OSNIVA SE REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA

Obilježen Dan darivatelja krvi

Vodoopskrba istočnog dijela županije

Skupština

Zdravstvo

Turizam

Uručena priznanja “Zeleni cvijet”

Informativni bilten ISSN: 1846-6257 Broj 2, studeni 2007. ▪ besplatni primjerak

str. 4-7

str. 18

str. 29

Ugovor s EU komisijomUgovor s EU komisijomstr. 2-3str. 2-3

2

GOSPODARSTVO

Poštovani čitatelji,

Nakon vjerujemo uspješnog prvog broja biltena Župa-nijska kronika, pred Vama je i drugi broj našeg mjesečnika. U njemu su, riječju i slikom, prezentirani svi važniji događaji u proteklih mje-sec dana, kao i aktivnosti u pojedinim upravnim tijelima Županije, njezinim tvrtkama i ustanovama. U ovom smo broju poseban naglasak dali odobrenim sredstvima EU Komisije, zaključcima Županijske skupštine, subvencijama u poljoprivredi, prometnoj infrastrukturi, akciji “Zeleni cvijet”, gradnji i adaptaciji škola, aktivnostima u zdravstvu te ma-nifestacijama koje je Županija organizi-rala ili su održane pod njezinim pokro-viteljstvom.S obzirom da smo za prvi broj Županij-ske kronike dobili pohvale i dalje ćemo nastojati da on bude kvalitetan, da pu-tem njega pravovremeno i objektivno informiramo stanovništvo o svim aktiv-nostima i događanjima u Zagrebačkoj županiji. I dalje smo otvoreni za Vaše prijedloge i sugestije, kako bi sadržaj biltena bio još kvalitetniji.

Vaš urednik,Zlatko Herček, dipl.oec.

RIJEČ UREDNIKA

Županijska kronika, informativni bilten

ISSN: 1846-6257Godina: I

Broj: 2, studeni 2007.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada

Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;

Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček,

Mirjana Oštrec, Nadica Žužak, Miroslav Milonjić, Zlatko Hržić

Grafi čko oblikovanje: Atlantis, Velika Gorica

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

IMPRESSUM

UGOVOR S EU KOMISIJOM O SUFINANCIRANJU RADA

Jedan od dosadprojekata Zagre

Agencija se osniva u sklopu projekta “Inteligentna energija za Europu” kojim se potiče koncept održivog razvoja

upan Stjepan Kožić, u prisutnosti Vincenta Degerta, šefa delegacije EU komisije u Hrvatskoj, te svojih

zamjenika Josipa Jambrača i Mirjana Matau-šić-Pišl, potpisao je 22. listopada ugovor s EU komisijom o fi nanciranju projekta osnivanja Regionalne energetske agencije sjeverozapad-ne Hrvatske. EU komisija će osnivanje agenci-

je, tijekom prve tri godine njezina djelovanja, fi nancirati sa 199.000 eura, dok će hrvatski par-tneri osigurati 226.000 eura.

Specifi čne lokalne potrebe

U sklopu programa “Inteligentna energija za Europu” agencija se osniva u partnerstvu Zagre-bačke, Krapinsko-zagorske i Karlovačke župa-nije te Grada Zagreba, pri čemu je Zagrebačka županija, uz stručnu pomoć Instituta “Hrvoje Požar”, nositelj cjelokupnog projekta. Potpisu-jući ugovor, župan je istaknuo da je to jedan od dosad najznačajnijih projekata Županije.

- Važno je naglasiti da je Hrvatska po prvi puta uspješno nastupila kao koordinator, a ne samo partner u prijavi jednog europskog pro-jekta. Od početnog konzorcija koji se sastojao od četiri partnera - uz nas tu su bile francuska regija Arc de Seine, španjolska Segovia te regija Jugoistočna Mađarska - pozitivno su ocijenjene dvije aplikacije (hrvatska i francuska) pa će Regionalna energetska agencija Sjeverozapad-ne Hrvatske koordinirati i provedbu projekta za partnere iz Francuske - rekao je župan dodajući da regionalne energetske agencije “podržavaju uvođenje dobre prakse gospodarenja energi-

- Prva smo hrvatska županija koja je potpisala Deklaraciju europskih regija za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Aktivno sudjelujemo u europ-skim programima i projektima. Od 2006. uključeni smo u program Skupštine europ-skih regija ”Eurodyssey“, a kandidirali smo i niz projekata unutar programa Interreg i CARDS. Ističem “Lokalni razvoj pogranič-nih regija”, Potpora upravljanju projektima ekonomske i socijalne kohezije i “Pružanje socijalnih usluga od strane neprofi tnog sektora” te Phare program trilateralne suradnje Slovenija-Mađarska-Hrvatska, “Poslovna infrastruktura” i konačno pro-gram EU komisije “Inteligentna energija za Europu” - rekao je župan Kožić.

Deklaracija europskih regija

EU komisija će osnivanje agencije fi nancirati sa 199.000 eura

Ž

3

GOSPODARSTVO

A REGIONALNE ENERGETSKE AGENCIJE

d najznačajnijih ebačke županije

Vincent Degert, šef delegacije EU

komisijeVažno je podignuti svijest o potrebi štednje energije, Europska unija ima 75 mje-ra kojima nastoji smanjiti njezinu potrošnju

REKLI SU

Krunoslav Pilko, pročelnik za

gospodarstvoSjeverozapadna Hrvatska dobiva instituciju koja će biti nositelj razvoja proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije

Julije Domac, Energetski insti-

tut “Hrvoje Požar”Agencija će biti stručno tijelo koje će pružati pomoć pri izradi poslovnih pla-nova, energetskih bilanci i energetskih strategija

Tijekom zadnjih šest godina Županija je uspostavila suradnju i partnerske odnose s regijama iz Njemačke, Francuske, Italije, Austrije, Slovenije i Slovačke. Organiziraju se stručni posjeti, razmjenjuju iskustva, a surađuje se i na zajedničkim bilateralnim projektima. Od 2002. Županija je članica Skupštine europskih regija, a 2003. je potpisala i Povelju europskih regija.

Suradnja i partnerski odnosi

Šef EU komisije u Hrvatskoj Vincent Degert je istaknuo da je štednja energije veliki politički i gospodarski izazov. - Važno je podignuti svijest o potrebi šted-nje energije te korištenju njezinih obnov-ljivih izvora. Moramo pronaći dugoročno održivu ravnotežu između potražnje i op-skrbe energijom - rekao je Degert dodajući da EU ima 75 mjera kojima nastoji smanjiti potrošnju energije za 20 posto.

Štednja energije

Osnovni cilj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, koja bi s radom trebala početi 1. siječnja 2008., jest promoviranje i poticanje regionalnog održivog razvoja u područ-ju energetike i zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvora energije te uvođenje mjera povećanja energetske učinkovitosti. Julije Domac iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar”, ujedno i privremeni ravnatelj agencije, kaže da će ona biti stručno tijelo koje će pripremati projekte uvo-đenja obnovljivih izvora energije (biogoriva, biomase, solarne energije...), pružati stručnu pomoć pri izradi poslovnih planova, energetskih bilanci i energetskih strategija, obavljati energetske preglede zgrada, informirati, savjetovati i educirati te podizati svijest stanovništva o nužnosti korištenja obnovljivih oblika energije.

Povećanje energetske učinkovitosti

Dr. Julije Domac i mr. Krunoslav Pilko

jom, potiču koncept održivog razvoja, pružaju informacije i savjete te nude niz drugih usluga baziranih na specifi čnim lokalnim potrebama za energijom“.

Obnovljivi izvori energije

- Osnivanjem agencije, odnosno istoimene ustanove, sjeverozapadna Hrvatska će dobiti instituciju koja će biti nositelj razvoja proi-zvodnje i korištenja obnovljivih izvora energi-

je. EU komisija posebnu pozornost posvećuje toj problematici, zbog čega je i pokrenut pro-gram “Inteligentna energija za Europu” - rekao je Krunoslav Pilko, županijski pročelnik za gospodarstvo.

Prema iskustvu zemalja članica EU, veliku važnost u provedi regionalne strategije i akcij-skog plana korištenja obnovljivih izvora ener-gije imaju razvojne, odnosno energetske agen-cije. Dosad je u EU osnovano 170 regionalnih te 145 lokalnih energetskih agencija.

Hrvatska je prvi put bila koordinator nekog europskog projekta

4

SKUPŠTINA

Novac EU komisije Skupština je prihvatila odluku o osnivanju Ustanove “Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hr-vatske”. Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo, pojasnio je da EU komisija traži da agencija bude nezavisna i stručna institucija, koja će u partnerstvu sa svojim osnivačima pokretati i provoditi projekte

korištenja obnovljivih izvora energije. Dodao je da u Europskoj uniji postoje i energetske i regionalne ra-zvojne agencije. - Trebamo biti ponosni što smo taj projekt realizirali direktno s EU komisijom (koja će ga i sufi nancirati), a ne preko predpristupnih fondova - re-kao je Pilko.

PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O OSTVARENJU PRORAČUNA U PRVOVIJEĆNIČKA PITANJA

Odgovorio je župan

Prihodi iznosili 12Do prijenosa sredstava došlo je najvećim dijelom

prvoj polovici godine Županija je prihodo-vala 124.144.491,75

kuna (što je 46,44 posto od ukupnoga godišnjeg plana) dok su izdaci iznosili 92.560.192,91 kuna (ili 34,62 posto od plana na godišnjoj razini). Izvješće o ostvarenju proraču-na, većinom glasova, prihva-ćeno je na sjednici Županijske skupštine 15. listopada. Protiv su bili vijećnici HDZ-a i HSP-a. Mirko Matić (HDZ) je rekao da prevladava “negativan trend prihoda” i da je najveći problem “kako potrošiti novac”. Matić je također napomenuo da nije dobro što se udio neutrošenih sredstava u proračunu stalno povećava.

Župan Stjepan Kožić, uz na-pomenu da se proračun puni neznatno slabije nego je plani-rano, rekao je da je do prijeno-sa sredstava iz lanjske godine najvećim dijelom došlo zbog odustajanja od kupnje poslov-nog prostora, u kojega je trebao

Prihodi od poreza Pomoći iz državnog proračuna Prihodi od imovine Prihod od administrativnih pristojbiPrihod od prodaje zemljišta Sredstva od povrata danih kredita Prijenos iz prošlih godina

Ostvareni prihodi96.898.443,42 kn

1.409.372,13 kn1.633.608,60 kn2.225.483,56 kn2.051.483,55 kn

617.447,57 kn19.308.652,92 kn

U

Rudolf Vujević (HDZ)Koliki su stvarni troškovi izdavanja biltena “Županijska kronika”?Znat ćemo nakon što Regionalna razvojna agen-cija, koja ga izdaje, podnese pismeno izvješće.

Ivana Posavec Krivec (SDP)Doznačuje li država u dogovorenom roku novac za podmirenje troškova prijevoza uče-nika prvih razreda srednjih škola? Zasad je to ‘mrtvo slovo na papiru’. Do danas (15. listopada) nismo dobili ni lipe.

Verica Pavković (nezavisna vijećnica) Zašto dosad u sudski registar nije upisana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirodnih vrijednosti?Moramo promijeniti ime ustanove, što ćemo učiniti na jednoj od idućih sjednica Skupštine.

Ivan Remenar (HSS) Kako će se primjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji, odnosno preuzimanje djelatnika, odraziti na županijski proračun?Država nam predaje poslove i nameće obveze, ali za to ne osigurava novac. Godišnje ćemo u proračunu morati osigurati dodatnih 20 miliju-na kuna. Vesna Ljubić (SDP) Tko mora osigurati novac za prijevoz učeni-ka koji, prema HNOS-u, moraju posjetiti ka-zalita, kina i prisustvovati školi u prirodi?Osmogodišnje škole iz materijalnih troškova koje podmiruje njihov osnivač.

Marija Ledinski Anić, potpredsjednica, i Palma Klun Posavec, predsjednica Županijske skupštine

Pročelnica Ana Marin

5

SKUPŠTINA

Jamstvena agencijaSkupština je prihvatila izmjenu odluke o osnivanju Garancijske agencije. Naime, u Hrvatskoj već postoji tvrtka istoga imena, pa je novom odlukom riječ ga-rancijska zamijenjena riječju jamstvena. Jamstvena agencija za poticanje razvoja maloga gospodarstva Zagrebačke županije davat će kreditna jamstva podu-

zetnicima te učenicima i studentima, pružati stučnu pomoć, pratiti, analizirati i izvještavati poduzetnike o poticajnim mjerama, uspostaviti suradnju s osigura-vajućim društvima, posredovati pri sklapanju fi nancij-skih poslova te surađivati s državnim i lokalnim garan-tnim fondovima radi jačanja jamstvenog potencijala.

