opĆina cestica - microsoft · 2018. 2. 21. · s a d r Ž a j opĆina cestica akti opĆinskog...

ISSN 1334-3785

SLUŽBENO GLASILO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE I GRADOVA: IVANEC, LEPOGLAVA, LUDBREG, NOVI MAROF I VARAŽDINSKE TOPLICE, TE OPĆINA: BEDNJA, BERETINEC, BREZNICA, BREZNIČKI HUM, CESTICA, DONJA VOĆA, JALŽABET, KLENOVNIK, LJUBEŠĆICA, MALI BUKOVEC, MARTIJANEC, MARUŠEVEC, PETRIJANEC, SRAČINEC, SVETI ĐURĐ, SVETI ILIJA, TRNOVEC BARTOLOVEČKI, VELIKI BUKOVEC, VIDOVEC, VINICA I VISOKO 2015.

BROJ: 56 — Godina XXIII Varaždin, 7. prosinca 2015. List izlazi po potrebi

S A D R Ž A J

OPĆINA CESTICAAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

25. Odluka o prihvaćanju Strategije raz- vojaOpćineCesticazarazdoblje2015.-2020. i Kataloga razvojnih projekata2015.-2020.

Strategija razvoja Općine Cestica zarazdoblje2015.-2020.

Katalograzvojnihprojekata2015.-2020.

26. Odluka o poslovima utvrđivanja, evi-dentiranja,nadzora,naplateiovrheradinaplateopćinskihporezau2016.godini

27. Odlukaoukidanjustatusajavnogdobrau općojuporabi-nerazvrstanojcesti

OPĆINA KLENOVNIKAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

15. Proračun Općine Klenovnik za 2016.godinu

16. ProjekcijaProračunaOpćineKlenovnikza2017.i2018.godinu

17. Planrazvojnihprogramazarazdobljeod2016.-2018.godine

18. OdlukaoizvršavanjuProračunaOpćineKlenovnikza2016.godinu

19. OdlukaonerazvrstanimcestamauOpćiniKlenovnik

20. OdlukaoobustaviisplatesredstavazaredovitogodišnjefinanciranjeizProračunaOpćine Klenovnik vijećnika izabranogs liste grupe birača Općinskog vijećaOpćineKlenovniku2015.godini

21. Odluka o donošenju Plana zaštite odpožarazaOpćinuKlenovnik

22. Program održavanja komunalne infra-strukture u Općini Klenovnik za 2016.godinu

23. Programgradnjeobjekataiuređajako-munalneinfrastruktureuOpćiniKlenovnikza2016.godinu

24. Program javnih potreba u društvenimdjelatnostimaOpćineKlenovniku2016.godini

3112

3113

3151

3169

3169

3170

3176

3180

3181

3183

3191

3191

3192

3192

3193

»SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 56/2015.3112

OPĆINA CESTICAAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

25.Na temelju članaka 30. Statuta Općine Cestica

(»SlužbenivjesnikVaraždinskežupanije«,broj8/13),OpćinskovijećeOpćineCesticanasvojoj18.sjedniciodržanojdana30.studenoga2015.godine,donosi

O D L U K Uo prihvaćanju Strategije razvoja Općine Cestica

za razdoblje 2015.-2020. i Kataloga razvojnih projekata 2015.-2020.

Članak1.PrihvaćaseStrategijarazvojaOpćineCesticaza

razdoblje2015-2020iKatalograzvojnihprojekataza2015-2020,kojejeizradioovlašteniIzrađivačT&MCGroup,Amruševa19,10000Zagreb.

Članak2.IzvornikStrategijerazvojaOpćineCesticazaraz-

doblje 2015.-2020. i Katalog razvojnih projekata za2015.-2020. čuva Jedinstveni upravni odjel OpćineCestica,aobjavitćeseinaInternetstraniciOpćine.

Članak3.OvaOdlukastupanasnaguosmogdanaoddana

objaveu»SlužbenomvjesnikuVaraždinskežupanije«.

KLASA:021-05/15-01/51URBROJ:2186/03-02-15-1Cestica,30.studenoga2015.

PredsjednikOpćinskogvijećaTomislav Lazar, v. r.

Broj 56/2015. 3113»SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE«

SIJEČANJ, 2015

Općina Cestica

Strategija razvoja 2015 – 2020

LISTOPAD, 2015


Strategija razvoja Općine Cestica 2015 – 2020

k

Naručitelj :

Općina Cestica Dravska 1a

42208 Cestica

Sudjelovali u izradi dokumenta:

T&MC Group

• Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner • Dipl. ing. Edin Hodžić, Partner

• MA Krunoslav Loina, Managing Consultant • Mag.oec. Petra Kale, Junior Consultant

Općina Cestica

Dokument izradili:

T&MC Group Amruševa 19

HR-10000 Zagreb Tel: +385 1 48 11 230

www.tmc-holding.com


SadržajStrategija razvoja Općine Cestica 2015 - 2020

1. Uvod ............................................................................................................................................. 3117

2. Metodologija i svrha izrade razvojne strategije ........................................................................... 3117 Slika2-1:Metodologijastrateškogplaniranjarazvojajedinicalokalnesamouprave .......................... 3117

3. Povijest Općine ............................................................................................................................ 3118

4. Općina danas: pregled sadašnjeg stanja ..................................................................................... 3119 Slika4-1:PoložajOpćineuVaraždinskojžupaniji ............................................................................ 3119 4.1. Gospodarsko okruženje ....................................................................................................... 3119 Slika4-2:PrikazGospodarskezoneCestica .................................................................................. 3119 4.2. Poljoprivreda ........................................................................................................................ 3120 Tablica4-2:PopisnajvećihOPG-anapodručjuOpćine ...................................................................3120 4.3. Turizam ................................................................................................................................. 3120 4.4. Energetska infrastruktura i komunalni otpad ...................................................................... 3121 4.4.1. Plinoopskrba ............................................................................................................... 3121 Tablica4-3:PlinskipotrošačinapodručjuOpćine .................................................................... 3121 4.4.2. Elektroopskrba ............................................................................................................ 3121 Tablica4-4:TransformatorskapostrojenjanapodručjuOpćine ................................................. 3121 4.4.3. Zbrinjavanje otpada ................................................................................................... 3122 4.5. Rudarstvo - eksploatacija pijeska i šljunka ......................................................................... 3122 4.6. Prometni sustav, pošta i telekomunikacije .......................................................................... 3122 4.6.1. Ceste ........................................................................................................................... 3122 Slika4-3:CestenapodručjuOpćine ....................................................................................... 3122 Tablica4-5:Županijskeceste ................................................................................................. 3123 Tablica4-6:Lokalneceste ..................................................................................................... 3123 Tablica4-7:KategorizacijanerazvrstanihcestanapodručjuOpćine ......................................... 3123 4.6.2. Pošta i telekomunikacije ............................................................................................ 3124 Tablica4-8:Postrojenjafiksnihtelekomunikacija ..................................................................... 3124 4.7. Vodni resursi ....................................................................................................................... 3124 4.7.1. Vodoopskrba ............................................................................................................... 3124 4.7.2.Vodno gospodarstvo ................................................................................................... 3124 4.7.3. Odvodnja ..................................................................................................................... 3125 4.8. Pregled obrazovnih potencijala ............................................................................................ 3125 4.9. Civilno društvo, zdravstvo i sport ....................................................................................... 3125 Tablica4-9:UdrugenapodručjuOpćine .................................................................................. 3125 Tablica4-10:Zdravstveni,sportskiidruštvenisadržajiponaseljima ........................................ 3126 4.10. Demografska analiza kretanja stanovništva ....................................................................... 3127 Tablica4-11:PodacioOpćiniuodnosunaVaraždinskužupaniju ..................................................... 3127 Tablica4-12:Brojstanovnikaponaseljima ..................................................................................... 3127 Tablica4-13:Brojstanovnikaponaseljimauodnosunaveličinunaselja .......................................... 3128 4.11. Nezaposlenost ..................................................................................................................... 3128 Tablica4-14:NezaposleneosobenapodručjuOpćinepremagodinamastarosti(2014.) ...................3128 Tablica4-15:NezaposleneosobenapodručjuOpćinepremaraziniobrazovanja

ispolu(2015.) ................................................................................................................................ 3129 4.12. Zaposlenost ......................................................................................................................... 3129 Tablica4-16:ZaposleneosobenapodručjuOpćinepremavrstizaposlenja(2015.) ..........................3129


4.13. Pregled prirodnih i kulturno - povijesnih potencijala Općine .............................................3130 4.13.1. Prirodni resursi ........................................................................................................3130 4.13.2.Zaštićenaprirodna,graditeljskaikulturnabaština ..................................................3131 4.14. Imovina u vlasništvu Općine ............................................................................................... 3133 Tablica4-17:PrvakategorijaimovineOpćine .................................................................................. 3133 Tablica4-18:DrugakategorijaimovineOpćine ................................................................................ 3134 4.15. Analiza javnih financija Općine ........................................................................................... 3134 Tablica4-19:ProračunOpćine ........................................................................................................ 3134

5. Swot analiza .............................................................................................................................. 3135

6. Usklađenost s dokumentima viših hijerarhijskih razina .............................................................. 3137 6.1. Usklađenost sa Strategija EU 2020 ....................................................................................... 3137 Slika6-1:Sektoriukojećebitiusmjeravanaulaganja(EFRD) ......................................................... 3137 6.2. CLLD - Comunity Led Local Development ............................................................................. 3139 6.3. Usklađenost s nacionalnim razvojnim strategijama .............................................................. 3139 Slika6-2:StrategijaEuropa2020 ...................................................................................................3140 6.4. Usklađenost s županijskim razvojnim strategijama .............................................................. 3141

7. Usporedna analiza ........................................................................................................................ 3142 Tablica7-1:Pregledusporednihekonomskihpokazatelja ................................................................ 3142 7.1. Primjeri projekta regionalnog razvoja su-financiranih iz ERFD ...........................................3142 Slika7-1:OpćinaSvetiJurijobŠčavnici ....................................................................................... 3142 7.2.1. Primjeri uspješnog ruralnog razvoja u EU ................................................................ 3143 Tablica7-2:PodacioopćiniLoipersdorf .................................................................................. 3143

8. Vizija, misija i prioriteti ................................................................................................................ 3143 8.1. Vizija i misija: Općina Cestica 2020 ..................................................................................... 3143 8.2. Pokretači razvoja Općine ..................................................................................................... 3143

9. Budući organizacijski ustroj ........................................................................................................3145 Slika9-1:Noviorganizacijskiustroj ................................................................................................ 3145

10. Mjerenje napretka ........................................................................................................................3145 Slika10-1:Ciljanipokazatelji2020. ..............................................................................................3146

11. Razvojni projekti ........................................................................................................................3146 Tablica11-1:Pregledostvarenihprojekata2007.-2014. ............................................................... 3146 Tablica11-2:Razvojniprojektizarazdoblje2015-2020 .................................................................3147 11.1. Proces pripreme i implementacije razvojnih projekata ......................................................3148 Slika11-1:Razvojniprojektizarazdoblje2015-2020 ....................................................................3148 11.2. Projekcije visine općinskog proračuna ..............................................................................3148 Slika11-2:projekcijeopćinskogproračuna ..................................................................................... 3148

12. Komuniciranje strategije .............................................................................................................3149

13. Zaključak ..................................................................................................................................... 3149

Literatura ........................................................................................................................................... 3150


OPĆINA CESTICAStrategijarazvojaOpćine2015.-2020.

1. UVOD

OpćinaCestica(daljeutekstuOpćina),jednajeodopćinaVaraždinskežupanije,kojazbogsvojihprirodnihresursaigeografskogpoložajamožeostvaritirazmjernodinamičangospodarskirazvoj irastunarednimgodi-nama,ukontekstuulaskaRHupunopravnočlanstvoEUidostupnostieuropskihfondovazapoticanjeruralnogi regionalnog razvoja.Usvrhu iskorištavanjapotencijala tedabiseodgovorilonaključne izazovekaoštosunezaposlenost igospodarskastagnacija,odpresudne jevažnostidabudućistrateški razvoj i investicijebudukvalitetnousmjereni.Stogajeprepoznatavažnostzajedničkog,koordiniranogiintegriranogpristupaplaniranjurazvojaOpćinekojićeomogućitiefikasnije iskorištavanjeprednosti iprilika izokoline,asveuciljupostizanjavišegstandardaivišekvaliteteživotazasvestanovnikeOpćine.

PostojanjeStrategijerazvojapreduvjetjezaosmišljenoupravljanjepromjenama.Upravoovajdokumentimazacilj,temeljemvrednovanjasvihrelevantnihčimbenika,kakoonihekonomskihtakoidruštvenih,utvrditistrateškeprioriteteinačinnjihoverealizacijeunarednomvišegodišnjemrazdoblju.

OvaStrategijarazvojaOpćineobuhvaćarazdoblje2015.-2020.,strateškihorizontukojemćeseodvijatinovarazvojnastrategijaEuropskeunije(EUAgenda2020),kojazamjenjujeLisabonskuAgendu.UokviruAgende2020planiranisu fiskalnipoticaji regionalnom i ruralnomrazvojukojićese financirati izproračunaEuropskeunije.Općinasenalaziuključnomrazdobljukojepredstavljaizazovukontekstuvlastitograzvojaaliicijeleregije.Te-meljnistrateškiciljjestvaranjepretpostavkizaubrzaniekonomskirastirazvojtestvaranjenovihradnihmjestaukontekstumogućnostifinanciranjarazvojnihprojekatakojepružajupolitikeregionalnogiruralnograzvojaEU.

2. METODOLOGIJA I SVRHA IZRADE RAZVOJNE STRATEGIJE

Programiranjestrategijerazvojajedinicelokalnesamoupravepredstavljaiznimnokompleksanproces.Zbogsloženostiovogaprocesa,ukojisuuključenibrojnipojedinciizainteresiranestrane,bilojepotrebnoprimijenitiodgovarajućumetodologiju.UizradistrategijerazvojaOpćineprimijenjenajestandardnaiprovjerenametodo-logijastrateškogplaniranja,kakojeprikazanonaslici2-1.

Slika2-1:Metodologijastrateškogplaniranjarazvojajedinicalokalnesamouprave

Komparativna analiza

Analiza trendova

Kohezijska analizaDefiniranje

kritičnih faktora uspjeha

Analiza lokalneekonomije

Analiza resursa

Ekst

erna

an

aliz

aIn

tern

aan

aliz

a

Strateški koncept

Razvojne opcije

Strateški projekti

Financijski instrumenti

Planiranje

Financiranje

Strategija razvoja

Katalog projekata

SWOT analiza Vizija razvoja

Portfolio analiza

ANALIZA TRENUTNOG STANJA I RAZVOJNIH POTENCIJALA DEFINIRANJE RAZVOJNE STRATEGIJE IMPLEMENTACIJA

Projektni kontroling

Financijska analiza

Analizainfrastrukture

Plan implementacije

(Roadmap)

Strateški ciljevi

Miks politika

Izvor:T&MCGroup DefiniranjeStrategijerazvojaOpćinezapočelajesanalizompostojećegstanjairazvojnihpotencijala,koja

jeobuhvatila:- komparativnuanalizuekonomikeOpćinesusporedivimopćinamauEU- analizurazvojnestrategijeEU- analizukohezijskihpolitikaEU- analizuekonomikeOpćine


- analizuidokumentiranjeekonomskihpotencijala-kapitalaOpćine- financijskuanalizu-analizuproračunskihpotencijala- analizuinfrastruktureUdrugojfazijebiloprijesvegapotrebnodefiniratimisijuiglavnurazvojnuvizijuOpćine,kaoosnovnerazvojne

deklaracije.Programiranjesamerazvojnestrategijeobuhvatiloje:- definiranjeosnovnogstrateškogkoncepta- utvrđivanjerazvojnihopcija- definiranjeglavnihrazvojnihprioritetaiekonomskihpokazatelja- definiranjeglavnihstrateškihprojekatakaojavnihijavno-privatnihpokretačaekonomskograzvojaOpćine- definiranjeorganizacijskihpretpostavki

TrećafazaprogramiranjarazvojnestrategijeOpćineobuhvatilaje:- katalogiziranjerazvojnihprojekata

3. POVIJEST OPĆINE

Na temelju zakona o ustroju županija donesenog 1886. godine Varaždinsku županiju činilo je 6 upravnihopćina:Biškupec,Jalžabet,Petrijanec,Šemovec,VidoveciVinica.OdVinicese1906.g.izdvojilasedmaopćina-KrižovljanCestica.Poslije1.svjetskograta,općinesuukinuteiuspostavljenisuMjesninarodniodbori.NakonosamostaljenjaHrvatske,općinesuponovouspostavljene. KaoDanOpćineCesticausvojen jeglavnižupskiblagdan-Uzvišenjesv.Križa,14. rujan.RješenjemMinistarstvauprave1997.godineOpćiniCesticaodobrenjegrbizastava.

Križovljanski gospodariUprošlosti je područjemOpćine prolazila stara rimska prometnicaPtuj -Osijek po čemu je i vezano ime

Općine.PrinjenomulaskuuHrvatsku,najstarijizemljovidibilježeantičkonaseljeRamista.ZbogskelekojomsemogloprećiDravuuturskavremena,mjestosezvaloBrod,adanasjetopoznatimeđunarodnigraničniprijelazDubravaKrižovljanska.Unajstarijavremena,područjedanašnjeOpćinebilo jeuvlasništvugospodaragradaVinice,dokjeu14.stoljećuobiteljVragovićizMaruševcadobilavećidioposjeda.KrižovljangradskagranaVra-govićnaovimjeprostorimaimaladvadrvenakaštela,anabrduPrekorjeu16.st.podiglisusvojimkmetovimaizidanužupnucrkvu.

VragovićejenaslijedilasplitskaplemićkaobiteljBakići.PetarBakićobnašaojedužnostsrijemskogtekasnijeibosansko-đakovačkogbiskupa.Zbogsukobasfranjevcimaidržavompokrenutajeistragaprotivnjega,nakonkojemujeprivremenooduzetaupravabiskupijskimdobrima,tejezakupioiživioudvorcuKrižovljangrad.Na-konnjegovesmrti,posjedjenaslijediobratovunukPavaoBakićteseutovrijemezidaKrižovljangrad.Udajomnjegove kćeriMarijeAne zaAleksandraPaszthorya, vlasništvo posjeda prelazi na tu obitelj. SinMarijeAnePastzthoryr.Bakić,KarloEduard,nakonranesmrtisvojemajkepreuzeojepokroviteljstvonadžupamaKrižov-ljaniMaruševec.KćiElizabetaudajesezaAleksanderaŠondoraVaradya,patakokrižovljanskiposjedprelaziuvlasništvoobiteljiVarady.DanassuživiMaruškaVaradyiAleksandar-Šani,nouagrarnojreformiostavljenimjesamosimboličanposjed.

Župa KrižovljanskaPrvotnukapeluuZavračju,kakosetadazvaoLovrečanpodigaojekrajem16.st.IvanII.Drašković,dokje

biokonjičkikapetanizetviničkoggospodaraN.Istnwanffy.NjegovabanskakrčmauDubraviKrižovljanskoj,teskelaimlinovikodLovrečanaspominjuseuStatusimažupe.OsimspomenuteDubravekojajedodijeljenažupiZavrčizpastoralnihrazloga,uOpćinuCesticaspadagotovocjelokupnopodručjedanašnježupeNatkrižovljan.UsamomaNatkrižovljanunekadjebilaprivatnadrvenakapelaSv.Josipa,azatimzidanaSv.Barbara,kojadanašnjiizgleddobivadogradnjom1775.godine.FilijalnakapelažupeKrižovljanu»Jozefinističkojreformi«1789.godineproglašenaježupnomcrkvom,sobziromdajeformalnoukinutokmetstvoifeudalizam.1

1SlužbenewebstraniceOpćineCestica


4. OPĆINA DANAS: PREGLED SADAŠNJEG STANJA

Sprirodno-geografskogstajalištaOpćinasesmjestilanakrajnjemsjeverozapaduRepublikeHrvatske,jednimsvojimdijelomnavinorodnimbrežuljcima,adrugimuplodnojnizinirijekeDrave.Prostiresena46km2,štočini3,8%područjaVaraždinskežupanije.PodručjeOpćinečini20naseljasoko6000stanovnika.SjedišteOpćinenalaziseuistoimenomnaseljuCestica,dokjenajvećeinajbrojnijenaseljeGornjeVratno.OpćinagraničisistočneijužnestranesopćinamaPetrijanec,VinicaiDonjaVoća,tenazapaduisjeverusaslovenskimopćinamaZavrč,GorišnicaiOrmož.OdznačajnijihvećihnaseljaOpćinijenajbližesredišteŽupanijeGradVaraždin.UdaljenostodistočnegraniceopćinedosredištaVaraždinaiznosicca15,0km.

Slika4-1:PoložajOpćineuVaraždinskojžupaniji

Izvor:OpćinaCestica

NaprostoruOpćineCesticapostojedvameđunarodnagraničnaprijelaza i jedanmalograničniprijelazpre-maRepubliciSloveniji.PrvijeDubravaKrižovljanska-Zavrč,kojiimastatusstalnogmeđunarodnoggraničnogcestovnogprijelazaI.Kategorije,adrugijeOtokVirje-Ormož,sastatusomstalnogmeđunarodnoggraničnogprijelazaII.Kategorije,doksemalograničniprijelazKrižanče-DrenovecnalazinatromeđiopćinaCestica,DonjaVoćaiZavrč.

4.1. Gospodarsko okruženje»GospodarskazonaCestica«novimjeprostornimplanomuređenjaOpćineiodlukamanadležnihtijelapostala

zajedničkinazivzatrilokacije(A,BiC)nakojimaseplaniraposlovnaaktivnostuOpćini.Prvainajvažnijalokacijaoznačenajekaolokacija AinalaziseunaseljuOtokVirjeidijelomunaseljuVirje

Križovljansko.LokacijaposlovnezoneuOtokVirjuiVirjuKrižovljanskompredstavljadionajrazvijenijeginajopre-mljenijegprostorazaprihvatpoduzetnikainjihovihinvesticijanapodručjuOpćine.LokacijaAjeu100%vlasništvuOpćine.Površinalokacijeiznosiukupno15.000m2sizrađenimUrbanističkimplanomuređenja.

Drugalokacijajelokacija BinalaziseunaseljuBabinec,Većidiopodručjajeuprivatnomvlasništvu.Ukupnapovršinalokacijeiznosi17.100m2takođersizrađenimUrbanističkimplanomuređenja.

Lokacija CkojasenalaziunaseljuDubravaKrižovljanskateslovenskomnaseljuZavrč.Cjelokupnalokacijajeuprivatnomvlasništvusukupnompovršinomod15.000m2.

Slika4-2:PrikazgospodarskezoneCestica

Strategija razvoja Općine Cestica 2015 - 2020 6

k

Na prostoru općine Cestica postoje dva međunarodna granična prijelaza i jedan malogranični prijelaz prema Republici Sloveniji. Prvi je Dubrava Križovljanska – Zavrč, koji ima status stalnog međunarodnog graničnog cestovnog prijelaza I. Kategorije, a drugi je Otok Virje – Ormož, sa statusom stalnog međunarodnog graničnog prijelaza II. Kategorije, dok se malogranični prijelaz Križanče – Drenovec nalazi na tromeđi općina Cestica, Donja Voća i Zavrč.

4.1. Gospodarsko okruženje

„Gospodarska zona Cestica“ novim je prostornim planom uređenja Općine i odlukama nadležnih tijela postala zajednički naziv za tri lokacije (A, B i C) na kojima se planira poslovna aktivnost u Općini. Prva i najvažnija lokacija označena je kao lokacija A i nalazi se u naselju Otok Virje i dijelom u naselju Virje Križovljansko. Lokacija poslovne zone u Otok Virju i Virju Križovljanskom predstavlja dio najrazvijenijeg i najopremljenijeg prostora za prihvat poduzetnika i njihovih investicija na području Općine. Lokacija A je u 100% vlasništvu Općine. Površina lokacije iznosi ukupno 15.000 m2 s izrađenim urbanističkim planom uređenja.

Druga lokacija je lokacija B i nalazi se u naselju Babinec, Veći dio područja je u privatnom vlasništvu. Ukupna površina lokacije iznosi 17.100 m2 također s izrađenim urbanističkim planom uređenja.

Lokacija C koja se nalazi u naselju Dubrava Križovljanska te slovenskom naselju Zavrč. Cjelokupna lokacija je u privatnom vlasništvu s ukupnom površinom od 15.000 m2.

Slika 4-2: Prikaz gospodarske zone Cestica

Izvor: Općina Cestica Izvor:OpćinaCestica


U okviru olakšicazapoduzetnikeOpćinajedonijelaodlukuopoticajnimmjeramazarazvojpoduzetništvanasvompodručjukojaobuhvaća:

- Oslobođenjekomunalnogdoprinosauiznosuod50%ukolikosesgradnjomzavršiunutardvijegodineodpotpisivanjaugovoraoprodajizemljišta(iznosod10,00kn/m2),

- Oslobađanjeplaćanjakomunalnenaknadeutrajanjuodtrigodineodpočetkaposlovanja(iznos0,15kn/m2),

- Oslobađanjeplaćanjaporezanatvrtkuutrajanjuodtrigodineodpočetkaposlovanja(iznos400,00kn/godišnje),

- DodatnipopustkodcijenezemljištaukolikopostojimogućnostdaradoveizvodetvrtkespodručjaOpćineCestica.

4.2. Poljoprivreda PodručjeVaraždinskežupanije jepoljoprivrednikrajusitnjenihposjedapogodnihzabavljenjestočarskom,

povrtlarskom,voćarskomivinogradarskomproizvodnjom.Takođerpogodnesumogućnostizaproizvodnjumeda,slatkovodneribeicvjećarstvaterazvojlovnoggospodarstva.

Povrtlarstvojezastupljenona5%obradivihpovršina.Prometvinomjeneorganiziraninerazvijennaštouka-zuječinjenicadasesvega20proizvođačastručnobaviproizvodnjomvina.Stočarstvoistočarskaproizvodnjagospodarskijenajvažnijapoljoprivrednagrana(govedarstvo,proizvodnjamlijeka,svinjogojstvo,preradamesa,preradajaja).NapodručjuŽupanijeaktivnojeoko230pčelara,Razvijenajeiuporabakonjauzdravstvenetesportskeirekreativnesvrhe.Istotakorazvijenisuiprerađivačkikapaciteti-mesna,mljekarskaimlinskaindustrija,preradapovrćateproizvodnjapićaiproizvodnjastočnehrane.NapodručjuŽupanijepostojeribnjaciukojimaseuuzgajajurazličitevrsteslatkovodneribe.

UkontekstupoljoprivredeOpćine, aktivnostanovništvopretežnosebavi vinogradarstvom,poljodjelstvom,ratarstvomistočarstvomkaoosnovnimgospodarskimdjelatnostima.

Tablica4-2:PopisnajvećihOPG-anapodručjuOpćine

Naziv OPG-a Vrsta proizvodnjeVinotočjeŽupanić Proizvodnjavina

ZvonkoŠincek Proizvodnjakonzumnihjaja

StjepanBistrović Mljekarstvo

MladenHorvat Proizvodnjavina


OsnovurazvojapoljoprivredeOpćinečineobiteljskapoljoprivrednagospodarstvatepoticanjeekološkičistepoljoprivredneproizvodnjeuzokrupnjavanjezemljišta.NapodručjuOpćineukupnojeregistrirano441OPG-a.Utablici4-2prikazanasučetirinajvećaOPG-aOpćineupodručjuproizvodnjevina,mljekarstva iproizvodnjekonzumnihjaja.

4.3. TurizamIakonapodručjuVaraždinskežupanijepostojepotencijalizarazvojkulturnog,lječilišnog,vjerskog,lovnogi

ribolovnog,sportskogi izletničkogturizma,oninisuadekvatnoiskorišteni.Zahvaljujućiočuvanimprirodnimre-sursimatebogatojkulturnojbaštini,daljnjirazvojturizmatrebanastavitirazvijatiupravonatimpretpostavkama.

UokviruunapređenjaturizmanapodručjuOpćine,OpćinajesudjelovalauprojektuTurističkezoneHalozeZagorjekaonositeljprojektashrvatskestrane.

Projekt je financiran izpredpristupnogprograma INTERREG IIIaasufinanciragaEuropskaunija.Potporaprojektu od straneEuropske unije iznosi € 500.000 u okviru čega jeOpćini, odobren iznos od €127.000 dokostatakpotporepripadapoduzeću»Halo«koje jenositelj projektanaslovenskoj strani.Cijela turističkazonaprostiresena600kilometarakvadratnih.Na tomprostorudanasživioko55 tisućastanovnikauneštomanjeod200.ShrvatskestraneuprojektsuuključeneopćineJesenjeiĐurmanec,izKrapinskozagorskežupanijeiOpćineBednja,Klenovnik,DonjaVoća,VinicaiCesticatepograničnidioGradaLepoglavespodručjaVaraždin-skežupanije,dokjeizSlovenijeuključenošestopćinaitoZavrč,VidempriPtuju,Podlehnik,Žetale,MajšperkiGorišnicakojasedijelinadvijeopćine.LijevastranarijekeDraveostajeidaljepćinaGorišnica,amanjerazvijenisadašnjidio,sdesnestranerijekeDravepostajesamostalnaopćinaCirkulaneukojujeuključenihaloškidiostare Općine.


4.4. Energetska infrastruktura i komunalni otpad4.4.1. PlinoopskrbaPlinofikacijanapodručjuOpćinezapočelaje2000.godine.Plinofikacijajeupotpunostiizvršenaunaseljima

GornjeVratno,Babinec,adjelomičnoRadovec,KrižovljanRadovečki,Cestica,Kolarovec,BrezjeDravskoiVelikiLovrečan.PlaniraseplinofikacijacijelognizinskogdjelaOpćine,doksenabrežnomdjelupredlažepostavljanjeplinskihstanica.PlinskamrežanapodručjuOpćine izgrađivalaseuvišeetapaurazdobljuod2000.do2012.godine.Ukupnojeizgrađeno18.865mplinovoda.

