organizacija casa za djecu sa mentalnom retardacijom
TRANSCRIPT
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
1/17
16
Sadraj
Sadraj .................................................................................................... 1
Uvod ....................................................................................................... 2
Pisana dnevna priprema za as matematike .................................... 5
Pisana dnevna priprema za as za ovjek i prirode ........................ 10
Literatura ................................................................................................ 17
UVOD
U populaciji djece u osnovnoj koli je 20 do 25% djece sa posebnim odgojnim i
obrazovnim potrebama. Njihove posebne odgojno obrazovne potrebe surasporeene od lakih do jako izraajnih, te od kratkotrajnih do doivotnih. Meu
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
2/17
16
djecu sa posebnim odgojno obrazovnim potrebama ubrajamo djecu sa
poremeajima u mentalnom razvoju, slijepu i slabovidnu djecu, gluhu i nagluhu
djecu, djecu sa poremeajima u govoru, djecu sa poremeajima u kretanju,
dugotrajno bolesnu djecu, djecu sa smetnjama u ponaanju , djecu sa problemima u
uenju, te nadarenu djecu.
U uvodnom delu ukratko emo razjansiti ime mentalne retardacije.
Prema Leksikonu stranih rei i izraza od Radomira Jovanovia, nalazimo da je
retardacija latinska rije i znai oklevanje, usporavanje, zaostajanje, a retardiran je
ovjek koji je zaostao u duevnom i fizikom razvoju u odnosu na normalno
razvijene osobe. Rije mentalan, takoe, nam dolazi iz latinskog jezika i ima sledee
znaenje, koji se tie duha, due, duhovni. Povezano sa mentalan je i mentalnazaostalost koja predstavlja oteenost u razvoju, a postoji i mentalni poremeaj
svi poremeaji ponaanja i psihike strukture, koji menjaju univerzalne osobine
ljudske prirode, obuhvataju psihoze i neuroze ).
S obzirom na sloenost pojma inteligencije, ne iznenauje to nijedna definicija
intelektualne defektnosti, mentalne subnormalnosti ili, kako se najee zove,
mentalne retardacije ne zadovoljava posve. Veina se strunjaka slae da definicija
mentalne retardacije ukljuuje i injenicu da je retardacija stanje koje mora nastupiti
prije zrelosti i da odreeni poremeaji u ponaanju i drugi simptomi koji se vide kodmentalno retardiranih isto tako mogu biti prisutni i u ostalih osoba, bilo djece, bilo
odraslih.
Stupnjevi mentalne retardacije jesu :
- Laka mentalna retardacija
- Umjerena mentalna retardacija
- Tea i teka mentalna retardacija.
Vie panje obratiemo na laku mentalnu retardaciju, jer se tom temom bavi
ovaj seminarski rad.Govorei uopteno o lakoj mentalnoj retardaciji, pojedinci postiu QI od 60/70
do 83/84, a kao odrasli postiu mentalnu dob od 10 do 13 godina. esto ne mogu
postii adekvatnu socijalnu i profesionalnu adaptaciju ako nisu odgovarajue
osposobljeni i nemaju odgovarajue uslove za rad. Veina djece na graninom
stupnju moe se stopiti s prosjenom populacijom, iako se kao odrasli obino
zadravaju na niem socioekonomskom statusu, to najee uslovljava njihovu
deprivirajuu situaciju. Ako se uz granine intelektualne sposobnosti vezuju teke
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
3/17
16
socioekonomske prilike, smetnje u razvoju linosti, cerebralna ili neka druga
oteenja, u interesu je djeteta da se ono ukljui u skupinu hendikepiranih osoba.
Roditelji mentalno retardirane djece takoer mogu biti mentalno retardirane
osobe ili osobe kojima je na drugi nain oteen duevni razvoj. Oni od najranijeg
djetinjstva ne pruaju djetetu adekvatnu njegu, pa djeca esto pobolijevaju. Prehranatakve djece nedostatna je, nestruna, pa su esto pothranjena. Uz to, higijena je slaba,
to pridonosi morbiditetu mentalno retardirane djece. Mentalno nedovoljno razvijena
ili duevno bolesna majka nije sposobna pruiti djetetu svu potrebnu njenost.
