1

www.bioenergy4business.eu

Opskrba krutim biogorivom postrojenja srednjih veličina

2

Copyright Bioenergy4Business 2016

Ovaj projekt je financiran pod LCE 14 2014 Support Programme „Market uptake of existing and emerging sustainable bioenergy“, kao dio Obzora 2020, okvirnog programa EC.Sve publikacije ovog projekta odražavaju samo stavove autora. Europska Komisija nije odgovorna za bilo kakvo korištenje pruženih informacija. Članovi konzorcija projekta Bioenergy4Business ne snose nikakvu odgovornost za bilo kakvu štetu, uključujući, bez ograničenja, posebnu, direktnu ili posljedičnu štetu koja može proizaći iz korištenja ovog materijala.

3

Sadržaj

1. Bioenergy4Business 41.1 Projekt 41.2 Perspektivno tržište toplinske energije 41.3 Osnovna pravila isporuke za toplane na biomasu 4

2. Kruta biogoriva 62.1 Razmatrana biomasa 62.2 Porijeklo krute biomase 62.3 Aspekt održivosti 7

3. Proizvodnja biogoriva 83.1 Primjeri opskrbnih lanaca 83.1.1 Materijal na drvnoj bazi-drvna sječka i peleti 83.1.2 Vrsta biomase: stabljike 103.2 Kriteriji kvalitete 12

4. Preporukezaopskrbljivače 144.1 Kako osigurati kvalitetu goriva te troškovnu učinkovitost 144.2 Tehnički zahtjevi na lokaciji postrojenja 164.3 Ugovori o opskrbi biomasom 164.4 Odnosi s javnošću 174.5 Usluge 174.6 Troškovi opskrbe biomasom 18

5. Primjeri najbolje prakse 21

6. Kontakte i reference 22Kontakti 22Reference 22

4

1. Bioenergy4Business

1.1 Projekt

Bioenergy for Business je EU projekt financiran iz programa Obzor 2020, koji podupire i promiče unos krutih biogoriva na perspektivne Europske segmente tržišta toplinske energije. Cilj projekta je povećanje korištenja dostupnih obnovljivih krutih biogoriva umjesto ugljena, nafte i prirodnog plina za grijanje u javnim i komercijalnim sektorima grijanja srednje veličine (>100 kW do nekoliko MW toplinskog opterećenja). Bioenergy4Business fokusira se na kruta biogoriva kao što su nusprodukti iz drvne industrije, šumska drvna sječka, slama, peleti i kruti poljoprivredni otpad korišten u postojećim i novim toplinskim postrojenjima srednje veličine sa ili bez mreže daljinskog grijanja.

1.2 Perspektivno tržište toplinske energije

Među zemljama projektnih partnera identificirani su sljedeći najperspektivnijih segmenti tržišta za toplinu proizvedenu samo korištenjem krutih biogoriva.

1.3 Osnovna pravila isporuke za toplane na biomasu

Isporučitelji biomase se obično suočavaju sa sljedećim izazovima:

Niske cijene nafte i plina smanjuju konkurentnost toplana na biomasu. Pooštravanje graničnih emisija može zahtijevati ili instalaciju precipitatora - odnosno kolektora prašine ili korištenje visokokvalitetnih goriva. Oba rješenja dovode do dodatnih troškova.

• Da bi predstavljao ekonomičnu alternativu, koncept baziran na grijanju na biomasu mora biti vrlo pouzdan, energetski i troškovno učinkovit kao i sama isporuka goriva

• Razvitak tržišta krute biomase u Europskim zemljama članicama koje su napredne u korištenju biomase pokazuje da je uvođenje tehnologija biogrijanja priča o uspjehu. Međutim, postoje zemlje koje ne iskorištavaju (u potpunosti) svoj potencijal održive raspoložive biomase koja bi zamijenila fosilna goriva sa obnovljivima.

5

Potencijalni investitori u toplane na biomasu žele se usredotočiti na svoj osnovni posao i često zahtijevaju cjelovitu uslugu (služba za ugovaranje sa postrojenjima ili služba za povremenu dostavu biomase). Pouzdanost isporuke goriva I korištenje regionalnih goriva je važan faktor za investitora pri donošenju odluka.

• Koncept za dugoročnu brigu treba se razviti već u prvom stupnju planiranja. U tu svrhu, investitori ili projektanti trebali bi kontaktirati isporučitelja biomase u vezi s tehničkim aspektom brze i pouzdane dostave goriva. Planiranje neuspjeha koji uzrokuju problem u dostavi goriva (pristup spremištu goriva, istovar i prosljeđivanje goriva u spremište) može dovesti do značajnog neočekivanog troška za cijeli životni vijek projekta.

• Isporučitelji biomase trebali bi doprinositi svojim iskustvom i znanjem u potpori investitorima i projektantima koji moraju voditi računa o koordinacijskim aspektima projekta, jamčeći nesmetano projektiranje i implementaciju korištenja biomase.

Kako drvna sječka još nema industrijski standard koji jamči ujednačenu kvalitetu goriva i isporuke, različita kvaliteta može dovesti do kvarova, a time i do većih operativnih troškova.

• Sustav spaljivanja drvne sječke je dizajniran samo za određenu propusnost kvalitete goriva. Stoga, gorivo treba biti isporučeno samo s dosljednom kvalitetom. Kvalitetu goriva treba provjeravati operator postrojenja prije prihvaćanja dostave. U slučaju da gorivo ne zadovoljava kriterije kvalitete, mora se odbiti.

• Što je veća kvaliteta dostavljene biomase, uglavnom vezano za vlagu, veličinu čestica

i sadržaju finih čestica i nečistoća, bit će niža cijena izgradnje kotlova na biomasu. Osim veličine čestica (zahtijevaju različite načine dobave goriva) konstantna kvaliteta goriva jedan je od glavnih razloga zašto mali kotlovi na pelete mogu biti jeftiniji od kotlova na drvnu sječku: u ovim slučajevima je moguća standardizacija. Kotlovi na drvnu sječku, osobito oni u kojima se koristi gorivo sa sadržajem vlage preko 50%, imaju značajnije vatrootporne obloge što povećava trošak za kotao.

Neki potencijalni kupci i javnost sumnjaju u isplativost i održivost upotrebe drvne energije.

• Kako često ne postoji pravedan odnos između fosilnih i krutih biogoriva, potonje gorivo trebalo bi dobiti javnu financijsku pomoć. Za postrojenja koja dobivaju poticaje postoji veći interesom. Stoga, nužno je pažljivo planiranje i implementacija projekata s biomasom kako bi se garantiralo korištenje samo održivog biogoriva, informiralo lokalno stanovništvo o projektu i objasnila socijalna, okolišna, klimatska i

6

2.1 Razmatrana biomasa

• drvna sječka• peleti• slama

2.2 Porijeklo krute biomase

Izvori sirovine za proizvodnju krutih goriva:

• Ostaci sa pilane nastali pri preradi drveta iz lokalnih pilana. Udio kore iz listopadnih/crnogoričnih stabala je mali što dopušta korištenje premium drvne sječke. Nadalje, nusprodukti pilane (osobito piljevina i strugotine) se koriste kao sirovina za proizvodnju peleta.