Tablica4-3:PlinskipotrošačinapodručjuOpćine

Naselje Broj plinskih potrošačaCestica 40

Babinec 31

GornjeVratno 89

Radovec 27

KrižovljanRadovečki 26

Kolarovec 5

BrezjeDravsko 8

VelikiLovrečan 13

UKUPNO 239Izvor:OpćinaCestica

4.4.2. ElektroopskrbaUsustavuelektroopskrbepodručjecijeleOpćine priključeno jena transformatorskopostrojenjeTSVinica

(35/10kV),asrednjenaponskidalekovodi(10kV)unutarpodručjaobuhvaćaulazeizdvasmjera:DonjeVratnoiVinicaBreg.NapodručjuOpćineizgrađenoje35transformatorskihpostrojenja(TS10/0,4kV)ukupnoinstaliranesnage4200kVA.Koddijelauređajaipostrojenjazabilježenesulošenaponskeprilikebudućidauslijeddotrajalostidolazidopadovanapona.OdvisokonaponskihuređajapodručjemOpćinepoložen je jedan110kVdalekovododgranicesRepublikomSlovenijompremaTSNedeljanec.PremaProstornomplanuuređenjaOpćineplanirajusetrafostaniceRS20(10)/0,4OtokVirjeiTS10(20)/0,4kVuGospodarskojzoni(zapadnoodgospodarskezoneOtokVirje),PZBabineciLovrečanIIspripadajućimspojnimniskonaponskimvodovima.UzplaniranuPodravskubrzucestu(naprostoruzapadnoijužnoodplaniranetrase)planirase20kVkabeldoRSOtokVirje.

Tablica4-4:TransformatorskapostrojenjanapodručjuOpćine

Babinec1 Kolarovec Posl.zonaBabinec

Babinec2 Krči-Vratno Posl.zonaVirjeOtok

Babinec3 Križanče1 Radovec

BrezjeViničko Križanče2 RadovecPolje

Cestica KrižovljanCestica Virje

DubravaCarina Križovljangradfarma VirjeOtok

DubravaCentar LovrečanDubrava VirjeOtok2

DubravaZajza LovrečanBreg VISBabinec

FalinićBreg LovrečanOtok Vratno1

GornjeVratno2 LovrečanVinica Vratno2

Jarki1 NadkrižovljannižeBarbare VratnoOtok

Jarki2 PastoriBregIzvor:OpćinaCestica

ProstornimplanomOpćinesedajemogućnost izgradnjemanjihenergetskihgrađevina, tj.građevinaspo-strojenjemnamijenjenimproizvodnjielektričneitoplinskeenergijeizobnovljivihizvoraenergije:energijuvode,vjetra,sunca,biomase,bioplinaislično)ikogeneracijskihpostrojenja.Takvagradnjaprvenstvenoseplaniraugospodarskimzonama,apododređenimuvjetimamoguća je iunutarmješovite,pretežitostambenenamjene,teizvangrađevinskogpodručja.


4.4.3. Zbrinjavanje otpada Gospodarenjeotpadomje jedanodznačajnihproblemazaštiteokolišauŽupaniji.NaraziniŽupanije išire

regije,provodeseaktivnostinapronalaženjuoptimalnoginajprihvatljivijegrješenjavezanouokvirutehnološkogpostupkagospodarenjaotpadom.

NapodručjuOpćineprovodiseorganiziranoprikupljanjeiodvozkomunalnogiglomaznogotpada.OtpadspodručjaodvozisenalokacijuuVelikuTrnoviticu.Otpadseprikupljaputemkantiivreća.Papiriplastikaseod-vojenoskupljaodostalogdijelakomunalnogotpada(dvijekante),astaklouzasebnekontejnere.NapodručjuOpćinenisuutvrđenadivljaodlagalištaotpada.

DouspostavljanjacjelovitogsustavagospodarenjaotpadomzapodručjeŽupanije,premaProstornomplanuuređenjaOpćine,napodručjuOpćinetrebaosiguratigradnjureciklažnogdvorištazaodvojenoprikupljanjeotpadaugospodarenjukomunalnimotpadom,teosiguratigradnjunajmanjejednogreciklažnogdvorištazagrađevinskiotpad.

4.5. Rudarstvo - eksploatacija pijeska i šljunkaPremaZakonuorudarstvu(»Narodnenovine«,broj75/09)jedinicelokalnesamoupravesuuobveziusvoje

razvojnedokumenteplaniratipotrebe inačinopskrbemineralnimsirovinamapremarudarsko-geološkojstudijikojuzasvojepodručjemorajuizraditijedinicepodručne(regionalne)samouprave.NavedenestudijemorajubitiuskladusaStrategijomgospodarenjamineralnimsirovinamaDržave.

ZapodručjeVaraždinskežupanijeizrađenajeStudija potencijala i osnove gospodarenja mineralnim sirovinama napodručjuVaraždinskežupanijeakojujeSkupštinaVaraždinskežupanijeprihvatilaidonijelazaključakdasekodrješavanjanovihzahtjevazaistraživanjemineralnihsirovinatrebauvažavatirezultateStudije.Studijomsuodređenapotencijalnapodručjazaeksploataciju,tj.ležištamineralnihsirovina.Uvažavanjeraznihograničenjauprostoruuodnosunadrugenamjeneprostora(zaštitnezonevodocrpilišta,prometnainfrastrukturasazaštitnimzonama,građevinskapodručjasazaštitnimzonama,kulturnaiprirodnabaštinaidr.)rezultiralojeodređivanjemograničenihpotencijalnostimineralnihsirovinaVaraždinskežupanije.NaprostoruOpćinesenalazijednoodo-brenoeksploatacijskopoljezaeksploatacijušljunkaipijeskauzapadnomdijeluOpćine-Brezine(cca4,2ha).ProstornimplanomuređenjaOpćinesedajemogućnostnovihistraživanjamineralnihsirovina,kaoiodređenjanovih eksploatacija na područjima koja prikazuju ograničene potencijalnosti šljunka i pijeska koja postoje naprostoruOpćine.

4.6. Prometni sustav, pošta i telekomunikacije4.6.1.CesteIakojeOpćinasmještenaupograničnomdijeludržave,njenprometnipoložajuŽupanijiiznimnojepovoljan.Kao

štojeprethodnospomenutouprvompoglavlju,naprostoruOpćinepostojedvameđunarodnagraničnaprijelazapremaRepubliciSloveniji.PrvijeDubravaKrižovljanska-ZavrčkojiimastatusstalnogmeđunarodnoggraničnogcestovnogprijelazaIkategorije,adrugiOtokVirje-OrmožsastatusomstalnogmeđunarodnoggraničnogprijelazaIIkategorije.UkoristpovoljnogpoložajaOpćineideičinjenicaudaljenostiodsvega2kmodželjeznice(SLO).

UokviruProstornogplanauređenjaOpćineucrtavajusejavneceste,tj.državne,županijskeilokalneceste.Nerazvrstaneceste(uliceunaselju,poljskiputoviislično)senecrtajukaoplanskielementisukladnovažećimpropisima,alisuistesadržaneiadekvatnoprikazaneukartografskimpodlogamanakojeseucrtavajusvipred-viđeniplanskielementi.

Slika4-3:CestenapodručjuOpćine

Izvor:ŽUCVaraždinskežupanije


KrozOpćinuprolazijedanodključnihcestovnihprometnihpravaca-državnacestaD2:GPDubravaKrižov-ljanska(granicaRepublikeSlovenije)-Varaždin-Virovitica-Našice-Osijek-Vukovar-Ilok.Spomenutapro-metnica,uskladusreljefnimobilježjima,protežeseusmjeruzapad-istoktesebilježivelikiintenzitetprometa-4212vozila/dan(1996.g.).NanjusupriključenesvežupanijskecestekojepovezujusjeverninizinskiprostorpodručjaOpćine.CestovneprometnicerazvrstaneukategorijužupanijskihcestačijajeulogakvalitetnopovezatipodručjeŽupanijeiomogućitipriključaknamrežudržavnihcestaprikazanesuutablici4-5.

Tablica4-5:Županijskeceste

2027 D2-VelikiLovrečan-DonjaVoća(Ž2056)

2028 Ž2029-OtokVirje-Brezje(D2)

2029 G.P.OtokVirje(Gr.R.Slovenije)-VratnoOtok-Vinica-Biljevec-D35

2035 D2-KrižovljanRadovečki-Natkrižovljan-Ž2045

2044 MiklinovaKapela(Ž2027)-granicaR.Slovenije-G.Voća-D.Voća(Ž2027)


LokalnecestečijajeprvenstvenaulogaupovezivanjupojedinihdijelovaOpćineprikazanesuutablici4-6.UokvirunaseljaDubravaKrižovljanskaiVelikiLovrečanplanirasevarijantnatrasamogućecestekojaćeomogu-ćitipovezivanjeunutarOpćinebezprolaskakrozRepublikuSloveniju.Drugividoviprometnoginfrastrukturnogsustava(željezničkiprijevoz,zračniprijevoz,riječniprijevoz)napodručjuOpćinenepostoji.Zaautobusniprometjepredviđenoodržavanjeiuređenjepostojećihstajališta,dokćesezabiciklističkiprometureditistazeuzcestuD2,uzobalerijekeDrave,tenapojedinimpotezimaštopovezujuovekoridore.

Tablica4-6:Lokalneceste

L25001: DubravaKrižovljanska-D2,

L25002: LovrečanOtok-VelikiLovrečan(D2),

L25003: VelikiLovečan(Ž2027)-MaliLovrečan(Ž2027),

L25004: BrezjeDravsko(D2)-Kolarovec-Ž2027,

L25005: VirjeOtok(Ž2028)-VirjeKrižovljansko-KrižovljanRadovečki(D2),

L25006: L25005-RadovecPolje-Radovec(Ž2035),

L25007: Babinec(D2)-L25015,

L25015: L25004-Netig-Radovec(Ž2035),

L25016: L25015-Jarki(L25017),

L25017: Ž2027-Jarki-VinicaBreg(Ž2045),

L25032: GornjeVratno(D2)-DonjeVratno(Ž2029).


MrežunerazvrstanihcestanapodručjuOpćinečineulice,seoskiipoljskiputevitedrugenerazvrstanejavneprometnepovršinenakojimaseodvijapromet.Sredstvazafinanciranjeodržavanja,rekonstrukcije,građenjaizaštitenerazvrstanihcestaosiguravajuseizkomunalnogdoprinosa,komunalnenaknade,općinskogproračuna,sredstvagrađanaidrugihsredstvaosiguranihpoposebnimpropisima.NapodručjuOpćinenerazvrstanecestekojesenalazeunutaradministrativnihgranicaOpćine razvrstanesuučetirikategorijeprikazaneu tablici4-7ukupneduljine160.704,58m.

Tablica4-7:KategorizacijanerazvrstanihcestanapodručjuOpćine

Kategorija Opis Uk.duljina (m)

1. Asfaltiranecestekojesuuzimiuprogramučišćenjasnijega 33.372,73

2. Djelomičnoasfaltiranecestekojesuuzimiuprogramučišćenjasnijega(ilidioceste) 51.381,95

3. Makadamskecestekojesuuzimiuprogramučišćenjasnijega(ilidioceste) 14.227,43

4. Ostalecestekojeuziminisuuprogramučišćenjasnijega 61.722,56

UKUPNO 160.704,58Izvor:OpćinaCestica


BudućimrazvojemiuređenjemnaseljaOpćinepostupnoćeseotvaratinoveuliceiuređivatiipoboljšavatista-njenapostojećima,prijesvegaasfaltiranjemjošneasfaltiranihulica,teuređenjemnogostupaizelenila.Prilikomuređenjapostojećeuličnemreže,aposebicekodotvaranjanovihulica,potrebnoćebitivoditiračunadaseosi-guraminimalnaširinakoridoraizmeđuuličnihogradasukladnouvjetimadefiniranimuOdredbamazaprovođenje.

4.6.2. Pošta i telekomunikacijeOd jedinica poštanskog prometa na područjuOpćine danas postoji jedan poštanski ured: 42208Cestica.

Granicedostavnogpodručjauredapoklapajusesadministrativnimgranicama,avrsteposlovakojeuredobavljasuposloviprijemaidostaverazličitihvrstapoštanskihpošiljaka(paketi,pisma,novčaneuputniceisl.).DostavubrzojavaobavljacentralnipoštanskiuredugraduVaraždinu.

Prema podacima dobivenim od Hrvatske agencije za telekomunikacije, na području Općine više različitihoperaterapružauslugeunepokretnojipokretnojtelekomunikacijskojmreži.OpremljenostprostoraOpćinepo-strojenjimaiuređajimasustavamrežefiksnihtelekomunikacijavrlojedobra.OdpostrojenjadanassuufunkcijidvaUPS-a(udaljenipretplatničkistupanj)sukupno1920raspoloživihpriključakaprikazanihutablici4-5.Iskori-štenostovihkapacitetaiznosioko80%odnosnoodinstaliranograspoloživogbrojazauzetoje1530priključaka.NaISDNBRApriključkeodlaziukupnonjih16odčegajezauzeto5priključaka,odnosno31%.

Tablica4-8:Postrojenjafiksnihtelekomunikacija

RSSCestica 1280priključaka

RSSVelikiLovrečan 640priključaka

Ukupno 1920priključakaIzvor:OpćinaCestica

S obzirom na visoki stupanj razvijenosti nepokretne telekomunikacijskemreže, daljnji razvoj temreže seprioritetnoodnosinapovećanjeimodernizacijukapaciteta.UtomsmisluuzvećpostojećeUPSVelikiLovrečaniUPSCestica, prostornimplanomOpćine je predviđena izgradnja tri novadigitalnapostrojenja (UPSGornjeVratno,UPSDubravaKrižovljanskaiUPSVirjeKrižovljansko)čimećebitiosiguranajošbržaikvalitetnijamo-gućnostpristupaunutarmrežetelekomunikacija.Unutarpodsustavamobilnemrežetelekomunikacija,predviđenojepostavljanjedvijenovebaznestanice.

Sveukupnikapacitetpristupnetelekomunikacijskemrežeje4320parica.PoredkorisničkihkabelapristupnemrežepodručjemOpćinepoloženasutrisvjetlovodnakabela.Dva,položeniistočnomgranicom,imajumeđuna-rodniznačajdoktrećiimafunkcijuspojnogkabelasobziromdaosiguravapriključakpostojećihpostrojenja(UPSVelikiLovrečaniUPSCestica)prematranzitnojcentraliuVaraždinu.

4.7. Vodni resursi 4.7.1. VodoopskrbaMrežavodoopskrbnihcjevovoda ihidranata izvedena jenagotovocijelompodručjuOpćine,dok jeprostor

opskrbljenpitkomvodomizRegionalnogvodovoda»Varaždin«.Nizinskidijelovipitkuvodudobivajuprekopre-pumpnestanicePS»Ladanje«ipripadajućevodospremeVS»Vinica«,avišipredjeliprekoprepumpnestanicePS»Marčan«tepripadajućevodospremeVS»Barbara«.Uovomsustavunedostacisetičupovremenomanjihteškoćauopskrbiineispunjavanjaupotpunostiuvjetaprotupožarnezaštite,testanjacjevovoda(nerijetkopu-canjecijeviioštećenja).OsimopskrbepitkomvodomizRegionalnogvodovoda»Varaždin«,nekidijelovinaseljaCestica(Križovljangrad)iVelikiLovrečan(LovrečanOtoktediouzcestuLovrečan-LovrečanBregiDubravaBreg)koristehidrofore.

4.7.2.Vodno gospodarstvo SvivodotocinaprostoruOpćinediosuslivnogivodnogpodručjarijekeDrave.RijekaDravaizvireuToblaškom

polju(Pusterthalna1192mn.m.)uItaliji,uztalijansko-austrijskugranicu.NapodručjuOpćinerijekaDravadije-lompredstavljadržavnugranicupremaRepubliciSloveniji.Sobziromnavrlodobarhidropotencijalrijeke(znatanuzdužnipad,brzinatokaivelikekoličinevodeuenergetskinajkritičnijemljetnomrazdoblju)ipostojanjenekolikoizgrađenihhidroelektrana,korito rijeke regulirano je iosiguranorazličitimvodnimgrađevinama(protupoplavninasipi,branasakumulacijomOrmoškojezero,dovodnikanalzaHE»Varaždin«).

Od poplavnih voda okolni prostor zaštićen je protupoplavnim vodoprivrednim nasipomBrezje - VirjeOtoktenasipomakumulacijeHE»Varaždin«.Zapadnoodnavedenogdijelaokolniprostor jošuvijek jeugroženodpoplava.ToposebnovrijedizadionaseljaVelikiLovrečan(LovrečanOtok)kojijeujednojedininaseljeniprostornalijevojobalirijekeDrave(uzstarokoritorijekeuzHE»Formin«uRepubliciSloveniji).Općinska(idržavna)granicadijelomsenalazinakanaluspomenutehidrocentrale.AkumulacijaOrmoškojezerojeufunkcijiproizvod-njeelektričneenergije(HE»Varaždin«).OdpotokanajznačajnijisupotociZajzaiPošalitva.Prvijeodznačaja


(državnog)budućidajepresječendržavnomgranicom,adrugijerjerecipijent(maksimalnastogodišnjaprotokaQmax=23,0m3/s)gotovosvihvodabrdskogdijelaOpćine.Zavodnogospodarstvo,uzvećnavedene,značajnisuisljedećipotoci:Škornik,Pošalitva,JarkiI,JarkiII,iJarkiIIItekanali:BabinecI,BabinecII,Križovljan,Ra-dovec,Stružer,VratnoiNapušće.

4.7.3. Odvodnja (kanalizacija)NapodručjuOpćinekanalizacijasvihnaseljaosimRadovecPolja,VirjaKrižovljanskog,OtokVirja,Vratno

OtokaiDubraveKrižovljansketedionaseljaCesticazvanKrižovljangradgdjeseplanirauređajzapročišćavanjevodamanjihkapaciteta,bitićepriključenanasistempročišćavanjaVaraždin.Zabrežnidioplanirasegdjeprilikedopuštajupostavljanjenapravezapročišćavanjevodazavišekućanstava,agdjetonijemogućesvakakućabitrebalapostavitiminipročistačvoda.

4.8. Pregled obrazovnih potencijalaRepubliciHrvatskojjestupanjemučlanstvoEuropskeUnijeomogućenokorištenjeStrukturnihiKohezijskog

fonda,namijenjenihpostizanjuujednačenograzvojasvihdržava,odnosnoregijaEuropskeunijetefinanciranjuprovedbeaktivnostikojeproizlazeizzajedničkiheuropskihpolitika.

KorištenjesredstavaprovodisenaosnovustrateškihciljevaiprioritetakojisedefinirajuputemOperativnihprogramazapojedinesektoretepojedinačnihprojekatakojiproizlazeizodređenogprioriteta.TosuprogramskoplanskidokumentikojimasepredviđajunačiniiuvjetikorištenjaEUfondova,uovomslučajuEuropskogfondazaregionalnirazvoj(EuropeanRegionalDevelopmentFund-ERDF).Urazdoblju2014.-2020.inovojfinancijskojperspektivi,ciljevićesepokušatipostićiulaganjemu:

- Razvojznanstveneizvrsnostiiinovacija:- poboljšanjemuvjetazatransfertehnologijeiznanjakojićebitipodrškanaznanjuutemeljenomgospo-

darstvu- pružanjempodrške javnom i privatnom istraživačkomsektoru podržavajući suradnju gospodarstva i

javnihistraživačkihustanova,- Razvojemznanstveno-istraživačkeitehnološkeinfrastrukture,- RazvojobrazovneinfrastruktureUokviruobrazovnogsadržajanapodručjuOpćinedanasdjelujemodernoopremljenaosnovnaškolauCestici

sagrađena1980.godine,spodručnomškolomuVelikomLovrečanu, tepodručnaškolaNatkrižovljanosnovneškoleVinica.Školaseprostirena2662m2 unutrašnjegkorisnogprostora,s20učionica,kabinetimaipratećimprostorijama,tesportskomdvoranom.PredškolskadobkoristidječjivrtićkojisetakođernalaziuCestici.

NastavljenonaspomenuterazvojnepolitikeEU.upravoutomsmjerumorabitidefiniranjedanilivišebudućihprojekatakojićegeneriratidaljnjirazvojobrazovanjanapodručjuOpćine.

4.9. Civilno društvo, zdravstvo i sport Udruge kao slobodno i dobrovoljno udruživanje više fizičkih, odnosnopravnih osoba, koje se, radi zaštite

njihovihprobitakailizauzimanjazazaštituljudskihpravaisloboda,teekološka,humanitarna,informacijska,kul-turna,nacionalna,pronatalitetna,prosvjetna,socijalna,strukovna,sportska,tehnička,zdravstvena,znanstvenailidrugauvjerenjaiciljeve,abeznamjerestjecanjadobiti,podvrgavajupravilimakojauređujuustrojidjelovanjetogaoblikaudruživanja,veomasuvažnezafunkcioniranjeOpćinekaojedinicelokalnesamouprave.UkupnonapodručjuOpćinedjeluju32udruge.Općinaizdvajasredstvazasufinanciranjeradaudruganasvompodručjuteaktivnosudjelujeuprovođenjunjihovihprograma.Uokviruudrugaidruštava,napodručjuOpćinedjeluješestvatrogasnihdruštava, trimalonogometnakluba, jedanženskinogometniklub, lovačkodruštvo»SvetiHubert«i lovačkodruštvo»Cestica«,tesportskoribolovnodruštvo»OpćinaCestica1995«.Lovačkodruštvodjelujenasvomlovnompodručju,aribolovnodruštvokorististarokoritoDraveiOrmoškojezero.Postojelovačkairibičkakuća,objeuzrijeku.ZakupanjesekoristeobaleDrave,najvišenalokacijizvanoj»PodBrezjem«.UKrižovljanuiNatkrižovljanususjedištažupa,dokjeDubravaKrižovljanskauokviružupeuZavrču(Mariborskabiskupija).

UkontekstupristupanjaRepublikeHrvatskečlanstvuEUudrugamacivilnogdruštvaotvorilesusemogućnostisamostalnogapliciranjaprojekataiprogramananatječajeEU.Natajnačinudrugepostajuneovisnijeodstraneopćinskogproračunateimajumogućnostprivlačenjavećihsredstavausvrhudaljnjegrazvoja,rastaipromicanjasvojihciljeva.Unastavkuutablici4-9prikazanjepopisudruganapodručjuOpćine.

Tablica4-9:UdrugenapodručjuOpćine

Broj Naziv udruge1. UdrugaumirovljenikaOpćineCestica

2. Udrugavinogradaraivinara»Sv.MartinCestica«


Broj Naziv udruge3. Udrugaručnihradova»Vezilje«4. KUDOpćineCestica5. Lovačkodruštvo»Sv.HubertCestica«6. ŠRKOpćineCestica1995.7. LovačkodruštvoCestica8. Školskosportskodruštvo9. NK»Bratstvo«OtokVirje10. NK»Dinamo«Babinec11. NK»Polet«Cestica12. NK»Vratno«,GornjeVratno13. Ženskimalonogometniklub14. DVDLovrečanDubrava15. DVDBabinec16. DVDVirjeKrižovljansko17. DVDGornjeVratno18. DVDKrižovljanCestica19. DVDGradišće20. VatrogasnazajednicaOpćineCestica21. Pikadoklub»Pancho«22. Udruga»HRAST«23. PINGOCestica24. Udrugamladih»Hiperaktivni«25. Udruga»Životiradost«26. MNKKolarovec27. MNKLovrečan28. Rekreacijskodruštvo»Prekorje«29. OdbojkaškiklubCestica30. Pjevačkizbor,SantaCrux31. Udruga»Konj«mojprijatelj32. Motoklub»Poštejaki«


Ukontekstuzdravstva,zdravstvenastanicaCestica(općapraksaistomatolog)djelujeuokviruDomazdravljaVaraždin.UCesticisenalaziljekarnatečetiristomatološkeambulante.VeterinarskastanicanalaziseunaseljuGornjeVratno.SportskiterenipostojeuBabincu,Cestici,GornjemVratnu,MalomGradišću,VirjuOtok,Radovcu,VelikomLovrečanuiVirjuKrižovljanskom.

Tablica4-10:Zdravstveni,sportskiidruštvenisadržajiponaseljima

SADRŽAJ NASELJEDruštvenidomovi VirjeOtokiRadovecPolje

VjerskiobjektiGornjeVratno, Križanče, KrižovljanRadovečki (kape-lice) teNatkrižovljan,Radovec,VelikiLovrečan iOtokVirje(crkve).

Trgovine UsvimnaseljimaosimuFalinićBregu,Kolarovcu,Kri-žanču,MalomLovrečanuiVratnoOtoku.

Zdravstvenastanica CesticaLjekarna CesticaOp.vijeće,poglavarstvo,matičniured,vjenčaona,vatrogasnidom Cestica

Pošta Cestica


SADRŽAJ NASELJE

SportskiobjektiBabinec,Cestica(idvorana),GornjeVratno,MaloGradi-šće,OtokVirje,Radovec,VelikiLovrečaniVratnoOtok,VirjeKrižovljansko-Mlaka

Vatrogasnadruštvaidomovi Cestica,Babinec,Lovrečan,GornjeVratno,Gradišće,VirjeKrižovljansko

Veterinarskastanica GornjeVratno

Stomatološkeambulante Cestica,Radovac,DubravaKrižovljanska

Staračkidom Babinec,Radovec,OtokVirjeIzvor:OpćinaCestica

4.10. Demografska analiza kretanja stanovništvaOpćinaCesticajednajeod22općinei6gradovausastavuVaraždinskežupanije.Godine1991.napodručju

Općineježivjelo5790stanovnika,štočini3,08%brojastanovnikaŽupanije,dokjetajbroj2011.godineiznosio5811ili3,30%.Prosječnibrojkućanstvaje2001.g.uOpćiniiznosio1580,dokje2011.g.iznosio1627.

Gustoćanaseljenostiiznosi123,7st/km2tejeneštomanjauodnosunaŽupaniju(146,5),dokjeprosjekzaRepublikuHrvatsku78,5st/km2.Sprosječnimbrojemod284stanovnikaponaselju,prosjekOpćinejeznatnomanjiodžupanijskog(618st/naselju)idržavnog(657st/naselju).

Tablica4-11:PodacioOpćiniuodnosunaVaraždinskužupaniju

Broj stanovnika Broj kućanstva1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 1981. 1991. 2001. 2011.

VŽ 182 759 186 927 187 853 184 769 175 951 52 845 56706 56095 55 483

Općina 6240 5 998 5790 5 678 5 811 1 519 1610 1580 1627

% 3,41 3,21 3,08 3,07 3,30 2,87 2,84 2,82 2,93

Izvor:OpćinaCestica/DZS

PodručjeOpćineobuhvaća20naselja:Babinec,BrezjeDravsko,Cestica,DubravaKrižovljanska,FalinićBreg,GornjeVratno,Jarki,Kolarovec,Križanče,KrižovljanRadovečki,MaliLovrečan,MaloGradišće,Natkrižovljan,OtokVirje,Radovec,RadovecPolje,SelciKrižovljanski,VelikiLovrečan,VirjeKrižovljanskoiVratnoOtok.PopovršiniipobrojustanovnikajenajvećenaseljeGornjeVratnosa1317stanovnika(19,9%stanovnikaOpćinena11%teritorija)tejeujednoijedinonaseljesvišeodtisućustanovnika.Između200i600stanovnikaima11naselja.BrojstanovnikaunaseljimaOpćineod1971.do2001.godinebilježikonstantanpadzaoko200sta-novnikausvakommeđupopisnomrazdoblju.Međutim,urazdoblju2001.-2011.Općinabilježiblagiporastbrojastanovnikazaoko130.NajvećibrojstanovnikabilježinaseljeGornjeVratnozaoko180stanovnika.

Tablica4-12:Brojstanovnikaponaseljima

NaseljePovršina Broj stanovnika

Km2 % 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.1 Babinec 1,96 4,27 503 458 448 428 576

2 BrezjeDravsko 1,22 2,66 285 279 236 231 208

3 Cestica 3,81 8,30 340 453 485 491 503

4 DubravaKrižovljanska 2,35 5,12 260 287 291 297 269

5 FalinićBreg 2,44 5,31 150 118 99 106 99

6 GornjeVratno 5,03 10,96 1208 1129 1169 1132 1 317

7 Jarki 1,53 3,33 189 170 155 148 156

8 Kolarovec 2,87 6,25 254 270 268 278 249

9 Križanče 2,70 5,88 308 241 158 150 128

10 KrižovljanRadovečki 0,85 1,85 383 304 300 319 258

11 MaliLovrečan 1,35 2,94 75 141 65 67 65


NaseljePovršina Broj stanovnika

Km2 % 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.12 MaloGradišće 0,92 2,00 156 129 109 105 126

13 Natkrižovljan 2,63 5,73 414 375 332 313 262

14 OtokVirje 3,51 7,65 - 233 248 261 254

15 Radovec 1,24 2,70 441 303 284 315 343

16 RadovecPolje 1,31 2,85 - 159 158 157 144

17 SelciKrižovljanski 2,16 4,71 275 252 218 174 187

18 VelikiLovrečan 3,60 7,84 491 331 393 372 333

19 VirjeKrižovljansko 2,30 5,01 508 309 298 262 267

20 VratnoOtok 2,13 4,64 - 57 76 72 67

UKUPNO 45,91 100 6240 5998 5790 5678 5811Izvor:OpćinaCestica

GotovodvijetrećinestanovnikaOpćine(62,8%)živiunaseljimas200-500stanovnika.Unaseljimasmanjeod200stanovnikaživitek17,2%stanovnikaOpćine.OsnovnukarakteristikuprostoraOpćinedajegeomorfološkaslikablagobrežuljkastogpobrđanajugu,koječinipribližno37%prostoraOpćine,ukojemživi20%stanovnika,dokjeostaloravniprostordravskenizineikrajolikauzrijeku.NarazgraničenjuovihdvijumorfološkihcjelinajecestakojapodručjepovezujepremaRepubliciSlovenijinasjeverozapaduisjeveruteVaraždinunaistoku.Uzovucestusmješten jenajvećibrojnaseljavećegustoće.Drugapogustoći jemrežanaseljau ravnici.Ostalanaseljadisperznosulociranapobrežuljcima.

Tablica4-13:Brojstanovnikaponaseljimauodnosunaveličinunaselja

Veličina naselja Više od 1000 stanovnika

Do 500 stanovnika

Manje od 200 stanovnika Ukupno

Broj naselja 1 11 8 20

Broj stanovnika 1132 3567 979 5678

% 19,9 62,8 17,2 100Izvor:OpćinaCestica

4.11. NezaposlenostTijekom2014.godinenaevidencijiHrvatskogzavodazazapošljavanjenaraziniRepublikeHrvatskeprosječno

mjesečnojebiloprijavljeno328.187nezaposlenihosoba,štojeza4,9%manjeuodnosuna2013.godinu.Odukupnogbroja nezaposlenih osoba, prosječnomjesečnobile su prijavljene174.702nezaposlene žene, što uukupnomprosječnombrojunezaposlenihosobačiniudiood53,2%.

