnimŽivot je izazov – suoči se s njimŽivot je zadatak – izvršavaj gaŽivot je igra – igraj seŽivot je dragocjen – njeguj gaŽivot je bogatstvo – čuvaj gaŽivot je ljubav – uživaj jeŽivot je tajna – pronikni jeŽivot je obećanje – ispuni gaŽivot je tuga – nadiđi jeŽivot je himna – pjevaj jeŽivot je borba – prihvati jeŽivot je tragedija – uhvati se s njom u koštacŽivot je avantura – usudi seŽivot je sreća – zasluži jeŽivot je život – brani ga” Majka Tereza

Band Motovunskog Doma se predstavio glazbom i pjesmom, a tridesetminutni nastup popraćen je pljeskom.

Posebnu pozornost obratili smo na govor njihove socijalne radnice Marije, koja se kroz razgovor o pravima i potrebama osoba sa mentalnim oštećenjima osvrnula na općeljudske potrebe, pravo na slobodan život, poštovanje ljudskog dostojanstva, uvažavanje i toleranciju, kao jednu od najviših vrijednosti suvremenog društva.

Domaćini ovog skupa su učenici 2.D i 3. D razreda te ostali učenici škole sa profesoricama Jadrankom Grubor i Maricom Ursić.

Ravnatelj škole primio je pismo u kojemu se ravnatelj doma Boris Demark i korisnici doma zahvaljuju na srdačnom gostoprimstvu.

“Najiskrenija zahvala, u ime svih članova Banda i svih djelatnika Doma za odrasle osobe Motovun, svima koji su nam pomogli u realizaciji ovog, za nas veoma zahtjevnog i značajnog projekta, volimo vas.”

KRAJ PRVOG DIJELA PROJEKTA

SOS dječje selo Lekenik

U znak 20.-og rođendana posjetili smo SOS dječje selo Lekenik

Suradnja s dječjim selom Lekenik započeta je 4. travnja 2013. kada nam je gospođa Marinka Šenjug u knjižnici škole održala predavanje vezano uz rad SOS sela, posebno SOS sela u Lekeniku u sklopu predmeta Ljudska prava koji kao izborni predmet pohađaju učenici 2.D i 3.D razreda ali su se u projekt uključili i ostali učenici naše škole.

Učenici GSŠJD posjetili su dječje selo Lekenik u Turopolju u kojem žive djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. U sklopu izborne nastave pod vodstvom prof. Jadranke Grubor i prof. Marinka Rimanić učenici su imali priliku upoznati se s radom velike međunarodne humanitarne organizacije.

SOS Dječje selo LekenikZa izgradnju prvoga hrvatskoga SOS dječjega sela odabrano je slikovito turopoljsko selo Lekenik, smješteno na pola puta između Zagreba i Siska.

Izgradnju, opremanje i uređenje toga projekta SOS Kinderdorf Internatinala financirala je zaklada Hermann-Gmeiner-Fonds Deutschland e.V., iz Münchena.

Otvaranje je bilo 8. listopada 1993. godine pa je stoga taj dan proglašen Danom SOS Dječjeg sela Lekenik.

Danas SOS Dječje selo Lekenik može smjestiti stotinu djece i 15 SOS mama.

U selu rade SOS tete, direktor sela, pedagoški pomoćnik, psiholog i dva seoska majstora.

U SOS Dječjem selu Lekenik

postoji 15 kuća.

Prvo SOS Dječje selo utemeljio je i izgradio Hermann Gmeiner (1919.-1986.) u austrijskom gradiću Imstu 1949. godine.

SOS ideja prihvaćena je u 133 zemalja svijeta.

Danas u svijetu postoji 533 SOS Dječjih sela i 2310 popratna SOS projekta

Prvi stanovnici dječjeg sela Lekenik

Djeca koja zajedno s SOS mamom žive u jednoj od SOS kuća predstavljaju SOS obitelj. Obiteljske veze razvijaju se na prirodan način što znači da djevojčice i dječaci različite dobi žive zajedno kao braća i sestre, a biološka braća i sestre uvijek se smještaju u istu SOS obitelj.

Njena je zadaća pružiti sigurnost, emocionalno toplo okružje i razvoj osjećaja pripadnosti, što traje sve do trenutka kada dijete postane toliko osnaženo da može prijeći u SOS Zajednicu mladih gdje se kontinuitet brige nastavlja.

Prava i obaveze svakog djeteta unutar SOS obitelji, svojstvena obiteljskom zajedništvu, predstavljaju temelj za kasniji život djeteta, determiniraju njegovo ponašanje u svim drugim okruženjima do kraja života. U zajedničkom životu, međusobnom odnosu članova obitelji i obitelji međusobno sadržana je bit SOS koncepta brige o djeci.

Svako dijete zbrinuto u okviru SOS Dječjeg sela ima svoju SOS mamu koja s njime gradi blizak odnos, pružajući mu potebnu sigurnost, ljubav i stabilnost. Prihvatiti dijete kao svoje i s njime zajednički živjeti težak je , ali neophodan i nezaobilazan dio života u SOS Dječjem selu. Upravo zbog toga su SOS mame osnovna i najbitnija karika u SOS sustavu skrbi o djeci. Biti SOS mama kreativan je, samostalan i odgovoran posao.

Njezina je obaveza graditi preduvjete za stvaranje obitelji koja će kvalitetno funkcionirati, unutar koje će se odvijati otvorena komunikacija, razvijati pozitivna interakcija i međusobna tolerancija bazirana na razumijevanju i poštivanju individualnih osobina svakog pojedinog člana. Pored toga, SOS mama slobodno i samostalno vodi domaćinstvo, osigurava sve potrebne uvjete za sretno i bezbrižno djetinjstvo

SOS mama i njezino dijete

Kako pomoći?Humanitarni telefon SOS Dječjeg sela Hrvatska:

060 840 840 Cijena poziva iz fiksnih mreža je 3,69 kn / pozivu, a iz mobilnih 4,97 kn / pozivu.

Tvrtka Interactive Telecom One darovala nam je humanitarni broj. Pozivom darujete 2,30 kuna djeci i mladima SOS dječjih sela Lekenik i Ladimirevci.

Molimo razredne blagajnike da prikupe novčana sredstva (4 kune) za zvanje iz fiksne mreže (sa telefona škole), učenici 2d i 3d razreda nazvat će gore navedeni broj onoliko puta ovisno o skupljenim sredstvima.

KRAJ DRUGOG DIJELA

PROJEKTA