Nerijetko su njezini postupci grubi, pokreti nezgrapni, a emocionalnih reakcija
nema, ili su nepotrebno prenaglaene. U takvoj se atmosferi emocionalni razvoj
djeteta odvija usporeno.
I ako roditelji nisu mentalno retardirani ili duevno bolesne osobe, psihiki
razvoj mentalno nedovoljno razvijenog ili invalidnog djeteta moe ipak bitiporemeen. Fiziki izgled oteenog djeteta ne stimulira roditelje. Takvim se djetetom
oevi neto manje bave. Invalidnost djeteta poneki roditelji smatraju sramotom te
dijete iskljuuju iz kontakta sa svojim znancima, ime se za dijete suava krug
usvajanja novih znanja i stjecanja novih emocionalnih iskustava.
Mentalno nedovoljno razvijena djeca teko usvajaju nova znanja, a uz to ne
primjenjuju ve steeno znanje i iskustvo. Dogaa se da se roditelj povue, prestane
dijete uiti nove rijei, ili se obeshrabri pa to ini rijetko, ponestane mu entuzijazma i
ustrajnosti pri navikavanju mentalno nedovoljno razvijenog djeteta na samostalnostu prehrani i higijeni. Uz to, mentalno nedovoljno razvijeno dijete ne daje roditeljima
dovoljno poticaja da se njime bave. Zapostavljanje djeteta uzrok je sve veeg
zaostajanja njegova emocionalnog, intelektualnog i motornog razvoja.
Pojedini roditelji zapostavljaju mentalno nedovoljno razvijeno dijete na raun
zdrave djece u obitelji. Zdravo dijete preferiraju u prehrani, oblaenju, kolovanju i sl.
Time hendikepirano dijete biva i emocionalno uskraeno, pa razvoj njegova karaktera
moe biti pogreno usmjeren. To je razlog netrpeljivosti hendikepiranog djeteta
prema zdravoj djeci i sestrama. Hendikepirano dijete osjea da je suvino inepoeljno, postaje nepovjerljivo, povlai se u sebe ili postaje podmuklo i lukavou
pokuava pribaviti ono to eli. U takvoj situaciji, protrahirane enureze1,
enkompreze2 ili drugi psihogeni fenomeni i bolesti mogu biti sredstvo kojim
1 Eneureza ( grkien u, urou mokraa ),med. nesposobnost zadravanja mokrae zbog slabosti mokranog
mehura; i psih. nesvesno pranjenje mokranog mehura kod dece, najee nono nono mokrenje, uzroci su
najee psihogene prirode. - ( Veliki leksikon stranih rei i izraza Radomir Jovanovi Beograd 2006 )
2 Nekontrolisano isputanje fekalija kod dece; poto deca, uglavnom do druge godine, ue regulaciju stolice, oeukomprezi se moe govoriti tek posle tree godine ivota. - ( Veliki leksikon stranih rei i izraza Radomir
Jovanovi Beograd 2006 )
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
4/17
16
hendikepirano dijete i nesvjesno prisiljava majku da i za njega odvoji vremena, malo
panje i ljubavi.
U radu sa mentalno retardiranom djecom treba imati na umu:1. Rad sa mentalno retardiranom djecom trai veliko strpljenje i ljubav ( mali
koraci veliki uspeh ),
2. Uvek u nastavi koristiti individualan rad prema sposobnostima uenika
( grupni ili frontalni rad sa ovom decom ne daje rezultate ),
3. Miljenje je konkretno,
4. Panja je kratkotrajna,
5. Koncentracija slaba,
6. Volja za rad ( uenje, pisanje idr. ) slaba,7. Emocija postaje ( ele se identificirati s normalnom decom ),
8. Motorika usporena ( u kretnji ) ili hiperaktivni
PISANA DNEVNA PRIPREMA ZA AS MATEMATIKE
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
5/17
16
TEMA: Merenje i mere
JEDINICA: Merenje vremena
Student: Mentor
Admir Idrizi prof. Mr sc ana Baftiri
Prizren 2007
PODACI O ASU:
Redni broj pripreme : 1
Datum: 10.oktobar.2007.godine
Razred i odeljenje: III
Nastavni predmet: Matematika
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
6/17
16
Nastavna tema: Merenje i mere
Nastavna jedinica: Merenje vremena
Ime i prezime nastavnika: prof. Mr sc ana Baftiri
Ime i prezime kandidata: Admir Idrizi
Tip nastavnog asa: obrada novih nastavnih sadraja,utvrivanje
Cilj asa:
Opti ciljevi asa: - osposobljavanje uenika za uoavanje uzajamnih
odnosa vremenskih jedinica,
- osposobljavanje uenika za orjentaciju u vremenu
Razvijanje logikog miljenja.Specifini ciljevi asa: - obnavljanje i proirivanje steenog znanja o
merenju vremena i jedinicama za vreme minut,
as, dan, sedmica; uoavanje odnosa meu njima
- merenje vremena u odnosu na sadanjost
prolost i budunost.