PodručniuredVaraždinadministrativnosedijelinapet ispostava:Varaždin, Ivanec,Ludbreg,NoviMarof iCesticu.PremapodacimaHrvatskogzavodazazapošljavanje-područnoguredaVaraždintijekom2014.godineprosječnomjesečno bile su prijavljene 9.554 nezaposlene osobe, što je za 13,4%manje u odnosu na 2013.godinu.Udionezaposlenihženauukupnomprosječnombrojunezaposlenihosoba iznosio je46,7%,odnosnoprosječnomjesečnobilojeprijavljeno4.466nezaposlenihžena.

NapodručjuOpćineukupanbrojnezaposlenihtijekom2014.godineprikazanimutablici4-14iznosioje226odčegaje110ženai116muškaraca.Analiziranjemprikazanihpodatakavidljivojedajenajvećibrojnezaposle-nihzabilježenudobnojskupinimladihod20-29godina.Visokanezaposlenostmladihpovlačisasobomcijelinizdodatnihsocioloških,ekonomskihidruštvenihproblema.Motiviranostzaškolovanjesesmanjuje,devijantnoponašanje se povećava, stopa nataliteta pada, odljevmozgova proporcionalno raste, a buduća potrošnja sesmanjuještopokrećedaljnjikrugukupnenezaposlenosti.

AnalizanezaposlenostinapodručjuOpćinepremakriterijuspolaupućujenapodatakdaiakojeukupnovišenezaposlenihmuškaraca,uokvirunajugroženijeskupinemladihvećijebrojnezaposlenihžena.

Tablica4-14:NezaposleneosobenapodručjuOpćinepremagodinamastarosti(2014.)

Godine starosti Muškarci Žene Ukupno15-19godina 13 12 25

20-24godine 11 23 34


Godine starosti Muškarci Žene Ukupno25-29godina 15 22 37

30-34godine 9 14 23

35-39godina 15 9 24

40-44godine 6 9 15

45-49godina 8 7 15

50-54godine 12 8 20

55-59godina 19 6 25

60ivišegodina 8 0 8

UKUPNO 116 110 226Izvor:HZZ

Premaraziniobrazovanjanajvećibrojnezaposlenihzabilježenjekodosobasazavršenomsrednjomškolomzazanimanjautrajanjuod3godinetezaKViVKVradnike,dokjenajmanjibrojnezaposlenihzabilježenkodosobasazavršenomgimnazijom,visokomilivišomstručnomspremom,stručnimstudijem,magisterijemilidoktoratom.

Tablica4-15:NezaposleneosobenapodručjuOpćinepremaraziniobrazovanjaispolu(31.1.2015.)

Razina obrazovanja Muškarci Žene UkupnoBezškoleinezavršenaosnovnaškola 23 11 34

Osnovnaškola 15 22 37

SŠzazanimanjado3.god.iškolazaKViVKVrad-nike 56 32 88

SŠzazanimanjautrajanju4ivišegodina 18 23 41

Gimnazija - 1 1

Višaškola,I.stupanjfakultetaistručnistudij 8 6 14

Fakulteti,akademije,magisterij,doktorat 3 10 13

UKUPNO 123 105 228Izvor:HZZ

4.12. ZaposlenostTijekom2014.godinesevidencijenezaposlenihosobaHrvatskogzavodazazapošljavanje,Područnogureda

Varaždinzaposlenojeukupno7.814osobanatemeljuradnogodnosaštopredstavljarastza6,0%uodnosuna2013.godinu.Promatranopoispostavama,brojzaposlenihosobau2014.godiniuodnosuna2013.godinupovećaoseusvimispostavama.UispostaviCesticazabilježenojenajvećepovećanjebrojazaposlenihosobaza30.6%.

Tablica4-16:Ukupanbrojzaposlenihu2013.i2014.godini

Ispostava 2013 2014 IspostavaCestica 327 427

UkupnoispostavaVaraždin 7.375 7.814Izvor:HZZPodručniuredVaraždin-Godišnjeizvješćeza2014.godinu

Ukontekstuzapošljavanja,RepublikaHrvatska,kao idrugezemljeEuropskeunije,krozsvoje javnezavo-dezazapošljavanjeulažeumjereaktivnepolitikezapošljavanjakojesunamijenjene isključivonezaposlenimosobamasotežanimpristupomtržišturadakakobiimmoglipomoćidaseštolakšeibrževrateusvijetrada.UokvirudokumentaSmjernice za razvoj i provedbu aktivnih politika zapošljavanja u RH za razdoblje 2015. - 2017. donesenogodstraneVladeRepublikeHrvatske,provoditićesemjereiaktivnostiusvrhuostvarivanjaslijedećihprioritetaiciljeva:

- Povećanjestopezaposlenostistanovništva- Poboljšanjekonkurentnosti- Povećanjemobilnostiradnesnagekrozprofesionalnu,prostornuiobrazovnupokretljivost- Osiguranjeusklađenostiponudeipotražnjenatržišturada


Mjeresuusmjerenenaskupinenezaposlenihosobakojesuzbognizarazlogaunajnepovoljnijempoložajuna tržištu rada,a tosumladeosobe,osobes invaliditetom,starijeosobe,dugotrajnonezaposleni,žene ipo-sebneskupine.Aktivnimmjeramazapošljavanjanajčešćesepodupireprelazakiznezaposlenostiusvijetradapomoćuobrazovanja,stjecanjaradnogiskustvanaradnommjestu,krozjavneradove,potporezazapošljavanjeodređenihskupinanezaposlenihosobailikrozpoticanjesamozapošljavanja,asvekakobinezaposlenaosobapovećalasvoješansezazaposlenje.

4.13. Pregled prirodnih resursa te zaštićenih područja Općine4.13.1. Prirodni resursi Općinajeiznimnobogataprirodnimresursima.ZnatnepovršinepokrivajušumeuzDravuteubrdskomdijelu

itlouznjih,izrazitokvalitetnopoljoprivrednotlounizini,tevinogradinapadinama.PosebnostOpćinidajespojplodne ravnice rijekeDrave i vinorodnih brežuljaka, temogućnost istodobnog intenzivnog korištenja poljopri-vrednogzemljištaivinograda,tešumailivadanabrežuljkastomdijelu.ProstornogledajućipodručjeOpćineimačetirispecifičnecjeline:

- prostoriuzDravuiOrmoškojezero- ravničastipoljoprivredniprostor- linearniniznaseljaoddržavnegranicedogranicesopćinomPetrijanec- brežuljkastikrajoliksizmiješanimnaseljima,vinogradimaišumamatedolinamapotokaNapodručjuOpćinesenalazidioOrmoškogjezerakojejeakumulacijaHEVaraždin.Tojediosustavadrav-

skihhidroelektrana.Upravo tajdioOpćine,očuvani lijepprirodnikrajolikduž rijekeDravesakumulacijomHEVaraždin-Ormoškimjezerom,vrijednojeblago,tejeradiočuvanjaposebnostiizaštiteprirodeupograničnompodručjuproglašenormitološkirezervatnapodručjušumaidravskihrukavacauzrijekuijezero.

- Poljoprivredne površinePoljoprivrednepovršinekaoprimarni razvojni resursOpćineplanomsuvalorizirane i zaštićeneunajvećoj

mogućojmjeri.Najveći dionizinskogdijelaOpćinepredstavljajunajvrednijapoljoprivredna tla.Protežusenaprostoruizmeđužupanijskeceste(Ž2029)kojavodiodVratnaGornjegpremaOrmožu,zatimobuhvaćanaseljaVratnoGornje,KrižovljanRadovečki,Cesticu,Babinec,BrezjeDravsko,svedožupanijskeceste(Ž2028)kojavodikaOtokVirju.

UkupaniznospoljoprivrednihpovršinanapodručjuOpćineiznosi742,31haodčegaje553,42haosobitovrijednoobradivotlote188,89ostalaobradivatla.OstalepoljoprivredneišumskepovršinenapodručjuOpćinepokrivajuukupno1227,21ha.

- VinogradiVinogradisujednaodposebnostikojeseProstornimplanomtakođerposebnoocjenjujekaoznačajnirazvojni

elementuprostoru,kojisetrebaposebnočuvati.

- ŠumeŠumekaopreduvjetočuvanjaekološkestabilnosti,aliikaogospodarskiiturističkiresurs,Planomseštiteu

svimdijelovimaprostora.OpćinaimabogatišumskipokrovupriobaljurijekeDraveinapadinamaiznaddolinapotoka. Najzastupljenijesušumegraba,hrastakitnjaka,crne johe,anavišimkotamabukve.Odcrnogoričnihvrstaimajele,smreke,borovaiariša.NapodručjuOpćineCesticavećidiošumajedefinirankao»šumegospo-darskenamjene«,amanjidiokao»šumeposebnenamjene«.ŠumaposebnenamjeneuzDravuimalidiošumagospodarskenamjeneuzakumulacijsko jezero,zaštićenisu,sukladnopropisimaozaštitiprirode,ukategorijiregionalnogparka(dioRegionalnogparkaMura-Drava).Manjidijelovigospodarskešumejužnoodjezerasuunutarekološkemreže.UkupaniznosšumskihpovršinanapodručjuOpćineiznosi1544,91haodčegasu1019,58hagospodarskenamjenete525,33posebnenamjene.

- Vodene površineOdvodotokajenapodručjuOpćinenajznačajnijarijekaDrava.NapodručjuodDubraveKrižovljanskedoOtok

VirjadravskikrajolikobostranouzrijekupripadaOpćiniCestica.UnastavkujerijekadijelomuSloveniji,anakonmostauOtokVirjujedioOrmoškogjezerauCestici.NapodručjuOpćinerijekatečeusmjeruodsjeverozapadakajugoistokuuprirodnomkoritu,akodselaOtokVirjemijenjaserežimizrazlogaštoprotječeakumulacijskimjezerom.DuljinatokaDravenapodručjuOpćinejeoko7,5kmdoOtokVirja,teoko3kmudijeluakumulacijskogjezera.PritociDravesunadesnojobalibrdskipotoci imenomZajzaiŠkornikkojiutječuurijekukodDubraveKrižovljanske,Pošalitvaspritocima(JarkiI,JarkiII iJarkiIII)kojiutječekodLovrečana.NalijevojobalisuuzrijekurukavcistareDrave,anaslovenskojstraniPesnica.PotokRakovnikspritocimaizvirenapodručjuOpćineitečepremajuguipripadaslivuBednje.JezeroOrmožkaoakumulacijaHEVaraždinosimhidrotehničkogimaznačajikaoprostorzauzgojribairibolov.Vodenepovršinezauzimaju222,84haOpćine,odčegasu120,47harijekete102,37haakumulacije.


- Podzemne vodeGotovojecijelinizinskisjevernidioOpćinevodonosnikkojepredstavljaaluvijalnišljunkovitiprostor.Grani-

cavodocrpilišta»Varaždin«-vodozaštitnazonaIIIB,određenaPravilnikomozaštitnimmjeramaiodređivanjuzonasanitarnezaštitecrpilišta»Varaždin«regionalnogvodovoda»Varaždin«,svojimmalimdijelomnalaziseinaistočnompodručjuOpćine.Sobziromnaznačajpitkevode,aposebnoovogcrpilišta,zaštitapodzemnihvodajeodvelikevažnosti.

4.13.2.Zaštićenaprirodna,graditeljskaikulturnabaština- Područje Regionalnog parka Mura - DravaUredbomVladeRepublikeHrvatske2011.godineproglašenjeRegionalniparkMura-Dravakojiprostorom

ulazi i u prostorOpćine. Prema predmetnomRješenju područje rijekeMure i Drave obilježava visoka razinabiološkeikrajobrazneraznolikosti,arijekeMuraiDravapredstavljajujedneodposljednjihdoprirodnihtokovanizinskihrijekausrednjojEuropi.PosebnosuznačajnavlažnastaništakojaspadajuunajugroženijauEuropi,azaštićenasuinanacionalnojrazini.Pravilnikomovrstamastanišnihtipova,kartistaništa,ugroženimirijetkimstanišnimtipovimatemjeramazaočuvanjestanišnihtipova,međunjimasupoplavnešume,vlažnitravnjaci,mrtvirukavci,napuštenakoritaimeandrikaoistrmeodronjeneobaleukojimasegnijezdestrogozaštićenevrsteptica.

Zbogizuzetnevrijednostizaočuvanjebiološkeraznolikostiovojepodručjevelikimdijelomdio jezgrenaci-onalneekološkemreže tećesesnajvećomvjerojatnošćuubudućnostipostatidioeuropskeekološkemrežeNatura2000.PodručjerijekeMureiDravezavrjeđujeposebnuzaštituradiočuvanjageološkebaštine/aluvijalnihidiluvijalnihsedimenatatepaleontološkihnalazaibrojnihhidrogeološkihpojava.Visokekrajobraznevrijednostiovogpodručja obilježavagradacija ljudskeaktivnosti od vrlomale u inundacijskomprostoru rijeke do znatnointenzivnijenarubovimapodručja.Potencijalneprijetnjeprirodnimvrijednostimauovompodručjupredstavljaju:uređivanje rijeka,vađenješljunka ipijeska, izgradnjaelektrana,onečišćenjavoda, lov,krivolov, intenziviranjepoljoprivrede,nekividovi turizma i rekreativneaktivnosti.Nakonproglašenja, regionalnimparkomseupravljatemeljemplanaupravljanja.Nazaštićenompodručjuregionalnogparkadopuštenisuonizahvatiiradnjekojiganeoštećujuinemijenjajusvojstvazbogkojihjezaštićen.

- Spomenik parkovne arhitektureParkuzdvoracKrižovljangradzaštićenjekaospomenikparkovnearhitekture,aistovremenojesastavnidio

zaštićenogpodručjausklopuRegionalnogparkaMura-Drava.Parkseprostirena32hapovršinetepredstavljajedanod11zaštićenihperivojanapodručjužupanije.ParkuzdvoracKrižovljangradjepejsažniparkengleskogtipaiodlikujesevrlouspjeloaklimatiziranimgrupamaegzotičnihstabala.Pobotaničkojvrijednostiskupinastabala,svojojestetskojvrijednostiiljepotiprirodenajbližeokoliceovajparkpredstavljavrijedanobjektvrtnearhitekture,koji sačinjava jednucjelinusastarimdvorcem.Park jeu jednomdijeludegradiranneadekvatnom izgradnjom(farme)kojaseneplanirazadržati,većprenamijenitiuzonuzelenilailikaozelenilo-parkilizasportsko-rekre-acijskunamjenusugostiteljskoturističkimsadržajima,sobziromnasadašnjuizgrađenostieventualneteškoćeokovraćanjauprvobitnostanje(zelenilo).ZacijelikompleksKrižovljangrad-spomenikparkovnearhitektureizaštićenokulturnodobro,obvezujeseizradacjelovitogurbanističko-arhitektonskogrješenjailirazradekojombiseprocijenileirazradilemogućnostiuređenjatogprostora,aosobitomogućeizgradnje.DvoracKrižovljangradjeistovremenozaštićenikaokulturnodobro,aliugranicamakojesesamodijelompoklapajusgranicamaparkauzdvoracKrižovljangradzaštićenogkaospomenikparkovnearhitekture.

- Posebni rezervat - ornitološkiZapodručjeOrmoškogjezera,atemeljemnadležnogpropisaozaštitiprirodeplaniranajezaštitaukategoriji

ornitološkirezervat.KakoseornitološkirezervatnalazinapodručjudvijuOpćinaVaraždinskežupanije-OpćinaCesticaiPetrijanec,tenapodručjuRepublikeSlovenijeprilikomodređivanjagranicaiprovođenjaplanskihiostalihaktivnostinaOrmoškomjezerupotrebnojedjelovatikoordiniranonarazinimeđudržavnesuradnjeisuradnjesasusjednomOpćinomPetrijanec.

- Područja nacionalne ekološke mrežeDonošenjemUredbeoproglašenjuekološkemrežeproglašenajenacionalnaekološkamrežaRepublikeHr-

vatskesasustavomekološkiznačajnihpodručjaiekološkihkoridorasciljevimaočuvanjaismjernicamazamjerezaštitekojesunamijenjeneodržavanjuiliuspostavljanjupovoljnogstanjaugroženihirijetkihstanišnihtipovai/ilidivljihsvojti.Ekološkamrežajesustavnajvrjednijihpodručjavažnihzaočuvanjeiliuspostavljanjepovoljnogstanjaugroženihirijetkihstanišnihtipovai/ilidivljihsvojtinaeuropskojinacionalnojrazini.Područjaekološkemreže,sukladnoEUekološkojmrežiNATURA2000,podijeljenasunapodručjavažnazaptice,tepodručjavaž-nazadivljesvojteosimpticaistanišnetipove.Unutarekološkemreženjezinidijelovipovezujuseprirodnimiliumjetnimekološkimkoridorima.Ekološkikoridorjeekološkasastavnicailiniztakvihsastavnicakojeomogućujukretanjepopulacijamaživihorganizamaodjednoglokalitetadodrugog.MeđunarodnovažnapodručjazapticenalazesenapodručjuDravskihakumulacija,doksepodručjavažnazadivljesvojteistanišnetipoveprostirunapodručjuRukavcaKrižovljangradaiDrave.


- Natura 2000Natura2000obuhvaćapodručjavažnazaočuvanjevrsta istanišnih tipovaugroženihnaeuropskoj razini i

zaštićenihtemeljemDirektiveopticamaiDirektiveostaništima.UkolikojepodručjevažnosamonadržavnojrazinineuključujeseuNATURA2000,većmožebitiuključenouNacionalnuekološkumrežu,štoznačidajepodručjeNatura2000istoilimanjeuodnosunaNacionalnuekološkumrežu,budućiekološkamrežasadržidodatnojošone vrste i stanišne tipove koji suugroženi nanacionalnoj razini.Reviziju područjaNATURA2000periodičkiprovodiEuropskakomisija.OdgovornostprovođenjaNATURA2000jenasvakojdržavičlaniciEU.Prematome,upravljanjepodručjimaNATURA2000svakadržavamožeinternoriješitiposvomenahođenju.PremaprijedlogupodručjaNatura2000zapodručjeRepublikeHrvatske,napodručjuOpćineCesticapostojedvapodručjaito:

-RukavacKrižovljangrad-Drava

- Kulturno - povijesna baštinaProstorOpćineiznimnojebogatspomenicimakulture,počevšiodprapovijesnihnalazišta,ostatakastarorim-

skihputeva,srednjevjekovnihgradina,dodanassačuvanihdvoraca,kurija,crkviikapela.ArheološkanalazištanalazeseuBabincu,VelikomLovrečanu,NatkrižovljanuiKrižovljanuRadovečkom.Iakosumnogiodspomenikapropalikrozburnapovijesnazbivanja,djelomičnojesačuvanKrižovljangradsparkom,aidanassekoristeka-pelice,crkvaSv.Barbare,kurija,crkvaUzvišenjaSv.Križa,primjeriruralnearhitektureisl.NapodručjuOpćinezaštićenasusljedećakulturnadobra:

- ŽupnacrkvaUzvišenjaSv.KrižauRadovcu-zaštićenaRješenjemopreventivnojzaštitispomenikakulturebr.782/1-1966.Utijekujedonošenjenovogrješenjaukojemćeuzcrkvuzaštitombitiobuhvaćenaikurijažupnogdvora.

- GradKrižovljanuCestici-zajednosgospodarskimzgradamazaštićenjeRješenjemopreventivnojzaštitibr.03-UP/I-474/1.Područjeokodvorcazaštićenojekaospomenikprirode-parkovnaarhitektura.

- Kapelasv.LovreuVelikomLovrečanu-zaštićenaRješenjemopreventivnojzaštitispomenikakulturebr.787/1-1966.

- Župnacrkvasv.BarbareuNatkrižovljanu-zaštićenaRješenjemopreventivnojzaštitispomenikakulturebr7891(1-1966).

- ŽupnidvoruNatkrižovljanu-zaštićenRješenjemopreventivnojzaštitispomenikakulturebr.7901/1-1966.- KapelaBlaženeDjeviceMarije(Miklovakapela)uKrižanču-zaštićenaRješenjemopreventivnojzaštiti

spomenikakulturebr.789/1-1966.Popiskulturnihdobarazakoje jebilo izdanoRješenjeopreventivnojzaštiti,alidanasnemaelemenatana

temeljukojihsubilautvrđenasvojstvazazaštitu:- PoklonacsraspelomuDubraviKrižovljanskoj-smještenuzdržavnucestuD2ublizinigraničnogprijelaza- SeoskebrvnarepokriveneslamomuVelikomLovrečanu- SeljačkabrvnarauNatkrižovljanu- SeljačkaklijetuNatkrižovljanuOsimnavedenihnepokretnihkulturnihdobara,napodručjuOpćinesuevidentiranaidobragraditeljskebaštine

ijavneplastike.ZanekadobrastogpopisapostupakzazaštitujeutijekutećenakondonošenjarješenjabitiupisanauRegistarkulturnihdobaraRepublikeHrvatske.Toseodnosinasljedeće:

- PiluBabincu,poznatponazivom»TrpećiIsus«-postupakzazaštituutijeku- PilTužnogKrista iz17.stoljećauDubraviKrižovljanskoj -nalazisenasamojgranicisaSlovenijomna

cestipremaZavrču,postupakzazaštitujeutijeku- ŽupnidvoruRadovcu-vodisepostupakzazaštitu,donošenjemnovogrješenjazažupnucrkvubitće

obuhvaćenižupnidvorOstalaevidentiranakulturnadobra:- StaraškolauRadovcu- PoklonacSrcaIsusovoguKrižovljanuRadovečkom-smještenjeuzcestuublizinižupnogdvora- ŽupnakućauVelikomLovrečanu-danasjeobnovljenaipretvorenaumrtvačnicu- PoklonacnaLovrečanBrijegu-spadauVelikiLovrečan,nedavnojepotpunoobnovljenmeđutimsuprotno

konzervatorskimprincipima- TradicijskekućeunaseljuKrižanče-nizdrvenihkuća(stambena,gospodarskaiklijet)smještenihuzcestu

nagrebenubrežuljkaijugoistočnoodMiklovekapele- Tradicijskisklopstambene,gospodarskeipomoćnegrađevineuDubraviKrižovljanskojnabr.34-građe-

vinesusmješteneublizinipokloncasraspelomuzcestuD2krajgraničnogprijelaza.NapodručjuOpćineevidentiranajesljedećaarheološkabaština:1. BABINEC, područje sela (posjedi Kalebić, Majhen, Jamnik i dr.)-savišemikrolokacijanapodručjusela

potječevećibrojarheološkihnalazaizantičkogperioda.Nalazi,kaoštosunadgrobnikamenispomenici,


antičkigrađevnimaterijal(opeke)tetragovirimskecestespominjusejošoddrugepolovice19.stoljeća,apronalazesenajčešćeprilikomraznihgrađevinskihradova.Kamenimspomenicimadanassenemožeućiutrag,nopostojimogućnostdasunaknadnougrađeniunekeobjekteuokolici.Pritomeseprijesve-gamislinaantičkusteluuzidanuucrkvuuMarčanutenaspomenikzakojisenavodidajebiougrađenukurijuuZelendvoru.Tragrimskecesteregistriranjeterenskimobilascima.Bezobzirajesulipodaciokamenimspomenicimavjerodostojni,ostaliarheološkinalazisugerirajupostojanjeantičkogobjektailičakkompleksa.NekiistraživačismatrajudasenapodručjuBabincanalazilaantičkapostajaREMISTA.Arheo-loškaistraživanjadosadanisuprovedena.Zbogučestalihantičkihnalazapredlažesesustavnipovršinskipregledpodručjasela,anketiranjestanovništva tena temelju togauže lociranjeeventualnearheološkezoneinjenavalorizacija.

2. KRIŽOVLJAN RADOVEČKI, Škarje-napoložajuŠkarjeslučajnojenađen1843.g.skupninalaznovca-109komadaodfinogsrebra,datiranogoko90.g.pr.Kr.DionalazačuvaseuArheološkommuzejuuZagrebu,adiojezagubljen.

3. KRIŽOVLJAN RADOVEČKI, sjeverno od sela -oko1kmsjevernoodsela jeustanovljen tragantičkecestemeđutimspomenutipodataknijeprovjeren.

4. KRIŽOVLJAN RADOVEČKI, župna crkva sv. Križa-župnacrkvausredištuselabarokiziranajekasnogo-tičkagrađevina.Usvetištususačuvaniostacikasnogotičkearhitekture.Okocrkvese,sobziromnanjenustarost,pretpostavljaarheološkilokalitet.Kaomjeruzaštiteovogpoložajaiobjektapredlažesezaštitnoarheološkoistraživanjekojebitrebalopratitigrađevinskeradoveirestauratorskezahvatenacrkvi.Vjero-jatnostdasenaiđenastarijearhitektonskestrukturevrlojevelika.

5. LOVREČAN, kapela sv. Lovre-iovakapelaimasačuvaneelementegotičkogstila,aGjuroSzabo1919.g.spominjedakapelautovrijemeimailijepigotičkikalež.Predlažesezaštitnoarheološkoiskopavanje,vezanouzeventualnarestauratorskaistraživanjaigrađevinskeradovenaobjektu.

6. NATKRIŽOVLJAN, župni dvor-ustarijojliteraturispominjeseantičkikamenispomenik-stela,kojajeugrađenaupodrumžupnogdvorauzcrkvusv.Barbare.Stelanijeucijelostisačuvana,diojepohranjenuArheološkommuzejuuZagrebu,adiojenestao.Prvobitnomjestoskojegapotječekamenispomeniknijepoznato.Moždajetojedanodonihspomenikakojiseu19.st.vežuuznalazišteBabinec.

4.14. Imovina u vlasništvu OpćineUokviruStrategije, imovinaOpćinepodijeljenajeudvijekategorije.Prvakategorijapredstavljadugotrajnu

imovinukojuOpćinaimanaraspolaganjuaktiviratiusvrhurealizacijeprojekataipoticanjagospodarskeaktiv-nosti,dokdrugakategorijapredstavljadugotrajnuimovinu- infrastrukturuiopremukojuOpćinanećedirektnouključivatiurealizacijurazvojnihprojekata.

UkupnavrijednostdugotrajneimovinekaopotencijalazapokretanjestrateškihrazvojnihprojekatanapodručjuOpćineiznosiHRKmil32,7.PokretanjeprojekatakrozprenamjenuilirevitalizacijudijelaopćinskeimovineimatićedugotrajneučinkenaukupnirazvojOpćine.

Tablica4-17:PrvakategorijaimovineOpćine

Dugotrajna imovina Sadašnja vrijednostPoljoprivrednozemljište 653.791,36

Građevinskozemljište 4.337.767,57

Ostalazemljišta 623.049,52

Ostalistambeniobjekti 1.819.547,05

Stambena poslovna zgrada u Cestici 154.552,25

Uređenje okoliša zgrade POS-a 485.226,58

Zgrada Mihalić - prostorije 1.179.728,22

Uredskiobjekti 696.791,98

Poslovne prostorije Općine Cestica 696.791,98

Zgradeznanstvenihiobrazovnihinstitucija 3.997.270,16

Dječji vrtić 3.997.270,16

Osnovna škola 0,00

Sportskedvoraneirekreacijskiobjekti 158.564,53

Spomenici 27.796,45

Ostalinespomenutigrađevinskiobjekti 20.394.326,62

UKUPNO 32 708 905.29Izvor:OpćinaCestica

»SLUŽBENIVJESNIKVARAŽDINSKEŽUPANIJE« Broj56/2015.3134

Tablica4-18:DrugakategorijaimovineOpćine

Dugotrajna imovina Sadašnja vrijednostOstalanematerijalnaimovina 4.484,38

Ceste 14.877.468,43

Ostalisličniprometniobjekti 29.343,55

Plinovod,vodovodikanalizacija 1.199.180,64

Kanaliiluke 359.946,61

Energetskiikomunikacijskivodovi 363.238,80

Računalairačunalnaoprema 15.141,50

Uredskinamještaj 106.691,67

Ostalauredskaoprema 7.016,07

Radioitvprijemnici 0,00

Telefoniiostalikomunikacijskiuređaji 2.813,58

Telefonskeitelegrafskecentrale 0,00

Ostalakomunikacijskaoprema 3.228,30

Opremazagrijanje,ventilacijuihlađenje 1.685,93

Opremazaodržavanjeprostorija 0,00

Ostaliinstrumenti 0,00

Uređaji 0,00

Strojevi 7.416,11

Oprema 153.368,43

Motocikliiknjige,djelalikovnihumjetnika 105.870,00

Ostalo 414.741,07

UKUPNO 17.651.635,07Izvor:OpćinaCestica

4.15. Analiza javnih financija OpćineProračunosimza redovno financiranjeposlova, funkcija i programaOpćine, je vrlobitan i kao instrument

ekonomskepolitikekojimseutječenaekonomskostanjeOpćine,odnosnonaekonomskirastizaposlenost.UtomsmisluProračun je instrument kojimsemožeusmjeravati strateški smjergospodarskog razvojaOpćine izapravoupravljatisvimpotencijalnimresursima.

Tablica4-19:ProračunOpćine

2012 2013 2014Ukupno prihodi 17.335.344,50 11.989.492,25 16.583.437,68Prihodiodposlovanja 17.171,.401,90 11.979.746,79 16.567.836,00

Prihodi od poreza 4.409797,34 4.786.531,00 5.434.557,20

Pomoć iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 4.054.340,09 3.212.815,27 7.262.921,90

Prihodi od imovine 2.367.059,25 3.068.443,09 2.480.166,95

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi po osobnim propisima 733.370,69 881.207,01 1.351.903,55

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 5.558.425,94 1.650,00 0,00

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 48.408,59 29.100,42 38.286,40

Prihodiodprodajenefinancijskeimovine 163.942,60 9.745,46 15.601,68

Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 150.313,30 - -

Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 13.629.30 9.745,46 15.601,68


2012 2013 2014Ukupni rashodi 16.983.070,05 13.414.842,86 8.861.894,47Rashodiposlovanja 14.313.796,40 8.559.438,93 8.861.894,47

Rashodi za zaposlene 872.436.,37 790.944,45 794.801,41

Materijalni rashodi 4.941.354,74 4.882.947,10 3.788.522,94

Financijski rashodi 754.874,28 181.514,75 1.247.965

Subvencije 32.833,91 71.529,29 204.656,38

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 1.140123.43 961.081,72 1.091.927,69

Ostali rashodi 6.572.173,67 1.671.421,62 1.734.020,39

Rashodizanabavunefinancijskeimovine 2.669.273,65 4.855.403,93 4.334.215,62

Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 0,00 15.725,10 0,00

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.601.323,58 4.706.817,33 3.727.908,66

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 67.950,07 132.861,50 606.306,96

Općenitotrisuglavnaizvoraprihodalokalnihvlasti:- porezi-kojiuključujuprihodeodsocijalnihdoprinosakaoiporezenadohodak,potrošnju,imovinuidruge

poreze;- dotacije-nepovratneisplateprimljeneoddrugihrazinavlasti;- neporezniprihodi-uključujudrugeizvorenepovratnih isplata,uključujućisuficiteutrgovini,dohotkeod

imovine,administrativnepristojbe,kazne,doprinosezaposlenikaidrugihrazinavlastiumirovinskefondoveisocijalnoosiguranje.

