ostrvo simi i lova na sun|ere.koje su u 18. veku naseljavali bogati me{tani, a koje se sada izdaju...
TRANSCRIPT
AL
BA
N
I J A
MA K E D O N I J A
TU
RS
KA
B U G A R S K Adomovinu. Brodograditeljski zanat se i dalje
neguje, mada ni prineti kao u vreme kad
se odavde porinjavalo i po 500 bro-
dova godi{nje. Ova plovila bila su
nadaleko poznata po brzini,
zahvaljuju}i ~emu su Simlja-
ni mogli da aktivno u~estvuju
u ratovima za oslobo|enje od
Turaka i uspe{no trguju.
Mit i istorijaPo legendi, na Simiju su se rodile
tri gracije, a ime je dobio po nimfi
Simi koja se udala za Boga mora,
Posejdona i rodila Htoniosa, vo|u
prvih stanovnika ovog ostrva. Druga le-
genda ka`e da je ime dobio po princezi sa
Rodosa koja je na Simi pobegla sa Bogom
Glaukosom, jer otac joj, kralj, nije bio zadovoljan
njenim iz-
borom. Tokom starih v r e -
mena Simi se jo{ zvao Kariki, Aigli
i Metapontis, a prvi narodi koji su
ovde `iveli zvali su se Kariansi i Lelegesi.
Homer je zapisao da je Simi u~estvovao u
Trojanskom ratu sa tri broda, predvo|en
Simiotom, Kraljem Nireasa. Rimljani su
stigli u 2. i 1. veku nove ere, a nakon njih
nije ih zaobi{ao vizantijski period.
Zlatno doba ovde po~inje dolaskom vite-
zova Svetog Jovana koji su ostrvo osvojili
1309. godine i dali svoj pe~at svim ostr-
vima Dodekaneskog arhipelaga (arhipe-
lag od trinaest ostrva od kojih je najve}e
Rodos). Tada je na ostrvu po~ela da
se razvija trgovina sun|erima, bro-
dogradnja, izgradnja velelepnih
zdanja i crkava koje mogu i
danas da se vide, kao i za-
mka koji je bio sedi{te
vitezova.
Turci nastupaju 1522,
a Simljani, koji su svo-
ju slobodu cenili vi{e od
novca, re{ili su da podmite
sultana u zamenu za izvesna pra-
va i privilegije - slobodu vere, govora
i obrazovanja. Zahvaljuju}i tome, osnivane
su {kole poput Akademije Sv. Marine (1756-
1821.) i i dalje negovani zanati brodogradnje
i lova na sun|ere.
Ostrvo SimiNa ulazu u luku Jalos, najlep{u luku Simija, stoji statua mladi}a,
lovca na sun|ere. Pri~a se da nekada davno momci nisu mogli da se o`ene dok na dah, bez ikakve opreme, ne izrone sun|er. Bio je to
ispit zrelosti, dostignu}e vredno hvale, znak zdravog tela i uma.
everno od Rodosa, blizu turske obale, le`i
ostrvo Simi, biser Dodekaneskog arhipelaga.
Na prvi pogled, kada mu se pribli`avate sa
mora, gole strme vrleti deluju pomalo zastra{uju}e.
Kada nakon takvog prvog utiska uplovite u zaliv
Jalos, ne mo`ete a da se ne odu{evite. Pogled na
zaliv u obliku potkovice kojim dominira zvonik iz
1881. godine i starinske, neoklasicisti~ke, ured-
no, pastelno okre~ene
ku}e govori da je ovo
nekada bio izuzetno
bogat grad. Zapravo, jo{
koliko do pre 100 go-
dina, ovo je bilo jedno
od najprosperitetnijih
gr~kih ostrva. Danas je
to atraktivno, monden-
sko turisti~ko mesto,
koje je zadr`alo svoju
autenti~nost. Godine
Tekst i fotografi je: Gordana Zdjelar
SBiser Dodekaneskog arhipelaga
nema kao nekada, {to da bi se za{titila priroda, a
opet zadovoljile potrebe turista.