• Trupac kao dio debla, koji se ne koristi za

materijalnu upotrebu zbog malog promjera. Ovaj izvor biomase ima relativno nizak udio kore i iglica.

• Drvni ostataka iz gospodarenja šumama su ostaci iz različitih djelatnosti gospodarenja šumama (njega mladica, stanjivanje ili sječa), koji se ne mogu koristiti za drveni namještaj ili industrijsko drvo, zbog malog promjera, npr. vrhovi stabala i grane drveća. Drvni ostaci obično imaju visok udio kore i iglica/lišća. Stoga, korištenje za industrijsku sječku standardna je varijanta. Samo su neke serije dostupne za premium proizvode.

• Materijal/drvooduređivanjakrajolikanastaje tijekom aktivnosti u području zaštite krajolika i prirode kao i tijekom održavanja vegetacije na rubovima ceste. Drvni ostaci obično imaju veći udio kore, iglica ili lišća.

sigurnosna dobrobit, kao što su regionalna dodana vrijednost, sigurnost energetske opskrbe i zaposlenje, ublažavanje emisija

stakleničkih plinova, te u konačnici osigurao fleksibilan sustav opskrbe energijom.

2. Kruta biogoriva

Sirovina Prosječnisadržajvlage Porijeklo Korišteno za:

Ostaci iz pilane 15 – 50% Regionalne pilaneProizvodnja premium

drvne sječke, peleti

Trupac 20 – 50% Šuma, regionalne pilaneProizvodnja premium

drvne sječke

Šumski ostaci

45 – 55%

30 – 40% ako je ostavljeno

na šumskoj cesti tijekom ljeta

Privatne, općinske i

državne šume

Industrijska drvna sječka

i možda premium drvna

sječkaMaterijal od uređenja

krajolika45 – 60%

Privatne i općinske tvrtke

za uređenje krajolikaIndustrijska drvna sječka

Kulture kratke ophodnje 45 – 55% Kulture kratke ophodnjeIndustrijska drvna sječka i

premium drvna sječka

Peteljkasti materijal 15 – 20% Poljoprivredni nusproduktiPostrojenja sa

spaljivanjem slame

Tablica 1. porijeklo sirovine, karakteristike i oblik korištenja

7

Biogorivo je također često kontaminirano zemljom ili teškim metalima koji su posljedica ispušnih plinova vozila.

• Drvo od kultura kratkih ophodnji (KKO) (uglavnom topola ili vrba) se može koristiti. Ovisno o periodu rasta i periodu ophodnje, može se također koristiti za premium drvnu sječku (napomena: najmanje 5 godina ili promjer debla >10 cm). Drvo iz KKO je također alternativa za proizvodnju peleta.

• Poljoprivredni nusprodukti kao što je slama (peteljke i lišće od ovršenih žitarica, mahunarki, uljarica i vlaknastih biljaka) može imati značajan doprinos održivoj opskrbi energijom.

2.3 Aspekt održivosti

Tržište krute biomase ubrzano raste posljednjih nekoliko godina. Održivi razvoj nije ograničen na ekološka razmatranja. Osim aspekta zaštite okoliša, stvaranje novih radnih mjesta i svjetske ishrane su također važni.

Stoga bi volja za korištenjem biomase za energetske potrebe, vezano i za regionalnu dodanu vrijednost, trebala biti sastavni dio komunikacijske strategije.

Postoje određene polemike oko održivosti bioenergije. Kako bi se održala potražnja za krutom biomasom zabrinutosti ciljne skupine treba rješavati. Stoga, dobavljači biomase trebaju pružiti dokaz da su sirovine zadovoljile standarde održivosti.

Kako bi se i dalje razvijao sektor grijanja na biomasu u smjeru održivosti, mogu se učiniti sljedeće preporuke:

• Koristiti biomasu (drvo) iz održivo

upravljanih šuma i osigurati da se nova stabla sade tamo gdje su stabla posječena za bioenergiju (SFM)

• Fokus na primjenu drvenih ostataka iz šume ili poljoprivrede (prorjeđivanje, slama itd.) ili industrije (industrijska drvna sječka, piljevina, itd.)

• Ishođenje dokaza o održivom gospodarenju šumama kroz nabave iz certificiranih šuma (FSC ili PEFC). Ovo će također potaknuti sektor da i nadalje potvrđuje održivost gospodarenja šumama.

• Naklonost lokalnim izvorima; područna dostupnost krutih biogoriva najbolji je izbor jer:• Smanjuje se transportna udaljenost i s

njim vezane emisije stakleničkih plinova• Proizvodi najveću moguću lokalnu

dodanu vrijednost jero Zadržava novac plaćen za energetske usluge unutar regije umjesto da ide u inozemstvo za fosilna gorivao Omogućuje i osigurava lokalnu sigurnost zaposlenja i lokalna ulaganja u infrastrukturuo Pomaže osigurati vrijednosti zaliha iz lokalnih šuma kroz financiranje pravilnog gospodarenja šumama

• Osigurava bolje uvjete za izgradnju

8

3.1 Primjeri opskrbnih lanaca

3.1.1 Materijal na drvnoj bazi-drvna sječkaipeleti

3.1.1.1Sječadrvenogmaterijala

Drvnasječkaizšume

Postoje različiti scenariji za proizvodnju drvne sječke. Slika 1 ilustrira različite procesne korake i lokacije za proizvodnju drvne sječke od šumskog drveta. Ovisno o vlasniku šume, različiti procesni koraci se provode na različite načine.

Lišće i iglice povećavaju sadržaj vlage i rizike vezane uz skladištenje (npr. kroz gljivičnu sporulaciju), tako da stabla i ostaci sječe drveća obično odstoje nekoliko mjeseci na šumskom tlu ili na vučnim cestama dok iglice i lišće ne otpadne. Nadalje, lišće i iglice sadrže visoku količinu hranjivih tvari koje ne bi trebalo ukloniti iz šumskog područja.

U sljedećem koraku, drveće ili grane su sasječeni na vučnim cestama ili šumskim cestama. Za to se koriste prilagođena sječiva.

Osim toga, neki strojevi su u mogućnosti sasjeći

održivih, fleksibilnih i distribuiranih energetskih sustava

• Unaprjeđuje lokalno prihvaćanje investicija zelene energije i subvencija za njih

• Osigurati visoku učinkovitost energetske

konverzije da bi se minimizirali zahtjevi izvora i emisija

3. Proizvodnja biogoriva

Figure 1. Procedure chain for the provision of wood chips with different water content (w) [1]

9

cijelo stablo i izravno proizvesti drvnu sječku od njega. Ovi strojevi su konstruirani na sličan način kao velike drobilice. Procesor odrađuje uobičajeno piljenje, kresanje i bočni rez. Nakon postizanja granice profinjenosti, preostali vrh stabla se odsječe. To je također praksa i s cijelim stablima, ako imaju mali promjer.