UtomkontekstujeizrađenaanalizaOpćinskogproračunakroztrigodine-2012.,2013.i2014.godinu.Prora-čunOpćinepremaizvršenjuprihodaza2012,,2013.i2014.godinubilježiznačajanpadukupnihprihodasaHRKmil17,3u2012.godininaHRKmil11,9u2013.godini,dabiu2014.došlodorastauiznosuodHRKmil16,6.Najvećiudiouukupnimprihodimazauzimajuprihodiodposlovanjauiznosuod99%.Kaoznačajanutjecajnapadposlovnihprihoda2013.godineimaojepadprihodaodprodajeproizvodairobetepruženihuslugaiprihodaoddonacijauiznosuHRKmil5,5u2012.godininaHRKmil1,6u2013godinitepadprihodaodprodajenefinancij-skeimovineuiznosuodHRKtis163,9u2012.godininaHRKtis9,7u2013godini.Rastprihodau2014.godiniostvarenjetemeljemznačajnogpovećanja iznosapomoći iz inozemstvaiodsubjekataunutaropćegproraču-na.Kontinuiranogledajućikrozprotekletrigodinenajvećiudioposlovnihprihodaostvarujesekrozprihodeod poreza.

Usporednospadomprihoda2013.godineuodnosuna2012.godinuiukupnirashodibilježeznačajanpad.Najvećiudiouukupnimrashodimačinerashodiodposlovanja.Iakou2014.godiniposlovniprihodiuodnosuna2013.godinurastuzaHRKmil4,6,rashodiodposlovanjabilježerastodsvegaHRKtis302,5.Tajpozitivantrendmožeseobjasnitipadomiznosaostalihimaterijalnihrashodau2013.i2014.godini,bezobziranapovećanjefinancijskihrashodasobziromnanjihovmanjiudiourashodimaposlovanja.Najvećiudiourashodimaposlovanjazauzimajumaterijalnirashodi.Tijekompromatranograzdobljarashodizazaposlenebilježemanjeoscilacijetečinemanjeod10%ukupnihrashoda.

Sciljemrealizacijeprioritetairazvojnihprojekatapredloženihunastavkudokumenta,Općinaćenaoptimalannačinkoristitisredstvaizsljedećihizvora:

- ProračunOpćine- nacionalnihrazvojnihprograma(ministarstva,agencije)- EUfondovi(Europskifondzaregionalnirazvoj,Europskifondzaruralnirazvoj).

5. SWOT ANALIZA

Uokviruovogpoglavljana temeljuanalizesadašnjegstanjaOpćine,SWOTanalizomsusažetoprikazanenajbitnijevlastitesnageislabostiinajbitnijevanjskeprilikeiprijetnjezaostvarivanjevizijeimisijeOpćine.IzrazSWOTdolaziodengleskerijecizasnagu(strenght),slabosti(weaknesses),štosupozitivniinegativniunutarnjičimbenici,mogućnosti (opportunities) iprijetnje (threats),štosupozitivni inegativnivanjskičimbenici.SWOTanalizaprocjenjujekolikajevjerojatnostdatičimbeniciutječunavizijuOpćinepremaželjenojbudućnosti.


SNAGE SLABOSTIGospodarstvo i turizam

- Blizina idobraprometnapovezanost s razvijenimregijamauEU

- Poduzetničkatradicijairelativnopovoljnopoduzet-ničkookruženjeuVaraždinskojžupanijiisusjednimopćinamauSloveniji

- Raspoloživostobrazovneradnesnage- Prirodni potencijali pogodni za razvoj turističke

ponude(projektTurističkezoneHalozeZagorje)- Dvameđunarodnagraničnaprijelazanapodručju

Općine- Raspoloživostpotencijalazarazvojpoljoprivredne

proizvodnje(povoljnipedološkiiklimatološkiuvjeti)- Kulturno i povijesno nasljeđe pogodno za razvoj

kulturnih i kreativnihdjelatnosti kaopokretača lo-kalnograzvoja

- Kvalitetnaiambicioznaopćinskauprava

- Nedovoljno razvijena gospodarska i komunalnainfrastruktura

- Nedovoljnorazvijenaturističkainfrastruktura- Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljopri-

vredi - nerazvijenost ponude seoskih obiteljskihgospodarstava

- NedovoljnamarketinškavidljivostOpćinekaoodre-dištazadomaćaimeđunarodnaulaganja

- NedovoljnamarketinškavidljivostOpćinekaoturi-stičkedestinacije

- NedovoljnauređenostsredištaOpćineinerazvijenostponudejavnihuslugakojebiosiguralepretvaranjeOpćineu»mjestopoželjnozaživot«

- Visokarazinanezaposlenostimladih

Društveni razvoj i kultura

- Relativno razvijena infrastruktura za predškolskiodgojdjece

- Relativno razvijena infrastrukturaprimarnezdrav-stvenezaštite

- Relativnovelikibrojudruga- Pozitivna demografska kretanja u posljednjih 10

godina-povećanjebrojastanovnika- Izrazitobogatakulturnabaština

- Nedovoljnorazvijenainfrastrukturazastrukovnoispecijalističkotecjeloživotnoobrazovanje

- Nedostatakkulturnihustanovaiinstitucijazarazvojkulturnihikreativnihdjelatnostikaopokretačara-zvojaizapošljavanja

- Unatočrelativnovelikombrojuudrugacivilniživotnijedovoljnorazvijen

- FinancijskaovisnostoproračunuOpćine

Infrastruktura i prirodni resursi

- PrirodnipotencijalikaopreduvjetzarazvojturističkeponudeOpćineizapošljavanja

- Razvijena prometna infrastruktura koja povezujeOpćinusžupanijskimsredištemisadrugimvažni-jimkulturnim igospodarskimsredištimauzemlji isusjednimdržavama

- Razvijenosttelekomunikacijskemreže- Izvedenostmreževodoopskrbnihcjevovodaihidra-

natanagotovocijelompodručjuOpćine- Organizirano prikupljanje i odvoz komunalnog i

glomaznogotpada

- NepostojanjeinfrastruktureOpćinskogsredišta- Nedostatakpročistačazaotpadnevodenacijelom

područjuOpćine- Neiskorištenostprirodnih resursausvrhu razvoja

turizma

PRILIKE PRIJETNJE

Gospodarstvo i turizam

- Članstvo u Europskoj uniji otvara nove prilike zarazvojOpćinekroztzv.konvergencijskeučinkekojiće biti snažniji u jedinicama lokalne samoupravekojesubližerazvijenimeuropskimregijama

- DostupnostkohezijskihfondovaEU- Daljnjirazvojpoduzetničkihzonaiprivatnogpodu-

zetništvauOpćini- Prilikerazvojapoljoprivrednihdjelatnostiiruralnog

turizma- Poticanje razvoja turističkih usluga više dodane

vrijednosti(wellnessturizam,sportskiturizam,agro-etnoturizam,enoturizam,kulturniturizam)

- Porastpotražnjezarazličitimoblicimaruralneturi-stičkeponudeiaktivnogodmorauEU

- Mogućnosti razvoja malih i srednjih poduzeća ukontekstumogućnostikojepružajukohezijskifondoviEU

- Nedovoljno razvijen apsorpcijski kapacitet podu-zetnika i nedovoljno razvijeno poduzetništvo napodručjuOpćine

- ProduljenaopćaekonomskakrizauHrvatskojkojakreira nepovoljno okruženje za socio-ekonomskirazvoj

- Sivaekonomija- Usporenaineučinkovitadržavnabirokracijaiad-

ministracija- Visoka razina fiskalne centralizacije u Hrvatskoj

i slab fiskalni kapacitetOpćine koji bimogao bitiusmjerennapoticanjerazvojairazvojneprojekte


Društveni razvoj i kultura- Mogućnostirazvojaobrazovneikulturneinfrastruk-

ture koja bi semogla su-financirati iz kohezijskihfondovaEU

- Prilikerazvojacjeloživotnogučenjakaopokretačaekonomskograzvoja

- PartnerskiEUprojekti- Razvoj kulturnog i kreativnog turizma kao jednog

odprioritetaStrategijeEU2020

- Odljev obrazovanih kadrova i talenata u urbanasredištairazvijenezemljeEU-prijetećinedostataktalenata

- Neadekvatnoobrazovanje (u skladuspotrebamatržištarada)

Infrastruktura i prirodni resursi- Modernizacijakomunalneicestovneinfrastrukture

(nerazvrstaneceste)kojućeOpćinamoćikandidiratizasufinanciranjeizkohezijskihfondovaEUdo100%intenziteta

- Razvojobnovljivihizvoraenergijeimogućnostiener-getskesamodostatnostiOpćinekojaćesetakođermoći kandidirati za sufinanciranje iz kohezijskihfondovaEU

- Gradnjareciklažnogdvorištazaodvojenoprikupljanjeotpadaugospodarenjukomunalnimotpadom

- MogućnostiizgradnjedigitalnemreženapodručjuOpćinekojaćesemoćisufinanciratiizkohezijskihfondovaEU

- Mogućnostirazvojainfrastrukturezarazvojposebnihoblika turističke ponude s uslugama više dodanevrijednosti

- Visokarazinaintenzitetatranzitnogrobnogcestovnogprometakojimožeugrozitirazvojneprioritete

- Onečišćenjeprirodnihresursauslijednepročišća-vanjaotpadnihvoda

- Opasnost od zagađivanja prirodnih resursa zbognedovoljnedisciplineiekološkepismenostistanov-nikaOpćine

6. USKLAĐENOST S DOKUMENTIMA VIŠIH HIJERARHIJSKIH RAZINA

6.1. Usklađenost sa Strategijom EU 2020Europa2020jetemeljnistrateškidokumentpredloženodEuropskekomisije2010.godinekakobiseunaprijedila

ekonomijaEuropskeunije.UokvirustrategijeEU2020posebnuuloguimajuregionalnevlastitejedinicelokalnesamouprave(lokalnevlasti).Europa2020naslijedilajeLisabonskustrategijuzarazdoblje2000.-2010.BudućidaEUstrategijanepredstavljajusamoformalnost,negodokumentpremakojemusesavrazvojEU-ausmjerava(financira),zaHrvatskukaonovučlanicupatakoiopćinuCesticabitnojestalnoimatinaumutemeljneodred-nicerazvojaEU.GlavniprioritetstrategijeEU2020jepokretanjeekonomskograsta.Ekonomskirastmorabiti:

- pametan(učinkoviteinvesticijeuobrazovanjeiinovacije),- dugoročnoodrživ,- uključiv,sasnažnimnaglaskomnastvaranjenovihradnihmjestaismanjivanjusiromaštva

Slika6-1:Sektoriukojećebitiusmjeravanaulaganja(EFRD)

EU2020 →

2 SEKTORZDRAVSTVENIHUSLUGAIFARMACEUTIKA

3 ODRŽIVOGRADITELJSTVO–ENERGETSKI UČINKOVITOZGRADARSTVOINOVATIVNIGRAĐEVINSKIMATERIJALI

4 BIO-UTEMELJENEINDUSTRIJAITRŽIŠTA

5 KULTURNEIKREATIVNEDJELATNOSTI

1 “ČISTA“ IENERGETSKIUČINKOVITAVOZILA

SEKTORI U KOJA ĆEEU USMJERAVATI

ULAGANJA KOHEZIJSKIH FONDOVA

Izvor:T&MCGroup


Projekti ugornjimpodručjima imati ćeprednostu financiranju iz strukturnih fondovaEU.OpćinaćesesasvojimrazvojnimprojektimakandidiratizasufinanciranjestrateškihprojekataizEuropskogfondaruralnograzvojaiEuropskogfondaregionalnograzvoja.Ključniizazovćebitipripremitiprojekteuokvirusektoraprikazanihnaslici6-1kojićebitisufinanciraniiztihfondova.

UlaskomupunopravnočlanstvoEU,položajiodgovornostzavlastitirazvojjedinicalokalnesamoupraveseradikalnomijenja.Poredzajedničkeagrarnepolitike(CAP),politikeregionalnogiruralnograzvojasunajvažnijezajedničkeekonomskepolitikeuEU.Strukturnifondovi,kaoglavnifinancijskiinstrumentizapoticanjeregionalnograzvojaukojeseizdvajaoko33%proračunaEU,poprviputpostajudostupniijedinicamalokalnesamoupraveuHrvatskoj.UsvojojstrategijiEU2020,kojaobuhvaćarazdobljeod2014-2020.g,EUdefinirajasnoodređenjenastavkapro-aktivnepolitikeregionalnograzvojasciljempoticanjarazvojaeuropskihregijasrazinomrazvi-jenostinižomodeuropskogprosjeka.UnastavkusuopisanitematskiciljeviEU2020.SveonoštonepodliježetimciljevimanećebitiufokusuEUrazvoja,atopakznačidanećebitisredstavazaneštoštonijeufokusuEUpolitike.Sdrugestrane,toneznačidasenećemoćifinanciratistvarikojenisuudomeniEUpolitike,notakvimulaganjimapronalaženjefinancijskihsredstavaćebitiotežano,arealizacijatakvihprojekatazahtijevatićepunoviše»opravdavanja«takveinvesticije.UokviruStrategijeEuropa2020navodise11tematskihciljevazarazdo-blje2014-2020:

1. Jačanjeistraživanja,tehnološkograzvojaiinovacija2. Proširenjepristupaikorištenjeinformacijskihikomunikacijskihtehnologija3. PodizanjekonkurentnostiMSP,poljoprivrednihproizvođača,ribaraiakvakulture4. Poticanjepomakapremanisko-karbonskimtehnologijamausvimindustrijama5. Poticanjeprilagođavanjaklimatskimpromjenamaiupravljanjarizicima6. Zaštitaokolišaiunapređivanjeefikasnostiikorištenjaenergije7. Izgradnjaenergetskiučinkovitogiodrživogtransporta8. Poticanjezapošljavanjaimobilnostiradnesnage9. Poticanjesocijalnoguključivanjaiborbaprotivsiromaštva

10. Ulaganjeuobrazovanjeicjeloživotnoobrazovanje11. Unapređivanjeinstitucionalnogkapacitetaiučinkovitostiuprave

IznimnojevažnouovometrenutkuzaOpćinudaraspolažepraviminformacijamaupravovrijeme.UlaskomHrvatskeuEU,ZagrebiresornaMinistarstvaćesvevišeimatiuloguposrednika,asvemanjeizvršnihtijelakojapotpunosamostalnodefiniraju razvojnupolitikuzemlje. Idaljećepostojatineovisnostpridefiniranju razvojnepolitikedržave,aliuvijektemeljemokvirai»pravilaigre«kojeuspostavljaBruxelles.StogajebitnodaseOpćinaiopćinskisubjektiuključeuraznemeđunarodneorganizacije,dajačajusuradnjusaEUčlanicama,tedasudjelujuuudruženjimakojaokupljajugradoveiopćineEU.PrekotakvihudruženjaćeselakšemoćiprezentiratilokalnepotrebeipronaćionezajedničkepotrebegradovaiopćinaEUzakojećeseondatražitirješenjauBruxellesu.

Utomkontekstu,upravoovimdokumentomseprogramirarazvojOpćineuskladusastrategijomEU2020.UnastavkujeprikazanahijerarhijastrategijauokviruStrategijeEU2020.


k

uvijek temeljem okvira i „pravila igre“ koje uspostavlja Bruxelles. Stoga je bitno da se Općina i općinski subjekti uključe u razne međunarodne organizacije, da jačaju suradnju sa EU članicama, te da sudjeluju u udruženjima koja okupljaju gradove i općine EU. Preko takvih udruženja će se lakše moći prezentirati lokalne potrebe i pronaći one zajedničke potrebe gradova i općina EU za koje će se onda tražiti rješenja u Bruxellesu. U tom kontekstu, upravo ovim dokumentom se programira razvoj Općine u skladu sa strategijom EU 2020. U nastavku je prikazana hijerarhija strategija u okviru Strategije EU 2020.

U razdoblju 2014-2020.g. će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju iz strukturnih i investicijskih fondova EU 10,423 milijardi eura, od čega će za poticanje regionalnog razvoja biti namijenjeno 8,397 milijardi eura te za ruralni razvoj 2,026 milijardi. Dodatno će biti na

Europa 2020 je strategija Europske unije kojom se definiraju glavni ciljevi i prioriteti. Europa 2020 je krovna strategija za sve članice. EU je ovom strategijom definirala pet razvojnih ciljeva: ekonomski rast i zapošljavanje, obrazovanje, istraživanje i inovacije, socijalnu uključivost i energetsku učinkovitost / zaštitu okoliša.

Strategija Europa 2020

Makro-regionalne strategije su strategije Europskog Vijeća za jačanje kooperacije između regija koje se financiraju iz proračuna EU. Do sada je Vijeće usvojilo 3 makro-regionalne strategije:

Strategija za Baltik Podunavska strategija Jadransko - jonska strategija

Alpska strategija je u pripremi, usvajanje se očekuje tijekom 2015.godine.

Nacionalne strategije se definiraju Partnerskim ugovorom svake države članice s Europskom komisijom. Razvojni prioriteti se definiraju kroz operativne programe: OP za koheziju i konkurentnost i OP za ruralni razvoj. Usklađivanje OP s Europskom Komisijom se očekuje do kraja 2015 godine.

Jedinice lokalne samouprave (JLS) – gradovi i općine imaju posebno mjesto u strategiji EUROPA 2020. JLS preuzimaju dio odgovornosti za ostvarivanje ciljeva iz Strategije. JLS moraju izraditi vlastite strateške dokumente i planirati svoje razvojne projekte.

Regije unutar država članica moraju također imati svoje razvojne strategije koje moraju biti usklađene sa strategijama višeg ranga i EU 2020. Niti jedna županija u RH nije još uvijek izradila svoju strategiju 2020.

Nacionalne strategije

Strategije JLS

Strategija regionalne uprave

Makro – regionalne strategije


Urazdoblju2014-2020.g.ćeRepubliciHrvatskojbitina raspolaganju izstrukturnih i investicijskih fondovaEU10,423milijardieura,odčegaćezapoticanjeregionalnograzvojabitinamijenjeno8,397milijardieuratezaruralnirazvoj2,026milijardi.Dodatnoćebitinaraspolaganju802milijunaeuraizribarskogipomorskogfonda,fondazazapošljavanjemladihteinstrumenatazaeuropskopovezivanje(koheziju).

6.2. CLLD - Comunity Led Local Development ČlanstvomuEuropskojuniji,RepublikaHrvatskaseopredijelilazapostizanjebržeginaprednijegpametnog

rasta.Održiviiuravnoteženigospodarskiidruštvenirazvojpotrebanjekakobisepotaknuoujednačenregionalnirazvojiprihvatljivakvalitetaživotausvimregijama,usporedivasprosjekomEuropskeunije.Jedanodglavnihuzroka neravnomjernog regionalnog razvoja u Hrvatskoj jest visoka razina fiskalne centralizacije i vođenjaekonomskihpolitikanarazinisredišnjeekonomskevlasti.Hrvatskavladanijedosadavodilasustavnupolitikuregionalnog razvoja.U tomsmislu jedinice lokalnesamouprave,daklegradovi i općine,nisuuživalesnažnijupodrškusvomerazvojuodstranesredišnjedržave.Hrvatskukarakterizirajuniskestoperastasobziromda jetranzicijskazemlja.Nedostatnestoperastačestosuposljedicakompliciranebirokracije,odnosnonemogućnostilokalnesamoupravedamijenjalokalneplanovetedaporezimaiprirezimautječenamotivacijustranihinvestitora.Iztograzloganužnojedozvolitilokalnimjedinicamadanjihovabrzinaiefikasnostpostanubitnimfaktorimarasta.HrvatskaječlanstvomuEuropskojuniji tesamimtimeimogućnostimakorištenjaeuropskihfondovanapravilaodređenekorakepremadecentralizaciji,odnosnostvorilapreduvjetezarazvojdecentralizacije.

Promjenaupristupuplaniranjarazvojaururalnimjedinicamalokalnesamoupravekrozspuštanjerazineovla-sti iodgovornostinalokalnurazinu,predstavljaglavnifaktorbudućegsmjerarazvojaJLSinajbržiputdosegaeuropskogprosjeka.

UtomkontekstujeuEUrazvijenpristupCLLD - Comunity Led Local Development-specifičanpristuppodrškejedinicamalokalnesamoupravekojiuključujelokalnezajedniceiorganizacijedapridonoseostvarivanjuciljevaStrategijeEuropa2020zapametan,održiviuključivrast.ProteklihdvadesetgodinaCLLDpristupfinanciranodstranestrukturnihfondovatefondovaruralnograzvojapomažejedinicamalokalnesamoupraveudugoročnomrazvojulokalnihpodručja.MetodologijaCLLDpristupatemeljisenasljedećimodrednicama:

- Fokusnaspecifičnasub-regionalnapodručja- RazvojvođenodstraneJLStj.odlokalnihakcijskihgrupasastavljenihodpredstavnikalokalnejavnostii

privatnihsocio-ekonomskiinteresa- Provođenjerazvojakrozintegriraneisektorskelokalnestrategijerazvojauzimajućiuobzirlokalnipotencijal

ipotrebe- Uključivanjeinovacijaukontekstjedinicelokalnesamoupraveteumrežavanjeisuradnjasdrugimjedini-

camalokalnesamouprave.VažnojenapomenutikakojeCDDLmetodologijajedinstvena,tj.primjenjivajezasveregijeijedinicelokal-

nesamoupraveomogućujućisvimanatajnačinkorištenjeEUfondovazaizgradnjukapaciteta,privatno-javnapartnerstva,strategijerazvoja,umrežavanjeirazmjenuiskustva.Uokvirustrateškograzdoblja2014-2020ciljjeodstranestrukturnih i investicijskih fondovaproširiti ipojednostaviti korištenjeCLLDpristupakaoalatazarazvojjedinicalokalnesamouprave.Utomkontekstućeseprovoditisljedeće:

- Poticanjejedinicalokalnesamoupravenaimplementacijuintegriranihbottom-uppristuparazvoja(spuštanjerazineovlastiiodgovornostinalokalnurazinu)

- Razvojkapacitetajedinicalokalnesamouprave(turistički,društveni,kulturni,gospodarski),poticanjeino-vacija,poduzetništvaiostalihpotencijalarazvoja

- Poticanjesudjelovanja,uključenostiizajedništvauokvirusamezajednicesciljempovećanjaučinkovitostipolitikaEU

- Podrška pri upravljanju na više razina omogućavajući jedinicama lokalne samouprave da u potpunostisudjelujuuoblikovanjuiprovedbiciljevaEuropskeUnije

Ufinancijskojperspektivi2014-2020,odnosnoukontekstunovihpolitikaubrzanograzvojanedovoljnorazvijenihregijailokalnihzajednicakojesudefiniraneStrategijom2020,EUseopredijelilazanovipristupplaniranjurazvoja»ododzo-premagore«ukojemjedinicelokalnesamoupravepreuzimajupotpunoodgovornostzaplaniranjesvogarazvojainjegovuimplementaciju.Drugimriječima,razvojnestrategiježupanija,kaojedinicaregionalneupravetenacionalnerazvojnestrategijegubeznačenjekojesuimaleufinancijskojperspektivi2017-2013.

OvaRazvojnastrategijajeutomsmisluucijelostiusklađenasnovimtemeljnimpristupomplaniranjakojijedefiniranuStrategijiEU2020.

6.3. Usklađenost s nacionalnim razvojnim strategijamaStrategijaOpćine,općinskirazvojniprioriteti irazvojniprojektistrukturiranisunatemeljuodrednicaizPar-

tnerskogsporazumaizmeđuEKiVladeRH,dvaglavnaoperativnaprogramakojejerazvilaVladaRHakojisuprihvaćeni i usuglašeni sEK:Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020 i Operativni program ruralnoga razvoja 2014 - 2020.


VladaRHdodatuma izradeoveStrategije razvojanije izradilanacionalnurazvojnustrategijuza razdoblje2014-2020.g.NacionalnarazvojnastrategijauRH,kakvepostojeupraksinekihdrugihzemalja-članicaEUizsrednjeiistočneEurope,seutomsmislumožesmatratinepostojećomteseovastrategijanaistunitinemožepozivatinitisemožeusklađivati.

Industrijskastrategija2014-2020,kojujepredložiloMinistarstvogospodarstvaikojujeVladaRHusvojilau2014.g.predstavljasmjernicezaindustrijskepolitikenanacionalnojrazini.Međutimovastrategijanepredviđanikakvefinancijske(fiskalne)instrumentekojebiOpćinamoglakoristitizasu-financiranjesvojihrazvojnihprojekata.

Nacionalnastrategijazaštiteokolišainjeniinstrumenti,kojisufinanciraniizpretpristupnihfondova,suprestalivažitinakonulaskaupunopravnočlanstvo.Sviprojektizaštiteokolišana razina jedinica lokalnesamoupraveili razini lokalnih akcijskih grupa koje se koriste LEADERmetodologijomzaprogramiranje ruralnog razvoja uzemljama-članicamaEUćeseuperspektivi2014-2020financiratiizstrukturnihfondova.

RazvojnastrategijaOpćineirazvojniprojektisuusklađenisoperativnimprogramima,osobitosOperativnimprogramomruralnograzvoja.

Slika6-2:StrategijaEuropa2020

StrategijaEuropa2020

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ(EFRD)

EUROPSKI FOND ZA RURALNI RAZVOJ(EFRRD)

PARTNERSKISPORAZUMIZMEĐUVLADERHIEUROPSKEKOMISIJE

OPERATIVNI PROGRAM “konkurentnost i kohezija” usmjeravakorištenjeEUR6,8milijardiizstrukturnihiinvesticijskihfondovaEUurazdoblju2014-2020 premaslijedećimprioritetima:

1. Jačanje gospodarstvaprimjenomistraživanja i inovacija

2. Korištenje ICT3. Poslovna konkuretnost4. Promicanje energetskeučinkovitostii

obnovljivihizvora energije5. Klimatske promjeneiupravljanjerizicima6. Zaštita okoliša i održivostresusra7. Povezanostimobilnost8. Socijalno uključivanjeizdravlje9. Obrazovanje icjeloživotnoučenje10. Tehnička pomoć

OPERATIVNI PROGRAM ruralnog razvoja usmjeravakorištenjeEUR3,8 milijardiizEuropskogfondazaruralnirazvojEUurazdoblju2014-2020 premaslijedećih 6 glavnihprioriteta:

1. Jačanje transferaznanjaiinovacijaururalnimpodručjima

2. Povećavanjekonkuretnostisvihtipovapoljoprivredeijačanjevitalnostifarmi

3. Unapređivanjeorganizacijeuprehrambenomlancuiorganizacijiproizvodnje

4. Održavanjeeko- sustavaizaštitaokoliša5. Unapređivanje iskorištavanjapoljoprivrednih

resursaismanjivanjaemisijeCO26. Unapređivanjeekonomskograzvoja,

zapošljavanje, socijalnouključivanjeismanijivanjesiromaštvaururalnimpodručjima

Izvor:T&MCprilagodba/Operativniprogrami

Operativni program Konkurentnost i kohezijasesufinanciraizEuropskogfondazaregionalnirazvoj(EFRR)iKohezijskogfonda(KF),anjegovasestrategijatemeljinakoncentracijiulaganjakrozdesettematskihciljeva.Europski fondzaregionalnirazvoj imazacilj jačanjeekonomskeisocijalnekohezijetesmanjivanjerazlikaurazvoju izmeđuregijaunutarEU.Uglavnomjeusmjerenna infrastrukturneinvesticije,proizvodneinvesticijeuciljuotvaranjaradnihmjestatenalokalnirazvojirazvojmalogisrednjegpoduzetništva.Kohezijskifondjein-strumentnamijenjennajmanjerazvijenimdržavamačlanicamaEuropskeunijezaprovedbuprojekatakojimasepoboljšavajuokolišiprometnainfrastrukturakojajediotranseuropskeprometnemreže.

Operativni program ruralnoga razvoja 2014 - 2020sufinancirase izEuropskog fondaruralnograzvojakojiimazaglavniciljjačanjeeuropskepolitikeruralnograzvojaipojednostavljivanjenjezineprovedbe.Fondzaru-ralnirazvojpoboljšavaupravljanjeikontrolunadpolitikomruralnograzvojazarazdoblje2007.-2013.FondsefinancirasredstvimaZajedničkepoljoprivrednepolitike(CAP) ipridonosiostvarivanjuciljevastrategijeEuropa2020promicanjemodrživogruralnograzvojaucijelojEuropskojuniji.Pridonosiekološkojiteritorijalnojravnoteži,zaštitiklimatskihuvjetaiuvođenjuinovacijaupoljoprivrednisektor.

Ukontekstudrugihnacionalnihstrateškihiprogramskihdokumenatauobzirsuuzetiisljedeći:Strategija razvoja poduzetništva 2013. - 2020.kojadefinira5petstrateškihciljevazarazvojpoduzetništva

uRepubliciHrvatskoj.


Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godinekojapostavljanovurazvojnuvizijuhrvatskogturizmaistrateškihciljevatezadatakakojiseželeostvaritido2020.godine.

