VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU

OPASNE RADNE TVARI 1

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU

s pravom javnosti

ZAGREB

Priprema ispita:

OPASNE RADNE

TVARI

TEST B

Student:Predava:

Darko PalaiFran Marovi, dipl.ing.

Nastavna godina 1999./2000.

SADRAJ:

21.Podjela opasnih radnih tvari prema odredbama Zakona o zatiti na radu ?

2.Kojim je pravilnikom u nas propisan nain oznaavanja opasnih tvari ?23.Napiite osnovne znakove za opasna svojstva neke tvari. Uz svaku oznaku navedite o kakvom se svojstvu radi ?24.to su S oznake ?35.Na temelju kojeg propisa je utvrena obaveza ispitivanja radnog okolia glede nazonosti po zdravlje tetnih tvari ?46.Kojim su propisom utvrene MDK i KDK ? ?47.Napiite definiciju KDK ?48.Objasnite oznake SENZ i REK ?49.Na koji nain tetne tvari ulaze u ljudski organizam ?410.Princip zatite od djelovanja po zdravlje tetnih tvari ( redoslijed ) ?511.to je LD 50 ?512.Koji su naini tetnog djelovanja ?613.Navedite naine kroninog djelovanja ?614.Kojim je propisom regulirana zatita od tetnog djelovanja azbesta ?615.Obrazloite razliku izmeu reverzibilnog i ireverzibilnog oteenja organizma?616.O emu ovisi tetno djelovanje otapala te navedite neka od najopasnijih otapala ?717.Na koji nain tetno djeluju luine ?718.Zlatna pravila za smanjenje rizika od akcidenta ?719.Napii definiciju rizika ?720.Na koji nain tetne tvari djeluju na nervni sustav ?821.Interakcija tetnih tvari ?822.Koja je najvanija konvencija Meunarodne organizacije rada glede kemikalija?823.to je kemijski sigurnosni list i zbog ega je tako vaan ?824.Kojim je propisima utvrena obveza izrade procjene opasnosti ?925.Koje su najpoznatije metode za procjenu kemijskih rizika?9

pitanja - B

1. Podjela opasnih radnih tvari prema odredbama Zakona o zatiti na radu ?

Prema odredbama Zakona o zatiti na radu opasne radne tvari dijele se na :

1. Po zdravlje tetne

2. Zapaljive

3. Eksplozivne

2. Kojim je pravilnikom u nas propisan nain oznaavanja opasnih tvari ?

Pravilnik o oznaavanju i obiljeavanju otrova koji se stavljaju u promet ( NN 47/99 )

3. Napiite osnovne znakove za opasna svojstva neke tvari. Uz svaku oznaku navedite o kakvom se svojstvu radi ?

1. Jaka otrovnost znak T+

2. Otrovnost znak T3. tetnost znak Xn4. Nagrizajue djelovanje znak C5. Nadraujue djelovanje znak Xi6. Eksplozivnost znak E

7. Oksidativnost znak O8. Vrlo jaka zapaljivost znak F+9. Laka zapaljivost znak F

10. Opasnost po okoli znak N4. to su S oznake ?

Oznake obavijesti odnose se na mjere koje se moraju primijeniti u prometu i pri rukovanju otrovima, a oznaavaju se slovom S i odgovarajuim brojem.

S-1 uvati pod kljuem

S-11 sprijeiti dodir sa zrakom

S-20 pri rukovanju ne jesti i piti

S-32 oprezno rukovati spremnikom

S-36 nositi odgovarajuu zatitnu odjeu

S-58 odloiti kao opasni otpad

5. Na temelju kojeg propisa je utvrena obaveza ispitivanja radnog okolia glede nazonosti po zdravlje tetnih tvari ?

Zakon o zatiti na radu ( NN 59/96 i 94/96 ) lanak 50.

