osnovni pojmovi o internetu
DESCRIPTION
Osnovni pojmovi o Internetu. Nastavne teme. definicija i organizacija Interneta pružaoci usluga pregled Internet servisa razvoj primene Interneta intranet i ekstranet. Internet ne zamenjuje ljude. On ih čini delotvornima. Michael Dell. Definicija Interneta. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Osnovni pojmovi o Internetu
Nastavne teme
definicija i organizacija Interneta pružaoci usluga pregled Internet servisa razvoj primene Interneta intranet i ekstranet
Internet ne zamenjuje ljude. On ih čini delotvornima.
Michael Dell
Definicija InternetaInternet je globalni skup međusobno povezanih računarskih mreža pomoću TCP/IP protokola koje čine javni, distribuirani, multimedijalni informacioni sistem sa više od milijardu korisnika.
Ključne odrednice Interneta Globalno povezivanje korisnika u celom
svetu: malih lokalnih mreža, velikih državnih, nacionalnih i internacionalnih u jednu jedinstvenu mrežu
Pristup velikom broju informacija, tekstova,
grafika, zvuka, programa i ljudi
Koncept galaktičke mreže Jedinstvena identifikacija svakog računara na mreži:
IP adresa sa 4 grupe brojeva Adresiranje jednostavno za rukovanje: Sun-ov sistem
imena domena Paketni prenos: Baranov IP packet switching sa
prenosom u manjim, spojivim celinama Određivanje puta: ruteri usmeravaju saobraćaj i
prevode poruke između različitih ICT Pouzdanost: TCP Vintona Cerfa sprečava gubitak
paketa i dugo čekanje na njih Standardizacija: mrežne i komunikacione tehnologije
potpuno standardizovane
Internet asocijacije I ISOC (Internet Society) međunarodna organizacija
koja brine o širenju i tehničkom razvoju Interneta, njegovoj budućnosti i formiranju pravila za rad
IAB (Internet Architecture Board) bavi se osmišljavanjem tehničkih detalja rada Interneta, nadgleda svoje delove - IRTF i IETF
IRTF (Internet Research Task Force) bavi se istraživanjima vezanim za protokole, aplikacije, arhitekturu i tehnologije
IETF (Internet Engineering Task Force) bavi se evolucijom arhitekture Interneta i njegovim funkcionisanjem, održava TCP/IP i druge protokole
Internet asocijacije II ICANN (Internet Corporation for Assigned Names
and Numbers) odgovara za funkcionisanje dodele prostora za adrese i sistem naziva domena prema IP protokolu
InterNIC (Internet’s Information Network Center) upravlja dodelom Internet imena i adresa na jedinstven i nekonfliktan način
W3C (World Wide Web Consortium) brine o razvoju interoperatibilnih tehnologija i Web standarda
Delatnosti.aero – vazdušni prevoz.biz – poslovne firme.com – poslovne organizacije.coop – kooperacije.edu – obrazovne institucije.gov – vladine organizacije.info – pružaoci informacija.mil – vojska.museum – muzeji.name – pojedinci.net – mreže računara.org – neprofitne organizacije i fondacije.pro – profesionalci
Backbone
vrlo brza, osnovna mreža saobraćaja na Internetu
na ovu mrežu se povezuju regionalne i mreže pojedinih pružalaca usluga
Backbone
Regionalne mreže Regionalne mreže
Pružaociusluga
Pružaociusluga
Pružaociusluga
Lokalnipružaociusluga
Lokalnipružaociusluga
Lokalnipružaociusluga
Lokalnipružaociusluga
Korinici Korinici Korinici Korinici Korinici
Povezivanje na Internet I pomoću modema i telefonskih linija sa propusnim
opsegom od 56 Kb/s ili preko iznajmljenih linija preko ISDN-a (Integrated Services Digital Network)
sa propusnim opsegom od 64 Kb/s optičkim kabelom sa pružaocem usluga kablovske
televizije, od 128 kb/s do 256 Kb/s
Povezivanje na Internet II Bezžični pristup digitalnom radio vezom uz propusni
opseg od 256Kb/s Pomoću kablovskih medija i digitalnih linija po ATM
ili Frame relay protokolima sa 2 Mb/s Visoki propusni opseg do 32Mb/s pomoću
specijalnih bakarnih kablova i DSL tehnologija
Povezivanje u gradovima SEE
Način povezivanja Procenat ispitanika
modemom 46.55
pomoću ISDN 10.21
kablovski 15.29
bezžično 1.44
pomoću DSL 5.83
ne zna kako 18.55
nema odgovora 2.13
Provajderi Interneta
telefonske kompanije sistemi kablovske televizije hardverske i softverske kompanije univerziteti trgovačke kompanije telekomunikaciona industrija
Glavne funkcije provajdera Uspostavljanje globalnih
komunikacionih veza Elektronska pošta Web hosting ...