- vebanje u korienju asovnika- vebanje u snalaenju na kalendaru;
- razvijanje sposobnosti uoavanja vremenskih
jedinica i njihovog meusobnog odnosa;
- upoznavanje osnovnih informacionih i
komunikacionih sredstava;
- razvijanje preciznosti, tanosti i urednosti;- razvijanje radoznalosti, interesovanja i
sposobnosti za aktivno upoznavanje
prirodnog i drutvenog okruenja;
- razvijanje odgovornog odnosa prema sebi i
okruenju i uvaavanje drugih;
- razvijanje kolektivnog i takmiarskog duha;
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
7/17
16
- osposobljavanje za samostalno uenje i
pronalaenje informacija
Osnovni zadatak ove teme je da se uenici osposobe
da primenjuju steena znanja o vremenskim
jedinicama.
Specifini zadaci asova: - upoznati uenike na nov i originalan nain sa
karakteristikama svih vremenskih jedinica;
- uoiti njihov uzajamni odnos;
- primeniti znanja o vremenskim jedinicama u
zadacima;- primenjivati pravila pristojnog ponaanja u
komunikaciji sa vrnjacima u grupi;
- razviti interesovanje za samostalno uenje i
pronalaenje informacija;
- istraivati (kroz aktivnosti na asu i u okviru
domaih zadataka);- razviti radoznalost kod uenika
prikupljati materijala za lentu vremena
Nastavne metode: Dijaloka, heuristika, demonstrativno
ilustrativna, analitiko sintetika,
Oblici rada: individualni.
Nastavna sredstva: Potrebni nastavni materijali za asove su: modeli
mehanikih asovnika, kartice (modeli digitalnih
asovnika),depni kalendari, nastavni listii,planirani
sadraj radaaktivnost
nastavnikaaktivnostuenika
planiranovreme u
minutima
metode ioblik rada
nainpraenja
radauenika
oekivaniefekti
Prvi as
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
8/17
16
Uvodnideo
-Podsticajna
poruka-asovniknekad i sad
motivacijauenika,postavljanjepitanja
sluanje,posmatranje,uporeivanje,aktivnouestvovanje ukomunikaci ji,
10 dijaloka,heuristi- ka,demonstra-tivno-ilustrati-vna;fronta-
lni
kroz razgovor motivacija,proirivanjeznanja oasovniku
Glavnideo- Da sepodsetimo (as
i minut)- Podesiasovnik!- Vreme: prepodne, poslepodne- Da sepodsetimo(dan i sedmica)
motivacijauenika,postavljanjepitanja,postavljanje
zadataka
sluanje,posmatranje,uporeivanje,aktivnouestvovanje u
komunikaci-ji,reavanjezadataka
20 dijaloka,heuristi- ka,demonstra-tivno-ilustrati-vna,
analitiko-sintetika;fronta-lni,individu-alni, rad uparu
kroz razgovor,vrednovanjemaktivnostiuenika,provera
obnavljanjeuzajamnihodnosaizmeujedinica za
merenjevremena as,minut, dan,sedmica,primenaznanja
Zavrni
deoIgra
upravljanjeprezentacijom,
davanjeinstrukcija zaigru, davanjedomaegzadatka
posmatranje,uporeivanje,
vrednovanje,komunikacija
15 ilustrati-vna,demonstra-
tivna,nalitiko-sintetika;individualni
vrednovanjemaktivnosti
uenika
osposobljenostza praktinu
primenuznanja,oputanje izadovo-ljstvo
Drugi as
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
9/17
16
Uvodnideo-Igra,-Odreivanjebroja dana umesecupomoustisnute ake