6.4. Usklađenost s županijskim razvojnim strategijamaNažupanijskojrazini,ŽupanijskarazvojnastrategijaVaraždinskežupanijeizrađenajezarazdoblje2011.-

2013.Ovimsudokumentomplaniranislijedećiciljeviiglavnirazvojniprioritetizatorazdoblje:Razvojniciljevi:1) unaprjeđenoirazvijenogospodarstvoVŽ,2) razvijeniljudskiresursiipovećanakvalitetaživota,3) zaštitaokolišaiupravljanjeenergijom,te4) ruralnirazvoj.Razvojniprioriteti:1) razvojturističkeponude2) unapređenjekonkurentnostipoduzeća3) razvojpoduzetničkogokruženjairazvojpoduzetništva4) razvojdruštvaznanja5) podizanjerazinekvaliteteživota6) poboljšavanjepristupazapošljavanju7) očuvanjeokoliša8) učinkovitoupravljanjeenergijom9) ruralnirazvoj10) razvojnovihteočuvanjetradicionalnihproizvoda,obrtaiusluga.U razdoblju 2011-2013. se na žalost niti jedan od gornjih ciljeva nije realizirao.Također se kod razvojnih

prioriteta nemože izmjeriti napredak. Razlozi zašto je razvojna strategija Varaždinske županije za razdoblje2011-2013.tekneznatnoimplementiranamoglibisepotražitiuslijedećem:

- razvojniciljevisupostavljeniopćenito,bezpokazateljakojisemogumjeriti;- razvojniprioritetisupostavljenipreširoko,kaodaseradionacionalnojstrategiji,adasepritomezanemarila

vrloniskarazinafiskalnihkapacitetaŽupanijekojimabisemoglifinanciratiimplementacijskiinstrumenti;- proračunzaimplementacijuStrategijeifinanciranjaprojekatakojibiiznjeproizašlisuplaniraninaizrazito

niskojrazini-KN24,613milijuna.Stakoniskomrazinomintenzitetapotporanijebilomogućeostvaritinitijedanodvrloambicioznopostavljenihciljeva.

UgornjemsmisluserazvojnoplaniranjeOpćineuproteklomrazdobljunijenitimogloznačajnijeoslonitinažupanijskefinancijskeinstrumente.

AgencijazarazvojVaraždinskežupanijepripremanovužupanijskurazvojnustrategijuzarazdoblje2014-2020.TakođerutijekujeizradaiStrategije razvoja turizma Varaždinske županije u razdoblju od 2015. do 2025. pri

čemusukaoglavniciljeviizdvojeni:1) osiguranjejasnograzvojnogkonceptaidugoročnousuglašavanjepolitikerazvojaturizma2) stvaranjepretpostavkezauspješnoidugoročnoodrživotržišnopozicioniranje3) definiranjeprioritetainjihovihnositelja4) privlačenjeinvestitora5) prepoznavanjerazvojnihprojekatateusmjeravanjeaktivnostikorištenjaEUfondova.Ukontekstu razvojado2020.godinenažupanijskoj razini izrađen je iSocijalni plan Varaždinske županije

2014. - 2020. uokvirukojegsekaoglavnistrateškiciljevinavode:1) prepoznavanjesocijalnihpotrebauŽupaniji,koordiniranje,razvojiprovedbauslugatepraćenjeivredno-

vanjeradasciljemunapređenjemuslugažupanije2) razvojvještine,znanjaikompetencijastručnjakaunutarsustavasocijalneskrbiuŽupaniji3) Osiguravanjesocijalneuključenosti,sigurnosti,kvalitetneskrbiirazvojaosobnihpotencijalazasveranjive

skupine4) povećanjekvaliteteskrbizakorisnikesmješteneuustanovamasocijalneskrbi5) usmjerenostnauslugeprevencije i ranogprepoznavanja,posebnouproblemimakaošto jeovisnosto

alkoholu. StrategijarazvojaOpćineidefiniranjerazvojnihprioritetarazvojazarazdoblje2015-2020.uokviruovogdo-

kumentajeuskladusglavnimrazvojnimprioritetimaVaraždinskežupanijeizŽupanijskestrategije2011-2013.ImplementacijastrategijeOpćinese,međutim,neoslanjanažupanijskeinstrumentepoticanjarazvojajedinicalokalnesamouprave,akobudupredviđeniunovojžupanijskojstrategiji,većprijesveganainstrumentekohezij-skihfondovaEU.


7. USPOREDNA ANALIZA

UprvojfaziradanaizradiStrategijerazvojaOpćinezarazdoblje2015-2020.izvršenajeusporednaanalizasličnihjedinicalokalnesamoupraveuneposrednomeuropskomokruženjuteinternaanalizapotencijalaskojimaOpćinaraspolažeakojićeseaktiviratiunarednimgodinamauzpodrškuEUpolitikaregionalnograzvoja.OvopoglavljeimazaciljpredstavitipozicioniranjeOpćineukontekstukohezijskihpolitikaipolitikaregionalnograzvojaEU,tepočetnorazumijevanjekontekstaukojemseprocesstrateškogplaniranjaodvija.

NatemeljuovogdokumentaiuspoređivanjasdrugimsličnimjedinicamalokalnesamoupraveuEU,uovomsudokumentupredloženedugoročnerazvojnevizijekaoipravcirazvojaOpćine.UsporednaanalizaekonomskihpokazateljaOpćine s ekonomskimpokazateljima sličnih jedinica lokalne samouprave u susjednimdržavama-članicamaEU,pokazujerazvojnizaostatak.Osobitojerazlikaurazvijenosti,mjerenabrutodomaćemproizvoduiprihodimaopćinskogproračuna,znakovitauusporedbisasličnimjedinicamalokalnesamoupraveuSloveniji(GornjaRadgona)iČeškojRepublici(Luhačovice).RazlikeuekonomskojrazvijenostiOpćineiusporedivihje-dinica lokalnesamoupraveudržavamakojesu2004.g.pristupileupunopravnočlanstvoEUotvarameđutimirazvojneperspektivekojeseanticipirajuuovomdokumentu.

Tablica7-1:Pregledusporednihekonomskihpokazatelja

Općina Cestica (HR)

Gornja Radgona(SLO)

Luhačovice(CZ)

Leibnitz(A)

Brojstanovnika 5.811(2011) 8.693(2012) 5.500(2011) 7.862(2011)BDP/stanovniku EUR8.2852 EUR15.446 EUR12.629 EUR28.059IndexEU28=100 39% 68% 56% 124%IndexHR=100 80% 73% 81% 75%Brojzaposlenih 427* 4.014(2013) 2.788(2013) 4.103(2013)Brojnezaposlenih 228 403(2014) 870(2013) 306(2013)

Proračun €2,7mil(2014) €12,8mil(2014)

€6,2mil(2014) €16,5mil(2014)

Izvor:T&MCGroup(*IspostavaCestica)

7.1. Primjeri projekta financiranih iz kohezijskih fondova EU - OpćinaSvetiJurijobŠčavnici(Slovenija)OpćinaSvetiJurijobŠčavnici jeopćinausjeveroistočnojSlovenijiupokrajiniŠtajerskojistatističkojregi-

jiPomurje.SredišteopćinejenaseljeSvetiJurijobŠčavnicisa206stanovnika.Kulturno-promocijskiCentaruopćiniSv.JurijobŠčavnicijeprimjerprojektasu-finaniranogizEUfondova.VrijednostprojektajeiznosilaEUR1.992.435,doksubespovratnasredstvaizEuropskogfondaregionalnograzvojaiznosilaEUR996.973.Projektjezapočet2010.adovršen2011.godine.OpćinajeuspješnorealiziralanekolikodrugihprojekatarekonstrukcijalokalnihprometnicaikomunalneinfrastruktureuvrijednostiodprekoEUR3.0milijunaiostvarilapovrat izEUfondova60-70%.

Slika7-1:OpćinaSvetiJurijobŠčavnici


k

7.1. Primjeri projekta financiranih iz kohezijskih fondova EU

Općina Sveti Jurij ob Ščavnici (Slovenija)

Općina Sveti Jurij ob Ščavnici je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurje. Središte općine je naselje Sveti Jurij ob Ščavnici sa 206 stanovnika. Kulturno – promocijski Centar u općini Sv.Jurij ob Ščavnici je primjer projekta su-finaniranog iz EU fondova. Vrijednost projekta je iznosila EUR 1.992.435, dok su bespovratna sredstva iz Europskog fonda regionalnog razvoja iznosila EUR 996.973. Projekt je započet 2010. a dovršen 2011.godine. Općina je uspješno realizirala nekoliko drugih projekata rekonstrukcija lokalnih prometnica i komunalne infrastrukture u vrijednosti od preko EUR 3.0 milijuna i ostvarila povrat iz EU fondova 60-70%.

Slika 7-1: Općina Sveti Jurij ob Ščavnici

Grad Gornja Radgona (Slovenija)

Grad Gornja Radgona je središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji. Gornja Radgona se nalazi u blizini granice s Austrijom u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurje. U gradu se svake godine održava veliki međunarodni poljoprivredni sajam. Grad Gornja Radgona u proteklih je 10 godina realizirao brojne projekte koji su sufinancirani iz EU fondova u području obnove kulturne baštine, infrastrukture, energetske učinkovitosti i unapređenja konkurentnosti poduzeća.

Primjeri: ˝Stari Špital˝ obnovljen 2006., gradska jezgra, javna rasvjeta, agro–turistički objekti.

Kulturni centar i općinsko središte Objekti agro turizma – etno selo KulturnicentariopćinskosredišteObjektiagroturizma-etnoselo

- GradGornjaRadgona(Slovenija)GradGornjaRadgonajesredišteistoimeneopćineusjevernojSloveniji.GornjaRadgonasenalaziublizini

granicesAustrijomupokrajiniŠtajerskoj i statističkoj regijiPomurje.Ugradusesvakegodineodržavavelikimeđunarodnipoljoprivrednisajam.GradGornjaRadgonauproteklihje10godinarealiziraobrojneprojektekojisu sufinancirani iz EU fondova u području obnove kulturne baštine, infrastrukture, energetske učinkovitosti iunapređenjakonkurentnostipoduzeća.

Primjeri:»StariŠpital«obnovljen2006.,gradskajezgra,javnarasvjeta,agro-turističkiobjekti.


k

7.1. Primjeri projekta financiranih iz kohezijskih fondova EU

Općina Sveti Jurij ob Ščavnici (Slovenija)

Općina Sveti Jurij ob Ščavnici je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurje. Središte općine je naselje Sveti Jurij ob Ščavnici sa 206 stanovnika. Kulturno – promocijski Centar u općini Sv.Jurij ob Ščavnici je primjer projekta su-finaniranog iz EU fondova. Vrijednost projekta je iznosila EUR 1.992.435, dok su bespovratna sredstva iz Europskog fonda regionalnog razvoja iznosila EUR 996.973. Projekt je započet 2010. a dovršen 2011.godine. Općina je uspješno realizirala nekoliko drugih projekata rekonstrukcija lokalnih prometnica i komunalne infrastrukture u vrijednosti od preko EUR 3.0 milijuna i ostvarila povrat iz EU fondova 60-70%.

Slika 7-1: Općina Sveti Jurij ob Ščavnici

Grad Gornja Radgona (Slovenija)

Grad Gornja Radgona je središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji. Gornja Radgona se nalazi u blizini granice s Austrijom u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurje. U gradu se svake godine održava veliki međunarodni poljoprivredni sajam. Grad Gornja Radgona u proteklih je 10 godina realizirao brojne projekte koji su sufinancirani iz EU fondova u području obnove kulturne baštine, infrastrukture, energetske učinkovitosti i unapređenja konkurentnosti poduzeća.

Primjeri: ˝Stari Špital˝ obnovljen 2006., gradska jezgra, javna rasvjeta, agro–turistički objekti.

Kulturni centar i općinsko središte Objekti agro turizma – etno selo

2BDP/stanovnikanaraziniVaraždinskežupanije(DZS)


7.2.1. Primjeri uspješnog ruralnog razvoja u EU- OpćinaLoipersdorf(Austrija)OpćinaLoipersdorfsenalaziupokrajiniŠtajerska,Austrija.NapodručjuOpćineposluje32mikroimalapo-

duzeća.Općinskogospodarstvosepočelosnažnorazvijati izgradnjomkupalištaLoipersdorferThermekoje jepočelosradom1981.g.UzLoipersdorferThermeizgrađenojeumeđuvremenu15hotelas4i5zvjezdica.Napodručjuopćineposluje20-takrestorana.Ukupanbrojzaposlenihiznosi742,brojnezaposlenih45tejestopanezaposlenostisvega3,5%.

Tablica7-2:PodacioopćiniLoipersdorf

Površina 17Km2

Stanovništvo 1389Proračun €3.991.300(2014)

Izvor:T&MCGroup

Komparativnaanaliza usporedivih jedinica lokalne samouprave (općina) u zemljama srednje i istočneEu-ropekojesu2004.godinepristupileupunopravnočlanstvoEUpokazujeubrzaniekonomskirazvoj.UlazakupunopravnočlanstvoEU2004.g.biojeglavnipokretačekonomskograzvoja.Jedinicelokalnesamoupravesupokrenule razvojneprojekte koji su sufinancirani odEuropskog fonda regionalnog razvoja iEuropskog fondaruralnograzvoja.

Ukorištenjustrukturnih fondovaEUvrlouspješnesubile jedinice lokalnesamoupraveuSloveniji,Češkoj,Slovačkoj iPoljskoj te baltičkimzemljama. Jedinice lokalne samoupraveuMađarskoj su tekunovije vrijemepokretaleprojekte.Mađarskavladaje2004.g.strukturnefondoveEUusmjeravalavišepremaregijama(župani-jama)amanjepremagradovimaiopćinama.Mađarskežupanijesuzasu-financiranjeizstrukturnihfondovaEUkvalificiraleprojekteinfrastrukture,industrijskihparkovaiurbanizacijegradova.UsporednaanalizapokazujedaOpćinaCesticamožeimorapokrenutinoviciklusrazvojakrozkvalificiranjevlastitihprojekatazasu-financiranjeizstrukturnihfondovaEU,kaoiprojekatalokalnihpoduzetnikaiOPG-ova.

8. VIZIJA, MISIJA I PRIORITETI

8.1. Vizija i misija: Općina Cestica 2020StrategijarazvojaOpćinezarazdoblje2015-2020.predstavljadugoročniplanmobilizacijesvihpotencijala

-općinskogkapitalapremaostvarivanjusvojemisije,dugoročnevizije i razvojnihprioriteta.Vizijapredstavljaprojekcijubudućnosti, dokmisijapredstavljanačinnakoji će sevizijaostvariti. Pri utvrđivanju vizije imisijerazvoja Općine važno je razumjeti kako je to dugoročni posao na kojem trebamobilizirati, ne samo lokalnusamoupravu injezine institucijevećsvestanovnikeOpćine.Sudjelovanjesvihstanovnika,dakakoprimjerenonjihovimmogućnostima, jedan jeodključnih faktorauspješnosti,kakozazajednicuucjelini, tako izasvakogstanovnikakojiunjojživiiradi.


k

8. VIZIJA, MISIJA I PRIORITETI

8.1. Vizija i misija: Općina Cestica 2020

Strategija razvoja Općine za razdoblje 2015 - 2020. predstavlja dugoročni plan mobilizacije svih potencijala – općinskog kapitala prema ostvarivanju svoje misije, dugoročne vizije i razvojnih prioriteta. Vizija predstavlja projekciju budućnosti, dok misija predstavlja način na koji će se vizija ostvariti. Pri utvrđivanju vizije i misije razvoja Općine važno je razumjeti kako je to dugoročni posao na kojem treba mobilizirati, ne samo lokalnu samoupravu i njezine institucije već sve stanovnike Općine. Sudjelovanje svih stanovnika, dakako primjereno njihovim mogućnostima, jedan je od ključnih faktora uspješnosti, kako za zajednicu u cjelini, tako i za svakog stanovnika koji u njoj živi i radi.

Općina će graditi svoj razvoj i napredak na principima održivog razvoja te na očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i socijalne uključivosti kako bi osigurala kvalitetno mjesto za život budućim generacijama. Općina će također s kapitalom u svom vlasništvu te uz sufinanciranje strukturnih fondova EU, pokrenuti nekoliko kapitalnih razvojnih projekata. Pred općinskim vodstvom je sada izazov da u dugom roku vizija i misija razvoja Općine postane realnost. Vizija i misija razvoja Općine mora biti konstantno na umu svih onih koji sudjeluju u razvoju i izgradnji budućnosti Općine.

Osigurati ubrzani ekonomski razvoj koji će omogućiti povećanje individualnog blagostanja i općeg standarda življenja za sve sadašnje i buduće stanovnike Općine.

Omogućiti kvalitetan život svim svojim stanovnicima u suvremenom, ekonomski naprednom, kulturno razvijenom i ekološki održivom općinskom okruženju.

VIZIJA

MISIJA

Općinaćegraditisvojrazvojinapredaknaprincipimaodrživograzvojatenaočuvanjuprirodnogikulturnogbogatstvaisocijalneuključivostikakobiosiguralakvalitetnomjestozaživotbudućimgeneracijama.OpćinaćetakođerskapitalomusvomvlasništvuteuzsufinanciranjestrukturnihfondovaEU,pokrenutinekolikokapitalnihrazvojnihprojekata.Predopćinskimvodstvom jesada izazov daudugomrokuvizija imisija razvojaOpćinepostanerealnost.VizijaimisijarazvojaOpćinemorabitikonstantnonaumusvihonihkojisudjelujuurazvojuiizgradnjibudućnostiOpćine.

8.2. Pokretači razvoja OpćineUzimajući u obzir ljudske potencijale, prometni i geostrateški položaj, gospodarske kapacitete, prirodnu i

kulturnubaštinutemogućnostirazvoja,ustrateškomhorizontuuokviruoveStrategijepredviđenesutriglavnegrupepokretačarazvojaOpćine:



k

8.2. Pokretači razvoja Općine

Uzimajući u obzir ljudske potencijale, prometni i geostrateški položaj, gospodarske kapacitete, prirodnu i kulturnu baštinu te mogućnosti razvoja, u strateškom horizontu u okviru ove Strategije predviđene su tri glavne grupe pokretača razvoja Općine:

7.3. Strateški prioriteti razvoja Općine

Analiza sadašnjeg stanja pokazala je da je izostanak gospodarskog rasta u proteklom desetljeću utjecalo na izostanak općeg razvoja Općine. Problemi u financijama središnje države i nemogućnosti financiranja regionalnog razvoja usmjerava aktivnosti i politike lokalne samouprave na samostalno programiranje svoga razvoja te usmjeravanje na financijske instrumente poticanja regionalnog razvoja u EU. Iz toga razloga za Općinu je bitno da postavi glavne prioritete razvoja do 2020.godine. U narednom razdoblju Općina će svojim politikama poticati kreativne i inovativne gospodarske subjekte. Također, Općina će podržavati rast produktivnosti ekonomskih subjekata s razvojem općinskih produktivnih kapaciteta (razvoj obrazovanja, ljudskih potencijala, osiguravanja poslovne infrastrukture). Posebna pažnja usmjeriti će se na razvoj kulturnog i zdravstvenog turizma, te na razvoj ruralnih područja.

U kontekstu poticanja razvoja projekata, Općina će u okviru proračuna godišnje izdvajati posebna sredstva namijenjena za sufinanciranje projektne dokumentacije kao podršku malom i srednjem poduzetništvu (poduzeća, obrti, OPG-ovi).

KULTURA I ZNANJE

♦ Općina će ulaganjem u kulturnu infrastrukturu poticati razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti te djelatnosti kulturnog turizma

♦ Općina će poticati projekte ulaganja u transfer znanja prema OPG-ima i njihovom razvoju

DINAMIČNO GOSPODARSTVO

♦ Razvoj pametnog i dugoročno održivog gospodarstva utemeljenog na razvoju malih i srednjih poduzeća

♦ Razvoj turističkih djelatnosti i agro-turizma ♦ Pametan razvoj i rast OPG-a

INFRASTRUKTURA

♦ Općina će nastaviti razvijati modernu infrastrukturu

♦ Uređenje zelenih površina i šetnica ♦ Razvoj mobilnosti, ICT infrastrukture, i

turističke infrastrukture (kulturni, zabavni i zdravstveni sadržaji)

AnalizasadašnjegstanjapokazalajedajeizostanakgospodarskograstauproteklomdesetljećuutjecalonaizostanakopćegrazvojaOpćine.Problemiufinancijamasredišnjedržaveinemogućnostifinanciranjaregional-nograzvojausmjeravaaktivnosti ipolitike lokalnesamoupravenasamostalnoprogramiranjesvogarazvojateusmjeravanjenafinancijskeinstrumentepoticanjaregionalnograzvojauEU.IztogarazlogazaOpćinujebitnodapostaviglavneprioriteterazvojado2020.godine.UnarednomrazdobljuOpćinaćesvojimpolitikamapoticatikreativne i inovativne gospodarske subjekte. Također, Općina će podržavati rast produktivnosti ekonomskihsubjekatasrazvojemopćinskihproduktivnihkapaciteta(razvojobrazovanja,ljudskihpotencijala,osiguravanjaposlovneinfrastrukture).Posebnapažnjausmjeritićesenarazvojkulturnogizdravstvenogturizma,tenarazvojruralnihpodručja.

U kontekstu poticanja razvoja projekata, Općina će u okviru proračuna godišnje izdvajati posebna sredstva namijenjena za sufinanciranje projektne dokumentacije kao podršku malom i srednjem poduzetništvu (poduzeća, obrti, OPG-ovi).

PrioritetirazvojaOpćine2015-2020:


k

Prioriteti razvoja Općine 2015 – 2020:

Za ostvarivanje dugoročne razvojne vizije i misije potrebno je prihvaćanje predloženih strateških prioriteta od strane svih najvažnijih nositelja procesa odlučivanja u Općini te svih zainteresiranih strana. Prioriteti razvoja Općine u razdoblju 2015 - 2020 obuhvaćaju najznačajnije elemente budućeg ekonomskog i društvenog razvoja područja čija će realizacija osigurati prepoznatljivost područja, ekonomsku efikasnost i povećati kvalitetu života za sve stanovnike na području Općine.

RAZVOJ MODERNE INFRASTRUKTURE

♦ Općina će ulagati u daljnju modernizacija prometnica u svome vlasništvu, komunalnu i informacijsku infrastrukturu te moderno oblikovan okoliš

♦ Formiranje općinskog središta ♦ Razvoj turističke infrastrukture (kulturni, zabavni i zdravstveni sadržaji)

1

OBRAZOVANJE, KULTURA I KULTURNI TURIZAM

♦ Općina će ulagati svoj kapital i novac iz strukturnih fondova EU u projekte obnove kulturne baštine

♦ Općina će poticati daljnji razvoj kulturne infrastrukture i razvijati nove kulturološke programe s ciljem razvoja kulturne ponude Općine

♦ Razvoj cjeloživotnog obrazovanja

2

JAČANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

♦ Općina će poticati pametan ekonomski rast u kontekstu razvoja malih i srednjih poduzeća (turistička djelatnost, kulturni turizam, kreativne djelatnosti i djelatnosti koje svoje poslovanje temelje na znanju)

♦ Općina će nastaviti s ulaganjima u gospodarsku zonu Cestica

3

RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA

♦ Razvoj ruralnih naselja i razvoj OPG-a u području ˝pametne˝ poljoprivredne proizvodnje te agro-turizma (daljnji razvoj i promocija Vinske ceste)

♦ Općina će poticati unapređivanje razine informiranosti i znanja poljoprivrednih proizvođača

4


Zaostvarivanjedugoročne razvojnevizije imisijepotrebno jeprihvaćanjepredloženihstrateškihprioritetaodstranesvihnajvažnijihnositeljaprocesaodlučivanjauOpćinitesvihzainteresiranihstrana.PrioritetirazvojaOpćineurazdoblju2015-2020obuhvaćajunajznačajnijeelementebudućegekonomskogidruštvenograzvojapodručjačijaćerealizacijaosiguratiprepoznatljivostpodručja,ekonomskuefikasnostipovećatikvalitetuživotazasvestanovnikenapodručjuOpćine.

9. BUDUĆI ORGANIZACIJSKI USTROJ

OrganizacijskiustrojOpćinesastojiseodOpćinskogvijeća,načelnika,zamjenikanačelnikateJedinstvenogupravnogodjelauokvirukojegseobavljajusljedećedjelatnosti:upravno-pravniposlovi,opći iadministrativniposlovi, financijsko-planski,materijalno-financijski i računovodstveni poslovi, pomoćni-tehnički poslovi i ostaliposlovi.Jedinstveniupravniodjel(JUO)vodiPročelnikJUO.ZaostvarivanjeciljevauokviruStrategijeOpćinskaupravaćeprilagoditisvojuorganizacijskustrukturutefokusiratisvojeresursenaupravljanjeprocesomrazvojaOpćine.Noviustrojsastojiseoddvijeglavneorganizacijskecjeline:

I. UpravneorganizacijskejediniceII.PoduzetničkeorganizacijskejediniceUpravneorganizacijskejediniceobjedinjavajuupravnefunkcijeOpćine,doksupoduzetničkedjelatnostiOp-

ćineobjedinjeneuopćinskompoduzećuRazvojnodruštvoCesticad.o.o.u100%- tnomvlasništvuOpćine.ZapojedineprojektepoduzećeRazvojnodruštvoCesticad.o.o.možeosnivatiprojektnapoduzeća(SPV-ove),odnosnopoduzećasposebnomnamjenomiodređenimrokomtrajanja.OpćinaćeupravljatiRazvojnimdruštvomCestica koristeći seuobičajenim trgovačko - pravnim instrumentimaupravljanjaputemSkupštine,Nadzornogodbora i Uprave.Osnivačke akte i Statut ovog poduzeća donosiOpćinskog vijeće.Novi organizacijski ustrojprikazanjeuslici9-1.

Slika9-1:Noviorganizacijskiustroj

UPRAVNEFUNKCIJE

PROČELNICA

PODUDUZETNIČKADJELATNOST

OPĆINSKOVIJEĆE

NAČELNIK/ ZAMJENIK

JEDINSTVENIUPRAVNIODJEL RAZVOJNO DRUŠTVO CESTICA d.o.o.

KOMUNALNA DJELATNOST

REFERENTZAFINANCIJE

ADMINISTRATOR

SURADNIKZAPROJEKTE

KULTURNI CENTAR

TURISTIČKA AGENCIJA

POSLOVNI INKUBATOR

Izvor:T&MCGroup

10. MJERENJE NAPRETKA

ZamjerenjenapretkaostvarenogkrozimplementacijuStrategijerazvojaOpćinemorabitirazvijenposebanokvir.Pokazateljinapretkasuusklađenisvizijom iprioritetima, tesumjerljivi.Strategija razvojaOpćinepret-postavljaurazdoblju2015.-2020.ubrzavanjeekonomskihaktivnostinapodručjuOpćinekrozsljedećestavke:

- UbrzavanjeekonomskihaktivnostićebitirezultatpoticajaodstranepolitikaregionalnogiruralnograzvojaEUivladeRH

- Općinaćekapitalkojimraspolaže(fizičkikapital)tesredstvaizstrukturnihfondovaEUkoristitizapokre-tanjestrateškihprojekatakojićeimatiutjecajnaekonomskirastiukupanrazvoj

- Općinaćetakođerpokretatiprojektejavno-privatnopartnerstvaDinamičanrastirazvojdefinirasekrozslijedećepokazateljeu2020.:- Rastpopulacije-očekivanouseljavanjeuOpćinukaorezultatotvaranjanovihradnihmjesta- RastBDP-apoglavistanovnika-dostizanje50%razvijenostiEU28


- Povećavanjebrojazaposlenih(novihradnihmjesta)nacca700(bezsamozapošljavanjauOPG)- Rastopćinskogproračunasdanašnjih€2.20,00milijunana€5,00milijunau2020.

Slika10-1:Ciljanipokazatelji2020.

EKONOMSKI POKAZATELJI OPĆINE CESTICA– POČETNO STANJE 2015.G.

Brojstanovnika:5.811


BDP/ stanovniku:EUR8.285


IndexEU28= 10039%

IndexEU28= 10039%

Brojzaposlenih:427

Brojzaposlenih:427

Proračun:€ 2,20 mil.(2014)

Proračun:€ 2,20 mil.(2014)

EKONOMSKI POKAZATELJI OPĆINE CESTICA – CILJANI POKAZATELJI 2020.G.





IndexEU28= 10050%

IndexEU28= 10050%

Brojzaposlenih:700

Brojzaposlenih:700

Proračun:€ 5,00 mil.Proračun:€ 5,00 mil.

Izvor:T&MCGroup

Općina planira značajne napretke i u svim ostalim pokazateljima koji označavaju ekonomski prosperitet ikvalitetuživota.Procespraćenjaprogresauostvarivanjuprioritetarazvojaćebitiuspostavljenunutaropćinskeuprave.Istotako,procespraćenjaprogresaćebitipodržansveobuhvatnomanalizomekonomijeOpćineiopćin-skogtržištarada.Analizaćeseprovoditisvakegodine.

11. RAZVOJNI PROJEKTI

Ustrateškomrazdoblju2007.-2014.Općinajepokrenulaisudjelovalaupokretanjuprekodesetrazvojnihprojektaprikazanihutablici11-1.

Tablica11-1:Pregledostvarenihprojekata2007.-2014.

Godina Naziv projekta2007./08. INTERREGIIIAPoduzetničkazonaOtokVirje

2007. TurističkazonaHaloze-Zagorje

2008. Vinskacesta»KLOMPOTIC«

2008. EIBII-modernizacijacesta

2011. IzradaStudijemogućnostikorištenjageotermalneenergijesprogramomistražnihradovauOpćiniCestica

2011. »Europazagrađane-EUR-ID

2007./2012. Projekt»PoduzetničkazonaOtokVirje«-Ministarstvopoduzetništvaiobrta

2011./2014. Projekt»RekonstrukcijenerazvrstanihcestanapodručjuOpćineCesta«

2014 PROGRAMIPARDMjera301,RekonstrukcijanerazvrstanihcestanapodručjuOp-ćineCestica(6dionica)

2014. PROGRAMIPARDMjera301,RekonstrukcijanerazvrstanihcestanapodručjuOp-ćineCestica(2dionice)

2014. PROGRAM IPARDMjera 301, Ulaganje u infrastrukturu gospodarske zone OtokVirje,kanalizacijskisustavGZOtokVirje

2014. Programzaštitenanepokretnimkulturnimdobrima -Općinaprijavila4projektatesuŽupiUzvišenjaSv.Križaodobrena2projekta


RazvojniprojektisufinanciraniiżpredpristupnihfondovaEUteizvoraizsredišnjegproračunaRH.RazvojniprojektikojećepokretatiOpćinauokvirugornjihrazvojnihprioritetaurazdoblju2015-2020 imajuzaciljpoti-canjeiubrzavanjeukupnogsocio-ekonomskograzvojaOpćine.RazvojniprojektićeseplaniratikaoprojektiukojimaćeOpćinabitijedini»vlasnik«i/ilikaoprojektikojećeOpćinarealiziratiupartnerstvusprivatnimsektorom(JPP).Razvojniprojektićesesu-financiratiizEUfondaruralnograzvojauokviruOperativnogprogramarural-


nograzvoja,kaoizvorakojisuOpćininaraspolaganjukodHBOR-a.Razvojniprojektisudakleglavnapolugaza implementacijuoveStrategije,morajubitisamoodrživi,moraju imatimjerljiveučinkenaekonomskirazvoj istvaranjenovihradnihmjestauOpćini,odnosnomorajuimatimultiplikacijskeučinkenaopćinskiproračun.NatajnačinćesepovećavatifiskalnikapacitetiOpćinezafinanciranjesocijalnihprojekataipovećavanjaukupnogblagostanjauOpćini.Procijenjenavrijednostprojekatakojećeustrateškomrazdoblju2015.-2020.Općinapo-krenutiiapliciratizasufinanciranjejecca € 18,7 milijuna.Zarazdoblje2015-2020planiraserealizacijačetirigrupestrateškihprojekata.StrateškiprojektićeskandidiratizasufinanciranjeizstrukturnihfondovaEU-fondaregionalnogifondaruralnograzvoja.