Izbor provajdera usluge dostupne 24/7/365 dostupnost tehničke podrške kvalitet veze, brzina prenosa, kapacitet mirroring sajta (više dostupnih kopija) e-mail i ftp usluge zaštita servera softverska podrška (podaci o posetama,
multimedijalni servisi, ćaskanje idr.) cena usluga iskustva drugih
Internet servisi elektronska pošta daljinsko preuzimanje datoteka telnet diskusione grupe ćaskanje World Wide Web
Elektronska pošta
electronic mail (e-mail) kombinuje ekspeditivnost telefonske i trajnost pisane komunikacije
autor Ray Tomlison, učesnik ARPANET projekta, u septembru 1971. godine
program se zvao SNDMSG uveo simbol @ u adresu prva poruka: QWERTYUIOP
Koncept e-maila e-mail omogućava slanje poruke drugom korisniku ili
njihovoj prethodno definisanoj grupi, uz obavezan uslov da su njihove adrese poznate
pružalac usluga svakom klijentu obezbeđuje poštanski pretinac za njegove poruke tj. deo memorije na njegovom disku
prenos poruke iz pretinca do klijenta vrši se samo kada je poruka pristigla u pretinac i klijent to zahteva
poruke sadrže tekst, ali im se mogu dodati i drugi sadržaji
Adresiranje adresa pretinca formata: [email protected]čje ime: određuje vlasnika pretinca, mora biti
jedinstveno za organizaciju i područje organizacija: institucija koja je vlasnik ovog pretinca i
drugih istog naziva organizacije i područja područje: geografsko područje (određeno ISO
standardom 3166) ili delatnost, za Srbiju: RS, ranije: YU
Funkcije elektronske pošte priprema pisma priključenje proizvoljnog dokumenta korišćenje adresara korišćenje mnemoničkih adresa slanje pisma (na jednu ili više adresa) arhiviranje poslatih pisama prijem i čitanje pošte arhiviranje primljenih pisama odgovaranje na primljeno pismo prosleđivanje pisama
Dostavne liste predstavljaju posebne adrese više korisnika
elektronske pošte pismo koje stigne na tu adresu prosleđuje se
svima sa liste saradničke dostavne liste – skupovi ljudi istog
interesa (klubovi hobista, stručna udruženja, sekte isl.)