OJ POLOVICI GODINEBranko Petrž (NHS)Koje preventivne programe provodi Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije?Programe prevencije karcinoma prostate, dojke i debelog crijeva te prevencije ovisnosti i spolno prenosivih bolesti. Mjeri i količinu peludi u zra-ku, zasad u tri županijska grada. (Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda)

VIJEĆNIČKA PITANJA

24 milijuna kuna zbog odustajanja od kupnje poslovnog prostora

Sredstva tekuće pričuve županijskog proračuna, u uku-pnom iznosu od 569.978,39 kuna, dobila su u prvoj polovici godine 42 korisnika. Raspon odobrenih sred-stava kreće se od 3.800 kuna do 47.000 kuna. Novac je doniran sportašima za kupnju neophodne opreme, njihovo sudjelovanje na državnim natjecanjima i organizaciju međunarodnih prvenstava, za uređenje i održavanje prostorija vatrogasnih, kulturno-umjetnič-kih i sportskih udruga, organizaciju raznih manifestaci-ja, natjecanja i proslavu prigodnih obljetnica, tiskanje i kupnju knjiga, edukaciju žena o raku dojke i gradnju sakralnih objekata.

Sredstva tekuće pričuve

useliti dio županijskih službi. - Sve projekte koje smo pla-

nirali realizirat ćemo do kraja godine - poručio je župan opor-benim vijećnicima. Odgova-rajući na njihove primjedbe o radu Regionalne razvojne agen-cije, objasnio je da ona radi po-slove predviđene županijskom razvojnom strategijom.

Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo, rekao je da se prihodi ne mogu “trošiti po kvartalima”, nego nakon rea-lizacije planiranih projekata. Pojašnjavajući subvenciju za gradnju, odnosno uređenje i opremanje soba i apartmana za smještaj gostiju, Pilko je istaknuo da se novac ne može dobiti unaprijed, nego tek onda kada korisnici subvencije do-stave traženu dokumentaciju i prilože potrebne račune.

Na oporbene primjedbe re-agirao je i Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, re-kavši da su svi natječaji, odno-sno projekti Upravnog odjela za poljoprvredu, prošli državnu reviziju koja nije imala niti jed-ne primjedbe, dapače nalaz je bio bezuvjetan.

Kraljičković je također ista-knuo da je neshvatljivo da mi-nistar poljoprivrede dolazi u jedan od gradova Zagrebačke županije i objašnjava projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina u njezinu prostoru, a da u tome ne sudjeluju ni župan niti bilo tko drugi iz županijske vlasti.

Damir Tomljenović (HDZ) Tko je kriv za rušenje visećeg stropa u Sred-njoj školi Vrbovec?Sudski vještak to nije mogao utvrditi sa sigur-nošću, no pretpostavlja se da je došlo do greške pri ‘kaljenju’ materijala od kojega su bili izrađeni nosači gipsanih ploča. (Miroslav Burić, pročelnik za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu)

Zlatko Hržić (HNS) U pripremi je novi vozni red, hoće li se sma-njiti broj polazaka vlakova na relaciji Za-greb-Vrbovec-Gradec?Hrvatske željeznice Županiji dosad nisu uputi-le zahtjev za izmjenu voznog reda, pa na sna-zi ostaje onaj iz prosinca lanjske godine. (Nenad Babić, pročelnik za promet i komunalnu infra-strukturu)

6

SKUPŠTINA

OSNIVA SE TVRTKA “VODOOPSKRBA I ODVODNJA”

Istočni dio županije dobiva voduPosredstvom novog trgovačkog društva Županija će preuzeti značajniju ulogu u opskrbi vodom

rihvaćeno je, na sjedni-ci Županijske skupštine 15. listopada, osniva-

nje trgovačkog društva “Vodo-opskrba i odvodnja Zagrebač-ke županije”. Time će se, kako je pojašnjeno, omogućiti svim stanovnicima županije da u što kraćem vremenu imaju javnu vo-dopskrbu. Prema studiji “Osnov-ne postavke koncepcije razvitka vodoopskrbe” (koja je također prihvaćena na sjednici) u župa-niji 29 posto stanovništva nema mogućnost priključka na javni vodoopskrbni sustav.

Najkritičnije je u istočnom dije-lu županije, u općinama Brckov-ljani, Rugvica, Gradec, Rakovec,

Preseka, Dubrava, Farkaševac, Kloštar Ivanić i Bedenica, odno-sno u Dugom Selu, Vrbovcu, Iva-nić Gradu i Svetom Ivanu Zelini. Osnivanjem novog trgovačkog društva Županija će preuzeti zna-čajniju ulogu u vodoopskrbi svo-ga područja i biti nositelj gradnje magistralnih cjevovoda, u prvoj fazi osnovnog dobavnog sustava (crpilišta Kosnica, magistralnih cjevovoda, vodosprema i precr-pnih stanica). Novo trgovačko društvo omogućit će Županiji lakše dobivanje koncesije za vo-docrpilište Kosnica i sredstava Hrvatskih voda (koje projekte gradnje vodoopskrbnih sustava sufi nanciraju isključevo preko

komunalnih tvrtki) te brže ostva-renje razvojnih projekata.

Nenad Babić, pročelnik za pro-met i komunalnu infrastrukturu, objasnio je da će posredstvom nove tvrtke Županija biti nositelj gradnje magistralnih cjevovoda te da će se osigurati veća sigur-nost kvalitete i količine vode.

- Studija opravdanosti osniva-nja regionalnog vodoopskrbnog poduzeća nedvosmisleno poka-zuje da osnivanje takve tvrtke ima puno opravdanje - objasnio je Babić. Vijećnik Boris Mahač (SDP), gradonačelnik Dugog Sela, rekao je da se broj stanov-ništva županije naglo povećava, a time i potreba za pitkom vodom.

- Opravdanost odluke koju do-nosimo potkrijepljena je studijom i stručnim mišljenjima. Njezino neprihvaćanje bilo bi političko sljepilo! Krajnje je vrijeme za osnutak takve tvrtke - rekao je Mahač, a vijećnik Vjeran Štublin (HNS) dodao da će se novim tr-govačkim društvom ubrzati ra-zvoj vodoopskrbe. Župan Stjepan Kožić je rekao da će nova tvrtka omogućiti da se svi stanovnici županije u što kraćem vremenu priključe na javnu vodoopskrbu.

Protiv osnutka “Vodoopskrbe i odvodnje” bili su vijećnici opor-benog HDZ-a, napomenuvši da im “nisu jasne postavke razvoja vodoopskrbe”.

DUBRAVICALUKA

JAKOVLJE

ZAPREŠIĆBRDOVEC

SAMOBOR SV. NEDELJA

STUPNIKŽUMBERAK

KRAŠIĆ JASTREBARSKOKLINČA SELA

PISAROVINA

POKUPSKO

KRAVARSKO

VELIKA GORICA

ORLE

RUGVICA

DUGO SELO

SV. IVAN ZELINA

GRAD ZAGREB

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

BEDENICA

PRESEKA

RAKOVEC

BRCKOVLJANI

KLOŠTAR IVANIĆ

IVANIĆ GRAD

KRIŽ

DUBRAVA

VRBOVEC

GRADEC

FARKAŠEVAC

BISTRAPUŠĆAMARIJA GORICA

LEGENDAOpskrbljeno

PODRUČJE GRADA ZAGREBA

PODRUČJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Neopskrbljeno

OPSKRBLJENOST STANOVNIŠTVA JAVNOM VODOOPSKRBOM

OPSKRBLJENO: 214.748ili

71 %NEOPSKRBLJENO: 89.438

ili

29 %

P

7

SKUPŠTINA

Upravni odjel za prostorno uređenjeUsklađujući odluku o upravnim tijelima Županije sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, Skupšti-na je prihvatila osnivanje Upravnog odjela za pro-storno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša. Upravni odjel će imati i svoje ispostave u županijskim grado-vima. Županija će s Uredom državne uprave potpisa-

ti sporazum o preuzimanju službenika koji trenutno obavljaju poslove izdavanja lokacijskih i građevin-skih dozvola te poslove vezane za provedbe doku-menata prostornog uređenja i građenja. Pravilnik o sistematizaciji njihovih radnih mjesta bit će donijet do 1. prosinca.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Sanacija cesta Nekoliko pitanja upućeno je Zdenku Maj-zecu, ravnatelju Županijske uprave za ce-ste. Lacka Kosa (HSS) je zanimalo kada će se pro-pusti (mostovi) na cesti Lužan-Blaževdol sa-nirati prema izrađenom projektu, Mato Biš-kupec (SDP) je pitao ‘gdje je zapela’ sanacija županijske ceste u Prilesju, Dragutin Trupče-vić (SDP) se zanimao za sanaciju ceste Velika

Gorica-Dubranec i Velika Gorica-Šćitarjevo, a Zlatko Hržić (HNS) je tražio pismeni odgovor o početku sanacije preostalih tisuću metara ceste u Lovrečkoj Velikoj. - Nismo zadovoljni što radovi kasne, ali kod rekonstrukcije mostova u Zelini naišli smo na plinske i vodovodne instalacije, za koje nismo znali da postoje jer nigdje nisu bile ucrtane. Surađujemo sa Zelinskim komuna-lijama i taj ćemo problem riješiti. Za sanaci-ju ceste u Prilesju, koja je postala izlaz na vr-bovečku obilaznicu, osigurali smo 500.000 kuna. Dio sredstava je osigurala i tvrtka Stra-bag, koja je cestu koristila prilikom gradnje obilaznice, a dio bi trebao osigurati i Grad Vr-bovec. Ukupna se investcija cijeni na 3,5 mi-lijuna kuna. Za sanaciju ceste u Dubrancu osigurali smo 650.000 kuna - odgovorio je Majzec.

Da bi se riješila vodoopskrba istočnih dijelova županije, neophodna je gradnja vodospreme Cerje (zapremine 10.000 prostornih metara) i dobavnog sustava Kosnica-Cerje, dok se distribucija vode predviđa putem tri magistralna cjevovoda: Sesvetski Kraljevec-Dugo Selo-Božjako-vina-Vrbovec, Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad i Cerje-Vukovje-Donja Zelina-Sveta Helena. Prema postavljenom koncep-cijskom rješenju, kojeg je izradila tvrtka

Dippold&Gerold Hidroprojekt 91, dobava vode za istočne dijelove županije osigurat će se iz crpilišta Petruševec i budućeg crpilišta Črnkovec (Kosnica). Ukupni troškovi vodoopskrbe istoč-nih dijelova županije cijene se na 245,5 milijuna eura.

Magistralni cjevovodi

PREDSJEDNICA SKUPŠTINE

Vodoopskrba je prioritetrago mi je što smo doni-jeli odluku o osnivanju trgovačkog društva “Vo-

doopskrba i odvodnja”, kojom omo-gućujemo bržu realizaciju razvojnih projekata. Vodoopskrba županije je jedan od naših važnijih prioriteta - kaže Palma Klun Posavec, pred-sjednica Županijske skupštine. Ko-mentirajući sjednicu, napominje da vijećnička pitanja postavljena na njoj

dokazuju zainteresiranost vijećnika za “rješavanje svih pitanja koja su od interesa za stanovništvo županije”.

- Skupština je pravo mjesto za rješavanje takvih problema, a ne za politikanstvo - dodaje predsjednica Skupštine. Važnim smatra i skorašnje aktivnosti Jamstvene agencije koja će, kako kaže, omogućiti malom i srednjem poduzetništvu lakše podi-zanje kredita.

U sklopu osnovnog do-bavnog sustava gradit će se crpilište “Kosnica” (prva etapa), magistralni cjevovod Kosnica-Cerje, magistralni cjevovod Sesvetski Kralje-vec-Ivanić Grad, magistralni cjevovod Sesvetski Kraljevec-Božjakovina, magistralni cje-vovod Cerje-Vukovje-Sveta Helena, magistralni cjevovod Šibice-Strmec, vodosprema i precrpna stanica Cerje, precrpna stanica Ivanić Grad i vodosprema Vukovje.