Tablica11-2:Razvojniprojektizarazdoblje2015-2020

1. MODERNIZACIJA INFRASTRUKTURE Nositelj Procijenjenavrijednost

- formiranjeopćinskogsredišta-kombinacijakomerci-jalnihijavnihprostora

- uređenjezelenihpovršinaiizgradnjašetnica- uređenje prometnica i nogostupa te modernizacija

općinskerasvjete(projektnerazvrstanihcesta)- turističkainfrastruktura: -poslovno-kulturniturističkicentar -aquaparkKrižovljangrad-Cestica -bungalovi-kampBabinec - razvoj infrastrukturekaopretpostavkezapoticanje

razvojazdravstvenogturizma -izgradnjakućaunizunamjenjenihmladimobiteljima

- Općina- SPVKomunalna

djelatnost(d.o.o.uvlasništvuOp-ćine)

- cca€12,0milijuna

2. OBRAZOVANJE, KULTURA I KULTURNI TURIZAM Nositelj Procijenjenavrijednost

- obnovakulturnebaštineiuključivanjeuturističkupo-nudu

- formiranjekulturnogcentra-centarzarazvojkulturnihdjelatnosti(centarreproduktivnihumjetnosti/cjeloži-votnoobrazovanje)

- formiranjemultifunkcionalnedvoranezapotrebejavnihpriredbiiodvijanjakulturnihaktivnostiipoduzetništvaupodručjukulture

- modernizacijainternetskihstranicausvrhupromocijekulturnogturizma

- revitalizacijazgradeMihalićuglazbeno-umjetničkuškolu

- nadogradnjapostojećegdječjegvrtićaCestica- formiranjesportskogcentra

- Općina- SPVKulturnicen-

tar(d.o.o.uvla-sništvuOpćine)

- SPVTurističkaagencija(d.o.o.uvlasništvuOpći-ne)

- cca€2,9milijuna

3. JAČANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA Nositelj Procijenjenavrijednost

- podizanjekonkurentnostigospodarskezone-OtokVirje- osnivanjepoduzetničkogcentra icentrapodrškeobi-

teljskim poljoprivrednim gospodarstvima - poticanjeagroturizma

- izgradnjainkubatorazapoduzećaizpodručjakulturnihikreativnihdjelatnostitenovihtehnologija

- osnivanje turističke zajednice i općinskog turističkogureda

- SPVPoslovniin-kubator(d.o.o.uvlasništvuOpći-ne)

- SPVTurističkaagencija(d.o.o.uvlasništvuOpći-ne)

- ca.€2,5milijuna

4. RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA Nositelj Procijenjenavrijednost

- poticanje razvojavinogradarstvanapodručjuOpćine(centarvina/enocentar)

- unapređivanje razine informiranosti i znanjapoljopri-vrednihproizvođača

- uspostavae-learningportalazaobrazovanjepoljopri-vrednika

- poticanjeulaganjaprivatnihmikropoduzećaiobiteljskihgospodarstvauobjekteagro-turizmaufunkcijiruralnograzvoja

- Općina- Obiteljskapoljopri-

vrednagospodar-stva

- ca.€1,3milijuna


ProjektićebitidetaljnijeopisaniuokvirudokumentaKatalog razvojnih projekata za razdoblje 2015-2020.g.kojićejednakokaoovajdokumentproćikrozprocesjavneraspraveipolitičkiproces.Nakonusvajanjanaopćinskomvijeću,Katalograzvojnihprojekataćepostatislužbenidokumentnatemeljukojegćeseplaniratiimplementacijaikandidiranjezasu-financiranjeizEUfondaruralnograzvoja.

11.1. Proces pripreme i implementacije razvojnih projekataZaOpćinujevrlovažnodasevećdanasprepoznajurazličitevrsteopćinskihprojekatakojićesekandidirati

zaEUsredstva tezatimdase ti istiprojektipripremaju i razvijaju.Proces implementacije razvojnihprojekatasastojiseodnekolikopodprocesaukojiseuključujurazličitisudioniciizainteresiranestrane.NakondovršavanjadokumentaStrategijerazvojazarazdoblje2015-2020.g.,dokumentprolazikrozprocespolitičkogusuglašavanjaiodlučivanjauokviruOpćinskogvijeća.IzStrategijeproizlazeglavnirazvojniprojektikojiseuvrštavajuuKatalogprojekatauokvirukojegsesvakiprojektzasebnoobrađuje.UsvrhusufinanciranjaprojekataodstraneEUfon-dovatekomercijalnihirazvojnihbanaka,zasvakiprojektpotrebnoćebitiizraditiiprethodnestudijeizvodljivosti.

Slika11-1:Procesimplementacijeprojekata

Strateška razmišljanja/ kocept Fazadizajna

Feedbackloops

Processflow

Identificiranjeprojekta

Pripremaprojekta

Planiranjeimplementacije

Start-upprojekts

Realizacijaprojekta

Održivostprojekta

Fazaimplementacije

Studijeizvodljivosti

Pre-feasibilitystudije

Planimplementacije

Strateška razmišljanja/ kocept Fazadizajna

Feedbackloops

Processflow

Identificiranjeprojekta

Pripremaprojekta

Planiranjeimplementacije

Start-upprojekts

Realizacijaprojekta

Održivostprojekta

Fazaimplementacije

Studijeizvodljivosti

Pre-feasibilitystudije

Planimplementacije

Izvor:T&MCGroup

11.2. Projekcije visine općinskog proračunaGlavniutjecajnarastproračunaimatićeekonomskiučinciprovedbestrateškihciljevairazvojnihprojekata

predloženihuokviruStrategijekojećepokretatiOpćina.ImplikacijeprojekatanaproračunOpćineočitovatićeseponajprijekrozotvaranjenovihradnihmjestaipodizanjemkonkurentnostiOpćine(povećanjevrijednostiimovineOpćine,društveniikulturnirazvoj,razvojturizma,razvojkomunalneinfrastruktureiruralnirazvoj).

Slika11-2:Projekcijeopćinskogproračuna

16,6

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

mil.HRK

18,0

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

20,0

25,0

30,0

35,0

38,0

130 %

Izvor:T&MCGroup


ProcjenjujesedaćeOpćinskiproračunustrateškomrazdobljunarastiza130%,sdanašnjih€2.20,00mili-junana€5,00milijunau2020.godini.Prikazaneprojekcijerastaproračunanepredstavljajufiksneiznoserastaproračuna,većciljevekojimaćeOpćina težitina temeljupokrenutih razvojnihprojekata.Gornjeprojekcijesuizrađenenavisokojrazini ipredstavljajusamoprojekcijutrendarastaproračunskihprihodaustrateškomraz-doblju2015.-2020.

12. KOMUNICIRANJE STRATEGIJE

RazvojOpćineovisiotriosnovnačimbenika:postojećimmogućnostima,postojećimograničenjimaterazvoj-nimmjerama,djelatnostimaistrateškimprojektima.StrategijarazvojaOpćinapredlažeglavnesmjeroverazvojasciljemostvarenjavizije imisijeOpćine.Usvrhuprosljeđivanjaaktivnosti imjerapredloženihStrategijomdokrajnjihkorisnika,OpćinamoraučinkovitoupravljatiprocesimainformiranjaikomuniciranjaStrategije.

PlankomuniciranjaprovodiseizmeđuonihstranakojiizrađujuiprovodeStrategijurazvojaionihstranazakojeseStrategijaizrađuje(građani,društveneikulturneustanoveiudruge,poslovnisektor).Natajnačinomo-gućujesedvosmjerniprotokinformacijatesestvaraokruženjezapostizanjezajedničkogdogovora,povjerenjai slaganjaustavovima.GlavniciljOpćine jeuspostaviti,održavati iunaprijediti različitenačinekomuniciranjaOpćinskeupravesazainteresiranom javnošću te javnim iprivatnimsektorom.U tusvrhuOpćinaćeprovoditisljedećeaktivnosti:

- InformiranjejavnostiouloziStrategijerazvoja(misiji,viziji,strateškimciljevimaiprojektima)uokviruor-ganiziranja,vođenjaiažuriranjainternetskihstranicakaosredišnjegizvorainformacijaikomunikacijeteproaktivnogkomuniciranjasmedijima(konferencije,izjave,priopćenjazanovinare)

- AktivnouključivanjesvihzainteresiranihstranausvrhupostizanjukonsenzusazaodržavanjeotvorenihsjednicaOpćinskogvijećaukojimaćesudjelovatiipredstavnicizainteresiranihstrana

- Kontinuiranoizvještavanjejavnostiofazamaprovođenjastrateškihrazvojnihprojekata- Povezivanjeiumrežavanjasvihzainteresiranihstranauproduktivnemeđusobneodnose- PoticanjesvijestijavnostionjenojznačajnojuloziurealizacijiStrategije- Pridonošenjeboljemshvaćanjuciljeva,mjeraistrateškihrazvojnihprojekatapredloženihStrategijom.Informacijemorajubitiprezentiranenajasanirazumljivnačinteprilagođeneciljanimskupinamapremakojima

suusmjerene.Takođerinformacijemorajubitiprezentiranenanačindapotičunadijalog.Općinskaupravauzimatićeuobzir vrijemekojeciljaneskupine imajuna raspolaganjuzaprihvat informacija tesamnačinzaprimanjainformacija,primjericepristupinternetu.

Aktivnostipromidžbeiinformiranjaćeseuskladuspotrebamanadopunjavatitećeseprovoditisistempraće-njaiažuriranjainformacija(ankete,intervjuiidrugiobliciistraživanja).Osiguravanještopotpunijeinformiranostisvih sudionika uključenih u provođenjeStrategije doprinijeti će bržem i učinkovitijem razvoju i unapređivanjuodnosameđusudionicima.

13. ZAKLJUČAK

IzradadokumentaStrategijarazvojaOpćinezarazdoblje2015.-2020.g.obuhvaćaanalizusadašnjegstanjaresursaOpćinekaopodlogeza razvojpretpostavki ipripremuprojekatausklađenihsa razvojnimpolitikamauEU,definiranje misije i vizijedugoročnog razvoja teprijedlogestrateškihprojekatakoji ćebiti kandidiranizasufinanciranjeizEUfondova.Natemeljuusporedneanalizesličnihjedinicalokalnesamoupraveuneposrednomeuropskomokruženju te interneanalizepotencijalaskojimaOpćina raspolažepredloženisu razvojnipravci istrateškiprioritetiteglavnipokretačirazvoja.

UlaskomRepublikeHrvatskeuEUotvorilesusemogućnostipristupanjueuropskimfondovimazapoticanjeregionalnogiruralnograzvoja.IskustvodrugihzemaljasredišnjeiistočneEurope,danaspunopravnihčlanica,pokazujedajeulazakuEUpružioposebnovelikešansemanjimlokalnimzajednicamainedovoljnorazvijenimregijamadaukratkomrokuuzpomoćeuropskihfondovaostvareekonomskirazvojzakojibitrebaladesetljeća.Natemeljusveobuhvatneusporedneanalize,teanalizerazvojnihpotencijala,odnosnomogućnostisufinanciranjarazvojnihprojekataizstrukturnifondovaEU,predOpćinomjevelikiizazovpokretanjanovograzvojnogciklusaiostvarivanjamisijeivizijeizovestrategije.

StrateškiprojektikojećeuOpćinapokretatiurazdoblju2015-2020.g.natemeljusvog(općinskog)kapitala,odnosnoupartnerstvusprivatnimsektoromikojićesekandidiratizasu-financiranjeizkohezijskihfondovaEUopisanisuuposebnomdokumentu-Katalogurazvojnihprojekata.

KrajnjasvrhacijelogprocesastrateškogplaniranjaiizradeStrategijejeosigurativišukvalitetuživotazasvestanovnikeOpćine, a to znači unaprijediti prostor i infrastrukturu, podići razinu gospodarske konkurentnosti,unaprijeditidruštveniživot ičuvatiokoliš.Dabise toostvarilopotrebno jekontinuirano i fokusiranoraditinastvaranjupozitivnogokruženjakojećerezultiratipoboljšanjemkvaliteteokruženjazaživotistvaranjempozitivnerazvojneperspektiveOpćine.

StrategijarazvojaOpćinezarazdoblje2015-2020.g.jeusklađenasaStrategijomEU2020.


LITERATURA

1. Azrad.o.o.:»ŽupanijskarazvojnastrategijaVaraždinskežupanije2011.-2013.«,prosinac2010.

2. Azrad.o.o.;IMO:»RegionalnioperativniprogramVaraždinskežupanije2006.-2013.«,lipanj2006.

3. Državnizavodzastatistiku

4. Europskakomisija:»Comunity-LedLocalDevelopment«,ožujak2014.

5. Europskakomisija:»EUROPA2020.-Europskastrategijazapametan,održiviuključivrast,2010.«

6. Europskakomisija:»Investinginourregions-150examplesofprojectsco-fundedbyEuropeanregionalpolicy«,2010.

7. Europskakomisija:»Smartcities-Stakeholderplatform-UsingEUfundingmechanismforSmartCities«,2013.

8. Hrvatskizavodzazapošljavanje-područniuredVaraždin»Godišnjeizvješćeza2014.godinu«,travanj2015.

9. InstituteforSustainableFutures,UTSandEltonconsulting:Communityindicatorsproject-»CommunityStrategicPlanningIndicatorsResource«,2011.

10. InternetskestraniceOpćineCestica;www.cestica.hr

11. Ministarstvo gospodarstva RH: Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014-2020, www.mingo.hr/userdocsimages/industrija/Industrijska_strategija

12. Ministarstvopoljoprivrede:»Programruralnog razvojaRepublikeHrvatskeza razdoblje2014 -2020«,ožujak2015.

13. Operativniprogramuokviruciljainvesticijazarastizapošljavanje:OperativniprogramKonkurentnostikohezija2014.-2020.

14. Paliaga,M:»Brandingikonkurentnostgradova«;samostalnanakladaRovinj2007.

15. SporazumopartnerstvuizmeđuRepublikeHrvatskeiEuropskekomisijezakorištenjeEUstrukturnih iinvesticijskihfondovazarastiradnamjestaurazdoblje2014.-2020.;Zagreb,listopad2014.

16. TheCommitteeofDigitalandKnowledgebasedCitiesofUCLG,Bilbao:»Smartcitiesstudy-InternationalstudyonthesituationofICT,innovationandknowledgeincities«;2012.

17. Tsenkova,S.»StrategicPlanninginPost-socialescities«;Facultyofenvironmentaldesign,UniversityofCalgary.

18. Varbova,V.»FeasibilityStudyPreparation»;RegionalEnviromentalCenter

19. VladaRepublikeHrvatske:»Smjernicezarazvojiprovedbu-AktivnepolitikezapošljavanjauRepubliciHrvatskojzarazdobljeod2015.-2017.godine«prosinac2014.

20. ZavodzaprostornouređenjeVaraždinskežupanije:»ProstorniplanuređenjaOpćineCestica«;srpanj2012.


KATALOG RAZVOJNIH PROJEKATA

ZA RAZBOLJE 2015 – 2020

Općina Cestica

Listopad, 2015


Sadržaj

1. UVOD ....................................................................................................................................... 3152

2. CILJEVI I PRIORITETI EUROPSKE UNIJE ..................................................................................... 3152

3. POKRETAČI RAZVOJA OPĆINE .................................................................................................... 3153 Slika3-1:PokretačirazvojaOpćine2020. ...................................................................................... 3154 3.1. Prioriteti i razvojne mjere ................................................................................................... 3154

4. RAZVOJNI PROJEKTI .................................................................................................................. 3158 Modernizacijainfrastrukture ............................................................................................................3160 Obrazovanje,kulturaikulturniturizam ............................................................................................ 3164 Jačanjemalogisrednjegpoduzetništva .......................................................................................... 3166 Razvojruralnihpodručja ................................................................................................................. 3167 Povezanostrazvojnihprojekatasprioritetimaruralnograzvoja,prioritetimaOpćine

ipripadajućimmjerama .................................................................................................................. 3168

5. SAŽETAK ...................................................................................................................................... 3169

1. UVOD

OpćinaCestica(daljeutekstuOpćina),jednajeodopćinaVaraždinskežupanije,kojazbogsvojihprirodnihresursaigeografskogpoložajamožeostvaritirazmjernodinamičangospodarskirazvojirastunarednimgodinama,ukontekstuulaskaRepublikeHrvatskeupunopravnočlanstvoEUidostupnostieuropskihfondovazapoticanjeregionalnograzvoja.Nakonvišegodišnjeg,nesamoslabograsta,negočakinazadovanjagospodarskogkaoidruštvenogživotanapodručjuRepublikeHrvatske,ubrzanirazvojsenamećekaonužnost.Usvrhuiskorištavanjapotencijalateodgovoranaključneizazovekaoštosunezaposlenostigospodarskastagnacija,odpresudnejevažnostidabudućistrateškirazvojOpćinebudedobrousmjeren.

Općinska uprava odlučila je iskoristiti mogućnosti koje pruža punopravno članstvo Republike Hrvatske uEuropskojUniji ipristupstrukturnimfondovimazapokretanjenovogciklusaekonomskog idruštvenograzvojaOpćine. Strategija razvojaOpćineCestica obuhvaća razdoblje 2015 - 2020, dakle strateški horizont u kojemćeseodvijati nova razvojnastrategijaEuropskeunije (EUAgenda2020).Strategija razvojaOpćinepredviđapokretanjedinamičnograzvojaOpćinekrozpokretanjerazvojnihprojekata.RazvojniprojektisuprojektikojećeOpćinapokretatinatemeljusvogkapitala(daljeutekstu:Općinskikapital)samostalnoiusuradnjisprivatnimulagačima.RazvojniprojektiimajuciljubrzavanjaekonomskihaktivnostinapodručjuOpćineodnosnostvaranjapovoljnogokruženjazaulaganjaprivatnogsektoraistvaranjapovoljneukupnepoduzetničkeklime.

UskladusdokumentomStrategijerazvojaOpćine2015-2020,dinamičanrastirazvojdefinirasekrozslije-dećepokazateljedo2020.:

- Rastpopulacije-očekivanouseljavanjeuOpćinukaorezultatotvaranjanovihradnihmjesta- RastBDP-apoglavistanovnika-dostizanje50%razvijenostiEU28- Povećavanjebrojazaposlenih(novihradnihmjesta)nacca700(bezsamozapošljavanjauOPG)- Rastopćinskogproračunasdanašnjih€2.20,00milijunana€5,00milijunau2020.UokviruovogadokumentaopisanisuglavnipokretačirazvojaipripadajućiprioritetirazvojaOpćine.Utome

kontekstudetaljnosurazrađenirazvojniprojektisučincimanarazvojsmonetarnimiskazima(visinaulaganja,strukturafinanciranja),asveusvrhupostizanjavišegstandardaivišekvaliteteživotazasvestanovnikeOpćine.

2. CILJEVI I PRIORITETI EUROPSKE UNIJE

NatemeljuPartnerskogsporazumaizmeđuEuropskekomisijeiVladeRepublikeHrvatske,razvijenasudvaglavnaoperativnaprogramakojisuprihvaćeniiusuglašenisEK:Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020 i Operativni program ruralnoga razvoja 2014 - 2020. RazvojnastrategijaOpćineirazvojniprojektisuusklađenisoperativnimprogramima,osobitosOperativnimprogramomruralnograzvoja.

Europskakomisijajeusvibnju2015.odobrila24programaruralnograzvoja(Bugarska,Češka,Hrvatska,Ir-ska,Italija,Njemačka,Rumunjska,Španjolska,ŠvedskaiUjedinjenaKraljevina)kojisuusmjereninapoboljšanje


konkurentnostisektorapoljoprivredeEU,briguoseoskimkrajevimaiklimitenajačanjegospodarskeidruštvenestruktureruralnihzajednicaurazdobljudo2020.Očekujesedaćese timprogramimaotvoritivišeod40000radnihmjestaururalnimpodručjima ioko700000mjestaosposobljavanja i takopotaknuti inovacije,prijenosznanja,održivijapoljoprivrednapraksaijačanjeruralnihpoduzeća.

Zaprogramesunaraspolaganjestavljenasredstva izproračunaEU-auvrijednostiod27milijardiEUR,asufinanciratćesejavnimsredstvimananacionalnojiregionalnojrazinii/iliprivatnimsredstvima.

Operativni program ruralnoga razvoja Republike Hrvatske 2014 - 2020vrijedanEUR2.4milijarde sufinanciraseizEuropskogfondaruralnograzvojakojiimazaglavniciljjačanjeeuropskepolitikeruralnograzvojaipojed-nostavljivanjenjezineprovedbe.Fondzaruralnirazvojpoboljšavaupravljanjeikontrolunadpolitikomruralnograzvojazarazdoblje2007.-2013.FondsefinancirasredstvimaZajedničkepoljoprivrednepolitike(CAP)iprido-nosiostvarivanjuciljevaStrategijeEuropa2020promicanjemodrživogruralnograzvojaucijelojEuropskojuniji.Pridonosiekološkojiteritorijalnojravnoteži,zaštitiklimatskihuvjetaiuvođenjuinovacijaupoljoprivrednisektor.

Programomruralnogarazvoja2014.-2020.definirajusetridugoročnastrateškacilja:- Cilj1.Poticatikonkurentnostpoljoprivrede- Cilj2.Osiguratiodrživoupravljanjeprirodnimresursimaiklimatskimpromjenama- Cilj3.PostićiuravnoteženteritorijalnirazvojruralnihpodručjaTemeljemidentifikacijeglavnihproblemaruralnogarazvoja,definiranasui6strateškarazvojnaprioriteta:- Prioritet1. Promicanjeznanjaiinovacijaupoljoprivredi,šumarstvuiruralnimpodručjima.- Prioritet2.Povećanjeodrživostipoljoprivrednihgospodarstavatekonkurentnostisvihvrstapoljoprivrednih

djelatnostiusvimregijama,promovirajućipritomeiinovacijskepoljoprivrednetehnologije,kao iodrživoupravljanješumama.

- Prioritet3.Promicanjeorganiziranjalancaprehrane,uključujućipreraduitrženjepoljoprivrednihproizvoda, dobrobitživotinjateupravljanjerizicimaupoljoprivredi.

- Prioritet4. Obnavljanje,očuvanjeipoboljšanjeekosustavavezanihuzpoljoprivreduišumarstvo.- Prioritet5. Promicanjeučinkovitostiresursaipomakapremaklimatskielastičnomgospodarstvusniskom

razinomugljikaupoljoprivrednom,prehrambenomišumarskomsektoru.- Prioritet6. Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim

područjima.UokviruProgramaruralnograzvojaRHzarazdoblje2014.-2020.definiranojei16mjerakojeimajuzacilj

povećanjekonkurentnostihrvatskepoljoprivrede,šumarstvaiprerađivačkeindustrije,aliiunaprjeđenjaživotnihiradnihuvjetaururalnimpodručjimauopće.1

Operativni program Konkurentnost i kohezijasesufinanciraizEuropskogfondazaregionalnirazvoj(EFRR)iKohezijskogfonda(KF),anjegovasestrategijatemeljinakoncentracijiulaganjakrozdesettematskihciljeva:

- Cilj1.Jačanjegospodarstvaprimjenomistraživanjaiinovacija- Cilj2.Korištenjeinformacijsko-komunikacijsketehnologije- Cilj3.Postizanjeposlovnekonkurentnosti- Cilj4.Promicanjeenergetskeučinkovitostiiobnovljivihizvoraenergije- Cilj5.Klimatskepromjeneiupravljanjerizicima- Cilj6.Zaštitaokolišaiodrživostresursa- Cilj7.Povezanostiimobilnost- Cilj8.Socijalnouključivanjeimobilnost- Cilj9.Obrazovanjeicjeloživotnoučenje- Cilj10.TehničkapomoćEuropskifondzaregionalnirazvojimazaciljjačanjeekonomskeisocijalnekohezijetesmanjivanjerazlika

urazvoju izmeđuregijaunutarEU.Uglavnomjeusmjerenna infrastrukturneinvesticije,proizvodneinvesticijeuciljuotvaranja radnihmjesta tena lokalni razvoj i razvojmalog isrednjegpoduzetništva.Kohezijski fond jeinstrumentnamijenjennajmanjerazvijenimdržavamačlanicamaEuropskeunijezaprovedbuprojekatakojimasepoboljšavajuokolišiprometnainfrastrukturakojajediotranseuropskeprometnemreže.

3. POKRETAČI RAZVOJA OPĆINE

Temeljemanalize sadašnjegstanjaOpćineuokvirudokumentaStrategije razvojaOpćine2015 - 2020 teSWOTanalizeukojojsujasnovidljivipotencijaliijakostikojeOpćinatrebaupotpunostiiskoristiti,teslabostiiprijetnjekojepredstavljajuizazovskojimaćeseunarednomperiodusuočiti,razrađenisutemeljnipokretačira-zvojaOpćine.Ukazanoje,prijesveganapostojanjeiznimnihprirodnihbogatstava,povoljangeostrateškipoložajteznačajanpoljoprivredni,turističkiikulturnipotencijal.

1UpravazaupravljanjeEUfondomzaruralnirazvoj,EUimeđunarodnusuradnju-Ministarstvopoljoprivrede


Slika3-1:PokretačirazvojaOpćine2020.

DINAMIČNO GOSPODARSTVO

MODERNA INFRASTRUKTURA KULTURA I ZNANJE

OPĆINA CESTICA

2020

Izvor: T&MC Group

Ustrateškomrazdobljudo2020.Općinaćenastojatirazvitiseumjestougodnogizdravogživljenja,modernuirazvijenusredinukojamaksimalnokoristisveprednostiprometnogpoložaja.KakobiOpćinabilarazvijenasre-dinado2020.godinepotrebnojekonstantnojačatigospodarskisektorteulagatiudruštvenu,kulturnuiturističkuinfrastrukturu.UtomkontekstuuokviruStrategijerazvojaOpćine2015-2020predviđenesutrigrupepokretačarazvojaOpćine-dinamičnogospodarstvo,modernainfrastrukturatekulturaiznanje.

- Dinamično gospodarstvo - razvoj turizma

PretpostavkezarazvojdinamičnoggospodarstvanapodručjuOpćinepodrazumijevaulaganjeurazvojpametnogidugoročnoodrživoggospodarstvautemeljenognarazvojumalihisrednjihpoduzeća.UkontekstuStrategijeEU2020toseposebnoodnosinapoticanjekreativnosti,inovativnostitestvaranjeidijeljenjeznanja.TakođerjednaodbitnihstavkirazvojagospodarstvajestrazvojturističkihdjelatnostinapodručjuOpćine.Turizamururalnomprostoruusvimsvojimoblicimapredstavljaznačajnuosnovuzagospodarskuobnovururalnihkrajeva.Sobziromnasvojpoložaj,teprirodneisocio-kulturnekarakteristikeOpćinaimaznačajanpotencijalzarazvojselektivnihoblikaturizma(enoturizam,kulturniturizam,agro-turizam,zdravstveniturizam),notajsvojpotencijalnekoristiudovoljnojmjeri.Sciljemizbjegavanjaruralnedepopulacijeipromicanjauravnoteženogateritorijalnograzvoja,OpćinaćeulagatiupametanrazvojirastOPG-a,posebicenapodručjuvinogradarstva.

- Moderna infrastruktura

Temeljnirazvojnipravacurazvojuinfrastrukturejestujednačavanjeopremljenostikomunalnom,prometnomiturističkominfrastrukturomsvihdijelovaOpćinepodjednako.Ustrateškomrazdobljudo2020.Općinaćenastavitirazvijatimodernuinfrastrukturu(uređenjezelenihpovršinaišetnica,atraktivniotvorenijavniprostori)tepoticatiodrživuizdravumobilnostusmislupoticanjabiciklizmaipješačenja.OpćinaćetakođerulagatiresurseurazvojICT infrastrukture (izgradnjamrežeširoko-pojasnogpristupa Internetu) i turističke infrastrukture.Krajnjicilj jeuredan,organiziran,racionalanifunkcionalanprostorOpćinekojiosiguravapreduvjetenesmetanograzvojasvihopćinskihcjelina.

- Kultura i znanje

KaojedanodglavnihpokretačarazvojaOpćineprepoznatjeirazvojkultureiobrazovanja.Razvojovihdje-latnostipokazateljjekvaliteteživotastanovnikaOpćine.Općinaćeulaganjemukulturnuinfrastrukturupoticatirazvojkulturnihikreativnihdjelatnostitedjelatnostikulturnogturizma,dokćeseuokviruulaganjauobrazovanjepoticatirazvojcjeloživotnogiumjetničkogobrazovanja.TakođerOpćinaćepoticatiprojekteulaganjautransferznanjapremaOPG-imainjihovomrazvojusciljempovećanjakonkurentnosti.

3.1. Prioriteti i razvojne mjere

UokvirutemeljnihpokretačarazvojaOpćine,unastavkusuopisanačetirirazvojnaprioritetaOpćinetepripa-dajućemjerekojedoprinoseukupnomrazvojuOpćine,aodnosesenarazvojgospodarstva,obrazovanja,kulture,


turizma,infrastruktureiruralnihpodručja.OstvarivanjemopisanihprioritetaimjeradirektnoćeseutjecatinaraststandardaživotastanovnikaOpćinetećesepoticatiostanakipovratakmladihljudiuOpćinu.