informativne dostavne liste – distribucijanovosti većem broju korisnika
moguće pretplate na dostavne liste problem dostavnih lista: spam program: Mailing List Server
Daljinsko preuzimanje datoteka preuzimanje konvencionalnih datoteka i programa
sa udaljenog servera (download), počev od 1973. osnova: protokol za prenos datoteka (File Transfer
Protocol - FTP) prenose se javne datoteke (public file) ili uz lozinku
datoteke namenjene samo određenom krugu, sa udaljenog servera, a na zahtev korisnika
najpoznatiji program: WS_FTP
Telnet nastao 1974. godine omogućava pristup udaljenom računaru
pomoću programa za emulaciju terminala, na poznatoj adresi, uz predstavljanje i lozinku
koristi se za udaljeno administriranje računara problem: zloupotreba pristupa sa visokim
ovlašćenjima
Diskusione grupe koriste se od 1979. godine UseNet Discussion Groups okupljaju se na osnovu zajedničkog interesa korisnici primaju i šalju svoje poruke drugim
učesnicima u grupi razlikujemo grupe sa posrednikom i liberalne grupe
sa direktnim slanjem poruka grupe hijerarhijski organizovane u kategorije i
potkategorije prijava ili pretplata su slobodni za svakoga najproduktivnija razmena informacija u svetu registrovano više od 100.000 ovakvih grupa
Ćaskanje (Chatting) u primeni od 1988. godine organizivano na sistemu IRC (Internet Relay
Chat), program IRC Client omogućava konverzaciju na neformalan način privatna i pozivna komunikacija slična telefonu uz
mogućnost razmene datoteka pismeno, govorno i grafičko čavrljanje učešće pod nadimcima ili pseudonimima najčešći korisnici - žene
Internet telefonija napredna varijanta ćaskanja direktna veza između Internet adresa razgovor sličan ‘običnom’ telefonskom neophodna odgovarajuća opremljenost računara izuzetno korisno kod udaljenih poziva, zbog
znatno niže cene: cena impulsa do pružaoca usluga + cena njegovih usluga
ugrožen monopolski položaj telefonskih kompanija
World Wide Web mrežni servis za organizovanje informacija
dostupnih korisnicima Interneta u obliku hipermedijskih dokumenata (tj. Web stranica)
sinonimi: WWW, W3, the Web
Šta je WWW? biblioteka sadržaja koji koriste Internet kao
komunikacinu strukturu veze dokumenata koji se nalaze na računarima
povezanim preko Interneta neformalna kolekcija konvencija za rukovanje
ovim sadržajima
Šta je WWW? sistem koji koristi Internet za obezbeđivanje,
organizovanje, pristupanje i predstavljanje informacija u obliku teksta, zvuka, slike ili animacije
Web stranice: osnovni dokumenti u koje se strukturiraju informacije na WWW
Sadržaj WWW
sastoji se iz kolekcije fajlova uskladištenih na različitim lokacijama u celom svetu
računari na kojima se ovi fajlovi nalaze nazivaju se Web serveri
napisani su pomoću specijalnog jezika koji se naziva HTML
sadrže tekst i druge sadržaje (slike, video i audio fajlove, grafike, izvodive programe idr.), kao i uputstva kako će oni biti prikazani
ovi fajlovi se nazivaju Web stranice
Adresiranje Web strana URL – Universal Resorce
Locator: mrežni servisni program specificira adresu svake Web stranice na Internetu
‚adresa: 2 dela – oznaka protokola za prenos i naziv domena (IP adresa računara)
svaki Web sajt ima jedinstvenu adresu
primer URL adrese: www.krstarica.co.yu
Osobine hiperteksta
ne pretpostavlja određeni redosled ili hijerarhiju obuhvaćenih informacija
omogućava višestruke međusobne odnose između informacija
njihovim logičnim povezivanjem obzbeđuje se laka dostupnost i pretraživanje informacija
Web sajt
Skup logički povezanih Web strana u jednu celinu
Home page
Uvodna strana Web sajta
Veze stranica hiperteksta HyperLink: veze između Web stranica ne postoje prostorna i funkcionalna ograničenja
za uspostavljanje ovih veza oni su osnova za pretraživanje Web stranica
(browsing)
Povezanost WWW program Scooter je identifikovao oko 200 miliona