Nasuprot prodavnicama, na vezu se uvek na-
lazi niz atraktivnih jedrilica i brodova za koje je
Simi pravi magnet. Mogu}e je da su se neki od
ovih brodova, barem oni stariji, zapravo vratili u
1970. donet je zakon o za-
brani gradnje, tako da ovde
nema velikih modernih ho-
tela, ve} su postoje}e ku}e
preure|ene da pru`e punu
udobnost posetiocima, ali,
istovremeno, zadr`e patinu
i probude nostalgiju.
Kada va{ brod
pristane uz ka-
meni dok, prvo
na {ta nai|ete je
niz prodavnica
od kojih ve}ina
prodaje sun|ere i {koljke u
ogromnim ko{arama. Neka-
da sun|er-velesila, Simi danas
uvozi ove proizvode sa Tajlan-
da, {to zbog ~injenice da u vo-
dama oko ostrva sun|era vi{e
Godine 1970. donet je zakon o zabrani grad-
nje, tako da ovde nema velikih modernih ho-tela, ve} su postoje}e ku}e preure|ene da
pru`e punu udobnost posetiocima, ali, isto-
vremeno, zadr`e patinu i probude nostalgiju.
Brodograditeljski zanat se i dalje neguje, mada ni prineti kao u vreme kad se odav-de porinjavalo i po 500 brodova godi{nje. Ova plovila bila su nadaleko poznata po brzini, zahvaljuju}i ~emu su Simljani mo-
gli da aktivno u~estvuju u ratovima za oslobo|enje od Turaka i uspe{no trguju.
Pristani{te
Zaliv Jalos
62 TRAVEL magazine
Destinacije
TRAVEL magazine 63
trebno je da se popnete uz 375 tro{nih stepe-
nika Kali Strate do Gornjeg grada (Chorio) gde
}e vas do~ekati tipi~na gr~ko-ruralna atmosfe-
ra prepuna mirisa doma}e kuhinje, starice u
tradicionalnoj ode}i i kapci na prozorima jarko
plave boje. Gornji grad prepun je starih ku}a
koje su u 18. veku naseljavali bogati me{tani,
a koje se sada izdaju turistima.
U Gornjem gradu nalaze se i simpati~ni
mali Arheolo{ki i Nauti~ki muzej (otvoreni
od 9.00, odnosno, 11.00 do 15.00 sati) koji
vam mogu dati jasniju sliku o pro{losti ostrva.
Me|utim, kruna ovog mesta{ceta je Kastro -
ostaci zamka iz doba vitezova Svetog Jovana
sazidanog u ranom 15. veku na temeljima
~aura bombe koja podse}a na ratna vremena.
Sam Gornji grad ima 13 crkvica, me|utim
mnogo ve}a i poznatija sveta ku}a koju pohode
vernici izdaleka je srednjo-
vekovni manastir Svetog Mi-
hajla Panormitisa, za{titnika
moreplovaca. Nalazi se na
jugozapadnom delu ostr-
va, oko 15 kilometara od
Jalosa, i do njega se mo`e
do}i kolima ili brodom.
Posve}en je Arhan|elu Mi-
hajlu, za{titniku moreplo-
vaca. Sagra|en je 1783. na
ostacima vizantijske kapele
koja je bila posve}ena istom
svecu, a veli~anstveni zvonik
iz 1905. replika je izmirskog zvonika. Manastir
je godinama pro{irivan, tako da danas mo`e da
smesti ~ak 500 ljudi. Unutra{njost crkve je u 18.
veku oslikana freskama, a ikonostas krasi prikaz
Mihajla u ~istom srebru. U manastiru se, tako|e,
mo`e na}i interesantna zbirka boca sa molitvama
moreplovaca i nov~i}ima, za koje se ka`e da su
doplovile do ostrva, kao i vizantijska biblioteka.
Gostoprimljivi monasi
do~eka}e vas ukusnim
hlebom, a ako se ovde
zadesite izme|u 7. i 9.
novembra mo`ete da
prisustvujete festivalu
koji se odr`ava u mana-
stiru i istoimenom `ivo-
pisnom gradi}u. Unutar
kapija manastira boravili
su mnogi pobo`ni Grci i
stranci, kako bogati bi-
znismeni, tako i zanatlije i intelektualci,
tra`e}i du{evni mir i prosvetljenje. Novac
od ulaznica koristi se za fi nansiranje }elija za
sme{taj hodo~asnika.