Kako bi se izbjegla oštećenja tla, drvna sječka koja se ne proizvodi izravno na šumskom putu, se prevozi na lagano istovarnim prikolicama i prekrcajnim vozilima do asfaltiranih cesta i od tamo se pretovaruju u veće transportne jedinice (kiper prikolice, kontejneri i sl.).

Ako se proizvodnja drvne sječke se odvija neposredno prije roka isporuke tada se to naziva direktni opskrbni lanac. U ovom slučaju sadržaj vlage u gorivu se može regulirati samo odabirom najboljeg vremena za sječu (vremenski uvjeti ili godišnje doba).Umjesto toga, u slučaju indirektnog opskrbnog lanca neobrađena drvna sječka se skladišti. U tom slučaju, na sadržaj vlage može se utjecati prirodnim ili umjetnim sušenjem. Prije svega, logistički lanac drvne sječke je određen odabranom metodom sječe.

Drvnasječkaizkulturakratkeophodnje

Od drveta kultura kratke ophodnje se može proizvesti drvna sječka direktno na polju (linija drvne sječke); u drugom slučaju se sječe cijelo drvo, privremeno skladišti i nakon toga transformira u drvnu sječku (linija snopa drva). Kod sječe drveća malog promjera, linije sa snopovima drva mogu zahtjevati vrlo različite stupnjeve mehanizacije (npr. motorizirane, ručne ili potpuno mehanizirane procese). Stoga se navedene linije sa snopovima drva uvijek postavljaju korak po korak zbog potrebe za dodatnim procesnim korakom (utovar, prijevoz, usitnjavanje) (slika 2)

Linija sa snopom drva (proces korak po korak)

Nakon sječe cijela stabla, izdanci i uzgojeni materijal u cijelosti se odvoje od zalihe i polože u snopove ili prikupljaju i prevoze na istovarnu postaju. Nakon skladištenja, materijal se usitnjava na polju ili njegovu rubu, uobičajeno na središnjem djelu prostora za obradu, koje također može biti tamo gdje se materijal koristi za proizvodnju energije.

Figure 2. Provision of wood chips from short rotation coppices – procedure in bundle and wood chip lines (SP-self-propelled) [1]

10

Prednosti sječe kultura kratke ophodnje korak po korak je što bolje skladištenje i s tim bolja mogućnost za naknadno sušenje materijala. To može biti glavna ekonomska prednost; ako je potreban nizak sadržaj vlage za bolju iskoristivost materijala, kompleksni sušaći drvne sječke ne moraju se instalirati. Ako se može koristiti drvo s visokim sadržajem vlage, kontinuirana sječa je poželjnija budući da sječa korak po korak znači više tehničkih i organizacijskih napora: većina usluga mora biti ustupljena vanjskim suradnicima (outsourcing) i dostupnost takvih specijaliziranih strojeva je mala.

Linijedrvnesječke

Stroj za sječu omogućuje jednostupanjski proces (sječa, rezanje i utovar u jednom koraku). Prednost je u jednostavnosti rukovanja i prijevoza sasječene biomase kao rasutog materijala. Stoga, mogu se koristiti postojeći konvencionalni strojevi (proizvedeni radi berbe kukuruza i prilagođeni za sječu drveća). Ako je potreban duži period skladištenja (zalihe svježe biomase), javit će se negativne posljedice uslijed biorazgradnje organske tvari i gljivičnog rasta.

3.1.1.2 Obrada drvenastog materijala

Proizvodnjadrvnesječke

Za izradu grubo ili fino rasutog materijala od drvenih ostataka ili cijelih stabala, rabe se brzokretna sječiva ili sporokretne drobilice.

Zvjezdasta sita prosijavaju drvnu sječku na tri frakcije („fina“, „srednja zrna“, „velika“) čime se ujednačava veličina čestica. Prednost zvjezdastih sita, za razliku od bubanj sita je mogućnost reguliranja intenziteta i brzine pa stoga i veličina čestica može varirati. Štoviše, vibrirajuća sita

imaju ulogu prosijati fine frakcije, posebno za suhe materijale.

Peleti

Peletiranje jamči maksimalnu homogenost fizikalnih značajki krutog biogoriva. Glavna prednost ove tehnologije je velika energetska gustoća i povoljnija dozirna svojstva. Troškovi skladištenja, ložišta i održavanja su niži nego kod sustava grijanja na drvnu sječku. Vlažnost sirovine (uglavnom piljevina i iverje) će se smanjiti sustavom sušenja i procesima kompresije kako bi se postigla razina vlažnosti ispod 10%. Kako bi se pak smanjio zahtjev za energijom, sirovina mora biti čista i suha. Slika 3 prikazuje glavne korake procesa peletiranja. Za peletiranje se rabe mlin drobilice ili prstenaste preše.

3.1.2 Vrsta biomase: stabljike

Vrsta biomase porijeklom od stabljika potječe od jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka. Stabljike su nusproizvodi, ostatci (npr. slama) ili energetski usjevi poput slonove trave (miskantus).

Slika 3. Princip postrojenja za peletiranje [1]

11

Rezanje i vršidba

Rezanje je prijelazni korak, često u kombinaciji s drugim procesnim koracima. Rezanje se često odvija u istim fazama kada i usitnjavanje materijala ili baliranje.

Korištenje kombajna je najtipičnija metoda žetve za žitarice koje se mogu ovršiti. Ovaj procesni korak oslobađa zrnje i slamu repice. Ovršena slama se često usitnjava uz pomoću sjekača slame i rastire kako bi se kasnije zakopala (zaorala) u tlo. Ako će se slama koristiti za energiju rastrest će se po polju ne usitnjena.

Sljedeći radni koraci ovise o željenom obliku pripreme. Proizvodnja biogoriva iz stabljika može se podijeliti u 3 različita oblika: usitnjeni materijal, bale ili peleti (Slika 4)

Sječkanimaterijal

Samopogonjeni strojevi se vrlo često upotrebljavaju za proizvodnju sječkanog materijala iz stabljike. Kroz transportni kanal sječkani materijal se transportira do vozila koji se pomiće zajedno s strojem za sječkanje. Kako bi se izbjeglo zaustavljanje rada sustava dobave biogoriva u sustavima grijanja dužina sječkanog materijala ne smije biti preko 2-3 cm. Zbog niske nasipne gustoće sječkani materijal se ne isplati transportirati na veće udaljenosti jer troškovi postaju preveliki.

Bliža područja za dobavu materijala su stoga poželjnija. Kvaliteta sječkanja je određena oštrinom i kvalitetom oštrica za sječkanje. Tupe oštrice dovode do povećanog sadržaja prašine i sitnih čestica.

Slika 4. Pojednostavljeni prikaz procesa žetve u cilju proizvodnje biogoriva iz stabljike [1]

12

Bale

Bale biomase iz stabljika se mogu proizvesti u jednom koraku žetve ili u više koraka. bale mogu biti podijeljene u velike ili male (Slika 5). Bale mogu biti četvrtaste ili okrugle.