Web stranica sa 1,5 milijardom linkova: 56 miliona Web stranica je čvrsto povezano u jedan
centar do 44 miliona stranica je moguće doći iz ovog
centra, ali se ne može nigde vratiti sa 44 miliona stranica je moguće doći ali nema
povratka u centar 43 miliona stranica nemaju vezu sa navedenim
centrom 16 miliona stranica je totalno nepovezano sa bilo
kime
Funkcije Web sajta sa Web strane moguće je direktno poslati
elektronsku poštu ili preuzeti datoteku može se povećavati funkcionalnost Web strana
pomoću kratkih programa (apleti) mogućnost direktne veze Web sajta sa bazom
podataka
Pristup Web stranama programi za pristup nazivaju se
pregledači, čitači ili brauzeri (browser)
jedno gledanje Web strane – poseta (visit)
skup pristupa Web strani – saobraćaj (traffic)
određivanje broja poseta Web strani – brojači (counters)
registracija poseta Web strani – Log File
Alati za snalaženje na Internetu direktorijumi ili katalozi predmeta (Directory) pretraživači informacija (Search Engine)
Direktorijumi metabaze podataka preuzetih sa Interneta, uređene
kao katalozi predmeta u bibliotekarstvu programi za njihovo pretraživanje po ključnim rečima upis u direktorijum traži vlasnik sajta pretraživanje je hijerarhijsko i sekvencionalno najpoznatiji: Yahoo! i Britanica Internet Guide
Pretraživači informacija unapređeni direktorijumi sa programima za
pretraživanje Interneta omogućavaju korisniku navigaciju sa logičkim
operacijama između ključnih reči program koji sprovodi ove aktivnosti naziva se
spider ili crawler najpoznatiji: Google, Alta Vista, Lycos, Excite,
Northen Light i Infoseek
Načini pretraživanja postupak rada pretraživača je poslovna tajna posećuje Web sajtove, izvlači reči koje smatra
ključnim i smešta ih u svoju bazu (Alta Vista) kolaborativna tehnika filtriranja zasniva se na
prebrojavanju korisnika koji su se povezali sa određenim sajtom (Google)
ekipa zaposlenih obilazi, pregleda, indeksira i procenjuje Web sajtove (Yahoo!)
Novi trendovi među pretraživačima nova generacija pretraživača usmerena na
pojedine oblasti: sport vesti medicina finansije pravo ...
Prenos Web stranica HTTP – HyperText Transfer
Protocol: izvorni protokol za prenos Web stranica
nalazi se iznad TCP/IP protokola
koristi definisani skup MIME formata dokumenata (Multipurpose Internet Mail Extension)
Faze HTTP veze1. Klijent uspostavlja HTTP
zahtev i ostvaruje TCP/IP vezu
2. Server prihvata zahtev i šalje stranicu preko HTTP
3. Klijent preuzima stranicu
4. Server prekida vezu
pretraživačInternet
aplikacijaInternetInternet
klijent server
Sistemi upozadini
Klijent-server arhitektura
Arhitektura WWW aplikacija troslojna klijent‑server arhitektura:
1. WWW browser: preuzima funkcije grafičkog interfejsa i prezentacije
2. logika aplikacije: WWW server, transakcioni monitor, teleprocesing i aplikativni server
3. DBMS: sistem za upravljanje bazom podataka
Slojevi komunikacije
Pregledač
TCP format
IP protokol
Ethernet format
001001110101011 (prenosna linija)
Osobine HTTP veze svaka operacija ili transakcija čini novu
vezu ni jedna operacija ne poznaje ni jednu
drugu vezu svaki klik je nova veza za svaku transakciju upisan je slog na
serveru
Razvoj hiperteksta HTML – HyperText Markup Language:
‘program’ određuje kako će informacija biti prezentirana na ekranu korisnika koji je preuzima preko Interneta
sadrži 2 komponente: Visual Design Editor i HTML Code Editor
Visual Design Editor služi za obogaćivanje Web stranica grafičkim
sadržajima i animacijom
HTML Code Editor Namenjen je, pre svega, uređivanju tekstualnih
informacija
Osnove HTML zasnovan na SGML standardu: ISO
8879 Standard Generalized Markup Language
SGML jezik: skup pravila kojima se određuju podaci, naredbe i tipovi dokumenata