Dobavni sustav

Pročelnik Nenad Babić

D

Palma Klun Posavec

Vječnici HNS-a

8

PROMET

Očekivana dobit od 3,8 milijuna kuna Trgovačko društvo Županijske ceste u vlasništvu je Zagrebačke županije. Franjo Lazarin, direktor ŽC-a, upoznao je sredinom listopada članove Skupštine društva (županijske vijećnike) sa stanjem mehaniza-cije i planom poslovanja u 2008. Planirano je ostva-riti 107,5 milijuna kuna prihoda, dok je rashodovna

strana planirana u iznosu od 104,4 milijuna kuna, odnosno očekuje se dobit od 3,8 milijuna kuna. - Na planove znatno može utjecati promjena cijene nafte na svjetskom tržištu, što automatski utječe i na cijenu bitumena, odnosno asfalta - objasnio je Lazarin.

POSLOVANJE ŽUPANIJSKIH CESTA

Održavanje prometnica u nekoliko županija

Novim zakonom o javnoj nabavi Županija bi poslove pojačanog održavanja mogla direktno dodijeliti trgovačkom društvu čiji je vlasnik

upanijske ceste (ŽC) zadužene su za redovno održavanje prometnica

na području županije, izuzev Ja-strebarskoga. Poslove izvode i u drugim županijama, poput Kra-pinsko-zagorske, Varaždinske te Sisačko-moslavačke. Oko 30 posto prihoda ostvaruju preko ŽUC-a Zagrebačke županije, 25 posto dobiju od Hrvatskih cesta, 15 posto od ŽUC-a Krapinsko-zagorske županije, a preostalih 25 posto prihoduju od ostalih građevinskih radova. Iduće go-dine ističu ugovori o redovnom održavanju prometnica za tri in-vestitora - Hrvatske ceste, ŽUC Krapinsko-zagorske i Sisačko-moslavačke županije.

- Sredinom 2008. počinju raz-govori o nastavku održavanja prometnica za te investitore, što

Posljednjih nekoliko godina dosta je uloženo u obnavlja-nje opreme i voznog parka, a nabava nove mehanizacije bit će završena iduće godine. Uz dva kamiona (dvo i četvero osovinca) te jednog valjka, planira se kupiti i nekoliko specijalnih strojeva - cestovnog vozila i čistilice, dva rovokopača (kombinirke), roto-posipača za kamione, točkastih bagera (za zemljane radove te košnju granja) kao i vozila ‘za ophodnju’ U planu je također gradnja kontejnerskog cestov-nog stacionara u Velikoj Gorici, na ulazu u Okuje. Županijske ceste trenutno zapošljavaju 270 radnika.

Obnova mehanizacije

U redovitu djelatnost Županij-skih cesta spada i zimska služ-ba, koja je u pripravnosti od 15. studenog do kraja ožujka. Mnogi zimsku službu prozi-vaju zbog neučinkovitosti, no Lazarin ističe da se (prema pravilniku) prometnice ne čiste dok snijeg pada, nego tek prestankom padalina. Prioritet su prilazi školama, zdravstvenim ustanovama, važnim javnim objektima, autobusnim stajalištima te nadvožnjaci.

Zimska služba

bi osiguralo egzistenciju tvrtki za narednih četiri do pet godina - kaže Franjo Lazarin, direktor ŽC-a.

Radovi izvanrednog održavanja dodjeljuju se javnim natječajem. Tako su ove godine Županijske ceste dobile samo trećinu poslova

od ŽUC-a Zagrebačke županije. - Postoje naznake da bi se sta-

nje moglo promijeniti novim Za-konom o javnoj nabavi. Naime, on bi omogućio investitoru da trgovačkom društvu u svom vla-sništvu direktno dodijeli poslove koji su u opisu njegova djelo-vanja. Tako bi Županija preko ŽUC-a mogla dodijeliti poslove pojačanog održavanja našoj tvrt-ki, čime bi već na početku godine imali siguran posao - kaže Laza-rin dodajući da je 2007. bila izni-mno teška.

- S ozbiljnijim radovima smo počeli tek početkom rujna, a do kraja godine trebamo odraditi još 15.000 tona asfalta.

Ukoliko nas posluži vrijeme, sve ćemo obaviti u ugovorenom roku, a ako ne - pričekat ćemo proljeće.

Najznačajniji posao koji su Županijske ceste dobile u ovoj godini jest gradnja industrijske ceste u Poslovnoj zoni

Sveta Helena, vrijedan 12

milijuna kuna

Ž

Preko ŽUC-a se ostvaruje 30 posto prihodaFranjo Lazarin

9

PROMET

Naknada za uporabu cesta Ovogodišnjim proračunom ŽUC-a, koji se najviše puni od godišnje naknade za uporabu javnih cesta (koja se plaća kod registracije motornih i priključ-nih vozila) planirano je u redovito održavanje žu-panijskih cesta uložiti 28 milijuna kuna, dok je za izvanredno održavanje županijskih cesta predviđe-

no 21,3 milijuna, a lokalnih cesta 10 milijuna kuna. Za izradu idejnih i glavnih projekata te naknadu za korištenje zemljišta kod rekonstrukcije i građenja planirano je 920 tisuća, a za proširenje cesta i no-gostupa, semaforizaciju raskrižja te gradnju i proši-renje mostova 3,2 milijuna kuna.

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE

Obnova mostova i cestovnih propusta

Mostovi su uglavnom preuski, a nekima je oštećena i nosiva konstrukcijaupan Stjepan Kožić, pročelnik Uprav-noga odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Nenad Babić, ravnatelj

Županijske uprave za ceste Zdenko Majzec i direktor Županijskih cesta Franjo Lazarin, obišli su sredinom listopada most na županij-skoj cesti Gornja Drenova-Blaškovec-Lužan, kojega je, zbog gustoće prometa, bilo neop-hodno proširiti. Obišli su i mostove na cesti Nespeš-Donje Psarjevo koje je ŽUC obnovio početkom godine. U županiji ima oko 1200 mostova i propusta čija se oštećenja kreću od 30 do gotovo 100 posto.

- Uglavnom su preuski, a na nekima je doš-lo i do osjetnijih oštećenja nosive konstrukcije - rekao je župan, dodajući da nije zadovoljan

ni stanjem kolnika županijskih cesta. Od uku-pno 1522 kilometra županijskih i lokalnih pro-metnica, o kojima brine Županijska uprava za ceste (ŽUC), nužno je obnoviti gotovo tisuću kilometara. Ceste u županiji, zbog premalo novca kojega prihoduje ŽUC, u iznimno su lošem stanju.

- Prosječni godišnji dnevni promet na našim cestama tri je puta veći od hrvatskog prosjeka, ali to na žalost nije kriterij za dodjelu novca - rekao je Zdenko Majzec, ravnatelj ŽUC-a. Župan Kožić je dodao da je nužna promjena zakona prema kojemu Hrvatskim cestama, od 60 lipa koliko se izdvaja iz cijene litre benzina, pripada 50 lipa, a svim županijskim upravama u državi (zajedno!) samo 10 lipa.

- U državi je 21.000 kilometara županijskih i lokalnih cesta i svega 7.000 državnih cesta. Slažem se da državne ceste trebaju imati bolji i kvalitetniji standard, ali ne na štetu žu-panijskih i lokalnih prometnica - napomenuo je župan. Istaknuo je da u pojačano održava-nje cesta, iz proračunskih sredstava, ulažu i Županija i jedinice lokalne samouprave.

Pojačano održavanje

Studija Instituta građevinar-stva Hrvatske, izrađena prije sedam godina, pokazala je da u sanaciju prometnica treba uložiti oko 400 milijuna kuna te još 150 milijuna kuna godišnje za njihovo redovito i izvanredno održavanje. Međutim, godišnji proračun ŽUC-a od svega 78 milijuna kuna dovoljan je tek za ob-novu pedesetak kilometara kolnika. Tijekom proteklih devet godina, otkako su zakonom osnovane županijske uprave za ceste, u našoj je županiji obnovljeno oko petsto kilo-metara kolnika, za što se ŽUC i kreditno zadužio.

Godišnje se obnovi 50 kilometara kolnika

Gusti promet zahtijeva proširenje mostova

Obnovljeni most na cesti Nespeš-Donje Psarjevo

Ž

10

POLJOPRIVREDA

Kupnja natjecateljskih plugova Županijskoj udruzi orača Poglavarstvo je odobrilo 40.000 kuna za kupnju natjecateljskih plugova. Udruga će ih koristiti za edukaciju svojih članova kako bi na dr-žavnom i međunarodnim natjecanjima ostvarili što bolje rezultate, ali imali i što veće prinose na poljoprivrednim površinama svojih obiteljskih gospodarstava. U Uprav-

nom odjelu za poljoprivredu kažu da je donacija od izni-mne koristi za razvoj i unapređenje ratarstva, odnosno cjelovitog ruralnog prostora. Udruga orača Zagrebačke županije osnovana je u veljači ove godine u Vrbovcu, a njezini su članovi sudjelovali u rujnu na 5. natjecanju orača Republike Hrvatske održanom u Čemincu.

SPORTSKI I REKREACIJSKI RIBOLOV

Čišćenje ribolovnih jezeraportsko ribolovno društvo “Sloga” iz Orešja dobilo je župa-

nijsku donaciju za održavanje jezera, 490.000 kuna. Na javni natječaj, na kojega su se mogle javiti sve udruge koje se bave sportskim ribolovom i ostvaru-ju pravo na ribolovno područje površine od 30 do 50 hektara, a okupljaju najmanje sto članovi i imaju izrađen projekt za odr-žavanje jezera, javilo se samo ŠRD “Sloga”.

- Jezera su bogatstvo naše županije, a njihovo održavanje je važna biološka i ekološka mjera. Njome se jezera čiste od mulja i vegetacije koja šteti ri-bljem fondu te negativno utječe na kvalitetu okolnih i podze-mnih voda - kaže pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičko-vić. Dodaje da je uloga jezera višeznačna - i u gospodarskom i turističkom smislu te da se nji-hovim redovitim održavanjem oplemenjuje krajobraz.

- Poštivanjem Ribolovno-gospodarske osnove, poglavito kod intenzivnog sportskog i

IZASLANSTVO LOVAČKOG SAVEZA NA P

“Lovstvo je speOdlični rezultati ostvareni su u lovnom

streljaštvu i lovnoj kinologiji

Aktivnosti lovaca sufi nanciraju se s 1,1 milijun kuna

zaslanstvo Lovačkog saveza Zagrebačke žu-panije, u koji je udru-

ženo osam lovnih ureda, s preko četiri tisuće lovaca, pobliže je krajem listopada - na prijemu kod župana i njegova zamjenika - upoznato sa subvencijama i do-nacijama za razvoj i unapređenje lovstva. Županija, na čijem je po-dručju 69 zajedničkih i 14 držav-nih lovišta, sufi nancira aktivnosti lovozakupnika, odnosno konce-sionara lovišta s 1,1 milijun kuna. Potiče se unos u lovišta pernate divljači (fazana i trčke) te zeca, sufi nancira premija osi-guranja lovišta (za štete na div-ljači i od divljači) te suzbijanje bjesnoće, odnosno odstrel lisica. Sufi nancira se i izrada lovnogos-podarske osnove, lovno streljaš-tvo, osposobljavanje lovačkih pasa, dokumentacija za gradnju

i adaptaciju objekata za obradu i čuvanje mesa divljači (projektna dokumentacija te ishođenje lo-kacijske i građevinske dozvole) te sama gradnja takvih objekata, kao i ishođenje dokumentacije za gradnju i adaptaciju postojećih lovačkih domova. Županija će Lovačkom savezu pomoći i kup-nju hidrostatske vage s priborom za ocjenjivanje trofeja divljači. Natječaj za dodjelu subvencija, odnosno donacija, otvoren je do

30. studenog. - Prepoznali

smo važnost lov-stva kao speci-fi čne gospodar-ske grane koja,

osim zaštite i očuvanja biološke raznolikosti te ekološke ravnote-že, potiče i razvoj gospodarskih djelatnosti. Na području županije je ustanovljeno 69 zajedničkih lovišta. Za neka su utvrđene i usklađene granice, a za neka je taj postupak u tijeku. Uvjeren

Županija će pomoći kupnju hidrostatske vage Sufi nancira se izrad

IRedovitim održavanjem jezera oplemenjuje se krajobraz

rekreacijskog ribolova, čišće-nje jezera je obveza ribolovnih udruga. Međutim, zbog visokih troškova održavanja udruge ta-kve aktivnosti, često ne mogu same fi nancirati - pojašnjava Kraljičković. Dodaje da je odr-žavanje jezera važan preduvjet za brži gospodarski razvoj ri-bolova i ribolovnog turizma u županiji.