Ispitivanje obaviti u skladu sa Pravilnikom o nainu ispitivanja odreenih sredstva rada i radne okoline te sadraju, obliku i nainu izdavanja isprava ( NN 52/84 )

6. Kojim su propisom utvrene MDK i KDK ? ?

Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biolokim graninim vrijednostima ( NN 92/93 )

7. Napiite definiciju KDK ?

KDK - kratkotrajna dopustiva koncentracija je ona koncentracija tetnih tvari kojoj radnik moe bez opasnosti od oteenja zdravlja biti izloen kroz krae vrijeme. Izloenost KDK moe trajati tijekom 8 sati rada, 4 * 15 minuta. Izmeu dvaju izlaganja mora biti pauza od najmanje 1 h. vrijednost KDK izraava se u ml / m3 ( ppm ) ili mg / m3.

8. Objasnite oznake SENZ i REK ?

SENZ - senzibilizacija

RE-K - resorpcija putem koe

9. Na koji nain tetne tvari ulaze u ljudski organizam ?

Postoji vie naina ulaska kemijskih tvari u organizam a to su:

4. Inhalacija ( udisanje )

5. Apsorpcija ( preko koe i oiju )

6. Ingestija ( jedenje, gutanje )

7. Ostali naini od kojih je najznaajniji preko placente trudnice na dijete u utrobi.

Veina kemijskih tvari koje se koriste mogu biti rasprene u zraku u obliku praine, maglice, dimova, para ili plina tako da u organizam mogu dospjeti udisanjem.

10. Princip zatite od djelovanja po zdravlje tetnih tvari ( redoslijed ) ?

Pri radu sa opasnim radnim tvarima poslodavac je duan u skladu sa lankom 17. Zakona o zatiti na radu ( NN 59/96 i NN 94/93 ) pravila primjenjivati sljedeim redoslijedom :

1. Ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike mogue koristiti zatvorene sustave

2. Ukoliko nije mogue sprijeiti oslobaanje opasnih plinova, para i aerosola, treba ih odvoditi sa mjesta nastanka izvan radnog okolia na nain da ne oneiuje ivotni okoli

3. Ukoliko nije mogue odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka tada je potrebno ograniiti na najmanju moguu mjeru koliinu opasne tvari, broj zaposlenika koji su izloeni djelovanju opasne tvari i vrijeme izlaganja zaposlenika utjecaju opasne tvari.

4. Ako se navedenim pravilima ne moe postii zadovoljavajua zatita, poslodavac mora skrbiti da zaposlenici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste osobna zatitna sredstva.

11. to je LD 50 ?

LD50 je kratica koja oznaava dozu koja ubija 50 % ispitivane populacije. Procjena tetnih uinaka ispituje se u laboratorijima koristei uglavnom takore, mieve i zeeve. Izraava se u miligramima na kilogram tjelesne teine ispitivane ivotinje

( potrebno navesti o kojoj se ivotinji radi ).

12. Koji su naini tetnog djelovanja ?

Naini tetnog djelovanja su :

Akutno kada se nakon kratkotrajnog djelovanja osjeaju posljedice tetnog djelovanja, djelovanje je uzrokovano samo jednim izlaganjem velikoj koliini ili koncentraciji tvari

Kronino djelovanje koje je izazvano ponavljanjem izlaganja to ukljuuje i kanjenje izmeu prvog i drugog izlaganja i pojeve tetnog utjecaja

Lokalno lokalni uinci tetnog djelovanja mogu ukljuivati rane od kiselina i luina ili oteenje plua uslijed udisanja para tetnih plinova

Sistemsko djelovanje koji su zahvaeni unutarnji organi, odn. kada tijelo nakuplja tetne tvari koje zbog toga rezultiraju zdravstvenim problemima.

Reverzibilno djelovanje privremeno djelovanje koje nestaje kada se zaustavi ili prekine izlaganje opasnoj radnoj tvari

Ireverzibilno trajno oteenje organizma

13. Navedite naine kroninog djelovanja ?

Kronino djelovanje je djelovanje izazvano ponavljanjem izlaganja to ukljuuje i kanjenje izmeu prvog izlaganja i pojeve tetnog utjecaja. Djelovanje uzrokovano ponavljanim izlaganjima kemijskoj tvari u duem vremenskom razdoblju. Djelovanje se moe osjetiti tek nakon nekoliko godina izlaganja. Akutna i kronina djelovanja mogu biti reverzibilna nakon to je prestalo izlaganje dotinoj tvari i odgovarajuem lijeenju ili moe rezultirati dugotrajnim ireverzibilnim stanjem.