Peleti

S obzirom na nisku energetsku gustoću stabljika te želju za proizvodnjom biogoriva s ujednačenom kvalitetom, stabljike mogu biti peletirane. Samopogonjeni kompaktni strojevi koji proizvode pelete na polju za sada još ne postoje. drugim riječima, proizvodnja peleta od stabljika je praksa samo u fiksnim postrojenjima.

3.2 Kriteriji kvalitete

Drvnasječka

Kvaliteta goriva je ključna za pouzdan rad postrojenja. Postrojenja na drvnu sječku koja

nisu predviđena za upotrebu goriva s povećanim sadržajem vlage (sadržaj vlage > 35%) mogu imati problema s izgaranjem, emisijama te energetskim gubicima. Veliki komadi drveta mogu blokirati pužni vijak za doziranje goriva te prekinuti pogon postrojenja. Za nesmetani rad postrojenja instalirane snage preko 100 kW potrebno je koristiti ujednačenu granulaciju goriva bez dodatnih uključina. Homogenost, tj. ujednačenost veličine čestica može biti postignuto oštrim noževima te pravilno pozicioniranim rešetkama/sitima u stroju za sječkanje. Nadalje, kako bi se osiguralo pravilno izgaranje potreban je ujednačen sadržaj vlage u gorivu.

Kategorije i specifikacije za drvnu sječku zajedno s pripadajućim svojstvima definirani su normama. U 2014. godini stupila je na snagu norma DIN EN ISO 17225 dio 4 „Kategorizacije drvne sječke“ Spomenuta norma predstavlja relevantnu normu te zamjenjuje sve prethodno korištene norme kao što su DIN EN 14961 dio 4

Slika 5. Proces proizvodnje bala s pripadajućim veličinama [1]

13

te austrijsku normu ÖNORM M 7133.

Norma DIN EN ISO 17225-4 opisuje četiri razreda kvalitete (A1, A2, B1 i B2). Za svaki od navedenih razreda propisana su zahtijevana svojstva vezana uz korištenu sirovinu (npr. sadržaj vlage, sadržaj pepela, ogrjevna vrijednost, nasipna gustoća).

Projekt koji je u tijeku ispituje potencijal korištenja drvne sječke u cilju smanjenja štetnih emisija te stvaranja dodatne vrijednosti na regionalnoj razini. [2]

Peleti

Europska norma 14961-2 stupila je na snagu 2010. godine te bila europska norma za drvne pelete. Norma je klasificirala pelete u tri razreda: razred A1 i A2 (predviđeni za upotrebu kod krajnjih korisnika) te razred B, koji se nazivaju i industrijski peleti.

Europska norma promiče pelete određenih svojstava, kao što su duljina, promjer, pepeo, sadržaj vlage i ogrjevna vrijednost. Konkretno, duljina pelete je 40 mm, s time da do 5% može biti duže od navedene duljine, osim ako duljina peleta nije preko 45mm Sadržaj pepela mora biti između 0,7 do 1% za pelete razreda A1 i A2 pri temperaturi od 550°C. Za pelete razreda A1 temperatura omekšavanja iznosi barem 1200°C, dok za razred A2 iznosi 1100°C. Sitne čestice za oba razreda ne smiju premašivati udio od 1%. Industrijski peleti, označeni kao razred kvalitete

EN B, nisu pokriveni ENplus standardom.

Zahvaljujući certifikacijskom programu ENplus cijeli lanac dostave peleta je nadziran od proizvodnje do dostave krajnjim korisnicima. Stoga ENplus osigurava visoku kvalitetu goriva te potpunu transparentnost. S obzirom da ima strože zahtjeve nego standardni peleti ENplus ima također nadzor i označavanje premium peleta [3].

Slama

Slama s prevelikim ili nejednolikim sadržajem vlage maže prouzročiti tehničke probleme u kotlovima (taloženje, pražnjenje pepela) te također i povećanje emisija. Ogrjevna vrijednost slame također je određena sadržajem vlage. Slama i slamnati materijal sa sadržajem vlage ispod 20% je prihvatljivo, dok je ispod 15% najprihvatljivije. Što je slama zrelija i suhija to je prihvatljivija kao gorivo. Za izgaranje odlična slama, tzv. „siva slama“ bila je izložena rosi i kiši nekoliko dana u cilju smanjenja klora i alkalnih udjela. Slama mora biti prikupljena i sprešana na način da ne sadrži nečistoće kao što su pijesak, blato, kamenje ili plastika [4].

14

4.1 Kako osigurati kvalitetu goriva te troškovnu učinkovitost

Najjednostavniji način kako bi se osigurala visoka kvaliteta goriva je ako se opskrbljivača goriva učini također odgovornim za ispravan rad kotla. Ako više su opskrbljivača udruženi, tada svaka dostava goriva treba biti izvagana, sadržaj vlage mora biti provjeren te cijena mora biti prilagođena energetskom sadržaju. Dostave s prevelikim sadržajem vlage moraju biti odbačene, osim ako se ne upotrebljavaju kotlovi za takvu vrstu goriva. Čak i nova CEN norma za drvna goriva mora biti primijenjena kako u slučaju ugovora za opskrbu gorivom, tako i prilikom sklapanja ugovora s dobavljačem kotlova.

Drvnasječka

MobilizacijaSirovi materijal treba biti razvrstan već tijekom faze mobilizacije u različite razrede kvalitete (sukladno sadržaju vlage, udjelima kore/lišća, uključinama) kako bi se osigurala naknadna oporaba takvog materijala.Iskorištavanje materijala lošije kvalitete može značajno sniziti troškove nabave goriva. Primjerice, to je moguće kroz suradnju s lokalnim vlastima (koje održavaju javne površine).Prikupljanje drvnih ostataka iz privatnih šuma može također polučiti uštede.Uspostava široke mreže dobavljača omogućava fleksibilnost prilikom promjena cijena ili kvalitete.Pouzdana cijena i redovit nadzor mogu rezultirati dobrim poslovnim okruženjem. Prilikom sklapanja dugoročnih ugovora potrebno je

imati na umu kako cijena drvne građe je često izložena fluktuacijama što može rezultirati padom profita. [5]

TransportBlizina izvora sirovine je ključan faktor za ekonomsku učinkovitost (niski troškovi transporta). Prijevoz sirovog drveta je učinkovitije jer takvo drvo zauzima manje prostora. Potom se potrebna količina adekvatnog goriva priprema sječkanjem. [6]

Sakupljanje i skladištenjeSakupljanje i skladištenje sirovog drveta ili ostataka iz pilane prije sječkanja štedi značajne količine energije za sušenje.Trupci zahtijevaju znatno manje prostora za razliku od drvne sječke. Iako skladištenje trupaca zahtijeva financijska sredstva također omogućava i proizvodnju drvne sječke sukladno trenutnim potrebama.

SječkanjeOštri noževi te zamjenjive rešetke su neophodne za proizvodnju drvne sječke premium kvalitete. Gledano s ekonomskog aspekta, čak i kod velikih potreba za drvnom sječkom nije nužno posjedovati vlastiti stroj za sječkanje.