Š

Ovlaštenici ribolovnog prava maksimalno su mogli dobiti 490.000 kuna

11

POLJOPRIVREDA

Klonska selekcija kraljevinePrvi dio Projekta klonske selekcije kraljevine, koji pro-vode stručnjaci zagrebačkog Agronomskog fakulteta, predstavljen je 18. listopada u vinotočju obitelji Željka Kosa u Hrnjancu. Dosad je projekt, rečeno je, polučio očekivane rezultate. - Tri kolekcije VF klonskih kandidata mogu od 2009. po-

služiti za proizvodnju VF sadnica kategorije “standard”. Te će godine biti i podignut, a od 2010. i umatičen nasad kraljevine kategorije “predosnovni” kao jezgra buduće proizvodnje selekcioniranih bezvirusnih loznih cijepo-va. Prve CM lozne cijepove bit će moguće proizvoditi od 2011. - rečeno je.

RIJEMU KOD ŽUPANA I NJEGOVA ZAMJENIKA

ecifi čna gospodarska grana”

Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, kaže da novac za poticanje lovstva osiguravaju sami lovci, koji za korištenje lovišta plaćaju koncesiju. - Dio tog novca uplaćuje se u županijski proračun, a Županija ga raznim programima poticanja vraća lovcima - kaže Kraljičković. Dodaje da lovci moraju održavati matični fond divljači, a posebno važnim ističe provedbu projekta gradnje objekata za obradu i skladištenje mesa. - Zakonima o lovstvu i veterinarstvu propisano je da divljač nakon odstre-la podliježe veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli. Rasjecanje, obrada i skladištenje mesa moguća je samo u registriranim objektima, kakvih zasad nema na području županije. Stoga su lovci prisiljeni odvoziti odstrijeljenu divljač u susjedne županije, a to im povećava troškove - napominje Kraljičković.

Matični fond divljači

Na državnom prvenstvu u lovnom streljaštvu, odr-žanom u Bzenici, ekipa Lovačkog saveza Zagrebačke županije (Dražen Božić, Ivan Šušnić, Davor Garašić, Ivan Vinković, Ivan Đuretić i Ivan Majetić) osvojila je prvo mjesto u disciplini “trap”. Pojedinačno, naslov prvaka države ponio je Dražen Božić. - Ne bismo uspjeli bez sloge i međusobna povjerenja - kaže voditelj ekipe Franjo Garašić. Lovci su bili uspješni i na državnom prvenstvu u lovnoj kinologiji u Zelendvoru. Ne-nad Bačurin i Drago Kosovec osvojili su (ekipno) prvo mje-sto u radu s kontinentalnim ptičarima, a ekipa Lovačkog saveza (u kojoj su uz Bačurina bili Ivan Gligora, Zoran Postić i Vladimir Jagatić) prvo mje-sto u Kupu sv. Huberta. - Okosnicu državne reprezen-tacije u kinologiji čine lovci iz naše županije. Nismo velika, ali smo iznimno skladna eki-pa. Ponos županije! - kaže Ba-čurin, čiji su psi dosad osvojili više od pedeset nacionalnih i internacionalnih titula.

Božić najbolji strijelac

sam da će naša suradnja pridoni-jeti općem gospodarskom razvit-ku županije, osobito u ruralnom prostoru, i obogatiti njezinu turi-stičku ponudu - čestitajući lovci-ma blagdan sv. Huberta, njihova zaštitnika, istaknuo je župan Stje-pan Kožić.

Cana Vladimira Jagatića, Avar Nenada Bačurina i Rambo Drage Kosovca

da lovnogospodarske osnove

Dražen Božić

12

POLJOPRIVREDA

Ladašiću tri zlatna priznanja U sklopu 9. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza u Re-publici Hrvatskoj, održana je 25. i 26. listopada u Topli-cama Sveti Martin na Muri 8. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Obitelj Marijana Ladašića iz Stankova, člana Udruge uzgajivača koza i ovaca Zagrebačke žu-panije, osvojila je tri zlatna priznanja za kakvoću kozjeg

sira - kuhani, kuhani s vlascem i dimljeni, te brončano priznanje za polutvrdi sir. Tvrtka “Ambient park” osvojila je zlatno priznanje za polutvrdi kojzi sir s tartufi ma, dok su Sanja i Ivan Grčević iz Gradeca Pokupskog primili sre-brna priznanja za kozji sir i sir s dodatkom nevena, te brončano priznanje za dimljeni kozji sir.

DISTRIBUTIVNI CENTAR ZA VOĆE I POVRĆE

Izrada studije opravdanosti gradnje hladnjače

Za osnutak tvrtke postoji interes Zadruge “Zagrebački voćnjaci”, Županije i Grada Velike Goricesklopu projekta Stvaranje marke jabuka Zagrebačke županije izradit će se studija opravdanosti organiziranja tvrtke za gradnju

i upravljanje distributivnim centrom za voće i povr-će. Za osnutak takve tvrtke postoji interes Zadruge “Zagrebački voć-njaci”, Županije i Grada Velike Gorice.

Organiziranjem voćara u za-drugu (osnovanu lani) stvorene su organizacijske pretpostavke za širenje proizvodnje koju trenutno najviše sputava nedostatak skla-dišnih i distributivnih kapaciteta. Vlada RH dala je zadruzi u koncesiju, s pravom gradnje, pet hektara zemljišta u poslovnoj zoni Rakitovec u Velikoj Go-rici. Na tom bi se zemljištu, nakon što se za to utvrdi

opravdanost sa stajališta postojeće i potencijalne pro-izvodnje, trebao graditi distributivni centar za voće i povrće. Studiju će izraditi Agronomski fakultet za-grebačkog Sveučilišta. Zagrebačka županija je vode-

ća hrvatska županija u proizvodnji voća i povrća, s izvanrednim po-tencijalima za njezino povećanje.

U zadrugu “Zagrebački voćnjaci” udruženo je tridesetak proizvođača - obiteljskih seljačkih gospodarsta-va i pravnih osoba - koji zajedno imaju oko 180 hektara voćnjaka, najviše (80 posto) jabuka. Zadruga

je za svoje članove organizirala zajedničko čuvanje jabuka u ULO hladnjačama, a sva jabuka iz lanjskog uroda prodana je trgovačkim lancima na zagrebač-kom području.

U sklopu projekta Stvaranje marke jabuke Zagrebačke županije provode se potrebna istraživanja za pozicioni-ranje novog proizvoda na tržištu i određivanje ciljane potrošačke skupi-ne. Odredit će se, među ostalim, ime i vizualni identitet nove tržne mar-ke, oblik i vrsta pakiranja te njezino označavanje. S ciljem poboljšanja proizvodnje planira se uvesti sustav integrirane proizvodnje jabuke te predložiti sustav kon-trole njezine kvalitete - od voćnog stabla do trgovačke police.

Vizualni identitet

Županijska marka jabuke proizvodit će se isključivo prema pravilima integri-rane proizvodnje. To je ‘ekonomična proizvodnja voća visoke kakvoće koja daje prednost ekološki sigurnijim metodama, bez neželjenih (štetnih) utjecaja primjene zaštitnih sredstava’. U EU je integri-rana proizvodnja predu-vjet za dobivanje poticaja po proizvodnoj površini.

Integrirana proizvodnja

Jabuka iz lanjskog uroda prodana je trgovačkim lancimaStudiju će izraditi Agronomski fakultet

U zadrugu “Zagre-bački voćnjaci” udruženo je trideset proizvođača koji zajedno imaju 180 hektara voćnjaka

U

13

ŠKOLSTVO

Nova osmogodišnja školaInicijativom Općine Brdovec pokrenut je postupak izdvajanja PŠ “Brdovec” iz sastava OŠ “Antuna Augu-stinčića” u samostalnu ustanovu. Odluku o osnivanju nove osmogodišnje škole donijela je 15. listopada Skupština Zagrebačke županije. Osnovnu školu “Antuna Augustinčića” trenutno po-

hađa 353 učenika s područja Brdovca, a zbog prirasta stanovništva taj se broj stalno povećava. Inicijativa za osnivanje nove škole pokrenuta je zbog nedostatnog, a time i neodgovarajućeg prostora u matičnoj školi te visokih troškova prijevoza. U novoj školi nastavu će u 16 razrednih odjela pohađati 480 učenika.

PRIPREME ZA JEDNOSMJENSKU NASTAVU

Gradnja novih i dogradnja postojećih objekata

Izrađena je studija o stanju i potrebama školskog prostora

SUFINANCIRANJE JAVNOG PRIJEVOZA

Svima omogućiti jedake uvjete školovanja Od lani se, s 50 posto cijene kar-

te, sufi nancira javni prijevoz učeni-cima srednjih škola.

- Želimo što većem broju uče-nika omogući uspješno stjecanje srednjoškolskog obrazovanja, te tako pridonijeti porastu broja obra-zovanih osoba kao osnovnog pre-duvjeta za brži razvoj regije - kaže Mirjana Mataušić-Pišl, zamjenica župana.

- U prošloj školskoj godini sub-

vencijom je bilo obuhvaćeno de-vet tisuća srednjoškolaca za što se mjesečno izdvajalo milijun kuna. Prijevoz su, u rasponu od 5 do 50 posto, sufi nancirali također župa-nijski gradovi i općine.

U ovoj školskoj godini sufi nan-ciramo prijevoz učenika od drugog do četvrtog razreda, te onih učenika prvog razreda koji nisu obuhvaćeni Odlukom ministarstva o kriteriji-ma i načinu fi nanciranja troškova

prijevoza. Kako bismo osigurali ravnomjerne uvjete svim učenici-ma, nastavili smo subvencionirati prijevoz učenicima prvih razreda koji pohađaju školu u mjestu njiho-va prebivališta. Iako učenici prvih razreda čine oko 25 posto ukupnog broja svih srednjoškolaca, troškovi prijevoza nisu proporcionalno ma-nji. Županija ove jeseni izdvaja za subvencije oko 850.000 kuna mje-sečno - kaže zamjenica župana.Dr. Mirjana Mataušić-Pišl

ijekom zadnjih šest godina Županija je, uz decentrali-zirana, izdvajala znatna vla-

stita proračunska sredstva za dograd-nju, odnosno gradnju novih škola i dvorana.

- Sagrađeno je 27 novih objekata, osnovnih i srednjih škola, odnosno dvorana u što je uloženo više od 168 milijuna kuna - kaže Mirjana Mata-ušić-Pišl, zamjenica župana. Dodaje da je u obnove, adaptacije, rekon-strukcije i kupnju potrebne školske opreme uloženo dodatnih 25 miliju-na kuna.

- Više smo nego zadovoljni. U na-rednom razdoblju planira se dovrši-ti, odnosno početi graditi 16 novih objekata za što smo osigurali vlastita proračunska sredstva, odnosno sred-stva Europske investicijske banke i kredita Svjetske banke te jedinica lo-kalne samouprave (koje će sufi nan-

TOsim škole u Gradecu, koja se u potpunosti gradi sredstvima županijskog proračuna, Županija s 50 posto sufi nancira gradnju sportske dvorane SŠ Jastre-barsko te rekonstrukciju i dogradnju sportske dvorane SŠ “Milke Trnine” u Križu. Do kraja godine bit će dogra-đeno i 600 četvornih metara učionica za stručnu nastavu u SŠ “Ivana Šveara” u Ivanić- Gradu, a uskoro počinje i gradnja osnovne škole u Dugom Selu. Sredinom ovog mjeseca otvaraju se ponude za gradnju sportske dvorane u Šenkovcu i rekonstrukciju poda u dvorani velikogorič-kih srednjih škola.

Sufi nanciranje radova

cirati radove). Desetak škola planiramo graditi prema mode-lu javno-privatnog partnerstva - dodaje zamjenica župana.

Zbog dugogodišnjeg nedostat-nog ulaganja u školske objekte Županija je dala izraditi Studiju o stanju i potrebama školskog

prostora, koja će biti osnova za daljnje planiranje i ulaganja u objekte školstva.

- Ona će odrediti i prioritete kako bi u što kraćem roku omo-gućili jednosmjenski rad svim osnovnim školama - ističe Mir-jana Mataušić-Pišl.

Gradi se sportska dvorana u Jaski

14

VIJESTI PRIJEM ZA BRONČANE SAMOBORSKE KARATISTE

“Pridonijeli ste afi rmaciji županije i hrvatskog sporta”

rvatski karate reprezentativci, Samoborci Maja

Lenard i Matej Tomazin osvojili su brončane meda-lje na 5. svjetskom kadet-skom prvenstvu, održanom od 19. do 21. listopada u Istanbulu. Tim su ih povo-dom, početkom studeno-ga, primili župan Stjepan Kožić i njegova zamjenica Mirjana Mataušić-Pišl.