Pravi biser ostrva
su njegove zaba~ene
pla`e. Ovde nemoj-
te da o~ekujete beli
pesak Kariba - pla`e
Simija su {ljunkovite,
uklesane u stene, a za-
pljuskuje ih najbistri-
ja tirkizna voda Egeja.
Do njih je najlak{e do}i
brodi}ima koji redovno
idu iz Jalosa. Po mno-
gima najlep{a pla`a je
Pedi (do koje se sti`e isto~nim drumom) u
malom ribarskom selu, mada vas ni Sveta
Marina (izuzetno mirna sa le`aljkama za
sun~anje i pe{~anim dnom), Sveti Nikola-
os (gde mo`ete na}i hlad ispod drve}a) i
Nanu (gde mo`ete u`ivati u senci ~empre-
sa i dru{tvu koza) ne}e razo~arati. Oko 20
minuta hoda od Jalosa nalazi se Nimborios,
VODI^IEyewitness Travel Guide za gr~ka ostrva je zgodan vodi~ za znamenitosti, dok je po pitanju sme{taja, izbora restorana i cena nezamenljiv Lonely Planet. Ali i bez knjiga }ete se lako sna}i na ovom malom ostrvu.
PROPUSNICE I KARTICE Ne postoje ovakve kartice koje va`e na ostrvu Simi.
BEZBEDNOSTSimi je veoma bezbedan, mada opreznost nikada nije na odmet. Najbolje je sa sobom ne nositi ve}e svote novca.
ZABRANENe postoje zabrane, mada ne treba zaboraviti na osnovnu pristojnost kada se ulazi u crkve: pokriti ramena i izbegavati kratke pantalone.
RADNO VREMETokom sezone, prodavnice rade do kasno u no}. Me|utim, mnoge radnje rade dvokratno. Muzeji u Gornjem gradu rade samo do 15.00 ~asova. U jaloskoj marini postoje dve banke i obe rade od 8.00 do 14.00 ~asova, ali Alpha ima bankomat koji mo`ete koristiti 24 ~asa.
Ostrvo Simi Travel Tips
Turska ~izma je ̀ e{}e zagazila 1832, a 1912.
dolaze Italijani koji nisu bili mnogo blagona-
kloni prema domorocima, i za razliku od Ro-
dosa, nisu ulagali u ostrvo. Kako se u to vre-
me pojavljuju brodovi sa motornim pogonom i
ve{ta~ki sun|eri, ovo nekada bogato ostrvo tone
u siroma{tvo. Rezultat takve situacije dobro nam
je poznat iz li~nog iskustva: narod masovno be`i
u inostranstvo. Italijanska tiranija okon~ala se
1943. kada su se nekoliko puta smenjivali En-
glezi i Nemci. Dana 8. maja 1945. Nemci potpi-
suju povelju o predaji dodekaneskog arhipelaga
i Englezi predaju ostrvo Grcima 1. aprila 1947.
Na osnovu Protokola o pripajanju svih Dode-
kaneskih ostrva Gr~koj dr`avi, Simi 8. marta
1948. kona~no postaje deo Gr~ke. Na `alost,
nakon rata, broj stanovnika pao je sa 23.000 na
samo 6.000, a od velelepnih gra|evina ostale
su ru{evine.
Pro{lost i sada{njostOno {to vam je neophodno kada do|ete na Simi
jeste {e{ir, tanka bela ko{ulja koju mo`ete ku-
piti na tezgi u marini, nao~are za sunce i dobra
kondicija. Ovo je brdovito ostrvo, pa ako imate
nameru da vidite jo{ ne{to osim pristani{ta, po-
Pravi biser ostrva su njegove zaba~ene
pla`e. Ovde nemojte da o~ekujete beli pesak
Kariba - pla`e Simija su {ljunkovite, uklesane u stene, a zapljuskuje ih
najbistrija tirkizna voda Egeja. Do njih je najlak{e do}i brodi}ima koji re-
dovno idu iz Jalosa.