SušenjeSušenje sirovog materijala je preporučljivo ukoliko postrojenje na biomasu zahtijeva nizak sadržaj vlage ili se planira materijal odložiti u spremište predviđeno za duže skladištenje. Predsušenje drveta se vrši njegovom izlaganju vjetru na otvorenim površinama i to obično u periodu od rušenja pa do sljedeće sezone

4. Preporuke za opskrbljivače

15

grijanja. Suhe površine za sušenje suncem, zrakom i/ili natkrivene površine su najpovoljniji načini sušenja i trebali bi biti primijenjeni gdje god je moguće prije negoli se investira u opremu za sušenje.Skladištenje friško srušenog drveća tijekom ljetnog perioda omogućava spuštanje sadržaja vlage na 30%. Drvna sječka je često upotrebljavana u slučajevima manjih postrojenja. Međutim, velika postrojenja mogu biti konstruirana tako da sušena drvna sječka ne predstavlja nikakvu korist, naprotiv, može dovesti do pregrijavanja.

SkladištenjeSkladištenje goriva stvara troškove i gubitke energije zbog bioloških procesa (npr. svježa drvna sječka, pokrivena – cca. 4%/god.) Biološki i kemijski procesi, pogotovo u slučaju sitnih i vlažnih goriva, mogu u posebnim slučajevima uzrokovati samo-zapaljenje.Pravovremena dostava goriva (kapacitet spremišta dostatan za trodnevni pogon postrojenja na nazivnoj snazi) je dovoljna. U nekim slučajevima (npr. poledica na cestama koja otežava dostavu u zimskim periodima) ima smisla instalirati skladišta većeg kapaciteta.Skladištenje drvne sječke u prekrivenim stogovima je moguće bez ovlaživanja, međutim, potrebna je prikladna konstrukcija (nagib akumulacije, aeracija tla itd.)Blizina postrojenja s izvorima goriva zahtijevane kvalitete je ekonomski i logistički gledano prednost.Smanje energetskih potreba za transport, sječkanje i sušenje smanjuje kako proizvodne troškove tako i emisije u okoliš.

Transport do kupcaKako bi se sječka dopremila do kupaca koriste se kamioni ili poljoprivredni strojevi te pritom

prodavatelj snosi rizik prijevoza.

PeletiKvaliteta peleta nije određena isključivo odabirom sirovine i načinima proizvodnje, već i transportom, privremenim skladištenjima, skladištenjima u silosima ili različitim spremištima za pelete. Povećanim naprezanjima peleta (abrazija) može doći do povećanja udjela finih čestica. Pravilnim dimenzioniranjem dobavnih cijevi za pelete u silose i spremišta operatori stvaraju dodatne povoljne uvjete za skladištenje peleta.Prevelik udio finih čestica može prouzročiti otežan rad pužnog vijka, loše izgaranje, povećane emisije i sl. Vodeće opskrbljivači peletima pročišćavaju pelete od finih čestica prije dostave kupcu. Propuhivanje peleta se provodi zajedno s ekstrakcijom prašine.Drvni peleti se vrlo često transportiraju razasuti u silosima. Spremište može biti jednostavno napunjeno pomoću cijevi bez dodatne prašine.

SlamaZahvaljujući malom omjeru mase i volumena slame, bale slame imaju manju energetsku gustoću te su stoga potrebni češći transporti i veća spremišta. Slama se razlikuje ovisno o lokaciji s koje dolazi. Na područjima na kojima je razvijeno stočarstvo, peradarstvo i uzgoj povrća moguće je postići znatno više cijene slame nago na područjima gdje se uzgajaju žitarice i gdje je potreba za slamom manja. Nacionalna tržišta slame ne postoje.Kako bi se osigurala visoka kvaliteta goriva potrebno je poduzeti sljedeće mjere [4, 7]:• Prikupljanje kamenja nakon sjetve• Izbjegavanje gnojiva koji sadrže klorine

(kalcifikacija B horizonta tla, gnojidba)• Ostaviti odkos nekoliko dana na polju• Prilikom prikupljanja sprešane slame

16

• Izbjegavati mokra područja i područja s velikim udjelom korova

• Prilikom prikupljanja slame paziti da se ne pokupi kamenje, pijesak i sl.

• Prikupljati slamu za prešanje sa sadržajem vlage manjim od 15%

• Koristiti natkrivena spremišta za slamu s suhim i tvrdim dnom

• Koristiti velike homogene nakupine• Dostaviti zahtjeve za kvalitetom zajedno s

pripadajućim napomenama dobavljačima slame, farmerima, i svima uključenim stranama u procesu skupljanja slame.

4.2 Tehnički zahtjevi na lokaciji postro-jenja

Najznačajniji preduvjeti prilikom instalacije postrojenja na biomasu: • 60-100% toplinskih potreba može biti

pokriveno biomasom (instalirani kotao ne smije raditi ispod 30% nazivnog opterećenja)

• Ujednačena potreba za toplinskom energijom tijekom godine

• Visoka prihvatljivost postrojenja na biomasu na lokaciji postrojenja

• Postojanje kotlovnice s adekvatnim dimnjakom

• Mogućnost dodavanja eksternog spremišta za gorivo• Pristupačnost postrojenju velikim vozilima

za dopremu goriva (adekvatni prostor za okretanje i odgovarajuće prometnice)

• Nepostojanje barijera za istovar kiper kamiona

• Nepostojanje prepreka u kotlovnici (npr. betonski stupovi u sredini kotlovnice)

• Dovoljno prostora za gorivo s jednostavnim pristupom u postojeći podrum ili u vanjsko spremište na nivou podruma (velike zgrade); u sektoru područnog grijanja spremište

mora biti na nivou prizemlja.• Pristup svim dijelovima postrojenja mora biti

jednostavno• U velikim zgradama zidovi podruma i stop

moraju biti vatrootporni, također u pravilu u spremištima peleta ne smiju postojati nikakvi električni uređaji ni instalacije

• Cijevi za sustave područnog grijanja mogu biti položene u zemlju ( jeftinije nego polaganje popločenom terenu)

4.3 Ugovori o opskrbi biomasom

Ovisno o vrsti goriva, broju dobavljača, te volji i spremnosti operatera postrojenja da sam obavlja većinu potrebnih aktivnosti u postrojenju postoje specifičnosti s obzirom na predmet ugovora.

U nastavku je predstavljeno nekoliko metoda naplate:

Osnovni sadržaj ugovora o opskrbi biomasom može se pronaći na www.bioenergy4business.eu/services/delivery-contract-model.

Volu

men

Ova metoda zahtijeva najmanje truda. Volumen može biti određen na temelju dimenzija goriva ili u slučaju bala slame, na temelju broja bala i dimenzija bala. Preciznost metode je mala iz razloga što gustoća rasutog goriva može varirati što ima značajan utjecaj na rezultate mjerenja. Stoga, ova metoda se preferira samo za homogena goriva.