14. Kojim je propisom regulirana zatita od tetnog djelovanja azbesta ?

Konvencija MOR-a broj 162 o azbestu, 1986 godina

15. Obrazloite razliku izmeu reverzibilnog i ireverzibilnog oteenja organizma?

Oteenje organizma uslijed djelovanja tetnih tvari moe biti reverzibilnio, odnosno privremeno, to znai da ono nestaje ako se zaustavi ili prekine izlaganje tetnoj tvari.

Oteenje organizma uslijed djelovanja tetnih tvari moe biti ireverzibilnio, odnosno trajno.

16. O emu ovisi tetno djelovanje otapala te navedite neka od najopasnijih otapala ?

Rizik po zdravlje ovisi o vremenu izlaganja i koncentraciji para otpala u udahnutom zraku.

Otapala se koriste zbog sposobnosti da otope druge tvari, osobito masti koje su netopive u vodi. Lako su hlapljive i esto se radi o zapaljivim otapalima koje se mogu zapaliti uslijed puenja, zavarivanja ili statikog elektriciteta.

Udisanje je najei nain ulaska para otapala u organizam, ali neke prodiru i kroz kou. Kada su u krvotoku prodiru i do drugih organa.

Rizik po zdravlje ovisi o vremenu izlaganja i koncentraciji para otpala u udahnutom zraku. Mnoga imaju narkotina djelovanja, uzrokuju vrtoglavicu, glavobolju, smanjenje sposobnosti razumijevanja ili umor. Nadrauju kou i sa nje odmauju zatitni sloj. Neka su vrlo opasna za jetru, bubrege, kotanu sr ili ivani sustav.

Neka od najopasnijih su:

benzen C6H6 tetraklorugljik CCl417. Na koji nain tetno djeluju luine ?

Opasnost po zdravlje varira od nagrizajueg do iritirajueg djelovanja zavisno o vrsti i koncentraciji tvari.

Svojstvo nagrizanja odreeno je pH vrijednou koja predstavlja mjeru lunatosti

pH = 14 - vrlo lunato (kaustina soda)

pH = 7 - neutralno (voda)

Luine ili baze su tvari koje se upotrebljavaju za ienje i ispiranje. Postoji odreeno vrijeme dok se ne ponu osjeati posljedice opekline. Akutno su otrovne ako su u koncentriranom obliku. Najee se koristi amonijak, natrijeva luina, kalijeva luina. Reakcija izmeu kiseline i luine naziva se neutralizacija i obino se oslobaa toplina.

18. Zlatna pravila za smanjenje rizika od akcidenta ?

1. Provjeri da li su pakovanja i spremnici u dobrom stanju

2. Opasne kemijske tvari uvaj samo u odgovarajuim spremnicima koji su propisno oznaeni

3. Izbjegavaj da kemijska tvar doe u usta

4. Paljivo radi

5. Budi vrlo temeljit u svezi s odravanjem osobne higijene

19. Napii definiciju rizika ?

Rizik je proraunata vjerojatnost dogaaja koji moe ugroziti ivot, zdravlje, imovinu i okoli.

20. Na koji nain tetne tvari djeluju na nervni sustav ?

Nervni sustav osjetljiv je na kemijske tvari. Do tetnog djelovanja moe doi u samom sredinjem ivanom sustavu ili na ivcima koji vode do njega. Na ivani sustav najvie djeluju organska otapala, ugljini disulfid, iva, olovo, mangan i arsen.