Lov na sun|ere
Tiranija za ostrvljaneMali bareljef u jaloskom muzeju kazuje kako se nekada i{lo na sun|ere - bez ikakve opreme, maske, peraja, uz obi~an konopac vezan oko struka. Jedina "oprema" bila je primitivna {tipaljka za nos (radi lak{eg izjedna~avanja pritiska) i ove}i pljosnati ka-men (zvani "skandalopetra") koji bi hrabrog ronioca povukao na tridesetak metara dubine. Na dnu, on je imao zadatak da prona|e, odse~e i sakupi {to vi{e sun|era, dok god mo`e da zadr`i dah. Potom bi cimnuo konopac, {to bi bio signal kolegama u ma-lom brodu na povr{ini da ga {to pre izvuku. Godine 1913. Statis Hacis, koriste}i ovu primitivnu metodu, zaronio je na ~itavih 88 metara kako bi privezao konop za sidro italijanskog vojnog broda Regina Margarita blizu ostrva Karpatos. Naravno, nakon ovog poduhvata koji podse}a na Encov iz "Velikog plavetnila", Hacis je postao lokalni heroj, a Italijani su ga odlikovali medaljom i do`ivotnim besplatnim putovanjima na svim italijanskim brodovima.
Sa dolaskom Zibeove ronila~ke opreme, na Simiju po~inje "sun|er-groznica". Zahvaljuju}i tada revolucionarnom ronila~kom odelu nema~kog pronalaza~a, ronioci su mogli da provedu mnogo vi{e vremena na dnu i "uberu" vi{e sun|era. Ali, usled ovolike poma-me, morsko dno je ubrzo ogoljeno. Ronioci su morali da idu sve dublje. Kako nisu znali kakve posledice po ljudski organizam ostavlja rast ili pad pritiska sa naglom prome-nom dubine, mnogi su umirali u najstra{nijim mukama. Ostrvljani koji su sa strepnjom i{~ekivali povratak svojih ro|aka, lov na sun|ere zvali su "tiranija". Oko 1919. Simljani su se dosetili kako da spasu sopstvene `ivote, a i dalje profi tiraju: ronioce su "uvozili" iz
kom{iluka, sa Kalimnosa, pa neka malo drugi ginu. Me|utim, kako je industrija ve{ta~kih sun|era sve vi{e napredovala, do pedesetih godina pro{log veka lov na sun|ere je skoro potpuno odumro. Danas su Zibeovi skafanderi turisti~ka atrakcija i spomenik onima koji su `ivot dali za prosperitet ovog ostrva.
anti~kog akropolja. Zamak je
pre`iveo II svetski rat, ali je
docnije kori{}en kao skladi{te
baruta. U vreme kada su Engle-
zi tre}i put preuzeli ostrvo od
Nemaca, 25. septembra 1944.
do{lo je do eksplozije koja je
uni{tila zamak i crkvu Vaznese-
nja unutar zidina. Crkvica je,
me|utim, obnovljena i u upo-
trebi, tako da se tokom liturgi-
ja koje se slu`e izme|u 7.00 i
8.00 sati mo`ete diviti bogatim
freskama. Na zvoniku umesto
jednog od zvona visi ogromna Simi je nekada bio
poznat po brodogradnji
Ronjenje i va|enje sun|era i arheolo{kih ostataka je
zakonom zabranjeno
64 TRAVEL magazine TRAVEL magazine 65
Destinacije
potpuno nepristupa~nih pla`a. Uko-
liko se do Simija uputite svojim ili
iznajmljenim brodom ili jedrilicom,
bi}ete u velikoj prednosti i mo}i }ete
da u`ivate u mirnim uvalama, gde }e
vas buditi pesma zrikavaca. Ipak, oba-
vezno se opremite maskom i perajima,
jer je Simi za snorklovanje idealan.
Vidljivost je veoma velika, a podvodni
svet }e vas prijatno iznenaditi.