Maja je učenica trećeg razreda samoborske Eko-nomske škole, a Matej trećeg razreda zagrebačke Športske gimnazije. Obo-je su, već desetak godina, članovi karate kluba “Sa-mobor-Anindol”. Uručiv-ši im prigodne poklone (športsku odjeću) župan je istaknuo da su osvajanjem

Dan FarkaševcaProslavi Dana Općine Farkaše-vac, 19. listopada, prisustvovali su župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik Josip Jambrač. Žu-pan je tom prigodom otvorio novouređeni poštanski ured u prizemlju općinske zgrade, u koji je uloženo 200.000 kuna. Za ozbiljniji razvoj, rečeno je za proslave, Farkaševcu nedosta-je javni vodoopskrbni sustav. Naime, Farkaševac je jedna od šest općina na istoku županije koja nema riješenu vodoopskr-bu. Stoga stanovnici tog kraja puno očekuju od projekta vo-doopskrbe istočnog dijela žu-panije, odnosno nove tvrtke ”Vodoopskrba i odvodnja“.

EU fondoviU suradnji s Hrvatskom udru-gom poslodavaca - Centrom za europske predpristupne procese, Upravni odjel za gos-podarstvo organizirao je kra-jem listopada u Samoboru dvodnevnu radionicu “EU fon-dovi: Mogućnosti za jedinice lokalne samouprave i poslovni sektor”. Radionica je bila nami-jenjena predstavnicima jedi-nica lokalne i regionalne sa-mouprave te malim i srednjim poduzetnicima. Sudionici su upoznati s mogućnostima ula-ganja u okviru ‘otvorenih’ te nadolazaćih natječaja i pro-grama Europske unije. Upo-znati su i s razvojnom strate-gijom Zagrebačke županije te dosadašnjim iskustvima iz SA-PARD programa. Educirani su o javnoj nabavi po pravilima PRAG-a te kako odabrati od-govarajuće osoblje za pripre-mu programa koji će kandidi-rati za novac EU fondova.

Regionalni razvojU organizaciji Korejske zakla-de za industrijsku tehnologi-ju, koja djeluje u sklopu ko-rejskog Ministarstva trgovine, industrije i energije, predstav-nici korejskih regionalnih i dr-žavnih ureda, građanskih ino-vativnih i gospodarstvenih organizacija te lokalnih razvoj-nih agencija posjetili su 19. li-stopada Regionalnu razvojnu agenciju Zagrebačke župani-je. S regionalnim razvojem i županijskom razvojnom stra-tegijom goste su upoznali Zlatko Herček, direktor župa-nijske RRA-e, i Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo.

medalja, u konkurenciji 1100 natjecatelja iz osam-desetak država, pridonijeli afi rmaciji hrvatskog sporta i Zagrebačke županije.

- Vaša su odličja rezul-

tat napornog treniranja, svakodnevnog odricanja i ljubavi prema sportu - re-kao je župan dodajući da je Zagrebačka županija pre-ma visini ulaganja u sport

među prve tri u državi. - Posebnu pažnju posve-

ćujemo gradnji sportskih dvorana, čime podižemo uvjete za razvoj sporta - dodao je.

Marijan Jurić, predsjed-nik županijske Zajednice športskih udruga i saveza, zahvalivši na prijemu, re-kao je da Županija “ne po-država sport samo deklara-tivno”, već u njega ulaže i značajna sredstva. Također je dodao da mladi sportaši ne bi mogli ostvarivati vr-hunske rezulatate bez po-moći roditelja.

- Sretni smo što imamo ovakvog župana, ne po-dilazimo vam, ali znamo koliko ulažete u sport. Mladim sportašima ovakvi prijemi puno znače, oni su podstrek za daljni rad. Ka-rate je popularan sport i u županiji ima još kandidata za svjetske medalje - rekao je Darko Šimunec, jedan od trenera karatista.

H

Govornička škola Od 3. do 11. studenog u Mli-nima je, u organizaciji Odje-la za fonetiku Hrvatskog fi lo-loškog društva i Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor-ta, održana 30. govornička škola. Sudjelovalo je i šeste-ro učenika iz naše županije - Nikolina Krupljanić iz SŠ “Ban Josip Jelačić” (Zaprešić), Tea Majić iz SŠ Vrbovec, Patrici-ja Matijašec iz SŠ Dragutina Stražimira (Sveti Ivan Zelina), Jelena Mihmić iz Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske ško-le Samobor, Mihaela Jurčić iz Gimnazije Velika Gorica i Ma-tija Peček iz Ekonomske škole Velika Gorica. Njihove troško-ve (smještaj, hranu i školari-nu) fi nancirala je Županija s 1.950 kuna po polazniku. Do-sad je govorničku školu, koja se uglavnom organizira u pri-morskim gradovima, poha-đalo više od 3500 hrvatskih srednjoškolaca.

Ravnopravnost spolovaPovjerenstvo za ravnoprav-nost spolova usvojilo je, na sjednici 12. studenog, lokalni program obilježavanja Naci-onalne kampanje borbe pro-tiv obiteljskog nasilja nad že-nama. Jedna od osnovnih zadaća bit će podizanje svije-sti o ravnopravnosti spolova i edukacija mladih te senzibi-liziranje javnosti za ovu pro-blematiku. Hrvatska se pridru-žila kampanji Vijeća EU u borbi protiv nasilja nad ženama te je osnovala Odbor za proved-bu nacionalne kampanje. Na-cionalna strategija sadrži mje-re koje bi se trebale provoditi i na lokalnoj razini.

Medalje su osvojene u konkurenciji 1100 natjecatelja

15

Tijekom transnaci-onalne konferencije “Lokalna strategija upravljanja i korištenja zemljišta sukladno pro-tokolu iz Kyota” koja se u susjednoj Sloveni-ji (u Ljubljani) održala 19. listopada, Mirjana Mataušić-Pišl, zamje-nica župana, potpisala je u ime Zagrebačke županije sporazum o priključenju projektu “Carbon Pro - Bilanci-ranje ugljika i novi alati u gospodarenju prirod-nim resursima sukladni Kyotskom protokolu”. Riječ je o projektu u okviru Interreg IIIB CADSES-a koji ve-ćim dijelom fi nancira Europska komisija, a

među 9 partnera iz 6 europskih zemalja nala-zi se i Šumarski institut Jastrebarsko. Sporazum se odnosi na aktivnosti i daljnje promicanje važnosti gospodarenja poljoprivrednim i šum-skim zemljištem sa sta-jališta lokalnih uprava. Njegov je cilj prikupiti,

analizirati te lokalnim upravama približiti naj-bolja iskustva i praksu gospodarenja poljo-privrednim i šumskim sustavima koji promiču primjenu sporazuma iz Kyota. Sporazum su također potpisali Grad Zagreb i Krapinsko-za-gorska županija.

VIJESTIGOSPODARENJE ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM

Primjena sporazuma iz Kyota

U ime Županije sporazum je potpisala dr. Mirjana Mataušić-Pišl

IMENOVANO POVJERENSTVO

Projekt gradnje poslovne zgradeU sklo pu budućeg naselja

u zagrebačkoj Kajzerici pred-viđena je, na raskrižju Cimer-manove i Remetinečke ceste (u blizini remetinečkog roto-ra) gradnja poslovne zgrade Zagrebačke županije. Pogla-varstvo je imenovalo Povje-renstvo za praćenje projekta te gradnje. Naime, dosadašnje aktivnosti oko rješavanja imo-vinsko-pravnih odnosa nisu se odvijale željenom dinamikom, pa župan Stjepan Kožić kaže da se imenovanjem povjeren-stva želi ubrzati posao, odno-sno odlučiti “kakav kompleks graditi”.

Urbanističkim planom mo-guće je u tom prostoru graditi zgradu sa 17 katova, što osjet-no nadmašuje potrebe Župa-nije. Županija u tom prostoru ima dvije parcele ukupne povr-šine 4,8 tisuća četvornih meta-ra između kojih se nalazi ma-nja parcela u vlasništvu Grada Zagreba, na kojoj je stambena

zgrada sa sedam stanova u etažnom vlasništvu. U Župa-niji se, dodaje župan, već duže vrijeme razmišlja o vlastitoj poslovnoj zgradi koja bi se gradila prema modelu javno-privatnog partnerstva i u kojoj bi bile smještene sve službe Poglavarstva i Skupštine te žu-panijskih tvrtki i ustanova.

Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvao, kaže da se radi o zahtjevnom projektu “za kojega će se morati izraditi pri-jedlog provedbenog plana te utvrditi koje aktivnosti i u ko-jem roku realizirati”.

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU

“Preuzimanje” 55 djelatnikaPredstavnici županijskih

gradova i općina razgovarali su sa županom Stjepanom Kožićem o provedbi Zako-na o prostornom uređenju i gradnji kojim poslovi izda-vanja lokacijskih i građe-vinskih dozvola prelaze u nadležnost županija i velikih gradova. Županija i njezina dva velika grada, Velika Gorica i Samobor, trebaju od 1. siječnja 2008. preuzeti 55 zaposlenika te predme-te, uredsku opremu i arhivu Ureda državne uprave.

- Prema prvim izračuni-ma za ustrojavanje novog Upravnog odjela (za pro-storno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša) potrebno je osigurati 20 milijuna kuna - objasnio je župan, dodajući da se nada da će uspješnom radu odjela pridonijeti i lo-

kalna samouprava, odnosno sredine u kojima će biti us-postavljene njegove isposta-ve.

Ponovno je država decen-tralizirala poslove i obveze, ali ne i potreban novac za njihovu provedbu.

- Neadekvatna kvalifi ka-cija djelatnika i nedostatak poslovnog prostora samo su neki od problema koji prate provedu ovog zakona - istaknuo je župan, no una-toč tome, najavio je da će se zakonski rokovi poštivati, a djelatnici preuzeti s 1. siječ-njom iduće godine.

Sudionici sastanka uka-zali su na potrebu dodatnog zapošljavanja visokoobrazo-vanih djelatnika te napome-nuli da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se riješili nagomilani predmeti.

MAGISTRALNI CJEVOVOD

Precrpna stanica Ivanić-GradPoglavarstvo je, na sjednici 8.

studenog, prihvatilo zaključak o kupnji oranice u katastarskoj opći-ni Kloštar Ivanić (ukupne površine 1271 četvorni metar) na kojoj će se graditi precrpna stanica Ivanić-Grad na magistralnom cjevovodu Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad. Dio je to osnovnog dobavnog su-stava kojim se rješava problem opskrbe vodom u istočnom dijelu županije. Za gradnju magistralnog cjevovoda od Sesvetskog Kra-

ljevca do Ivanić-Grada, koji će uz Županiju fi nancirati Hrvatske vode, izrađen je glavni i izvedbeni projekt te dobivena lokacijska do-zvola.

- Precrpna stanica na tom cjevo-vodu omogućit će uvođenje vode u vodoopskrbni sustav Ivanić- Grad, a kupnjom nekretnine poči-nje izrada potrebne dokumentacije za njezinu gradnju - pojasnio je Nenad Babić, pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu.

Pročelnici Ana Marin, Miroslav Burić i Nenad Babić

Anđela Crikveni i Lazar Grujić

16

MANIFESTACIJE

KRUNIDBA VINSKE KRALJICE I OTVARANJE PRVE BOCE MARKE VINA PORTUGIZA

Promicateljica vina - najbDozvolu za prodaju portugisca, kao zaštićene robne marke Zagrebačke županije dobilo je 18 p

andra Jerković iz Ivanić-Grada, najbolja studentica generacije zagrebačkog Me-dicinskog fakulteta (s prosjekom ocje-

na 5,0!), okrunjena je druge subote u studenom novom, šestom u nizu, vinskom kraljicom Zagre-bačke županije.

- Presretna sam! Super se osjećam! Jedva če-kam da me nazovu i kažu što trebam raditi - ko-mentirala je Sandra.