HTML je izveden kao specijalni slučaj primene SGML kada je unapred poznata logička struktura, odnosno tip dokumenata
XML markirni jezik 1998. izveden je takođe iz SGML
standarda informacije prati jasna sintaksa ne služi za formatiranje strana ni za prezentaciju
već za označavanje podataka omogućena primena inteligentnih aplikacija XML je metajezik, a ne gotovo rešenje moguća razmena svih vrsta podataka
XML/DTD mogu se dizajnirati novi dokumenti namenjeni
određenoj svrsi opisi se navode u definiciji tipa dokumenta
(Document Type Definition – DTD) opisane strukture dokumenata fleksibilan i jednostavan razvoj novih dokumenata jednostavna distribucija objavljivanjem na Web
sajtu
XML standardi Xlink: opsuje put dodeljivanja hiperlinkova XML fajlu XML Query: standardizacija upita XML Schema: za definisanje vlastitih formata XSL: napredni jezik za promenu, dodavanje i
brisanje tagova i atributa Xpointer: sintaksa adresiranja na delove XML
dokumenta XML Namespaces: veze URL sa atributima i
tagovima u XML dokumentu
Odnos Internet-WebInternet: Hostovi Serveri
usluge
Web: Web stranice Web baze podataka
sadržaji
Problemi u primeni Interneta Internet je danas legatni sistem kako je proizišao iz vojne mreže, koja je
distributivno (a ne konverzacijski) organizovana, prisutna je sporost u online procesima
Internet dostiže granicu predviđenu IP adresama distribuciju WWW dokumenata nije trebalo da
prati šta se prethodno dogodilo Web sajtovi su po svojoj osnovnoj prirodi statični,
sa unapred fiksiranim i arhiviranim sadržajem Internet sigurno nije najsigurnije mesto na svetu
Sprovedeno je testiranje nad 2200 sajtova koji su posebno opterećeni problemima sigurnosti, a to su banke, vladine agencije, osiguravajuća društva, kompanije koje se bave izdavanjem kreditnih kartica isl. Za ovo testiranje ranjivosti sajtova korišten je specijalno dizajnirani program SATAN. Rezultati testiranja pokazali su da je čak 77%, odnosno 1.700 testiranih sajtova bilo lako napasti i ugroziti im sigurnost.
Internet nema kontrolu kvaliteta centralizovanu kontrolu garanciju isporuke sigurnosne garancije garanciju privatnosti
Razlozi za prodor Interneta nijedna kompanija nije "vlasnik" prava za
objavljivanje sadržaja na Internetu Web čitači dostupni su besplatno svim korisnicima
računara i nezavisni su od hardversko-softverske platformme
fleksibilnost Web čitača dozvoljava stalno dodavanje novih funkcija
Internet je otvoren za svakoga i niko ne može kontrolisati njegovo korišćenje
Rast InternetaRast Interneta
StandardiStandardi
Pogodnost isvestranost
čitača
Pogodnost isvestranost
čitača
Jednostavnostkreiranjasadržaja
Jednostavnostkreiranjasadržaja
Jednostavnostkorišćenjasadržaja
Jednostavnostkorišćenjasadržaja
Glavni poslovni uticaji Interneta poštanske usluge stanja u realnom vremenu komunikacije radio i TV finansije (hipoteke, osiguranja...) zabava turistički agenti berzanski brokeri
Posledice interneta (1) povezivanje medija slobodni sadržaji smanjenje gledanja TV –a nestanak posrednika i novo posredništvo liberalizacija pornografije ponovna upotreba ‘oka’ na vratima neoznačena pravna pravila bogatstvo iz snova koje slede nezamislivi gubici prevaga engleskog jezika
Posledice interneta (2) netačne zdravstvene informacije lekovi bez recepta strah od zloupotrebe kartica zabrana kopiranja izbegavanje poreza instrukcije za izradu bombi isl. hakeri i virusi neželjena pošta (spam) pomeranje barijera za konkurenciju izazovi i proizvodi zaštite privatnosti
Pokretači razvoja Interneta
tehnološki standardi: TCP/IP, HTML, XML, Java otvorena arhitektura: Linux... korisnički interfejs: GUI na desktopu, Web stranice,
browseri cena jedinice performansi i mogućnosti
Pokretači rasta Interneta
e-mail propusna snaga cena zabava deca
Nivoi rasta InternetaB. C. Novina Korist Opšta
prisutnost
1992. 1996. 2000.