Uve~e, dok vas ko`a prijatno pec-
ka od sunca i morske vode, uputite
se u neki od restorana u marini Jalos
ili tavernu u Gornjem gradu. Jedna
kalori~na doma}a musaka opskrbi}e
vas energijom za dalja istra`ivanja ostr-
va koja vas o~ekuju, a hladna lubenica
osve`iti i nadoknaditi te~nost. I dok se
mesec ogleda u zalivu, jedrilice mirno
ljulju{kaju i popularne gr~ke melodije
uvla~e pod ko`u, oseti}ete spokoj ka-
kav se samo mo`e osetiti na rajskom
ostvu. A Simi to svakako jeste.
zaliv sa ribarskim seocetom i {ljun~anom pla`om. Tokom leta ovde se mo`e
na}i i privatan sme{taj, a mesto je idealno za one koji tra`e potpuni mir,
budu}i da ovde nema prodavnica, a postoji samo jedna taverna.
Agencije, tako|e, organizuju i celodnevne izlete i vode vas brodom do
potpuno nepristupa~nih pla`a. Ukoliko se do Simija uputite svojim ili iznaj-
mljenim brodom ili jedrilicom, bi}ete u velikoj prednosti i mo}i }ete da
u`ivate u mirnim uvalama, gde }e vas buditi pesma zrikavaca. Ipak, oba-
vezno se opremite maskom i perajima, jer je Simi za snorklovanje idealan.
Vidljivost je veoma velika, a podvodni svet }e vas prijatno iznenaditi.
Uve~e, dok vas ko`a prijatno pecka od sunca i morske vode, uputite
se u neki od restorana u marini Jalos ili tavernu u Gornjem gradu. Jedna
kalori~na doma}a musaka opskrbi}e vas energijom za dalja istra`ivanja
ostrva koja vas o~ekuju, a hladna lubenica osve`iti i nadoknaditi te~nost. I
dok se mesec ogleda u zalivu, jedrilice mirno ljulju{kaju i popularne gr~ke
melodije uvla~e pod ko`u, oseti}ete spokoj kakav se samo mo`e osetiti
na rajskom ostvu. A Simi to svakako jeste. Po mnogima najlep{a pla`a je
Pedi (do koje se sti`e isto~nim drumom) u malom ribarskom selu, mada
vas ni Sveta Marina (izuzetno mirna sa le`aljkama za sun~anje i pe{~anim
dnom), Sveti Nikolaos (gde mo`ete na}i hlad ispod drve}a) i Nanu (gde
mo`ete u`ivati u senci ~empresa i dru{tvu koza) ne}e razo~arati. Oko 20
minuta hoda od Jalosa nalazi se Nimborios, zaliv sa ribarskim seocetom
i {ljun~anom pla`om. Tokom leta ovde se mo`e na}i i privatan sme{taj, a
mesto je idealno za one koji tra`e potpuni mir, budu}i da ovde nema pro-
davnica, a postoji samo jedna taverna.
Agencije, tako|e, organizuju i celodnevne izlete i vode vas brodom do
KUHINJAKuhinja je pretrpela veliki turski uticaj. Naj-bolje se jede u malim, seoskim kafanama, mada je kvalitet hrane svuda na visokom nivou. Ne treba zaobi}i sarmice od vinove loze sa pirin~em, punjeni patlid`an, ra~i}e sa fetom. Na kraju dobro do|e par~e baklave ili alve.
SPORT I REKREACIJA Na Simiju mo`ete iznajmiti ~amac, od najmanjeg na vesla do ve}eg koji }e vas odvesti na najbolja mesta za snorklovanje ili pecanje. Ronjenje, na `alost, nije dozvoljeno.
[OPINGNa Simiju mogu da se na|u ru~no ra|ena keramika, ode}a od pamuka, sun|eri i {koljke i sitni suveniri.
NO]NI @IVOT I ZABAVASimi je mirno ostrvo, tako da tu ne}ete na}i diskoteke koje rade cele no}i. Zabava se svodi na nekoliko barova u Jalosu i Gor-njem gradu. Ipak, dovoljno je sesti na neki kamen u marini i upijati atmosferu.