- Ponosim se krunom i činjenicom da sam po-bijedila na izboru znanja, a ne ljepote. Temeljito sam se pripremala, proučila dvije knjige (“Veli-ka knjiga o vinu” i “Vino od A-Ž”) i vjerovala u uspjeh. Također sam ponosna što sam najbolja

studentica generacije na medicini, za što ću sredi-nom prosinca primiti dekanovu nagradu - dodala je Sandra. Njezina prva zadaća nakon krunidbe bilo je kušanje, a potom i ‘stručna ocjena’ mladog vina Portugizac Plešivica. Dozvolu za prodaju tog vina, kao zaštićene robne marke, dobilo je ove je-seni 18 plešivičkih vinara - Josip i Robert Braje, Katica Celić, Dragutin Ciban, Velimir Jagunić, Ivica Jurkovac, Velimir Korak, Josip Lacković, Ante Ledić, Vladimir Majcenović, Mladina, Mili-voj Pavlečić, PZ Plešivica, Prva plešivičko-okić-ka vinogradarska zadruga iz Gornjeg Desinca, Drago i Krešimir Režek, Franjo Stanišić i Zdenko Vučinić.

- Osmi puta za redom otvaramo bocu mladog vina, a šesti puta krunimno vinsku kraljicu. To su vrlo važni događaji za hrvatsko vinarstvo, budući da smo i druge potaknuli da krenu našim putem. I dalje ćemo ustrajati u organiziranju proizvođača i inzistiranju na kakvoći njihovih proizvoda. Stva-rat ćemo i nove robne marke - rekao je Josip Kra-ljičković, županijski pročelnik za poljoprivredu, dodajući da su i ovogodišnji portugizac i vinska kraljica - iznadprosječni! Kakvoću portugisca je hvalila i Stanka Herjavec sa zagrebačkog Agro-nomskog fakulteta, rekavši da mu je boja živa, rubinsko crvena, da je skladnog sastava (alkohola i kiselosti) i mekanih tanina.

Prof. dr. Stanka Herjavec

Ovo bi se vino, s obzirom na harmoničan sastav, mekoću tanina i rubinsku boju, trebalo zvati “rujnim vinom” Zagre-bačke županije

REKLI SU

Robert Brkić, enolog Mladine

Iznimno dobra godina odrazila se i na kakvoću portugisca. Dobili smo vino lijepih boja, snažne strukture i izraženih aroma.

Robert Braje, predsjednik

Kluba prijatelja dobroga vina Portugizac je fantastičan, ne može mu se naći mana! Dobro je što se promovira u centru Zagreba.

Bivše kraljice i njihove prve pratilje nosile su modele Modne kuće “Zelinka”

Dr. Stanka Herjavec u društvu enologa Drage Režeka i njegove supruge Dragice

Enolog Mladine Robert Brkić s vinskom kraljicom i njezinom prvom pratiljom Suzanom Studen

Proizvođač portugisca Zdenko Vučnić

S

17

MANIFESTACIJE

AC PLEŠIVICA

bolja studentica medicine plešivičkih vinara

Uzor smo drugim županijamaznimno sam ponosan što je naša županija po mnogo čemu prva u državi, posebno po stva-ranju robnih marki, odnosno ‘brendiranju’ po-

ljoprivrednih proizvoda. Veseli što drugi slijede naše pri-mjere - rekao je Božidar Pankretić, koji je prisustvovao krunidbi svih šest vinskih kraljica, a ovogodišnjoj je uru-čio ‘kraljevsku’ lentu. Panketić je dodao da hrvatsko selo zadnjih pola stoljeća demografski nazaduje, a gospodar-ski i infrastrukturno zaostaje za gradskim sredinama. - U našim se selima zatvaraju škole, nema kanalizacije, kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja, ne ulaže se u jav-ni prijevoz, ceste su loše, manjkave su zdravstvene i soci-jalne usluge. Problem je što nikad nismo imali vlastitu ra-

zvojnu politiku, osim tijekom kratkog razdoblja Banovine Hrvatske i pokušaja u koalicijskoj vlasti. Sada ponovo že-limo pokrenuti razvitak hrvatskog sela, zadržati postoje-će stanovnike i privući nove, stvoriti od sela mjesto po-željno za život i rad - istaknuo je Pankretić, dodajući da politika treba stvoriti uvjete za dugoročno održivu poljo-privredu. - To je skup i dugotrajan proces, ali to je cijena opstanka sela, ravnomjernog razvitka države i očuvanja hrvatskog identiteta. Naše strateško opredjeljenje mora biti proi-zvodnja posebno vrijednih proizvoda, kako to čini Zagre-bačka županija, koji će seljačkim gospodarstvima osigu-rati opstanak na globalnom tržištu - dodao je.

Zavirila bi Ivana Vidaković u nje-govu dušu, osjetila je okusom i mirisom. O vinu, kaže, želi puno naučiti. Iako iz Dugog Sela, na izboru je predstavljala vrboveč-ku Udrugu vinogradara i vinara. Zapela je tek na predikatima, no komisiji dovoljno! Nikoli-na Grđan je pred diplomom agronomije. S roditeljima radi na obiteljskom ribnjaku, a ove je jeseni prvi puta preuzela i brigu o bačvi s četristotinjak litara vina - miješanih sorata iz Vukomerič-kih gorica. - Od nekud se mora početi - reći će Nikolina. Suzanu Studen je, uz stručna, dopalo i pitanje po-ljoprivredna pročelnika Kraljič-kovića (predsjednika ocjenjivač-kog suda) što misli o braku. - Ljubav je poštovanje, a o braku kad za to budem spremna - snašla se Suzana, čiji otac nema vinograda, ali kupuje grožđe i proizvodi vino za obiteljski stol. Suzana je, nakon zbrajanja bo-dova, ponijela titulu prve pratilje vinske kraljice za 2008.

“I vino ima dušu”

PROIZVODNJA ‘POSEBNO VRIJEDNIH PROIZVODA’Mr. sc. Božidar Pankretić i

Sandra Jerković

Maja Slugečić je iz obitelji koja njeguje vinogradarsko-vinarsku tradiciju, iako trenutno nema značajniju proizvodnju. I ona je, kao uostalom i druge kandidat-kinje, za ukidanje 0,0 promila alkohola u krvi. - Vino je individualno, profi nje-no piće u kojemu čovjek treba uživati - napomenula je Maja. - Ako se umjereno konzumira, vino je lijek! U njemu je petnaest vitamina koji sprečavaju ate-rosklerozu - odlučno je ocjenji-vačkom sudu poručila Sandra Jerković, buduća liječnica, narednih godinu dana promica-teljica županijskih vina.

I

18

ZDRAVSTVO

Gradnja novih soba u NaftalanuSpecijalna bolnica za medicinsku rehabilita-ciju “Naftalan” u Ivanić-Gradu zbog sve veće potražnje kroničnih kožnih i reumatskih bolesnika proširuje smještajne kapacitete. Lani je, sufi nanciranjem Županije, počela nadogradnja još jednog (šestog) kata bol-

nice. Gradnja se odvija u tri etape, a kada bude gotova, kapacitet “Naftalana” će biti povećan za 24 kreveta uređenih u sobama s četiri zvijezdice. Trenutno u Naftalanu ima 111 kreveta. Investicija se cijeni na 8 miliju-na kuna.

PRIZNANJA VIŠESTRUKIM DARIVATELJIMA

Darovana krv spašava životepovodu Dana darivatelja krvi, 25. listopada, Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije organiziralo je u restoranu “Phoenix” u Sta-

rom Čiću tradicionalno okupljanje višestrukih dariva-telja. Tom je prigodom 160 osoba primilo priznanja - srebrnjake i zlatnike za 50, 75, 100, 125 i 150 puta darovanu krv. Priznanja su dodijeljena i obiteljima u kojima ima više davatelja te osobama koje, zbog godi-na života, više ne mogu darivati krv.

- Ovo je prilika da znakom pažnje zahvalimo lju-dima izuzetno plemenite duše za njihov humani čin kojim, darujući dio sebe, spašavaju živote nepoznatih primatelja - istaknuo je župan Stjepan Kožić. Dodao je da bi, uz aktivnosti kojima se pomaže rad županijske i gradskih organizacija Crvenog križa, broj dobrovolj-nih darivatelja uskoro mogao biti puno veći.

Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije djelu-je deset godina. Štefi ca Kamenarić Filipović, njegova predsjednica, kaže da je lani u Hrvatskoj prikupljeno oko 130.000 doza krvi, od toga preko 9.000 u Zagre-bačkoj županiji. Krv se daruje tijekom organiziranih akcija Crvenog križa ili svakodnevno u Zavodu za transfuzijsku medicinu. Muškarci je mogu darivati svaka tri, a žene svaka četiri mjeseca. Darivatelj krvi

staničnim separatorom (način uzimanja samo određe-nih sastojaka aparatom, dok se ostatak krvi vraća u organizam) mogu darivati trombocite do 12 puta go-dišnje, a plazmu do 25 puta. Iako su sve krvne grupe jednako vrijedne, najrjeđa je, pa time i najtraženija AB Rh negativna.

Marko Bilan-đija je krv po-čeo darivati još u srednjoj školi, čim je navršio 18 godina, a do danas je to učinio više

od 150 puta. - Zanimljivo je da sam u početku sudjelovao u akcijama Crvenog križa, zajedno s prijateljima, “čisto iz fore”. No, s godinama se razvila svijest da tako pomažem ljudima i spašavam njihove živote. Kako zdravlje nikada nije bilo prepreka, nastavljam s tom humanom ge-stom sve dok godine budu dopu-štale. Tek mi je 56, pa pred sobom imam još dosta vremena - kaže Bilandžija.

“Želim pomoći ljudima”

Krv može darivati sva-ki čovjek do-brog zdrav-lja, starosti od 18 do 65 godina. Stje-pan Laljak uskoro navr-

šava gornju, zakonom određenu dobnu granicu te stoga, nakon 90 darivanja, to više ne može činiti.- Odlično se osjećam, nemam problema sa zdravljem! Poslao sam pismeni zahtjev Ministar-stvu za promjenom te zakonske odredbe, jer godine ne bi smjele biti prepreka humanosti. Čuo sam da su najavljene odre-đene promjene kojima bi starije osobe i dalje mogle sudjelovati u akcijama, ali isključivo u Zavodu za transfuzijsku medicinu - kaže Laljak.

“Neću prestati”

Na sto stanovnika županije krv daruje njih troje, a najbolji prosjek je u Ivanić-Gradu gdje na sto stanovnika krv daruje njih sedmero

Lani je u županiji prikupljeno 9.000 doza krvi

U

KOLIKO LJUDI DARUJE KRV?

ŠvicarskaFrancuskaFinska

NorveškaIrskaNizozemska

BelgijaŠvedskaŠpanjolska

SADDanskaHrvatska

ZEMLJA ZEMLJA ZEMLJA ZEMLJA%9,78,17,4

%4,84,64,6

%5,94,91,5

%6,16,63,8

19

ZDRAVSTVO

Dom za starije osobePri kraju je izrada tehničke dokumentacije te usko-ro počinje rekonstrukcija dijela Učeničkog doma u Ivanić-Gradu u kojemu će se urediti Dom za starije i nemoćne osobe. Radi se o ustanovi socijalne skr-bi, u vlasništvu Županije, kapaciteta 110 korisnika. Adaptacija prostora, temeljem ugovora sklopljenog

s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, fi -nancirat će se sredstvima programa “Integralni razvoj lokalne zajednice EIB II”. Od ukupno potrebnih 12,2 milijuna kuna Ministar-stvo će osigurati 60 posto, Zagrebačka županija 30, a Ivanić-Grad 10 posto.

UDRUGA EDUKACIJOM PROTIV RAKA DOJKE DOBILA DONACIJU EU KOMISIJE

Nužna je prevencija i ispravni samopregled

Ultrazvučno se planira pregledati tisuću žena i obaviti 4.500 mamografskih pregledadruga “Edukacijom pro-tiv raka dojke” Zagre-bačke županije jedina je

udruga s područja županije koja je prošla na natječaju EU komi-sije i dobila 219.336,56 eura iz programa “CARDS 2004”. Dobi-venom donacijom, u sklopu pro-jekta “Misli na sebe - samo rano otkriveni rak dojke uspješno se liječi”, planira se do lipnja 2009. ultrazvučno pregledati tisuću žena u dobi od 30 do 39 godina te oba-viti 4.500 mamografskih pregleda žena starosti od 40 do 49 godina. Žene se, prije svega, želi upozoriti na porast broja oboljelih te na važ-nost prevencije i ispravnog samo-pregleda, čemu će ih podučavati 13 obučenih trenera.

Udruga educira i djevojke za-vršnih razreda srednjih škola, a u planu je i tiskanje deset tisuća edukativnih brošura te organizira-nje osam javnih foruma.