podela kartica,motivacijauenika,postavljanjepitanja,postavljanje
zadataka,demonstriranjeodreivanjabroja dana umesecu
izvlaenjekartica,posmatranje,uporeivanje,sluanje,aktivno
uestvovanje ukomunikaci-ji,odreivanjebroja dana umesecupomoustisnute ake,reavanjezadatka
15 dijaloka,heuristi-ka,demonstra-tivno-ilustrati-vna,alitiko-
sintetika;frontalni,grupni,individualni
kroz razgovor,vrednovanjemaktivnostiuenika,provera
shvatanjeuzajamnogodnosaizmeujedinica zamerenje
vremena sedmice imeseca,primenaznanja
GlavnideoSticanje iprimena znanjao novimvremenskimjedinicama- godina- korienjekalendara- decenija, veki milenijum
postavljanje
pitanja,postavljanjezadataka
sluanje,
posmatranje,uporeivanje,aktivnouestvovanje ukomunikaci-ji,reavanjezadataka,pisanje,korienjekalendara,odgonetanje,rad u grupi
20 heuristi-ka,
demonstra-tivno-ilustrati-vna,nalitiko-sintetika;frontalni,grupni,individu-alni, rad uparu
kroz razgovor,
vrednovanjemaktivnostiuenika,provera
usvajanje
novihpojmova ,shvatanjeuzajamnihodnosaizmeujedinica zamerenjevremena,primenaznanja
Zavrnideo- Merenjevremena uodnosu nasadanjost- prolost ibudunost- Domai
zadatak:1. Istraiva- kizadatak2. Ja pre, jasada, ja posle,(crtanje)
postavljanjepitanja, davanjedomaegzadatka
sluanje,posmatranje,uporeivanje,aktivnouestvovanje ukomunikaciji
10 heuristi-ka,demonstra-tivno-ilustrati-vna,analitiko-sintetika;frontalni
kroz razgovor razumevanjepojmova prolost,sadanjost ibudunost injihovaprimena udomaemzadatku
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
10/17
16
PISANA DNEVNA PRIPREMA ZA AS OVJEK I
PRIRODE
TEMA: Lina higijena
JEDINICA: istoa je pola zdravlja
Slika
Student: Mentor
Admir Idrizi prof. Mr sc ana Baftiri
Prizren 2007
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
11/17
16
PODACI O ASU:
Redni broj pripreme : 1
Datum: 10.oktobar.2007.godine
Razred i odeljenje: III
Nastavni predmet: ovjek i priroda
Nastavna tema: Lina higijena
Nastavna jedinica: istoa je pola zdravlja
Ime i prezime nastavnika: prof. Mr sc ana Baftiri
Ime i prezime kandidata: Admir Idrizi
Tip nastavnog asa: obrada novih nastavnih sadraja,Cilj asa:
Obrazovni : Usvajanje sistema znanja, vetina i navika
Funkcionalni : Steena znanja primeniti u svakodnevnom ivotu
u savremenoj drutvenoj zajednici i pri obavljanju
mnogih profesija,
Vaspitni : Razvijati kod uenika tanost i preciznost u radusvesnu i voljnu koncentraciju panje, odlunost,
istrajnost, strpljenje, istinoljubivost, samokritinost
ili samokritian odnos prema svome radu
Nastavne metode: Dijaloka, heuristika, demonstrativno
ilustrativna, analitiko sintetika,
Oblici rada: individualni.
Nastavna sredstva: Potrebni nastavni materijali za asove su: udbenik,
higijenska sredstva ( pasta za zube, etkica za zube),
slike, nastavni listii,
Organizacija nastavnog asa :
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
12/17
16
Uvodni deo asa ( 10 minuta )
Glavni deo asa ( 20 minuta )
Zavrni deo asa ( 10 minuta ).