Težinaisadržajvlage

Težina je određena najčešće s vagama te je vrlo često kompleksnije nego određivanje volumena. S obzirom na spomenute nepovoljnosti metoda se koristi u slučaju nehomogenih goriva. Kako bi se povećala točnost određivanja energetskog sadržaja potrebno je dodatno odrediti sadržaj vlage u gorivu.Prilikom određivanja težine i sadržaja vlaga vrsta goriva se može zanemariti zbog toga što sve vrte drveta imaju gotovo istu kalorično vrijednost po kilogramu drveta.

Količinaproizvedene

topl

ine

Prednost ove metode je smanjenje potrebnih mjerenja prilikom dostave goriva te visoka točnost mjerenja. Međutim, sistemske pogreške u mjerenju su moguće tijekom rada postrojenja;Ova metoda je upotrebljiva samo kada se koristi referentna biomasa od samo jednog dobavljača jer u suprotnom nije moguće dobiti razvidne rezultate.

17

4.4 Odnosi s javnošću

U cilju poticanja interesa i potražnje za krutom biomasom, dobavljači biomase trebaju skrenuti pozornost na sebe kroz prezentacije u selima i na raznim događajima, kao i oglašavanjem u poljoprivrednim i regionalnim novinama. Prezentiranje uspješnih primjera najbolje prakse je još jedan važan način za motiviranje potencijalnih investitora. Nužno je istaknuti da su predmetni projekti stvarni poslovni slučajevi, kao i postojanje dodatnih korisnih vrijednosti (dodana lokalna vrijednosti, zapošljavanje, zeleni ciklus, smanjenje emisije CO₂).

Ključne osobe s kojima je potrebno ostvariti kontakt:

• Nadležne osobe (arhitekt, voditelj građenja, savjetnik odgovoran za planiranje sustava za grijanje)

• Gradonačelnik sela• Lokalno orijentirani poljoprivrednici• Seljani i budući stanari - ne prihvaćaju

projekte suprotne svojim uvjerenjima

4.5 Usluge

Zbog nedostatka znanja od strane ključnih aktera (planeri, instalateri, arhitekti, općinski službenici koji su odgovorni za građevinske projekte), uključujući i operatere postrojenja na biomasu, dobavljači biomase bi trebalo pridonijeti svojim iskustvom i znanjem. Budući da potencijalni investitori u iskorištavanje toplinske energije iz postrojenja na biomasu uglavnom traže cjelovitu uslugu, u nastavku slijede energetske usluge koje bi se mogle ponuditi:

Planiranje

• Savjetovanje o odabiru odgovarajućih goriva

• Podrška kod ugovaranja grijanja, održavanja, financiranja, te kod ugovora o isporuci goriva s dugoročnim jamstvom cijena

• Logistika pošiljaka goriva, (uključujući i vanjske tvrtke)

Dodatno obrazovanje

• Ponuda seminara o drvnim gorivima i obnovljivim izvorima energije, inženjerstvu, uštedama energije i slično za ključne dionike (projektanti, instalateri, arhitekti, općinski službenici i potencijalni investitori)

• Organizacija posjeta demonstracijskim postrojenjima s potencijalnim operaterima, kao i stanovnicima.

Zbrinjavanje pepela

Zbog jednostavnosti, kupci često ugovaraju dobavljača i za uslugu zbrinjavanja pepela. Međutim, to nije nužno i najpovoljnije rješenje. Budući da zbrinjavanje pepela često nije osnovna djelatnost dobavljača, dostavna vozila se ne mogu koristiti za uklanjanje pepela. U tom slučaju je obično isplativije ugovoriti zbrinjavanje pepela od strane specijaliziranih društava. Međutim, dobavljač biomase može preuzeti organizaciju zbrinjavanja otpadnog pepela.Budući da postoje razlike u početnim uvjetima u zemljama EU-a, često je teško prirediti predložak ugovora. Primjerice, u Danskoj osnivanje tvrtke koja bi se brinula o zbrinjavanju pepela će povećati troškove zbog visokih troškova rada i poreza. Iz tog razloga se preporuča razmatranje alternativa.Zbrinjavanje ostatka humusa je također

18

preduvjet za energetsko korištenje slame. U slučaju korištenja toplinske energije, preporuča se težili recikliranju pepela uz najveći udio hranjivih tvari. Količina slame, koja varira po regijama i gospodarskim farmama, uvelike ovisi o specifičnim prirodnim uvjetima (tlo i klima), plodoredu i o stoci. Da bi se odredila količina slame koja se može odstraniti iz ciklusa, mora se stvoriti uravnotežena bilanca pripadnog humusa.

Više informacija o “upotrebi i zbrinjavanju drvnog pepela” sažeti su u letku [8,9]

Ugovaranje usluge grijanja

U nastavku slijede završne preporuke za ugovaranje projekata koji imaju dobre preduvjete za uspjeh:• Provjeriti da li je postrojenje dobro

održavano• Uspostaviti automatski sustav dojave (većina

problema se može riješiti i prije nego što kupci postanu svjesni istih)

• Naknada za priključak se temelji na uobičajenim cijenama daljinskog grijanja i razlikuje se za nove i obnovljene zgrade.

• Zasebni ugovori o najmu usluge grijanja i smještaja goriva.

• Potrošnja toplinske energije se mjeri pomoću kalibriranih mjerila toplinske energije, koja su u vlasništvu opskrbljivača toplinskom

energijom.• Toplina se naplaćuje na temelju ugovorenih

tarifa za daljinsko grijanje - podijeljena prema potrošenoj toplinskoj energiji (kilovat sati), te trošak mjerenja. Oboje je vezano uz indeks promjene potrošačkih cijena, kroz standardni ugovor o opskrbi toplinskom energijom

• Trajanje ugovora bi trebalo biti 15 godina• Osiguranje sustava grijanja i kotlova je

pokriveno kroz cjelokupno osiguranje zgrade.

4.6 Troškovi opskrbe biomasom

Drvnasječka

Postoje razni postupci obrade kod proizvodnje drvne sječke. Zbog “zakona obujma” proizvodnost se povećava s porastom promjera stabala. Ovi razni postupci obrade su prikazani u nastavku: • Varijanta 1: Kombinirani postupak obrade,

djelomično mehanizirano, djelomično manualno i motornom pilom posječeno, transportirano pomoću električnog vitla, specijalnih šumskih traktora i prikolica za trupce, posebni šumski traktori ili drvo prikolice s dizalicama, sjeckano na šumskim putevima, transportirano kamionima.

• Varijanta 2: Postupak obrade ostataka drva (drvni ostaci od sječe drva), djelomično

Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3

Minimalno Prosječno Maksimalno Minimalno Prosječno Maksimalno Minimalno Prosječno Maksimalno

Sječa 2 6 12 3 8 20

Manipulacija 2 5 13 2 5 13 2 4 13

Sjeckanje 2 4 5 4 4 5 2 3 4

Ukupno 6 15 30 6 9 19 7 15 31

Tablica 2. Proceduralni troškovi, utovareno na kamion €/m3 [10]

19

mehanizirano, djelomično manualno, sječenje motornom pilom je već završeno, transportirano klizištem do ceste pomoću elektromotornog vitla, manipulacija se provodi pomoću elektromotornih vitla, specijalnih šumskih traktora ili drvnih kamiona s prikolicom i kranom Prikolice s dizalicom, sjeckano na šumskim putevima, transportirano kamionima.