U pet i pol godina djelovanja Udruge, 13.271 žena snimljena je mamografom, 934 ultrazvučno, obavljeno je 2.915 snimanja gu-stoće kostiju denzitometrom, 50 punkcija, 322 žene upućene su u Centar za bolesti dojke, a educira-no je oko 8000 žena. Sredstvima iz programa “CARDS 2004”, od

Mjesec listopad je bio posvećen borbi protiv raka dojke, bolesti koja svake godine ‘odnese’ oko 900 života. Broj oboljelih puno je veći, oko 2600 žena godišnje. Usprkos napretku u dijagnostici i terapiji, smrt-nost je i dalje u porastu. No, ukoliko se rak dojke otkrije na vrijeme, u početnom stadiju, u većini slučajeva je izlječiv. Mjesec borbe protiv raka dojke obilježen je s nekoliko događanja pod zajedničkim sloganom “Korak ispred”. Prigodno ga je obilježila i Udruga “Edukacijom protiv raka dojke” Zagrebačke županije. Među ostalim organizirala je u Velikoj Gorici tribinu “Rak dojke - korak ispred”. Vodili su je stručnjaci Instituta za tumore - dr. Petar Nola i dr. Rudolf Tomek. Sudionice su upoznate s važnošću pravovremenog otkrivanja i dijagnosticiranja tumora u izlječivom stadiju te moguć-nostima i načinima liječenja.

“Korak ispred”

Prve subote u listopadu obilježen je u Velikoj Gorici Dan ružičaste vrpce - huma-nitarna akcija čiji je osnovni cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke. Već tradicionalno, povorka žena je noseći ružičaste vrpce (simbol borbe protiv raka) prošetala gradom s prigod-nim transparentima kojima je upozorila na opasnost od ove opake bolesti, kao i na važnost brige o vlastitom zdravlju. Akciji su se, osim članica Udruge, pridružile i žene iz javnog, kulturnog i društvenog života.

Dan ružičaste vrpce

početka rujna ove godine obavlje-ne su 203 mamografi je, 103 ultra-zvučna snimanja, 7 nalaza poslano je na daljnju obradu, a 356 žena educirano je o ispravnom samo-pregledu.

U

“Misli na sebe”

Od karcinoma dojke u Hrvatskoj oboli gotovo svaka 11. žena

Rak dojke najčešći je oblik smrtnosti žena u Hrvatskoj u dobi od 35 do 39 godina

20

ZDRAVSTVO

Smanjenje dostupnosti drogaZavodu za javno zdravstvo, za provedbu Progra-ma mjera smanjenja dostupnosti opojnih droga, Poglavarstvo je odobrilo 50.000 kuna. Program, koji obuhvaća nekoliko etapa, provodit će Služ-ba za prevencju ovisnosti u suradnji s MUP-om. Među ostalim, procjenit će se trenutna situacija

ovisnosti u županiji te organizirati preventivne radionice za odrasle i edukacija djece i mladih. Poglavarstvo je dalo suglasnost na Izmjene i do-pune Statuta Zavoda za javno zdravstvo, kojim se proširuju njegove djelatnost na poslove zaštite na radu i zaštite od buke.

PRENAMJENA PROSTORA DOMA ZDRAVLJA

Adaptacija zgrade laboratorija Dugo SeloDugoselski Centar za socijalnu skrb uskoro će

dobiti novi prostorZagrebačka županija, Ministar-

stvo zdravstva i socijalne skrbi i županijski Dom zdravlja potpisat će sporazum o reguliranju me-đusobnih odnosa oko smještaja Centra za socijalnu skrb Dugo Selo u prostorije zgrade labora-torija Doma zdravlja. Temeljem ovog sporazuma, prostor zgrade laboratorija uredit će i adaptirati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi koje će, kao osnivač dugo-selskog Centra za socijalnu skrb,

snositi i troškove investicijskog te tekućeg odražavanja objekta. Županijski Dom zdravlja se ob-vezuje prostor, ukupne površine 235 četvornih metara, ustupiti Centru za socijalnu skrb na ne-određeno vrijeme i bez naknade. Ministarstvo će se uknjižiti kao suvlasnik zgrade laboratorija, a točan omjer vlasništva odredit će se nakon što bude poznat ukupan iznos sredstava uloženih u adap-taciju.

Prijedlog odluke o adaptaciji, odnosno prenamjeni postojeće zgrade laboratorija u prostor koji će koristiti dugoselski Centar za socijalnu skrb, našao se i na dnevnom redu sjednice Vlade Republike Hrvat-ske, održane 4. svibanja u Zaprešiću.

Sjednica Vlade

POMOĆ ALERGIČNIM OSOBAMA

Mjerenje koncentracije peludiZavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije ugovorio je isporuku,

montažu i puštanje u rad tri uzorkivača peludi - spora s pripadajućom opremom. Iako tijekom sljedeće godina Zavod za javno zdravstvo pla-nira postaviti ovakve mjerne uređaje u svim županijskim gradovima, uzorkivači peludi zasad su postavljeni na Vatrogasnom domu u Velikoj Gorici, na zgradi Doma zdravlja u Samoboru te zgradi “Naftalana” u Ivanić-Gradu. Poglavarstvo je za tu namjenu rebalansom ovogodiš-njega proračuna odobrilo 150.000 kuna. Koncentracija peludi mjerit će se za cvatnje korova, drveća i trava. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u zraku određuje se tzv. alergijski semafor koji će se objavljivati u medijima te na Internetu, što će posebno koristiti osoba-ma sklonim alergijama

Nabavljeni uzorkivači su marke Burkard w/7. Uređaj usisava 10 litara zraka u minuti. Pelud i spore se lijepe na prozirnu traku koja je pričvršćena na bubanj. Od sakupljenih uzoraka utvrđuje se pomoću svjetlosnog mikroskopa vrsta i broj peludnih zrnaca u pro-stornom metru atmosferskog zraka.

Metodologija mjerenja

Alergija može uzrokovati astmu

Stari laborotorij

21

DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

ZDRAVSTVO

Sanacija ambulanti Uređene su ambulante Budinjak (Ispostava Samobor) i Kupljenovo (Ispostava Zaprešić), a uskoro počinju rado-vi u ambulanti Rugvica. Također, uređeni su nogostup i parkiralište Doma zdravlja u Ivanić-Gradu. U tijeku je izmjena sjevernog pročelja laboratorija i RTG-a u Sa-moboru, dok se u ambulanti Črnkovec radi na obnovi

staze, ulaza i stubišta, odnosno postavljaju se rampe za invalidne osobe. Osim u Črnkovcu, rampa za invalide postavlja se u još dvije ambulante velikogoričke ispo-stave - Mraclinu i Velikoj Mlaki, te u područnoj ambu-lanti Farkaševac (Ispostava Vrbovec). U tijeku je i plino-fi kacija Ispostave Jastrebarsko.

Informatizacija primarne zdravstvene zaštite

Proces spajanja na centralni zdravstveni informatički sustav CEZIH PZZ počeo je nabavom računalne opreme za 23 ambulante

doba komunikacije preko Interneta, kada su infor-macije brzo i lako dostu-

pne, nužno je uvesti i promjene u rad zdravstvenih službi. Odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi počela je informatizacija pri-marne zdravstvene zaštite i spajanje na centralni zdravstveni informatič-ki sustav - CEZIH PZZ. U ordinaci-je se uvodi mrežni računalni sustav s ciljem povećanja ‘protočnosti’ pacijenata. Računala će postati mje-sto pohrane podataka o svakom pa-cijentu te će, primjerice, izdavanje uputnica i recepata biti znatno ubr-

zano. Ujedno, zdravstveni djelatnici će se rasteretiti papirologije te pre-piske s HZZO-om i Ministarstvom zdravstva, jer program u budućno-sti predviđa izravno naručivanje pacijenata (iz ordinacije) na spe-cijalističke preglede. No, da bi se priključile na sustav CEZIH PZZ, ordinacije moraju biti opremljene certifi ciranim softverom te odgova-rajućom informatičkom opremom i komunikacijskom vezom. Stoga su u svim ambulantama županijskog Doma zdravlja pojačane telefonske centrale te nabavljena nova računal-na oprema vrijedna 190.000 kuna.

Sustav CEZIH PZZ zasad obuhvaća samo primarnu zdravstvenu djelatnost, a

nakon toga dolaze na red stomatološke, pedijatrijske te specijalističke ordinacije

U skladu s odlukom o informatizaciji primarne zdravstvene zaštite kupljeno je 26

računala, 28 monitora i 33 printera

Za kvalitetnu primarnu zaštitu, pravovre-meno dijagnosticiranje bolesti i odgovara-juće liječenje, vrhunska medicinska oprema je od izuzetne važnosti. Iako je skupa, nabava najsuvremenije medicinske opreme dostupne na tržištu jedan je od prioriteta županijskoga Doma zdravlja, doznajemo od Nade Mihordin, njegove ravnateljice.- Oko 200.000 kuna vrijednost je novog agregata kojeg je dobio Vrbovec, a nova RTG cijev za ispostavu Samobor koštala je

120 tisuća kuna. Za ginekološke ambulante u Velikoj Gorici i Jastre-barskom nabavljeni su novi stolovi, a gorička i samoborska isposta-va dobile su i ID kameru koja omogućava upisivanje imena pacijenta na rendgenskoj snimci - kaže ravnateljica Mihordin. Velikogorička služba hitne medicinske pomoći ‘bogatija’ je i za defi -brilator, što će pridonijeti kvalitetnijoj reanimaciji bolesnika koji su doživjeli zastoj disanja ili rada srca. - Po jedno patronažno vozilo dobile su ispostave Jastrebarsko i Zaprešić, a uređaje za zubnu tehniku vrijedne 150 tisuća kuna Ivanić-Grad i Velika Gorica - dodaje ravnateljica.

Kupnja nove opreme

Nada Mihordin

U

22

MANIFESTACIJE

ODRŽANA 10. ŽUPANIJSKA I 5. DRŽAVNA IZLOŽBA AUTOHTONIH PASMINA KONJA I KONJ

Očuvanje ‘izvornPomaže se uzgoj hrvatskog posavca i hladnokrvnja

udruge koje okupljaju njihove uzg

Najljepšu konjsku zapregu, po odluci posjetitelja, imao je Josip Humljan iz Dubrovčaka Lijevog, a po odluci stručnog suda Mijo Brleković iz Ljubljanice. Humljan je u zapregu upregnuo dva hrvatska posavca, Gidrana i Rička, a Brleković, također posavce, Bubisa i Cvetka. Najljepšim konjem proglašen je Jablan (hrvatski posavac) Zvonka Pavlića, a najljepšim kobilama Biba (hrvatski posavac) Josipa Fiolića i Lasta (hrvatski hladnokrvnjak) Ivana Kosara.

Gidran i Ričko upregnuti u najljepšu zapregu

loštar Ivanić je 20. listo-pada bio domaćin 10. županijske i 5. državne

izložbe autohtonih pasmina ko-nja i konjskih zaprega. Županija potiče uzgoj hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka, a do-nacije ostvaruju i tri udruge koje okupljaju njihove uzgajivače.

Rudolf Hršak iz Cerja uzgaja osam hladnokrvnjaka, a ima i ko-bilu hrvatskog posavca. S uzgo-jom je počeo prije osam godina, kaže - zbog ljubavi! Konji su ti-jekom većeg dijela godine na slo-bodnoj ispaši na ‘pašniku’ iza obi-teljske kuće, na površini od oko 5 hektara. Hršak je predsjednik Konjogojske udruge “Vrbovec”,

koja ima stotinjak konja, od toga sedamdesetak grla dviju autohto-nih pasmina.

- Ima nas tridesetak, a uzgajamo i sportske konje - kaže Hršak čiji su članovi za izložbu ‘uredili’ ko-bile Sivu i Cvetu te šestomjesečno ždrebe Fridu.