- Prioritet 1: Razvoj moderne infrastrukture

Dobropromišljen, planiran i organiziranprostor preduvjet je održivog razvojaOpćine.Ključni koraci preo-blikovanjaopćinskogprostorapredviđenisuprojektimamodernizacijeprometnicausvomevlasništvu(lokalnacestovnainfrastruktura),komunalneiinformacijskeinfrastruktureteuređenjemnovihjavnihopćinskihprostora(modernooblikovanokolišizelenepovršine).IstotakodaljnjirazvojinfrastruktureupribližavanjustandardimarazvijenihopćinaEuropepostićićeseulaganjimaupovećanjedostupnostibežičnogInternetaikvalitetnijimrje-šenjimasustavajavnerasvjete.InfrastrukturaćeserazvijatikrozambiciozneiatraktivnezahvateuprostorukojićeOpćinuučinitiprepoznatljivom,ističućinjenidentitetičinećigaprivlačnimmjestomzaživljenje.

PRIORITET 1. Razvoj moderne infrastrukture MJERA 1.1. Planiranje prostornog razvoja i unapređenje infrastrukturnih sustavaSvrha Formiranjeskladnog,uređenogiorganiziranogokolišaOpćineuzosiguranjeodrživograzvoja.

Sadržaj

- racionalno korištenje i zaštita prostora te unaprjeđenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture- izradadetaljneprostornedokumentacijezacjelokupnopodručjeOpćine- unapređenjesustavajavnerasvjete- rješavanjeimovinsko-pravnihodnosa- modernizacijajavnihobjekata- uređenjeiodržavanjeparkova,zelenihiostalihjavnihpovršina

Rezultat Vizualno istaknuteposebnostiključnihpodručjaunutarOpćine tesmanjeni troškovipotrošnjesustava.

Nositelj Općina

MJERA 1.2. Razvoj turističke infrastrukture

Svrha Stvoritipreduvjetezarazvojturističkeponude,tepoticatiprivatneinicijativei investicijeupo-dručjuturizma-kulturni, zabavni i zdravstveni turizam.

Sadržaj

- unaprjeđenjepostojećejavneturističkeinfrastrukture(šetnice,biciklističkestaze,…)- izradaprojektno-tehničkedokumentacijezaizgradnjupotrebnihinfrastrukturnihsustavai objekata- poticanjeizgradnje/modernizacijesmještajnihiugostiteljskihkapaciteta- poticanjeuvođenjanovihtehnologijaistandardauturističkeobjekte- unapređenjesustavaturističkihinformativnihiinterpretativnihsadržaja

Rezultat Unaprijeđenapostojeća i razvijenanova javna iprivatna turistička infrastrukturakojomćeseunaprijedititurističkaponudaOpćine.

Nositelj Općina,privatniinvestitori

MJERA 1.3. Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture

Svrha Poboljšanjekvalitetecestovnemreže-boljeprometnapovezanostiunapređenjekvaliteteživotastanovnika.

Sadržaj - ulaganjeugrađenjenerazvrstanihcesta- rekonstrukcija/sanacijapostojećihulica,teasfaltiranjemakadamskihulica- pripremadokumentacijezaapliciranjeprojekatazaEUfondove

Rezultat PovećanasigurnostiprotočnostprometateolakšantranzitrobaiuslugausvimdijelovimaOpćine.

Nositelj Općina

- Prioritet 2: Poticanje razvoja obrazovanja, kulture i kulturnog turizma

Obrazovanje stanovništva je proces koji se ne događa spontano. U njega je potrebno ulagati, a pri tomerezultateneočekivatiodmah.NapodručjuOpćinepostojisustavpredškolskogiosnovnoškolskogobrazovanja,dokspodručjasrednjeg,visokogilicjeloživotnogobrazovanjanepostojeobrazovneustanove.Utomkontek-stuOpćinaćepoticatidaljnjirazvojpredškolskogodgojaiosnovnoškolskogobrazovanja,teulagatiresursezarazvojcjeloživotnogobrazovanjakaoaktivnostiučenjatijekomcijelogaživotaradiunaprjeđenjaznanja,vještinaikompetencijauokviruosobnoga,društvenogiliprofesionalnogdjelovanjapojedinca.Cjeloživotnoobrazovanje


obuhvaćaučenjeusvimživotnimrazdobljima(odranemladostidostarosti)iusvimoblicimaukojimaseostva-ruje(formalno,neformalno).

PosebnipravacrazvojaOpćinejestrazvojkultureikulturnogturizmateisticanjeprepoznatljivostiopćinskogidentiteta.Općinaćepoticatidaljnjirazvojkulturneinfrastruktureirazvijatinovekulturološkeprogramesciljemrazvoja kulturneponudeOpćine.Cjelokupni turistički razvoj destinacije koji je pun tradicionalnih kulturnih tu-rističkihatrakcijaidogađajanijedovoljanukulturnojturističkojponudi.Turistisupočelitražitinovaiskustvaudomenikulturnogaturizmausmislugastronomije,savladavanjanekihnovihznanja,upoznavanjastradicijomipoviješćupodručjanakojemseboravi,učenjemstranihjezika…Problemserijskereprodukcijekulturnihatrakcija,događajaikulturnihturističkihproizvodamoguseriješitiprimjenomkreativnosti.Kreativnostuključujedodavanjenovinanapostojećekulturneproizvodeipredstavljabitanizvorinovacija.Natajnačinturistimaseomogućujeaktivnoprovođenjevremenapredviđenogazaodmor,krozsudjelovanjeusvimsegmentimakulturedestinacije.

PRIORITET 2. Poticanje razvoja obrazovanja, kulture i kulturnog turizmaMJERA 2.1. Poboljšanje uvjeta odgoja i obrazovanja na području OpćineSvrha OsiguratikvalitetneuvjeteodgojaiobrazovanjanapodručjuOpćine

Sadržaj

- povećanjekapacitetaudjelatnostipredškolskogodgojaiobrazovanjaizgradnjomnovihobjekata iproširenjempostojećih- Poticanjesuradnjemeđuodgojno-obrazovnimustanovama- Poticanjeneformalnihoblikaobrazovanjadjeceimladih- Poticanjecjeloživotnogobrazovanja- PripremaprojekatazaapliciranjenaEUfondoveiprograme

Rezultat Poboljšaniuvjeti,tepodignutarazinakvaliteteuslugauodgojno-obrazovnimustanovama.

Nositelj Općina,odgojno-obrazovneinstitucije

MJERA 2.2. Unapređenje kulturne infrastrukture

Svrha UlaganjeuinfrastrukturuobjekataodinteresazarazvojkulturneponudeOpćinekakobisezado-voljilisuvremenistandarditekakobisesteklipreduvjetizakvalitetnijiradirazvojnovihprograma

Sadržaj - PrimjenaICTtehnologijazaunaprjeđenjeuslugaipromocijukultureOpćine- Izgradnja/renoviranjenovih/postojećihkulturnihinfrastrukturnihobjekata

Rezultat Osiguranakvalitetnainfrastrukturazaprovedbuaktivnostiizpodručjakulture.

Nositelj Općina,udruge

MJERA 2.3. Unapređenje kvalitete kulturne ponude i kulturnih programa - razvoj kulturnog turizma

Svrha

PoboljšatikvalitetukulturnogživotaOpćinerazvijanjemnovihkulturnihprograma,efikasnijimiko-ordiniranim upravljanjem postojećim kulturnim programima, unaprjeđenjemmeđusobne suradnjeizmeđukulturnihinstitucijakaoisuradnjesaopćinskomupravomtekoordiniranimupravljanjemkul-turnimmanifestacijama.

Sadržaj

- očuvanjeijačanjeprepoznatljivostikulturnebaštine- kontinuiranoorganiziranjekulturnihdogađanja- strateškoupravljanjeukulturi- boljadostupnostkulturnihsadržaja(mobilnostkulture)- učinkovitijaprimjenamarketingaukulturi- stvaranjemrežepartneraurazvojukulturneponude- ulaganjeurazvojtradicijskihobrtaisuvenira- jačanjesvijestioznačajuvlastitekulturnebaštinemeđustanovnicima

Rezultat PoboljšanarazinakulturnihaktivnostinapodručjuOpćineipovećanbrojdolaskaturista.

Nositelj Općina,kulturneinstitucijeiudruge

- Prioritet 3: Jačanje malog i srednjeg poduzetništva

Uprocesimaprilagođavanjahrvatskogagospodarstvastandardimagospodarski razvijenih zemalja,podu-zetništvoimaodlučujućuulogujeraktiviravlastiteresurse,odljudskihdofinancijskih.Jačanjempoduzetništvadoprinosisepovećanjuzaposlenosti,učinkovitostisustavasocijalnesigurnosti,poticanjudomaćeproizvodnjei izvoza te stvaranjupovoljnepoduzetničkeklime.Bitno jenaglasiti da jepoduzetnički uspjehvjerojatniji akoljudiimajuodgovarajućeznanjeivještineteakopostojiokolinakojastimuliraipodržavapoduzetničkuaktivnost.Kadasegovoriopoduzetništvuprvoštotrebaspomenutijemaloisrednjegospodarstvokaojednoodvažnijihpokretačaukupnoggospodarskograzvoja.UokvirujačanjakonkurentnostigospodarstvaOpćineprvenstvenojepotrebnoidentificiratipodručjadjelovanjakojamogugeneriratiodrživirastirazvojgospodarstva,teuistovrijemeraditinaprivlačnostiposlovnogokruženjazatapodručjakrozaktivnostiimjerekaoštosupoticanjeinvesticija,


ulaganjeuposlovnuinfrastrukturu,edukacijakadrovaislično.UtomsmisluOpćinaćepoticatipametanekonomskirastukonteksturazvojamalihisrednjihpoduzećanapodručjuturističkedjelatnosti,kulturnogturizma,kreativ-nihdjelatnosti(vizualnei izvedbeneumjetnosti,audiovizualnadjelatnost,glazba, izdavaštvo,dizajn,kreativneusluge-arhitektura,marketing) idjelatnostikojesvojeposlovanje temeljenaznanju tenastavitisulaganjimaugospodarskuzonuCesticakojadjelujenatrilokacije-OtokVirje,BabineciKrižovljangrad.Budućikrajnjiciljsvakogkonkurentnoggospodarstvaje»gospodarstvoznanja«bezkojegjenemogućegraditiodrživgospodarskirazvoj teu tomkontekstusva identificiranapodručjadjelovanjamalog i srednjegpoduzetništvaOpćine trebatemeljitinaznanju,inovacijamainovimtehnologijama.

PRIORITET 3. Jačanje malog i srednjeg poduzetništvaMJERA 3.1. Institucionalna potpora razvoju MSP i obrtništva

Svrha Stvaranjepoticajnogokruženjazajačanjegospodarskihaktivnosti-poticanjesamozapošljavanjaizapošljavanja.

Sadržaj

- potporapriosnivanjupoduzećaiobrta,tepotporaupočetnojfazirada- potporakodnovihzapošljavanja- potporakodnovihinvesticija(sufinanciranjeprojektnedokumentacijezagradnju/proširenje proizvodnihpogona,sufinanciranjenabavestrojevaiopremeisl.)- promocijagospodarskihsubjekata- poticanjeinovativnihnačinaposlovanjapoduzetnika/obrtnikaiuvođenjaICTtehnologija- pružanjetehničkepotporepoduzetnicima/obrtnicimaupripremiirazradiprojektnihprijedloga zapotencijalnedrugeizvorefinanciranja- potporauosvajanjunovihtržišta(sufinanciranjemarketinškihaktivnosti,nastupana gospodarskimsajmovima,itd.)- edukacijaistručnousavršavanjepoduzetnikaiobrtnika

Rezultat Educiranipoduzetniciiobrtnici,povećaneinvesticijskeaktivnostinapodručjuOpćine,povećanaulaganjapoduzetnikaiobrtnikatekorištenjenovihtehnologija.

Nositelj Općina(partneriuprovedbi-HGK,Obrtničkakomora)

MJERA 3.2. Razvoj poduzetničke infrastrukture

Svrha Stvaranje poticajnog okruženja za jačanje gospodarskih aktivnosti kroz osiguranje poslovneinfrastrukture.

Sadržaj - daljnjirazvojgospodarskezone- marketingiprivlačenjeinvestitora- donošenjeolakšicazapotencijalneinvestitore/ulagače

RezultatOrganiziranezoneobrtništva,malogisrednjegpoduzetništva,osiguranapotporarazvojupodu-zetništvaiobrtništva,povećaneinvesticijskeaktivnostinapodručjuOpćine,promocijapodručjaOpćinekaoprivlačnelokacijezaulaganja.

Nositelj Općina

MJERA 3.3. Poticanje razvoja kreativne industrije

Svrha Stvaranjepovoljnogokruženjazarazvojkulturnih/kreativnihindustrija,odidentificiranjadjelatnosti,tvrtki,udruga,obrtaiistaknutihpojedinacaizindustrijedopotrebnihinicijativa,javnepodrškeipodizanjarazinesvijestiovažnostikreativneindustrije.

Sadržaj - identifikacijaključnihelemenatakreativneindustrije- osiguravanjeprostorailokacijezadjelovanjekreativneindustrije

Rezultat Identificiranakreativnaindustrijaistvorenipreduvjetizarazvojnovihinovativnihproizvoda.

Nositelj Općina

UkontekstuprioritetajačanjagospodarstvaOpćine,razvojgospodarstvamogućejeostvaritikroztripravca:- poboljšanjemuvjetaipoticanjempostojećihpoduzećanapodručjuOpćine- poticanjemstvaranjanovihpoduzeća,krozizgradnjuposlovnihinkubatora,centaraizvrsnosti ipružanja

potrebneedukacije- privlačenjemnovihpoduzećaciljanimidobropripremljenimrazvojemgospodarskezone

- Prioritet 4: Razvoj ruralnih područja

UnaprjeđenjezapošljavanjaigospodarskihmogućnostiururalnimpodručjimakrozpovećanjekonkurentnostipoljoprivrednogsektorapredstavljabitnustavkuuukupnomrazvojuOpćine.OsnovurazvojapoljoprivredeOpćine


čineobiteljskapoljoprivrednagospodarstvatepoticanjeekološkičistepoljoprivredneproizvodnjeuzokrupnja-vanjezemljišta.UtomkontekstuOpćinaćepoticatirazvojruralnihnaselja irazvojOPG-aupodručju»pamet-ne«poljoprivredneproizvodnje iagro-turizma tećeunapređivati razinu informiranosti i znanjapoljoprivrednih proizvođača.

PRIORITET 4. Razvoj ruralnih područja

MJERA 4.1. Poticanje modernizacije poljoprivrednih gospodarstava

Svrha Restrukturiratiimoderniziratipoljoprivrednisektoruciljupovećanjakonkurentnosti

Sadržaj

- poticanjeizgradnjenovihimodernizacijapostojećihpoljoprivrednihobjekataza proizvodnju,skladištenjeipreradupoljoprivrednihproizvoda- modernizacijapoljoprivrednemehanizacije- poticanjecjeloživotnogučenjapoljoprivrednogstanovništva- unapređenjemarketingapoljoprivrednogsektora- pripremaprojekatazaapliciranjenaEUfondove

Rezultat Osiguranjeprimarnepretpostavkezaodrživuikonkurentnupoljoprivrednuproizvodnju,unapre-đenjekvaliteteuproizvodnjiteusklađivanjesaEUstandardimaipropisima.

Nositelj Općina,poljoprivrednisubjekti

MJERA 4.2. Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje

Svrha JačanjekonkurentnostipoljoprivrednihproizvodaiproizvođačaipozicioniranjenaEUtržištu.

Sadržaj

- poticanjekorištenjaorganskihgnojivaibiološkihsredstavazazaštitu- informiranje, prijenos znanja i educiranje poljoprivrednika o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji- razvojekološkepoljoprivredeusinergijisaturističkimdjelatnostima- poticanjecertificiranjaekološkihpoljoprivrednihproizvoda- promoviranjeeko-poljoprivredneproizvodnje

Rezultat

Povećanjeudjelapodekološkompoljoprivredomupoljoprivrednimpovršinama,povećanjebrojaekološkihproizvođača,smanjenjezagađenja,povećaninterespotrošačazaekološkimproizvodima,smanjenauporabakemijskihsredstava,povećanakoličinaplodnoghumusa,očuvanaekološkaravnotežapodručjatesmanjenjetroškovauzgojapoljoprivrednihproizvoda.

Nositelj Općina

MJERA 4.3. Unapređenje razvoja ruralnog turizma

Svrha RaznolikostiodrživostsveukupneturističkeponudeOpćine.

Sadržaj

- razvojmarketinškogplanapromoviranjaruralnogturizmaOpćine- rekonstrukcija i adaptacija stambenih i gospodarskih objekata tradicijske arhitekture i njihovouključivanjeuturističkuponudu- repozicioniranje postojeće vinske ceste u eno-gastro (vinsko-gastronomsku) rutu (cestu) teuvođenjenovihvinskihigastronomskihpunktova.- izgradnja infrastrukture za potrebe eno turizma tj-vino-turističkih objekata (kušaone, podrumi,izložbeniprostor,prodajniprostor)

Rezultat Povećanarazinakvaliteteturističkeponude,povećanbrojdionikakojisebaveturizmomipo-većanbrojdolaskaturista.

Nositelj Općina,poljoprivrednagospodarstva

4. RAZVOJNI PROJEKTI

Lokalnirazvojpokrećeseiostvarujekrozprojektelokalnograzvoja.Zbogtoga,lokalnasamoupravaimaulogustvaranjauvjetaza iniciranje ipokretanjeovakvihprojekata iukupnog razvojaJLS.Strateški razvojniprojektikojimasekonkretiziraju ioperativnorazrađujuprojektizaostvarivanjezacrtanihrazvojnihprioritetasuglavnapolugazaimplementacijuStrategijerazvojaOpćine.

Konkretno,prioritetisepretvarajuuprojekteirazvojOpćinenatajnačindobivakonkretneokvire.Natajnačinsestvarajuuvjetizauključivanjelokalnihnositeljarazvojatezapokretanjestvarnihrazvojnihaktivnosti,projekataiulaganjakojimaserješavajulokalniproblemiipokrećeserazvojniciklus.Zarazdoblje2015-2020planiraserealizacijačetirigrupestrateškihprojekata.


Procijenjena vrijednost projekata koje će u strateškom razdoblju 2015. - 2020. Općina pokrenuti i aplicirati za sufinanciranje jest cca € 18,7 milijuna te će biti kreirano oko 270 novih radnih mjesta.

Projektikaotakvimorajubitisamoodrživi,morajuimatimjerljiveučinkenaekonomskirazvojistvaranjenovihradnihmjestauOpćini,odnosnomorajuimatimultiplikacijskeučinkenaopćinskiproračun.RezultattogabitićepovećanjefiskalnihkapacitetaOpćinezafinanciranjesocijalnihprojekataipovećavanjaukupnogblagostanjauOpćini.Unastavkujesvakiprojektzasebnoopisanirazrađennatemeljusljedećihučinaka:

- visinaulaganja- strukturafinanciranjaprojekta- očekivanibrojzaposlenihpopojedinomprojektu- utjecajnaopćinskiproračunkojićegeneriratisvakiprojektUokviruizračunautjecajanaproračunOpćinepojedinogprojektauobzirsuuzetiočekivanibrojzaposlenih,

prosječnabrutoplaćaVaraždinskežupanije(HRK6055)2teukupnoporezteprirezOpćineCestica(10%).Utje-cajnarastproračunauokviruovogadokumentasagledanjesamoizperspektiveutjecajapovećanjaprihodaodporeza.RealizacijompojedinogprojektapostojiinizdrugihindirektnihučinakakojićeutjecatinarastproračunaOpćine,međutimtajutjecajbitićepredmetomdetaljnijecost-benefitanalizesvakogazasebnogprojekta.

Tablica3-1:Razvojniprojekti

Naziv projekta Nositelj Procijenj. vrijed. (u €) 1.MODERNIZACIJAINFRASTRUKTURE cca12,0mil

Modernizacija nerazvrstanih cesta i izgradnja vodo-vodne mreže SPV3 Komunalna djelatnost 700.000

Projekt energetski učinkovite javne rasvjete SPV Komunalna djelatnost 200,000

Formiranje općinskog središta SPV Komunalna djelatnost 800.000

Turistička infrastruktura

Aquapark Križovljangrad- Cestica Općina/privatni investitor 6,7 mil

Bungalovi - kamp Babinec Općina / privatni investitor 600.000

Poticanje razvoja zdravstvenog turizma Općina / privatni investitor 2,0 mil

Izgradnja kuća u nizu za mlade obitelji Općina / privatni investitor 1,0 mil

2.OBRAZOVANJE,KULTURAIKULTURNITURIZAM cca2,9mil

Kulturno- poslovni (turistički) centar SPV Kulturni centar 1,5 mil

Dogradnja dječjeg vrtića Općina 300.000

Osnivanje umjetničke škole Općina 500.000

Cjeloživotno obrazovanje Općina 100.000

Sportski centar Općina 500.000 mil

3.JAČANJEMALOGISREDNJEGPODUZETNIŠTVA cca2,5mil

Poduzetnički inkubator SPV Poslovni inkubator 1,00

Osnivanje turističke agencije SPV Turistička agencija 50.000

Daljnji razvoj gospodarske zone Cestica Općina 1,00

4.RAZVOJRURALNIHPODRUČJA cca1,3mil

Poticanje ruralnog razvoja Općine - agroturizam SPV Komunalna djelatnost 1,00 mil

Formiranje Centra vina Općina 300.000

UKUPNO 18,7 mil €

Monetarniiskazi(visinaulaganjaistrukturafinanciranja)kaoiočekivanibrojzaposlenihnepredstavljajuko-načnefiksneiznose,većokviretj.projekcijenatemeljukojihseprogramirarazvojprojekta.Ukontekstusufinan-ciranjarazvojnihprojekataodstraneEUfondovagdjenijemogućeostvariti100%povratsredstava,OpćinaćemeđufinanciranjeprojektaostvaritizaduživanjemkodHBOR-apremauvjetukreditiranjaizprogramafinanciranjaEUprojekatazaJLSuzsljedećeuvjete:

- Počekod5godina- Otplatakreditana10godina- Kamatnastopauiznosuod3%- Naknadauiznosuod0,8%

2DZS»Zaposlenostiplaćeu2013.«,Zagreb2014.3 SPV - special purpose vehicle - poduzeća s posebnom namjenom i određenim rokom trajanja (detaljnije objašnjeno u okvirudokumentaStrategijerazvojaOpćineCestica2014.-2020.)


GRUP

A ST

RATE

ŠKIH

PRO

JEKA

TA 1

: M

OD

ER

NIZ

AC

IJA

IN

FRA

STR

UK

TU

RE

Pr

ocije

njen

a vr

ijedn

ost u

laga

nja:

cca

€ 12

,0 m

iliju

na

1. M

od

ern

izac

ija

ner

azvr

stan

ih c

esta

i iz

grad

nja

vo

do

vod

ne

mre

že

Na

podr

učju

Opć

ine

ukup

no p

osto

ji 16

0.70

4,58

m n

eraz

vrst

anih

cest

a ko

je se

u o

kvir

u ov

oga

proj

ekta

pla

nira

ju r

ekon

stru

irat

i i

izgr

aditi

. U

ređe

nje

nera

zvrs

tani

h ce

sta

na p

odru

čju

Opći

ne je

dan

je o

d ra

zvoj

nih

prio

rite

ta k

ako

bi s

e lo

kaln

om s

tano

vniš

tvu

omog

ućila

lakš

a m

obiln

ost t

e pr

istu

p do

kuć

a, te

kak

o bi

se

stvo

rile

pre

tpos

tavk

e za

turi

stič

ki i

gosp

odar

ski

razv

oj O

pćin

e. T

akođ

er u

okv

iru

kom

unal

nih

proj

ekat

a Op

ćina

pla

nira

izgr

aditi

vod

ovod

nu

mre

žu .

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

700.

000,

00 €

10

0,04

%

2. P

roje

kt

ener

gets

ki u

čin

ko

vite

javn

e ra

svje

te

Jeda

n od

naj

važn

ijih

aspe

kata

gos

poda

renj

a ja

vnom

ras

vjet

om je

bri

ga o

nje

zino

j pot

rošn

ji ko

ja

podr

azum

ijeva

tr

ošak

el

ektr

ične

en

ergi

je,

troš

ak

redo

vito

g od

ržav

anja

, tr

ošak

m

oder

niza

cije

pos

toje

će in

fras

truk

ture

i iz

grad

nja

nove

javn

e ra

svje

te n

a po

druč

jima

gdje

je

to p

otre

bno.

Sm

anje

njem

inte

nzite

ta ja

vne

rasv

jete

mož

e se

ušt

edje

ti i d

o 50

pos

to e

nerg

ije,

a su

stav

om

dalji

nsko

g up

ravl

janj

a i

nadz

ora

mog

u se

zn

atno

sm

anjit

i tr

oško

vi

održ

avan

ja. Z

amje

na s

vjet

iljki

šte

dnim

i ek

ološ

ki p

rihv

atlji

vijim

svj

etilj

kam

a (L

ED r

asvj

eta)

te

pri

lago

dba

rasv

jetn

ih ti

jela

tako

đer

osig

urav

aju

znat

ne u

šted

e. U

tom

kon

teks

tu n

amje

ra

Opći

ne j

e m

oder

nizi

rati

cjel

okup

nu j

avnu

ras

vjet

u s

cilje

m e

nerg

etsk

e uč

inko

vito

sti

i ek

ološ

ke p

rihv

atlji

vost

i te

sman

jenj

a tr

oško

va e

nerg

ije i

održ

avan

ja.

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

200.

000,

00 €

15

0,08

%

3. F

orm

iran

je O

pći

nsk

og

sred

išta

Proj

ekt

form

iran

ja O

pćin

skog

sre

dišt

a na

dove

zuje

se

na p

roje

kt i

zgra

dnje

Kul

turn

o –

posl

ovno

g tu

rist

ičko

g ce

ntra

koj

i će

pred

stav

ljati

glav

no s

redi

šte

Opći

ne.

Svrh

a pr

ojek

ta je

st

izgr

adnj

a i

form

iran

je s

redi

šta

Opći

ne k

ao z

aokr

užen

e fu

nkci

onal

ne i

mod

erne

sre

dine

. Sr

ediš

nji

dio

Opći

ne p

redo

dređ

en j

e za

opć

insk

i tr

g ok

ruže

n dr

vore

dim

a, š

etni

cam

a i

zele

nim

pov

ršin

ama.

Pro

jekt

pod

razu

mije

va o

prem

anje

sred

išta

cje

loku

pnom

opr

emom

kao

št

o su

klu

pe z

a tr

gove

, ogr

ade

i stu

pići

, jav

ni s

atov

i , in

fo s

tupo

vi, s

talc

i za

bici

kle,

aut

omat

i, ek

o sa

birn

ici o

tpad

a te

aut

obus

ne n

adst

rešn

ice.

Pro

jekt

ene

rget

ski u

čink

ovite

javn

e ra

svje

te

uklo

pio

bi s

e u

ovaj

pro

jekt

. U

svrh

u ob

likov

anja

kon

cept

a su

vrem

enog

živ

ljenj

a, o

ko

opći

nsko

g tr

ga b

iti će

smje

šten

i slje

deći

kom

erci

jaln

o –

javn

i sad

ržaj

i:

m

anja

tržn

ica

loka

lnih

nam

irni

ca te

par

ugo

stite

ljski

h ob

jeka

ta

tr

govi

ne, t

radi

cion

alni

obr

ti, cv

jeća

rne,

pos

lovn

i pro

stor

i

pros

tor z

a po

zorn

icu

za p

otre

be ja

vnih

pri

redb

i i o

dvija

nja

kultu

rnih

akt

ivno

sti

U pl

anu

je r

ušen

je p

osto

jeće

zgr

ade

Opći

ne t

e iz

grad

nja

nove

iste

kva

drat

ure

na o

bliž

njoj

lo

kaci

ji. U

okv

iru

real

izac

ije p

roje

kta

potr

ebno

je

izra

diti

cjel

ovit

o a

rhit

ekto

nsk

o –

urb

an

isti

čko

rje

šen

je k

ojim

će

se o

dred

iti c

jelo

vito

ure

đenj

e i d

etal

jnija

nam

jena

pro

stor

a.

Cilj

ovog

a pr

ojek

ta je

st u

koo

rdin

aciji

s d

rugi

m p

lani

rani

m p

roje

ktim

a pr

eobr

aziti

Opć

inu

u tu

rist

ičko

odr

ediš

te te

mje

sto

pože

ljno

za ži

vot.

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

800.

000,

00 €

15

0,08

%

OP

IS P

RO

JEK

TA

14


GRUP

A ST

RATE

ŠKIH

PRO

JEKA

TA 1

: M

OD

ER

NIZ

AC

IJA

IN

FRA

STR

UK

TU

RE

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t ula

ganj

a: cc

a €1

2,0

mili

juna

4. A

qu

apar

k K

rižo

vlja

ngr

ad -

Ces

tica

Proj

ekt

izgr

adnj

e A

quap

arka

Kri

žovl

jang

rad

– Ce

stic

a pr

edst

avlja

pro

jekt

stv

aran

ja n

ovih

m

otiv

a do

lask

a u

Opći

nu, o

boga

ćiva

nja

opć

insk

e tu

rist

ičke

pon

ude

te st

vara

nja

pede

seta

k no

vih

radn

ih m

jest

a. P

roje

kt p

odra

zum

ijeva

kom

bina

ciju

slje

deći

h sa

drža

ja:

zaba

vni v

oden

i par

k (u

nuta

rnji

i van

jski

sadr

žaji

s atr

aktiv

nim

baz

enim

a i

sadr

žajim

a za

dje

cu i

odra

sle

)

min

i gol

f igr

ališ

te i

spor

tski

tere

ni

w

elln

ess,

fitne

ss i

spa

cent

ar

ko

nfer

enci

jska

sala

(sal

a za

vje

nčan

je)

sa

mop

oslu

žni r

esto

ran

i ost

ali u

gost

iteljs

ki sa

drža

ji Do

sad

a je

Opć

ina

dala

izr

aditi

dok

umen

t St

udije

o k

oriš

tenj

u ge

oter

mal

ne e

nerg

ije k

oja

prik

azuj

e pr

isut

stvo

top

le g

eote

rmal

ne v

ode

na l

okac

iji C

estic

a (K

rižo

vlja

ngra

d) g

dje

se

plan

ira

grad

nja

aqua

park

a. U

tom

kon

teks

tu O

pćin

a će

om

oguć

iti p

otpu

nu in

fras

truk

turu

za

prov

ođen

je p

roje

kta

te t

raži

ti za

inte

resi

rane

inve

stito

re.