• Varijanta 3: Kombinirani postupak materijal/energična obrada, potpuno mehanizirano, djelomično manualno, sječenje i obrada pomoću standardnih strojeva za sječenje, manipulacija se provodi pomoću manipulatora, sjeckano na šumskim putevima, prijevoz kamionom

Slama

Manipulacija slamom se dijeli na sljedeće procesne korake: odvajanje slame, utovar, transport, istovar i skladištenje. Visoke zahtjevi na kvalitetu slame isključuju nepokrivenu pohranu na poljima.

U slučaju da skladištenja nije na istom mjestu gdje je toplana, dodatno se moraju uzeti u obzir i troškovi prijevoza. Troškovi prijevoza za traktor s dvije osovine na prikolici su 0,65 € po toni i kilometru. [12]

Tablica 3. Troškovi pohrane i utovara (uključujući troškove utovara i prijevoza do mjesta skladištenja) [1]

€2012 /t suhe mase Slobodna pohrana na betonskim

plohama

Pohranjeno u kupovima na temeljnoj

plohiTransport od polja do mjesta

pohrane4,5 4,5

Pohrana u skladište 4,6 4,6

Trošak izgradnje skladišta

(uključujućiodržavanjeiosiguranje)10,4 19,3

Troškovi gubitka zaliha¹ 5,3 3,6

Ukupni troškovi zaliha 24,8 321Izračun troškova: gubici suhe tvari tijekom skladištenja (12%) pomnoženi s troškom po toni slobodne pohrane

Trošak€/t sirovi

materijal

Cijena sirovog materijala 17,90

Odvajanje 17,40

Utovar, transport pomoću

trejlera za slamu (10 km),

istovar

10,90

Trošak pohrane u natkrivenim

kupovima (Varijanta A)20,10

Troškovi skladištenja, Strojna

hala 0x15 m (Varijanta B)38,20

Trošak slobodne pohrane 66,30 -84,40

Tablica 5. Trošak obrade slame [11]

Tablica 4. Troškovi transporta od mjesta skladištenja do krajnjeg korisnika [1]

Traktor + 2

kamionska

trejlera

Kamionski

trejleri

Transportna

udaljenost (km)€2012 /m³ €2012 /m³

5 1,3 0,8

10 2,5 1,1

20 4,9 1,4

50 12,1 2,2

20

Peleti

Proizvodnja peleta od piljevine se može podijeliti u sljedeće korake: sušenje, peletiranje, hlađenje, skladištenje. Trošak skladištenja sadržava investicijske troškove za izgradnju skladišta. Stavka “Troškovi osoblja” sadrži troškove u proizvodnji, marketingu i administraciji.Trošak za izgradnju, infrastrukturu i planiranje su podvedeni pod “Trošak opće investicije”. “Dodatna oprema” obuhvaća troškove ulaganja koji se ne mogu izravno dodijeliti nekoj od

ostalih stavki. Primjer za ovo je potrebna snaga za motore za sita i sustav punjenja.

Troškovi prikazani u tablici 5 su opći troškovi proizvodnje peleta. Trošak distribucije peleta su dani u tablici 6. Kako bi se izbjegli visoki troškovi transporta sirovine, proizvodnju peleta treba kombinirati s proizvođačem sirovine (npr pilane). Trošak prijevoza po toni peleta do potencijalnog tržišta (krajnji korisnici) ovisi o udaljenosti za dostavu i naručenoj količini.

Trošak €2008/t

Transport od mjesta proizvodnje do mjesta skladištenja 3,4

Istovar s kamiona i utovar u skladište 3.0

Najam privremenog skladišta 7.1

Prosijavanje prije utovara na kamion 5.5

Utovar na kamion 3,0

Transport od mjesta skladištenja do krajnjeg korisnika 3,4

Ukupni troškovi 25,4

Tablica 7. Ukupni troškovi distribucije peleta [14]

Trošak €2008/t

Sušenje 48.1

Mljevenje 2.70

Peletiranje 9.2

Hlađenje 0.3

Skladištenje 3.8

Dodatna oprema 3.5

Osoblje 8.7

Sirovi materijal 58.7

Opća investicija 1.6

Total 136,60

Tablica 6. Izračun troškova proizvodnje peleta (prije poreza) [13]

21

Za osiguranje nesmetanog rada srednje velikog proizvodnog postrojenja, potrebna je konzistentna veličina drvne sječke i da ne postoje druge uključine. Najučinkovitije izgaranje se može ostvariti pomoću goriva koje ima homogeni sadržaj vlage.

The biotherm service GmbH proizvodi drvnu sječku visoke kvalitete koja zadovoljava zahtjeve ciljanih tržišta. Drvna sječka se distribuira kao thermochip® za peći, kao i za elektrane, toplane i kotlovnice. Pritom, thermochip® drvna sječka karakterizirana je s visokom ogrjevnom vrijednošću (4,368 kWh/kg) i homogenim i malim sadržajem vlage. Dodatno, drvna sječka se redovito analizira od strane vanjskog instituta.Tvrtka također provodi obradu biomase, kao i upravlja radom vlastitog postrojenja na biomasu temeljenom na drvnom otpadu klase AI i AII, koje se nalazi u mjestu Hagenow. Sustav kogeneracije se koristi za proizvodnju električne energije i tehnološke pare za industrijske korisnike, kao i za sušenje drvne sječke.

Tračni sustav sušionice s kontrolom temperature i vlažnosti jamči kontinuirano konstantan sadržaj vlage u gorivu. Pri temperaturi od 110° C, drvna sječka se suši do ciljanog sadržaja vlage, a pritom se uklanjaju i možebitno postojeće gljivice i bakterije. Dakle, materijal je biološki neaktivan i ne mogu nastati pljesni ili proizvesti toplinu tijekom perioda skladištenja.

Drvna sječka se uglavnom proizvodi iz trupaca i drvnih ostataka iz održivo upravljanih šuma. Manje količine, također, dolaze iz drveta bogatog krajobraza. Otpadno drvo iz industrijskih

procesa se također otkupljuje i privremeno pohranjuje kao sirovina na odlagalištu drvne građe. Ako je količina ove sirovine veći od 1.000 kubika, vanjska tvrtka će obaviti sječenje.

Visoko kvalitetna drvna sječka se zatim obrađuje u mjestu Hagenow na ciljanu kvalitetu thermochip® drvne sječke. Sve ostale drvne frakcije (otpadni materijal) od obrade biomase se prodaje izravno korisnicima u cijeloj regiji.

Prema višestupanjskom procesu prosijavanja fini sadržaj thermochip® drvne sječke je vrlo mali. Premala i prevelika drvna sječka može se lako izdvojiti i time je zajamčen neometani i neprekinuti rad strojeva. Nadalje, time se smanjuje i udio pepela. To dovodi do nižih troškova odlaganja i čišćenja.