21. Interakcija tetnih tvari ?

uinci istovremenog izlaganja 2 ili vie ORT moe se razlikovati od obinog uinka zbrajanje (1+1=2). Primjer: azbest i puenje - djeluju zajedno. Rizik od razvoja raka plua je 40 puta vei za puaa

ponekad ponitavanje (1+1=0) - protuotrovi

Vezano uz interakciju tetnih tvari potrebno je znati koje se sve tetne tvari koriste u nekom radnom prostoru ili se uskladitavaju i da li su one meusobno inkompatibilne ili ne. opasne tvari mogu procuriti, uzrokovati poar ili oslobaati dimove, plinove ili pare, mogue su burne reakcije kada dvije kemikalije dou u doticaj jedna sa drugom ili ak nastajanje otrovnih plinova. Produkti nastalih reakcija mogu biti opasniji od samih kemikalija jer mogu biti otrovni ili zapaljivi plinovi.

22. Koja je najvanija konvencija Meunarodne organizacije rada glede kemikalija?

Konvencija 170. Meunarodne organizacije rada ( eneva, 25.06.1990 )

23. to je kemijski sigurnosni list i zbog ega je tako vaan ?

Dokument koji sadrava bitne informacije za korisnika glede svojstva kemijske tvari koje su klasificirane kao opasne i naina na kako da ih se upotrebljava sigurno ukljuujui identitet tvari, dobavljaa, klasifikaciju, opasnosti, mjere predostronosti i postupke u sluaju nude.

Vaan je jer daje potpuniju informaciju ili upute glede sigurnosne uporabe ORT :

Identifikacija proizvoda i proizvoaa / dobavlja

Sastav / podaci o sastojcima

Identifikacija opasnosti,

Mjere prve pomoi

Mjere za suzbijanja poara,

Mjere kod sluajnog isputanja,

Rukovanje i skladitenje

Nadzor nad izloenou / osobna zatita

Fizikalna i kemijska svojstva

Stabilnost i reaktivnost

Podaci o toksinosti

Ekoloki podaci

Postupanje sa otpadom,

Podaci o prijevozu,

Podaci o propisima

Ostali podaci.

24. Kojim je propisima utvrena obveza izrade procjene opasnosti ?

Zakon o zatiti na radu ( NN 59/96 i 94/96 )

Pravilnik o izradi procjene opasnosti ( NN 48/97 )

25. Koje su najpoznatije metode za procjenu kemijskih rizika?

AUVA, WKO, SME, BGV, TRGS 440 metoda

AUVA metoda

Temelji se na R oznakama. Procjena se izvodi na sljedei nain :

1. Korak : Odreivanje opasne kemijske tvari

2. Korak : Prikupljanje informacija utvrivanje svojstva kemijske tvari

3. Korak : Prikupljanje informacija utvrivanje uvjeta na radnom mjestu

4. : procjena rizika

5. : utvrivanje mjera

Za procjenu rizika pri koritenju odreene kemijske tvari korist se sljedee tablice :

1. Akutno djelovanje tvari ( Da )

2. Kronino djelovanje tvari ( Dk )

3.. Mogunost oslobaanja u okoli ( Os )

Za utvrivanje uvjeta na radnom mjestu koriste se sljedee tablice :

1. Stanje postrojenja, strojeva i ureaja ( T )

2. Organizacijske mjere ( O )

3. Ljudske pretpostavke ( Lj )

KORITENA LITERATURA:

Fran Marovi, dipl.ing.: Opasne radne tvari, IPROZ, Zagreb, 1999

Pavao Juki, Mario Starevi, Zdravko Nemet : Prirunik za opasne tvari, HVZ, MUP RH, Zagreb, 1996.

PRIPREMU ISPITA IZRADIO:

Darko Palai

MT Tvornica arapa d.d. akovec

Zrinsko frankopanska bb, 40000 akovec

Tel. 040 / 328 055

e-mail: darko.palacic@mtctc.hr

akovec, 2000-06-28

Darko Palai

EMBED CorelDraw.Graphic.7

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

EMBED MSPhotoEd.3

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB DARKO PALAI

_1020139531.bin

_1020139747.bin

_1020139897.bin

_1020140299.bin

_1020139665.bin

_1020139331.bin

_1020139427.bin

_1020138825.bin

_1020139196.bin

_1020077839.bin

_1020138671.bin

_947261393.unknown