Sydney Olympic Games 2000 korišteno 600 PC servera i 7.300 PC klijenata u Olimpijskom selu postavljeno 2.000 radnih stanica i
kioska napisano je 13.000.000 linija koda u toku 16 dana igara zabeleženo:
8.700.000 različitih posetilaca230.000.000 pregleda strana11.300.000.000 posećenih strana874.500.000 posećenih strana u jednom danu371.654 primljenih email poruka
sistem je postigao 100% raspoloživost
Intranet
intranet je Internet u malom: to su informacioni sistemi zasnovani na Internet tehnologijama, pre svega WWW
osnova: brze lokalne računarske mreže sa više servera (među kojima je obavezno bar jedan Web server) i radnih stanica sa Web čitačima, a zasnovane su na klijent ‑ server arhitekturi
Infrastruktura intraneta heterogena mreža zasnovana na TCP/IP
protokolu i klijent-server arhitekturi bar jedan Web server softver za pristup bazama podataka na
intranetu DBMS klijenti sa Web čitačima
Vatreni zid
Internet
Internet
Uloge intraneta
zamenjuje lokalne mreže povezuje više lokalnih mreža zamenjuje rasprostranjene mreže povezuje rasprostranjene i lokalne mreže veze sa drugim korisnicima preko Interneta
Primena intraneta
razmena informacija između zaposlenih učešće zaposlenih u upravljanju izrada i dostava poslovne dokumentacije podrška razvojnim aktivnostima aktivnosti dopunskog obrazovanja i uvežbavanja neformalne komunikacije zaposlenih
Intranet vs. klasični IS brzi razvoj na velikom broju platformi pristup u postojeće informacione sisteme mogućnost korišćenja skladišta podataka razvoj na postojećim mrežama uz znatno niže
troškove značajno kraće vreme uvođenja manja sigurnost
Intranet informacioni sistemi
očuvanje postojeće funkcionalnosti briga o ranijim investicijama u informacioni sistem kontrolisan prelazak na nove platforme osigurana kompatibilnost, interakcija i
interoperatibilnost sa ICT infrastrukturom
Prednosti intranet IS
upotreba browsera je jednostavnija od uparivanja više informacionih sistema
intraneti se lako nadograđuju na postojeće sisteme organizacija
idealni su za delenje informacija neophodnih da zaposleni usvoje nove procese
omogućavaju pristup sa različitih platformi
zaštićena mreža sa stalnim poslovnim partnerima,
zasnovana na Internet protokolima informacioni sistem koji koristi Internet kao spoljašnju
komunikacionu infrastrukturu za komuniciranje sa drugim informacionim sistemima ili drugim delovima internog informacionog sistema (intranetima)
zamena za klasične javne i privatne mreže vrlo jednostavna razmena informacija po niskoj ceni
Ekstranet
Internet
Problemi ekstraneta
nije dovoljno pouzdan performanse prenosa su nepredvidljive sigurnosni problemi: verodostojnost,
prisluškivanje, upad u sistem, nepriznavanje učešća u transakciji i dr.
Virtuelne privatne mreže Virtual Private Net ‑ VPN ili IP tuneli ekstranet namenjen povezivanju
udaljenih delova informacionog sistema organizacije
protokoli koji omogućavaju
privid direktne veze između
delova distribuiranog sistema: Microsoft PPTP (Point‑To‑Point Tunneling Protocol) i Cisco L2F (Layer Two Forwarding)
Pažnja!
Extranet ima smisla razvijati samo ako njegovi učesnici već imaju razvijene intranete!
Karakteristike rešenja
LAN WAN
Bandwidth high low
ScopeBuildingor campus
city toglobal
Protocols diverse diverse
Security very high high
Intranet Extranet
Bandwidth high low
ScopeBuildingor campus
city toglobal
Protocols internet internet
Securitymoderate to
highlow tomoderate