- Našom inicijativom, prije pet godina, županijska izložba prera-sla je u državnu. U tom se vreme-nu povećao broj autohtonih grla konja, pa ih danas u županiji ima petstotinjak. Po rasplodnom žen-skom grlu (kobili) Županija go-dišnje isplaćuje 300 kuna poticaja, a po licenciranom pastuhu hrvat-skog posavca i hrvatskog hlad-nokrvnjaka tisuću kuna - rekao je

Konjska zaprega Mirka Majseca i Davora Barića

Rudolf Hršak s kobilama Sivom i Cvetom i ždrebetom Fridom

U programu je sudjelovao KUD Obreška

Gosti se se vozili u kočijama

K

23

OČUVANJE SELA I NJEGOVE KULTURNE BAŠTINE

Slađana Sesvečanec najuzornija seoska žena

- Izborom najuzornije ne promovira se samo žena, nego i kraj iz kojega dolazi, njegovi običaji i kulturna baština. Promovira se njezin dom i obitelj - napome-nuo je Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu. Posebno je istaknuo podršku koju je priredba imala u vrijeme dok je ministar poljoprivrede bio Božidar Pankretić, koji je i prisustvovao tadašnjim izborima.- ‘Težina’ mjesta iz kojih dolazite (Gaja, u kojemu je rođen narodni tribun Joža Pankretić i Brezarića, rod-nog mjesta blaženoga Alojzija Stepinca) dodatno vas obvezuje da dostojno promovirate svoj kraj, a preko njega i cijelu županiju - poručio je ženama pročelnik Kraljičković.

Promocija kraja i običaja

MANIFESTACIJE

JSKIH ZAPREGA

nih gena’aka, a donacije ostvaruju i gajivače

lađana Sesvečanec iz Gaja, pored Vrbovca, najuzornija je hrvatska

seoska žena za 2007., dok je lentu prve pratilje ponijela Ankica Ste-pinac iz Brezarića, pored Krašića. Izbor je 13. listopada održan u Kapeli (Bjelovarsko-bilogorska županija), a u konkurenciji je bilo 15 žena, iz naše županije njih če-tiri. Uz gospođe Slađanu i Anu na izboru su također sudjelovale Ma-rija Puhak iz Drenja Brdovečkog i Marina Strabić iz Poljane.

- Emocije su se stišale, osje-ćam se sjajno! - kaže najuzornija,

majka sedmogodišnjeg Filipa i tri godine starijeg Ivana. U njezinoj su staji rasplodne krmače, junice, bikovi, desetak muznih krava... Obitelj Sesvečanec obrađuje 15 hektara zemlje (kukuruza, ječma, pšenice, zobi...), ali primarna pro-izvodnja je mlijeko. Godišnje oko 30.000 litara.

- Na selu ima svega, a najviše ‘težačkog’ posla. Olakšali smo ga kupnjom mehanizacije, a još kad bi cijene naših proizvoda bile više... Bilo bi nam puno bo-lje! - kaže Slađana dodajući da je suprug Ivan ponosan na njezinu

titulu, ali i svjestan da će ga sada “dopasti malo više posla”.

Prva pratilja najuzornije, Anki-ca Stepinac, predsjednica je TZ Krašića i voditeljica Doma za socijalnu skrb u Pribiću. Majka je petero djece - blizanaca Gabrijela i Rafaela (4), Viktorije (9), Miha-ela (16) i Domagoja (18).

- Ne slažem se s onima koji kažu da žena treba raditi ‘od ve do ve’ i da uzorna može biti samo ona koja ‘drži’ krave i cijeli dan radi na polju. Na selu danas živi puno obrazovanih žena, koje imaju vre-mena i za sebe - kaže Ankica.

Najuzornija Slađana Sesvečanec i prva pratilja Ankica Stepinac

Obitelj najuzornije obrađuje 15 ha zemlje

Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu. Izložbu je otvorio župan Stjepan Kožić istaknuvši da Županija svojim projektima pri-donosi afi rmaciji i popularizaciji uzgoja konja. Podsjetio je na sub-vencije, poticaje i potpore kojima se pomaže razvoj poljoprivrede.

- U poslijednjih šest godina u subvencije je utrošeno preko 30 milijuna kuna, a trenutno ih kori-sti 11.000 poljoprivrednih gospo-darstava - istaknuo je župan.

Branko Borković, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača ko-nja hrvatski posavac, istaknuo je da je obveza svakog naroda čuvati svoje ‘izvorne gene’ i autohtone pasmine životinja.

Slavicu Sesvečanec i Ankicu Stepinac primio je sredinom listopada župan Stjepan Kožić. Podsjetio je da je izbor najuzornije seoske žene prije sedam godina osmišljen upravo u Zagrebačkoj županiji, u njezinom Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo. - Ponosni smo što će se iz-bor iduće godine ponovno održati u našoj županiji. Želimo da on bude dosad najbolji! Imamo potencijale i kadrove koji to mogu reali-zirati - istaknuo je župan.

Župan primio najuzornije

S

Bogatstvo narodnih nošnji

24

MANIFESTACIJE

U IVANIĆ-GRADU ODRŽA

“Bući d

Bućijadu su organizirali Grad Ivanić-Grad i Eko imanje Masnec iz Trebovca. Obitelj Masnec na 10 hektara uzgaja buće, papriku, te ljekovito i začinsko bilje. - U muškatnoj bundevi je tri puta više betakarotena nego u mrkvi, od agrenta i hokkaido bundeve proizvodimo brašno i prirodni gustin, sijamsku doda-jemo medu, a napolitanu jedemo sirovu - ispričala je Jadranka Masnec. Njezina se obitelj uzgojom bundeva bavi dvadesetak godina. Godišnje sadi petnaestak vrsti koje suši i konzervira te od njih (najbolja je orijentalna bundeva s okusom marelice) priprema i marmelade, a pomiješane sa začinskim biljem (timijanom, majčinom dušicom, chilli paprikom ...) koristi ih kao prirodne dodatke jelima.

Buća i začinsko bilje

GASTRO TJEDAN U VELIKOJ GORICI

Zamamne turopoljske delicije

Potpisana je povelja o prijateljstvu obrtničkih komora Zagreba i Dub-rovačko-neretvanske županije

druženje obrtnika i Turistička za-jednica Velike Gorice - uz potporu Zagrebačke županije, Grada Veli-

ka Gorica i Obrtničke komore Zagreb - or-ganizirali su od 15. do 21. listopada Gastro tjedan, u sklopu kojega je održan 6. gastro Turopolja. Sudjelovali su velikogorički ugo-stitelji, članovi Ceha ugostitelja Zagrebačke županije te gosti s Korčule i Lastova. U ime Županije izlagače i brojne posjetitelje po-zdravila je Palma Klun Posavec, predsjedni-ca Županijske skupštine.

- Želimo da ova manifestacija preraste u državni gastro-fest koji će širiti projekte međusobnog povezivanja. Ovakvim pri-

redbama podržavamo nastojanja da turizam postane sastavni dio gospodarskog razvoja - napomenula je predsjednica Skupštine. Do-dala je da posebno raduje potpisivanja pove-lje o prijateljstvu Obrtničke komore Zagreb i Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, kojom se potiče regionalna gospo-darska suradnja.

U sklopu 6. gastro Turopolja, čijem je otvorenju prisustvovala i zamjenica župana dr. Mirjana Mataušić Pišl, održana je promo-tivna prodaja jabuka, kolača, kestena, licitar-skih i pčelarskih proizvoda te obrtničkih pro-izvoda i suvenira, a biran je i najbolji srneći gulaš.

Učenici Sednje strukovne škole Velika Gorica s učiteljima kuharstva Darkom Štefančićem i Katicom Mirek

Koji su kolači najukusiji?!

Ocjenjivači srnećega gulaša - Berislav Lacković, Branko Ognjenović i Vladimir Šajnović

Josip Kraljičković, Palma Klun Posavec i Krunoslav Pilko

U

25

MANIFESTACIJE

NA TRADICIONALNA BUĆIJADA

ćnica je fina, slasna dovoljno masna”

Prepoznata je autohtonost svakog dijela županije

ela od buće, nepravedno zapo-stavljena na našem jelovniku, kušala su se krajem listopada u

Ivanić-Gradu u sklopu tradicionalne Bućijade. Dvodnevna priredba, pod pokroviteljstvom Županije, okupila je na Trgu Vladimira Nazora te na seoskim imanjima “Kezele” u Šume-čanima i “Janković” u Staroj Marči

brojne posjetitelje, među njima i izlet-nike koji su u Ivanić-Grad iz Zagreba,

došli vlakom “Bućko”. - Prepoznali smo auto-htonost svakog dijela

županije te sustavno pomažemo prired-

be koje pridonose njezinoj ukupnoj turističkoj po-nudi. Bućijada je ekološka,

gospodarska i turistička prired-

ba koja promovira Ivanić-Grad, a preko njega i županiju - otvarajući priredbu istaknula je Palma Klun Posavec, predsjednica Županijske skupštine. Posjetitelji Bućijade mogli su kupiti ulje, sjemenke, rakije, likere, džemove i ma-krobiotičke proizvode od buće, od domaćih te proizvođača iz Austrije, Slovenije i Vojvodine, a Zagrepčane je posebno oduševila domaća (besplatna!) bućnica.

- Prijatelj mi je dao propagandni materijal, lijepo je vrijeme, u mirovini sam i nije me bilo teško nagovoriti da dođem na Bućijadu - ko-mentirala je Nada Jelovčić.

- Bućnica je fi na, slasna i dovoljno masna! - nadovezala se Maja Šeković koja je u Ivanić-Grad također došla na nagovor prijatelja koji su Bućijadu ‘otkrili’ lani.

U sklopu te dvodnevne priredbe, među osta-lim, otvoreno je dječje igralište Bućko (na Žeravincu), održana likovna radionica i ‘mala seoska olimpijada’ s bućama, te predstavljena ponuda “Naftalana”, specijalne bolnice za me-dicinsku rehabilitaciju.

Zvjezdana Marković

Posjetitelji su sa zanimanjem razgledali izložene buće

J

26

DOGAĐAJI

Laneni ručnici u kraljevskim palačamaLaneni ručnk je vrijedan suvenir, izrađen iz čistog la-nena konca, uvršten i u košaricu suvenira Turističke zajednice Zagrebačke županije. Prodaje se u eksklu-zivnim londonskim dućanima, po cijeni od 25 do 50 funti, kao originalni hrvatski proizvod koji u sebi objedinjuje hrvatsku etnografi ju te bogatstvo i umi-

jeće proizvodnje i ukrašavanja narodnog ruha. Ne-davno je tristotinjak lanenih ručnika ivanićgradskih tkalji naručila i belgijska kraljica, a otprije se koriste i na britanskom dvoru. U Londonu će se uskoro moći kupiti i lanene jastučnice, za koje već sada vlada veliko zanimanje.

SIJANJE LANA I NJEGOVA TRADICIJSKA PRERADA

Obnova tekstilnog rukotvorstva na tkalačkom stanu

U promociju proizvoda od lana više bi se trebala uključiti i hrvatska diplomacija

Za tkanje na tkalačkom stanu treba imati puno volje i dosta strpljenja - kaže Janica Kozjak, koja godišnje istka oko dvje-sto lanenih ručnika. Za tkanje jednoga, dodaje, utroši do tri sata. Tkanjem se bavi tridesetak godina, a posao je zavoljela još ‘dok je bila mala’. - Nekada su se u gotovo svakoj kući tkale plahte, jastučnice, vreće, pokrivači za konje.., a danas se time bave samo rijetke žene, u Ivanić-Gradu nas je pet - kaže Jani-ca, a Jadranka Kapitan, tajnica POU Ivanić-Grad, dodaje da tkanje nije lak posao. - Treba sjediti i raditi, a mladi to baš i ne vole - objašnjava Jadranka.

Potrebna je volja i strpljenje

- Kroz projekte koje smo podržali pokušali smo obnoviti proizvodnju lana, odnosno proizvoda od lanenog konca. Nismo uspjeli zainteresirati poljoprivrednike za sadnju te kulture, ali se zato uspješno ra-zvijaju proizvodi od lana. Nekoliko mladih osoba je i diplomiralo na toj problematici, a o tome su napisani i brojni stručni rado-vi. Kroz lan je u dijelu Moslavine, odnosno Posavine, probuđena svijest o vrijednosti tradicijskih zanata i proizvoda - kaže Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu.

Vrijednost tradicijskih zanata

prisutnosti Milke Mesić, supruge predsjednika RH, Marshe Bradtke, supruge američkog veleposlanika

u RH, te predsjednica Županijske i Gradske skupštine, Palme Klun Posavec i Tatjane Ho-ljevac, predstavljen je krajem listopada projekt “Lan i tkanje”. Prije deset godina pokrenuli su ga lady Jadranka Njerš Beresford Peirse i Puč-ko otvoreno učilište Ivanić-Grad, a potom ga je podržala i Zagrebačka županija. Suština pro-jekta jest obnova sijanja lana i njegove tradicij-ske prerade te obnova tekstilnog rukotvorstva tkanjem na tkalačkome stanu.

Dosad je Žup