UVODNI DEO ASA ( 10 minuta )
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
13/17
16
istoa je pola zdravlja , kae se u narodu. Bez istoe i higijene
ne moe biti ni zdravlja. Ko redovno ne odrava linu higijenu moe da
oboli od oboljenja koe, zuba, unutranjih organa, udova itd. Na primer,
ne iste neoprane ruke mogu da izazovu razne infekcije i druge opasne
bolesti po ivot oveka. uga je samo posledica neredovnog kupanja i
pranja vea. Zato redovno i uredno treba prati ruke, zube, umivati se,
rezati nokte i tako dalje. Najmanje jedanput nedeljno treba se okupati.
Presvlaka treba uvek da bude ista.
GLAVNI DEO ASA ( 20 minuta )
ZATITA TELA
ovekovo zdravlje zavisi i od raznih klimatskih i prirodnih uslova.
Telo se titi obuom i odjeom, pravilnom ishranom i rekreacijom.
Odea moe da bude topla zimska i laka letnja. U delove tople
odee spadaju : zimski kaput, bunda, topli sako, demper, zimske
arape, izme, zimske cipele, al, kapa i drugo. Ova odea nosi se u
poznu jesen, zimi i rano s poetka prolea. U prolee i u jesen nose semantili, laganije izme za blato, kiobran itd.
Leti se obino nose koulje, podvrnutih ili kratkih rukava, sandale,
kratke ili tanke pantalone, bluze i drugo.
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
14/17
16
Ishrana ima veliki znaaj za ljudsko zdravlje. Hrana treba da bude
raznovrsna, uredna i ista. Hranom se obezbeuje utroena energija koja
je neophodna za snagu, rast i razvoj. Jednolina ishrana je veoma opasna
i moe da prouzrokuje razne poremeaje i oboljenja u organizmu.
Raznovrsna ishrana, pored dovoljnih koliina belanevina i ugljenih
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
15/17
16
hidrata, treba da sadri dosta voa i povra jer se na taj nain ovejem
organizmu obezbeuju neophodni vitamini.
Ishrana umnogome zavisi i od naina spremanja. Prvo, hrana treba
da bude ista, da se paljivo pripremi i ne smemo da unitavamo
hranljive sastojke u njoj.
Deca u toku dana treba da imaju do pet obroka hrane. Prvi obrok
treba da bude izmeu 7 i 8 sati, doruak od 9 do 10, ruak od 12 14,
uina od 16 17, i veera izmeu 19 i 20.
Hranu treba jesti polako, dobro je savakati i tek onda gutati. Hleb,
meso, jaja, mleko, preraevine od mleka i mesa uz neophodne minerale i
vitamine obezbeuju normalan rast i razvoj i daju snagu za izvravanje
poslova. Voe i povre uvruju na organizam, zube i poboljavaju vid.
Zato ih treba svakodnevno upotrebljavati. Pre upotrebe svako voe i
povre treba dobro oistiti i oprati, a po potrebi i oljutiti.
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
16/17
16
ZAVRNI DEO ASA ( 10 minuta )
Pitanja :1. Kako treba prati zube?
2. ta je to lina higijena?
3. Kada sve treba prati ruke?
4. Zato se ljudi zaraze?
5. Koju odjeu treba da nosimo zimi?6. Kako hrana utie na zatitu i uvanje organizama?
7. Koliko dnevnih obroka treba da ima dete?
8. Kakvu ulogu igraju voe i povre u uvanju tela?
-
8/14/2019 Organizacija Casa Za Djecu Sa Mentalnom Retardacijom
17/17
LITERATURA
1. ovjek i priroda za III razred osnovne kole, Rasim Bejtullahu
( Pritina 2007 )
2. Matematika za III razred osnovne kole, Ramadan Zejnullahu
( Pritina 2007 )
3. Matematika za III razred, Velimir Sotirovi ( Beograd 2003 )
4. Veliki leksikon stranih rei i izraza Radomir Jovanovi
( Beograd 2006 )
5. Enciklopedija BRITANIKA saeta izdanja
( Politika Beograd 2002 )
6. Internet ( google.com, yahoo.com, wikipedia.org )