RAZNOBaterijska lampa je uvek dobrodo{la ako se kasno vra}ate, budu}i da su neke ulice neosvetljene. Voda na Simiju je dragocena, tako da tu{iranje treba skratiti. Kako je kanalizacioni sistem problemati~an, u WC {olju ne treba bacati papir i otpatke.
Ostrvo Simi Travel Tips
Osrtrvo Simigeografski polo`aj
Simi pripada Dodekaneskom arhipela-gu i nalazi se na krajnjem istoku Gr~ke, blizu Turske obale.
populacija zemlje i gradaNa Simiju `ivi oko 2.500 stanovnika.
kako sti}i do...Po{to Simi nema aerodrom, jedini pristup ostrvu je putem katamarana koji saobra}aju sa Rodosa. Do Rodosa mo`ete da stignete letom preko Ati-
ne, kompanijom Olympic Airlines. Naj-bolja konekcija je petkom kada imate direktan let za Atinu u 14.00 i sti`ete u 17.15. Iz Atine se dalje nastavlja za Rodos u 18.50 i sti`e u 19.50. Po{to u ve~ernjim satima nemate katamaran za Simi, mora}ete da isplanirate preno}i{te na Rodosu i zatim se u 09.00 narednog dana ukrcate na brod za Simi u koji sti`ete u 13.00. Cena avionske karte do Rodosa je 240 eura plus takse i dodaci koji iznose oko 120 eura, a cena karte brodom u jednom pravcu iznosi sedam eura.
dokumentiZa dobijanje {engenske vize za ulazak u Gr~ku potrebna su slede}a dokumenta: paso{ s rokom va`enja najmanje jos {est meseciod, molba popunjena latinicom, 1 slika, potvrda o zaposlenju, za studente, potrebna je i potvrda o poha|anju studija, putni~ko osiguranje, radna knji`ica, dokaz o hotelskoj rezervaciji, povratna karta, putni~ki ~ekovi ili bankovne {tedne knji`ice u SCG ili u Gr~koj; za odlazak sopstvenim prevoznim sredstvom potrebna je saobra}ajna dozvola i me|unarodno osiguranje vozila.
klima Leti su vru}ine velike, ali je klima suva, zbog ~ega se toplo vreme lak{e podnosi.
vremenska razlika+1 sat u odnosu na SCG
jezikGr~ki
medicinske normeZa boravak u Gr~koj vakcinacija nije potrebna.
novacEuro.
struja220 V, 50 Hz
sme{tajNa Simiju nema velikih hotela, ve} se sobe i apartmani mogu na}i u manjim
vilama ili u privatnom sme{taju. Detaljne informacije o sme{taju i ponude mogu se na}i na www.symivisitor.com/Accommodation.htm, www.symisland.com, www.symi-greece.com.
informacijeVi{e informacija o ostrvu mo`ete da na|ete na sajtu www.symi.gr ili mo`ete da posetite sajt www.
travelmagazine.co.yu i u prethodnim brojevima potra`ite broj 46 u kome je pisano o gr~kim ostrvima, uklju~uju}i i Simi.
telefoniranjeAko zovete Gr~ku iz SCG, okrenu}ete: 99 30. Pozivni broj za Simi je 22 401. Minut razgovora ko{ta 17,33 dinara. SCG }ete iz Gr~ke zvati kao i iz bilo koje druge zemlje - 00 381 i pozivni broj odgovaraju}eg grada. Minut razgovor ko{ta 0,24 eura. Na{i mobilni telefoni imaju roming u Gr~koj, ali mo`ete da telefonirate i iz telefonskih govornica. Telefonske kartice mo`ete kupiti na svakom kiosku.
kako se kretati kroz gradZa kretanje po ostrvu mo`ete da
koristite autobus i taksi, iznajmite motor ({to vam ne preporu~ujem, budu}i da su putevi lo{i i strmi) ili, {to je najprijatnije, mo`ete da se vozite brodi}em. Do nekih pla`a mo`e da se do|e i pe{ke, mada treba poraniti jer hlada nema, a sunce mo`e da bude vrlo jako. Simi je povezan trajektom sa Rodosom.
Manastir Svetog Mihajla Panormitisa
66 TRAVEL magazine
INFODestinacije
TRAVEL magazine 67