Upotrebom Thermochip® drvne sječke s kaloričnom vrijednošću od 4,368 kWh/kg smanjuje se potrebna količina goriva kao i pripadne emisije i ostatci sagorijevanja.

Cijena za thermochip® drvnu sječku s prosječnom vlagom od 20% je 120 € po toni (uključujući i troškove transporta). Usporedbe radi, u Njemačkoj je prosječna cijena biomase za gorivo ovog standarda kvalitete bila krajem 2015. godine u rasponu od 130 do 140€/toni [10].

5. Primjeri najbolje prakse

22

Kontakti

Uzmite u kontaktu sa svojim nacionalnim B4B kontakt točka:

AUSTRIAN ENERGY AGENCY (OSTERREICHISCHE ENERGIEAGENTUR)

Austriahttp://en.energyagency.at

AEBIOM (THE EUROPEAN BIOMASS

ASSOCIATION)Belgium/Europewww.aebiom.org

CENTRE FOR RENEWABLE ENERGY SOURCESAND SAVING FONDATION

(CRES)Greece

www.cres.gr/kape/index_eng.htm

DEUTSCHES BIOMASSEFORSCHUNGSZENTRUM GEMEINNUETZIGE GMBH (DBFZ)

Germanywww.dbfz.de/aktuelles.html

KRAJOWA AGENCJA POSZANOWANIA ENERGII SA (KAPE)

Polandwww.kape.gov.pl/index.php/pl

ROMANIAN ASSOCIATION OF BIOMASS AND BIOGAS (ARBIO)

Romaniawww.arbio.ro/en/#all

SLOVENSKA INOVACNA A ENERGETICKA AGENTURA (SIEA)

Slovakiawww.siea.sk

NACIONALNA ASOCIACIA PO BIOMASA (BGBIOM)

Bulgariahttp://bgbiom.org

SCIENTIFIC ENGINEERING CENTRE “BIOMASS” LTD (SCIENTIFIC

ENGINEERING CENTRE)Ukraine

http://biomass.kiev.ua/en

ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POZAR (EIHP)Croatia

www.eihp.hr

MINISTERIE VAN ECONOMISCHE ZAKEN

The Netherlands

www.rijksoverheid.nl/ministeries/ministerie-van-economische-zaken

MOTIVA OYFinland

www.motiva.fi/en

TEKNOLOGISK INSTITUT (DTI)Denmarkwww.dti.dk

Reference

[1] Fachagentur Nachwachsende Rohstoffe (2014): Leitfaden Feste Biobrennstoffe,

[2] Bundesverband BioEnergie (2015): Verbundprojekt QualiS, Website: www.qualis-holzenergie.de (consulted online on 18.12.2015)

[3] Deutsches Pelletinstitut Gmbh (2015); ENplus – das Qualitätszertifikat für Pellets, Website: www.enplus-pellets.de consulted online on 14.12.2015)

[4] FNR (2015); Heizen mit Stroh – Wertschöpfung für Landwirtschaft und Kommunen; Website https://mediathek.fnr.de/broschuren/bioenergie/feste-biobrennstoffe/heizen-mit-stroh-wertschopfung-fur-landwirtschaft-und-kommunen.html (consulted online on 14.12.2015)

6. Kontakte i reference

23

[5] BEM Biomasse Energie Maschinenring GmbH (2012); Umsetzung des Konzeptes zur Verbesserung der Logistik und Konfektionierung von holzartigen Biomasserohstoffen

[6] Biomassehof Achental (Grassau) (2013); Handbuch der Aufbereitung biogener Brennstoffe zur Energieerzeugung, Exemplarische Ausführung am Beispiel Biomassehof Achental, Erstellt im Rahmen des Projektes „Optimierung regionaler Kreisläufe (ORK)“ Förderkennzeichen 03KB053

[7] Weise, C. (2015); Praxisempfehlungen zur Strohnutzung unter Beachtung von Nährstoffkreisläufen und Humusbilanzausgleich; Fachtagung in Gülzow; Website https://veranstaltungen.fnr.de/fileadmin/veranstaltungen/2015/Strohtagung/weiser.pdf (consulted online on 14.12.2015)

[8] Centrales Agrar-Rohstoff Marketing- und Energie-Netzwerk e.V. (C.A.R.M.E.N. e.V.) (2015), Website: www.carmen-ev.de/biogene-festbrennstoffe/biomasseheizwerke/technik/brennstofflagerung-austragung (consulted online on 14.12.2015)

[9] Bayerische Landesamt für Umwelt (LfU) (2009); Aschemerkblatt „Verwertung und Beseitigung von Holzaschen“; Website: www.waldwissen.net/waldwirtschaft/holz/verarbeitung/lwf_verwertung_beseitigung_holzasche (consulted online on 14.12.2015)

[10] Technologie- und Förderzentrum im Kompetenzzentrum für Nachwachsende Rohstoff (2015): Optimale Bereitstellungsverfahren für Holzhackschnitzel; Website: www.tfz.bayern.de/service/presse/107733/index.php (consulted online on 25.01.2016)

[11] Landwirtschaftskammer Niedersachsen (2015), Strohpreisrechner; Website www.lwk-niedersachsen.de/index.cfm/portal/6/nav/360/article/27287.html (consulted online on 26.01.2016)

[12] Staub, Björn (2012): Kosten in verschiedenen Logistikketten zur Kompaktierung von landw. Biomasse; Website: www.alb-hessen.de/archiv/home/home.htm (consulted online on 26.01.2016)

[13] Thek Gerold, Obernberger Ingwald (2009): Wood pellet production costs under Austrian framework conditions. In: Proceeding of the 17th European Biomass Conference & Exhibition, June/July 2009, Hamburg, Germany, ISBN 978-88-89407-57-3, pp. 2129-2137, ETA-Renewable Energies (Ed.), Italy

[14] Thek, G.; Obernberger, I. (2012): The Pellet Handbook: The Production and Thermal Utilization of Biomass Pellets. Routledge. ISBN 978-1-136-53991-6.

24

Cilj projekta Bioenergy4business (B4B) u okviru programa Obzor 2020 je podrška i promocija (djelomične) supstitucije fosilnih goriva (ugljen, plin, nafta) koja se koriste za grijanje sa raspoloživim izvorima bioenergije (ostaci drvne industrije, šumska biomasa, peleti, poljoprivredna biomasa) u zemljama partnerima na projektu.

Ovaj projekt je financiran pod LCE 14 2014 Support Programme „Market uptake of existing and emerging sustainable bioenergy“, kao dio Obzora 2020, okvirnog programa EC.Sve publikacije ovog projekta odražavaju samo stavove autora. Europska Komisija nije odgovorna za bilo kakvo korištenje pruženih informacija. Članovi konzorcija projekta Bioenergy4Business ne snose nikakvu odgovornost za bilo kakvu štetu, uključujući, bez ograničenja, posebnu, direktnu ili posljedičnu štetu koja može proizaći iz korištenja ovog materijala.

www.bioenergy4business.eu