U ok

viru

pro

jekt

a pr

edla

že s

e i

izgr

adnj

a m

anje

ga h

otel

a za

pot

rebe

sm

ješt

aja

turi

sta

i po

sjet

itelja

Opć

ine

i sa

mog

a aq

uapa

rka.

OP

IS P

RO

JEK

TA

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

6. 7

00.0

00,0

0 €

50

0,

27 %

5. B

un

galo

vi –

kam

p B

abin

ec

Mod

eran

kam

p za

htije

va p

otpu

nu o

prem

ljeno

st k

ako

bi z

adov

oljio

sve

pot

rebe

din

amič

nog

i pro

finje

nog

turi

sta

te o

drža

vao

kora

k s

euro

pski

m s

tand

ardi

ma.

U tu

svr

hu p

otre

bno

je

proj

ektir

ati k

amp

s m

oder

nom

infr

astr

uktu

rom

(pri

klju

čci z

a el

ektr

ičnu

ene

rgiju

, san

itarn

i čv

orov

i, pr

istu

p in

tern

etu,

mod

erno

obl

ikov

an o

koliš

) sa

sta

cion

arni

m k

amp

kući

cam

a,

pros

toro

m za

šato

re i

bung

alov

e.

Tako

đer

u ok

viru

sam

oga

kam

pa p

otre

bno

je i

nteg

rira

ti i

doda

tne

sadr

žaje

kao

što

su

anim

acijs

ki p

rogr

ami p

rilag

ođen

i dje

ci, m

ladi

ma

i odr

aslim

a, s

port

sko-

rekr

eaci

jski

sad

ržaj

(o

dboj

ka n

a pi

jesk

u, t

enis

ki t

eren

, min

i gol

f, st

olni

ten

is, n

ajam

bic

ikal

a) i

dječ

ji pa

rk.

U ok

viru

tur

istič

kih

sadr

žaja

, pa

tako

i ov

oga

kam

pa p

otre

bno

je in

tegr

irat

i i k

omer

cija

lne

sadr

žaje

kao

što

su tr

govi

ne i

ugo

stite

ljski

obj

ekti

(caf

fe b

ar, s

nack

bar

, res

tora

n).

Opći

na j

e do

sad

a id

entif

icir

ala

čest

ice

na k

ojim

a bi

bio

sm

ješt

en k

amp,

usk

lađe

na j

e pr

osto

rno

plan

ska

doku

men

taci

ja te

je iz

rađe

na in

vest

icijs

ka st

udija

ispl

ativ

osti.

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

600.

000,

00 €

30

0,16

%

15


GRUP

A ST

RATE

ŠKIH

PRO

JEKA

TA 1

: M

OD

ER

NIZ

AC

IJA

INFR

AST

RU

KT

UR

E

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t ula

ganj

a: cc

a €

12,0

mili

juna

6

. Pot

ican

je r

azvo

ja z

dra

vstv

enog

tu

rizm

a

Zdra

vstv

eni t

uriz

am p

odra

zum

ijeva

put

ovan

je z

bog

med

icin

skih

ili z

drav

stve

nih

uslu

ga, a

ob

uhva

ća

med

icin

ski

turiz

am

(lije

čenj

e bo

lest

i, op

erat

ivne

za

hvat

e i

lijek

ove)

, pr

even

cijs

ki tu

riza

m (o

dgov

orno

st sv

akog

čovj

eka

u br

izi z

a vl

astit

o zd

ravl

je i

prev

enci

ju)

i wel

lnes

s tur

izam

(kom

bina

ciju

put

ovan

ja te

wel

lnes

s i sp

a po

nude

).

Zdra

vstv

eni

je t

uriz

am u

svi

jetu

pre

pozn

at k

ao o

blik

tur

izm

a ko

ji za

sob

om p

ovla

či

inte

nziv

an r

azvo

j i

plas

man

pra

teći

h dj

elat

nost

i (p

roiz

vodn

ja i

pla

sman

eko

-hra

ne,

umre

žava

nje

obite

ljski

h i

rura

lnih

sm

ješt

ajni

h ka

paci

teta

u

ponu

du).

Is

to

tako

zd

ravs

tven

i tur

izam

je n

ajbr

že r

astu

ći s

egm

ent

turi

zma

u ko

jem

je R

epub

lika

Hrv

atsk

a ka

o is

točn

oeur

opsk

a ze

mlja

cj

enov

no

vrlo

ko

nkur

entn

a u

odno

su

na

neke

za

padn

oeur

opsk

e ze

mlje

(N

jem

ačka

, Ita

lija,

Be

lgija

). N

ajve

ći

pote

ncija

l im

aju

stom

atol

ogija

, pl

astič

na k

irur

gija

, or

tope

dija

, fiz

iote

rapi

ja i

ort

oped

ija t

e pr

oduž

eni

bora

vak

stra

nih

gost

iju s

tari

je d

obi.

Ulas

kom

u E

U, in

ozem

ni p

acije

nti s

e m

ogu

liječ

iti u

hr

vats

kim

ust

anov

ama

i pot

om re

fund

irat

i tro

šak

od sv

oje

osig

urav

ajuć

e ku

će.

Rast

pot

ražn

je z

a us

luga

ma

zdra

vstv

enog

i m

edic

insk

og t

uriz

ma

u sv

ijetu

gen

erir

a

kri

za u

zdr

avst

veni

m s

usta

vim

a ra

zvije

nih

zem

alja

, vis

oke

cije

ne z

drav

stve

nih

uslu

ga,

duge

lis

te č

ekan

ja t

e op

ćepr

isut

an t

rend

sta

renj

a st

anov

ništ

va.

Klju

čan

čim

beni

k u

odab

iru

dest

inac

ije zd

ravs

tven

og tu

rizm

a je

st sl

jede

ći:

st

anda

rd m

edic

insk

e us

luge

,

cije

na u

slug

e

viso

ka st

ručn

ost i

opr

emlje

nost

ust

anov

a ko

je se

bav

e ov

akvi

m u

slug

ama

at

rakt

ivno

st lo

kaci

je u

turi

stič

kom

smis

lu.

Tije

kom

bor

avka

u l

ječi

lištim

a sl

obod

no v

rije

me

kori

snik

a is

punj

ava

se o

rgan

izir

anim

iz

letim

a u

mje

sta

boga

te p

ovije

sne

trad

icije

, sud

jelo

vanj

em u

kul

turn

im m

anife

stac

ijam

a,

posj

etim

a iz

ložb

ama

i ga

leri

jam

a, š

to o

tvar

a do

datn

e m

oguć

nost

i za

raz

voj

turi

stič

kih

dest

inac

ija za

snov

anih

na

zdra

vstv

enom

turi

zmu.

U to

me

kont

ekst

u Op

ćina

nam

jera

va p

okre

nuti

razv

oj z

drav

stve

nog

turi

zma

na s

vom

e po

druč

ju t

emel

jem

jav

no –

pri

vatn

og p

artn

erst

va.

Opći

na ć

e na

vla

stito

m z

emlji

štu

izgr

aditi

i o

sigu

rati

potr

ebnu

inf

rast

rukt

uru

dok

će s

am z

drav

stve

ni s

adrž

aj k

reir

ati

priv

atni

inv

estit

ori.

Cilj

proj

ekta

jes

t po

zici

onir

ati

Opći

nu k

ao o

dred

ište

zdr

avst

veno

g tu

rizm

a.

Proj

ekt

izgr

adnj

e in

fras

truk

ture

za

aqua

park

, kam

p te

pot

ican

je z

drav

stve

nog

turi

zma

tri

su

ko

mpl

emen

tarn

a pr

ojek

ta

koji

će

se

međ

usob

no

nado

punj

avat

i nu

deći

at

rakt

ivan

tu

rist

ički

sad

ržaj

te

kval

itet

ne s

mje

štaj

ne k

apac

itet

e. U

svr

hu a

trak

tivn

osti

cje

loku

pne

loka

cije

, Opć

ina

će p

okre

nuti

i pr

ojek

te r

azvo

ja k

ultu

rnog

i a

gro

turi

zma.

16

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

2.00

0.00

0,00

€

10

0,

04 %


Kat

alog

raz

vojn

ih p

roje

kata

Opć

ine

Cest

ica

2015

– 2

020

2

GRUP

A ST

RATE

ŠKIH

PRO

JEKA

TA 1

: M

OD

ERN

IZA

CIJA

INFR

AST

RU

KT

UR

E

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t ula

ganj

a: cc

a € 1

2,0

mili

juna

17

OP

IS P

RO

JEK

TA

7. Iz

grad

nja

ku

ća u

niz

u n

amij

enje

nih

mla

dim

ob

itel

jim

a

Real

izac

ijom

pro

jekt

a iz

grad

nje

kuća

u n

izu

cilj

je s

tvor

iti p

odru

čje

mod

erno

g st

anov

anja

te

priv

ući m

lade

bra

čne

paro

ve i

krea

tivne

mla

de lj

ude

da s

e na

stan

e na

pod

ručj

u Op

ćine

. U

svrh

u os

tvar

enja

cilja

pro

jekt

a da

bi s

e m

ladi

pos

lovn

i i k

reat

ivni

ljud

i nas

tani

li na

pod

ručju

Op

ćine

, po

treb

no i

m j

e po

nudi

ti od

gova

raju

ći p

rost

or.

U tu

svr

hu s

tam

bene

obj

ekte

po

treb

no je

real

izira

ti na

tem

elju

tri k

rite

rija:

Pr

istu

pačn

ost –

pro

jekt

izgr

adnj

e st

ambe

nog

nase

lja n

adov

eziv

ao b

i se

na p

roje

kt iz

grad

nje

opći

nsko

g sr

ediš

ta te

bi n

a ta

j nač

in p

reds

tavl

jao

dio

zaok

ruže

ne m

oder

ne i

funk

cion

alne

cj

elin

e Opć

ine.

K

valit

eta

– u

okvi

ru p

roje

kta

plan

ira

se u

ređe

nje

mod

erne

infr

astr

uktu

re z

a in

divi

dual

no

stan

ovan

je te

izgr

adnj

a kom

unal

ne in

fras

truk

ture

za ra

zvoj

suvr

emen

ih st

ambe

nih

nase

lja.

Priu

štiv

ost

- s

obzi

rom

na

finan

cijs

ku n

esta

biln

ost

mla

dih

te n

emog

ućno

st p

reuz

iman

ja

obve

za st

ambe

nog

kred

ita, p

rijed

log

je p

onud

a st

ambe

nih

obje

kata

mla

dim

a po

d po

voljn

ijim

uv

jetim

a u n

ajam

. Pr

ojek

t bi s

e st

rukt

urira

o po

prin

cipi

ma

javn

o –

priv

atno

g pa

rtne

rstv

a. St

ambe

ni o

bjek

ti gr

adili

bi s

e na

zem

ljišt

u u

vlas

ništ

vu O

pćin

e. Za

data

k Op

ćine

bio

bi o

sigu

rati

kom

unal

nu

infr

astr

uktu

ru te

u o

kviru

arh

itekt

onsk

o-ur

bani

stič

kog

rješ

enja

def

inira

ti do

zvol

jene

obl

ike

grad

nje o

bjek

ata d

ok b

i priv

atni

inve

stito

r ulo

žio

sred

stva

u gr

adnj

u sa

mih

obj

ekat

a. U

svrh

u in

tegr

iranj

a st

ambe

nog

nase

lja u

cje

loku

pni

konc

ept

razv

oja

Opći

ne, v

ažno

je

real

izira

ti pr

ojek

t na

tem

elju

uje

dnač

ene

i mod

erne

arhi

tekt

ure š

to p

odra

zum

ijeva

slje

deće

:

mod

erne

tip

izira

ne n

isko

ener

gets

ke s

tam

bene

kuć

e m

inim

alis

tičko

g di

zajn

a do

15

0m2

(svi

jetle

fasa

de, m

aksi

mal

no je

dan

kat)

širok

e ul

ice,

drvo

redi

, ži

ve o

grad

e, di

zajn

irana

dvo

rišta

i v

rtov

i, ur

eđen

e ze

lene

po

vrši

ne

dj

ečji

park

, spo

rtsk

o ig

rališ

te, b

icik

listič

ka st

aza,

park

za p

se

Proj

ekto

m je

pre

dviđ

ena

grad

nja

10 s

tam

beni

h ob

jeka

ta. K

ombi

naci

jom

nis

koen

erge

tski

h ku

ća, m

oder

ne i

nfra

stru

ktur

e i

ujed

nače

ne a

rhite

ktur

e ov

im p

roje

ktom

rea

lizira

ti će

se

funk

cion

alan

živo

tni p

rost

or i

kva

litet

no ži

vlje

nje z

a m

lade

obi

telji

.

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

1.00

0.00

0,00

€

10

0,

04 %


Kat

alog

raz

vojn

ih p

roje

kata

Opć

ine

Cest

ica

2015

– 2

020

3

GRUP

A ST

RATE

ŠKIH

PRO

JEKA

TA 2

: O

BR

AZ

OV

AN

JE, K

ULT

UR

A I

KU

LTU

RN

I T

UR

IZA

M

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t ula

ganj

a: cc

a €

2,9

mili

juna

1. K

ult

urn

o –

po

slo

vni t

uri

stič

ki c

enta

r

Proj

ekt

izgr

adnj

e ku

lturn

o –

posl

ovno

g tu

rist

ičko

g ce

ntra

(da

lje u

tek

stu

Cent

ar)

bio

bi

nam

ijenj

en j

avni

m i

pri

vatn

im k

oris

nici

ma.

Dje

lova

nje

Cent

ra b

iti ć

e po

dije

ljeno

u t

ri

glav

ne cj

elin

e pr

ema

sadr

žaju

:

Kul

turn

i ce

ntar

obj

edin

io b

i sv

e ku

lturn

e dj

elat

nost

i Op

ćine

na

jedn

om m

jest

u ( m

ultim

edijs

ki

pros

tori

,kn

jižni

ca,

kaza

lišna

dv

oran

a,

gale

rijs

ko

–izl

ožbe

ni

pros

tor

te p

rost

orije

nam

ijenj

ene

izvo

đenj

u cj

elož

ivot

nog

obra

zova

nja)

. U

okvi

ru c

entr

a fo

rmir

ao b

i se

Opć

insk

i m

uzej

te

bi s

e po

tical

i pr

ojek

ti ob

nove

ku

lturn

e ba

štin

e.

U

okvi

ru

posl

ovno

g ce

ntra

sj

ediš

te

će

imat

i op

ćins

ke

pros

tori

je,

Zavo

d za

za

pošl

java

nje,

Min

ista

rstv

o un

utar

njih

pos

lova

, adm

inis

trat

ivna

jedi

nica

(izd

avan

je

građ

evin

skih

doz

vola

), po

slov

ni in

kuba

tor

te p

rost

orije

za

priv

atne

kor

isni

ke (m

ala

i sre

dnja

pod

uzeć

a).

T

uris

tičk

i ce

ntar

pre

dsta

vlja

ti će

sje

dišt

e tu

rist

ičke

age

ncije

koj

a će

se

bavi

ti

krei

ranj

em, p

roda

jom

i iz

vrše

njem

turi

stič

kih

aran

žman

a Op

ćine

. U

kont

ekst

u re

aliz

acije

pro

jekt

a, O

pćin

a je

do

sada

osi

gura

la z

emlji

šte

za C

enta

r te

pr

ijavi

la p

roje

kt Ž

upan

ijsko

j str

ateg

iji r

azvo

ja. I

zrađ

ena

je S

tudi

ja iz

vodl

jivos

ti pr

ojek

ta te

je

pri

bavl

jena

gra

đevi

nska

doz

vola

.

OP

IS P

RO

JEK

TA

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

1.50

0.00

0,00

€

30

0,

17 %

2. D

ogr

adn

ja d

ječj

eg v

rtić

a

Glav

ni c

ilj s

ocija

lnih

inv

estic

ija j

e po

stić

i ek

onom

sku

efik

asno

st s

ocija

lnih

pro

gram

a, od

nosn

o da

oni

don

ose

ekon

omsk

i pov

rat u

lože

nih

sred

stav

a, p

rven

stve

no k

roz

post

izan

je

da o

sobe

, ko

je b

i in

ače

bile

ovi

sne

o so

cija

lnoj

pom

oći

i dr

ugim

jav

nim

dav

anjim

a, us

pješ

no

sudj

eluj

u u

ekon

omsk

im

aktiv

nost

ima.

In

vest

icije

u

pred

škol

ski

odgo

j i

obra

zova

nje

svak

ako

se u

klap

aju

u ov

akvu

par

adig

mu.

Dos

tupa

n i k

valit

etan

pre

dško

lski

od

goj i

obr

azov

anje

sm

atra

ju s

e je

dnim

od

klju

čnih

meh

aniz

ama

za o

dgov

or n

a so

cija

lne

rizi

ke. I

nstit

ucio

naln

i pre

dško

lski

odg

oj v

rlo

je v

ažan

za cj

elov

iti ra

zvoj

dje

teta

. Pos

ebno

je

važa

n za

soc

ijaln

o em

ocio

naln

u zr

elos

t dj

etet

a te

za

usva

janj

e vr

ijedn

osti

za ži

vot u

za

jedn

ici.

U

tom

e ko

ntek

stu

Opći

na n

amje

rava

pov

ećat

i ka

paci

tet

dječ

jeg

vrtić

a Ce

stic

a u

svrh

u za

dovo

ljenj

a po

stoj

ećih

pot

reba

te

zado

volje

nja

EU s

tand

arda

. O

bjek

t je

izg

rađe

n u

sura

dnji

Opći

ne C

estic

a i V

lade

Rep

ublik

e H

rvat

ske,

a o

tvor

en je

200

3. g

odin

e. U

kupn

a po

vrši

na o

bjek

ta i

znos

i 60

0 m

2 a

pred

viđe

na j

e na

dogr

adnj

a jo

š 30

0 m

2 . Tr

enut

no j

e up

isan

o 95

-ero

dje

ce te

se

redo

vito

pro

vode

pro

gram

i i r

adio

nice

, pro

gram

i za

daro

vitu

dj

ecu

i ran

o uč

enje

eng

lesk

og je

zika

.

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

300.

000,

00 €

5

0,

03%

18


Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t ula

ganj

a: cc

a €

2,4

mili

juna

GR

UPA

STRA

TEŠK

IH P

ROJE

KATA

2:

OB

RA

ZO

VA

NJE

, KU

LTU

RA

I K

ULT

UR

NI

TU

RIZ

AM

OP

IS P

RO

JEK

TA

3. O

sniv

anje

um

jetn

ičk

e (g

lazb

ene)

šk

ole

Djel

atno

st u

mje

tnič

ke šk

ole

će o

bjed

inja

vati

glaz

beni

(lim

ena,

kla

sičn

a gl

azba

) i p

lesn

i odg

oj

(bal

et, s

uvre

men

i ple

s, na

rodn

i ple

sovi

) dj

ece

i mla

deži

. Os

im o

braz

ovni

h pr

ogra

ma,

ško

la

će b

iti o

rgan

izat

or i

kultu

rno

– gl

azbe

nih

man

ifest

acija

kao

što

su k

once

rti,

glaz

bene

i pl

esne

pr

oduk

cije

, sus

reti

međ

u šk

olam

a (m

eđun

arod

na s

urad

nja)

, raz

mje

na u

čeni

ka, g

lazb

eni

i pl

esni

fest

ival

a za

mla

de, s

emin

ari s

em

inen

tnim

um

jetn

icim

a, n

atje

canj

a i d

r.

Kao

loka

cija

za

umje

tnič

ku š

kolu

pre

dlaž

e se

obj

ekt z

grad

e M

ihal

ić (D

ubra

va K

rižo

vlja

nska

) ko

ji bi

se

u tu

svr

hu u

pot

puno

sti o

bnov

io i

revi

taliz

irao

. Po

seba

n na

glas

ak s

tavi

o bi

se

na

opre

man

je u

čion

ica

i m

anje

kon

cert

ne d

vora

ne s

uvre

men

om o

prem

om z

a iz

vođe

nje

nast

ave

te k

ultu

rno-

glaz

beni

h m

anife

stac

ija o

rgan

izir

anih

od

stra

ne š

kole

. U

okvi

ru o

bjek

ta

izgr

adila

bi

se i

otv

oren

a te

rasa

uz

popr

atni

ugo

stite

ljski

sad

ržaj

, te

lje

tna

pozo

rnic

a.

Umje

tnič

ka š

kola

dje

lova

la b

i ka

o ko

mpl

emen

tara

n pr

ojek

t os

niva

nju

Kultu

rno-

posl

ovno

tu

rist

ičko

g ce

ntra

u o

kvir

u ko

jeg

bi se

pot

ical

o ob

razo

vanj

e i k

ultu

rni t

uriz

am O

pćin

e.

4. P

oti

can

je c

jelo

živo

tno

g o

bra

zova

nja

Ljud

i kao

gla

vni n

osite

lji id

eja,

info

rmac

ija, n

ovih

zna

nja

i vje

štin

a po

staj

u st

rate

ška

osno

vica

ra

zvitk

a su

vrem

enih

gos

poda

rsta

va i

druš

tava

. U m

nogi

m p

odru

čjim

a en

ergi

ja il

i sir

ovin

e ni

su te

mel

jni p

okre

tači

i no

site

lji r

azvi

tka

nego

kre

ativ

ni, s

poso

bni i

vis

okoo

braz

ovan

i lju

di.

Cjel

oživ

otno

uče

nje

pred

stav

lja k

once

pt k

oji o

buhv

aća

sve

građ

ane

u fo

rmal

nim

pro

gram

ima

obra

zova

nja,

ali

i nen

amje

rno,

neo

rgan

izir

ano

i spo

ntan

o st

jeca

nje

znan

ja, v

ješt

ina

i sta

vova

(t

zv. k

ompe

tenc

ije)

te s

e m

ože

prov

oditi

i na

nef

orm

alan

i in

form

alan

nač

in ti

jeko

m c

ijelo

g ži

vota

. U

tom

kon

teks

tu O

pćin

a je

pre

pozn

ala

potr

ebu

potic

anja

i po

diza

nja

opće

raz

ine

obra

zova

nost

i svi

h st

anov

nika

Opć

ine

i šir

eg p

odru

čja.

Pro

gram

i cje

loži

votn

og o

braz

ovan

ja

odvi

jali

bi s

e u

pros

tori

jam

a Ku

lturn

o-po

slov

no t

uris

tičko

g ce

ntra

. S

cilje

m p

otic

anja

od

rživ

og

razv

oja

vino

grad

arst

va i

turi

zma

Opć

ine,

pos

ebno

bi s

e po

tica

li ob

razo

vni p

rogr

ami

usav

ršav

anja

dje

latn

osti

vin

arst

va t

e st

jeca

nje

znan

ja r

azvo

ja t

uris

tičk

e dj

elat

nost

i.

19

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t ula

ganj

a: cc

a €

2,9

mili

juna

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

500.

000,

00 €

15

0,08

%

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

100.

000,

00 €

10

0,05

%

5. F

orm

iran

je s

por

tsk

og

cen

tra

Opći

na p

lani

ra f

orm

iran

je m

ultif

unkc

iona

lnog

opć

insk

og s

port

skog

cen

tra

nam

ijenj

enog

ne

prof

esio

naln

im s

port

ašim

a i

rekr

eativ

cim

a. O

sim

kao

mje

sta

za s

port

i r

ekre

aciju

, sp

orts

ki c

enta

r pr

edst

avlja

o bi

i m

jest

o su

sret

a, d

ruže

nja

i zab

ave,

mje

sto

na k

ojem

se

grad

i i

njeg

uje

pove

zano

st l

okal

ne z

ajed

nice

. Ta

kođe

r ov

im p

roje

ktom

bi

se p

otic

alo

prom

ovir

anje

akt

ivno

g st

ila ži

vota

.

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

500.

000,

00 €

5

0,

03 %


Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t ula

ganj

a: cc

a €

2,5

mili

juna

GRUP

A ST

RATE

ŠKIH

PRO

JEKA

TA 3

:

JAČ

AN

JE M

ALO

G I

SR

ED

NJE

G P

OD

UZ

ET

NIŠ

TV

A

O

PIS

PR

OJE

KT

A

1. P

od

uze

tnič

ki i

nk

ub

ato

r Pr

ojek

t po

duze

tnič

kog

star

t-up

inku

bato

ra b

io b

i nam

ijenj

en d

omać

im i

međ

unar

odni

m

mal

im p

oduz

ećim

a iz

pod

ručj

a ku

lturn

ih i

krea

tivni

h dj

elat

nost

i te

novi

h te

hnol

ogija

koj

i bi

kor

istil

i nj

egov

e us

luge

. P

oduz

etni

cim

a b

i se

om

oguć

ilo k

oriš

tenj

e su

vrem

enih

po

slov

nih

pros

tori

ja

po

vrlo

pov

oljn

im u

vjet

ima

(bez

na

jam

nine

ili

uz s

man

jenu

na

jam

ninu

) na

ogr

anič

en b

roj g

odin

a. O

sim

pos

lovn

og p

rost

ora,

kor

isni

cim

a se

mor

a os

igur

ati n

a ra

spol

agan

je p

oslo

vna

infr

astr

uktu

ra te

inte

lekt

ualn

e i p

oslo

vne

uslu

ge u

ra

zdob

lju in

kuba

cije

nak

on č

ega

bi t

reba

li po

stat

i sam

osta

lni i

pre

pust

iti m

jest

o u

inku

bato

ru d

rugo

m p

oduz

eću.

Pos

lovn

i ink

ubat

or b

io b

i sm

ješt

en u

okv

iru

Kultu

rno

– po

slov

nog

turi

stič

kog

cent

ra.

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

1.00

0.00

0,00

€

10

0,

05 %

2. O

sniv

anje

tu

rist

ičk

e ag

enci

je

U sv

rhu

potic

anja

i d

aljn

jeg

razv

oja

turi

stič

ke d

jela

tnos

ti, O

pćin

a će

for

mir

ati

vlas

titu

turi

stič

ku a

genc

iju.

Sjed

ište

tur

istič

ke a

genc

ije b

iti ć

u u

pros

tori

jam

a Ku

lturn

o –

posl

ovno

g tu

rist

ičko

g ce

ntra

te će

oba

vlja

ti sl

jede

će d

jela

tnos

ti:

su

stav

no o

drža

vanj

e i v

ođen

je in

tern

etsk

ih s

tran

ica

Agen

cije

te d

avan

je tu

rist

ički

h ob

avije

sti i

pro

mid

žben

og m

ater

ijala

posr

edov

anje

u o

rgan

izir

anju

put

ovan

ja (p

aket

ara

nžm

ana

i izl

eta)

posr

edov

anje

ug

ostit

eljs

kih

uslu

ga

(pro

daja

i

reze

rvac

ija

smje

štaj

a i

drug

ih

ugos

titel

jski

h sa

drža

ja)

po

sred

ovan

je u

slug

a pr

ijevo

za

re

zerv

acija

, nab

ava

i pro

daja

ula

znic

a za

sve

vrst

e pr

ired

bi , m

uzej

a i s

l.

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

50.0

00,0

0 €

5

0,03

%

3. D

aljn

ji r

azvo

j go

spo

dar

ske

zon

e C

esti

ca (

Oto

k V

irje

, Bab

inec

, Kri

žovl

jan

grad

) Go

spod

arsk

a zo

na O

pćin

e na

lazi

se

na iz

nim

no p

ovol

jnom

pol

ožaj

u. O

snov

ni c

ilj d

aljn

jeg

razv

oja

gosp

odar

ske

zone

jes

t os

im z

nača

ja z

a go

spod

arsk

i ra

zvoj

Opć

ine,

pri

vlač

enje

ka

pita

la i

pot

enci

jaln

ih i

nves

titor

a, i

zgra

dnja

pos

lovn

ih o

bjek

ata,

vid

ljiv

i u

pove

ćanj

u br

oja

zapo

slen

ih t

e po

veća

nju

stan

dard

a lju

di u

Opć

ini i

šire

m p

odru

čju.

U o

kvir

u pr

ojek

ta

gosp

odar

ske

zone

Oto

k Vi

rje

potr

ebno

je iz

grad

iti:

pr

omet

nice

i ob

orin

ske

vode

u d

užin

i od

1.20

7m

vo

dovo

dne

mre

že u

duž

ini o

d 82

0m

ka

naliz

aciju

i pr

očiš

tać o

tpad

nih

voda

za

A1 i

A2

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

1.00

0.00

0,00

€

50

0,

28 %

20

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t ula

ganj

a: cc

a €

2,5

mili

juna


GRUP

A ST

RATE

ŠKIH

PRO

JEKA

TA 4

:

RAZV

OJ R

URAL

NIH

POD

RUČJ

A

OP

IS P

RO

JEK

TA

1. P

oti

can

je r

ura

lno

g ra

zvoj

a O

pći

ne

- agr

otu

riza

m

Razl

ike

u op

rem

ljeno

sti o

snov

nom

infr

astr

uktu

rom

i us

luga

ma

izm

eđu

urba

nih

i rur

alni

h pr

osto

ra p

osta

ju s

ve v

eće

te s

e na

stav

ljaju

nep

ovol

jni t

rend

ovi z

amir

anja

rur

alni

h na

selja

, is

elja

vanj

e st

anov

nika

i

gosp

odar

skog

na

zado

vanj

a.

Proj

ekto

m

se

nast

oji

zadr

žati

stan

ovni

štvo

u r

ural

nim

pod

ručj

ima,

izj

edna

čiti

kval

iteta

živ

ota

u ru

raln

im i

urb

anim

po

druč

jima,

om

oguć

iti p

ovra

tak

stan

ovni

štva

iz

urba

nih

u ru

raln

a po

druč

ja t

e po

veća

ti ko

nkur

entn

ost p

roiz

vodn

je i

time

stvo

riti

veći

doh

odak

pol

jopr

ivre

dnih

pro

izvo

đača

. U

tom

ko

ntek

stu

Opći

na će

razv

ijati

slje

deće

pod

proj

ekte

:

fo

rmir

anje

sre

dišn

jeg

sajm

a/tr

žnic

e u

svrh

u iz

laga

nja

i pro

daje

man

je m

ehan

izac

ije,

povr

ća, v

oća,

cvije

ća u

kom

bina

ciji

s kom

erci

jaln

im i

ugos

titel

jski

m sa

drža

jima

m

oder

niza

cija

pr

omet

ne,

kom

unal

ne

i in

form

atič

ke

infr

astr

uktu

re

u ru

raln

im

podr

učjim

a Op

ćine

uspo

stav

a e-

lear

ning

por

tala

za

obra

zova

nje

poljo

priv

redn

ika

put

em k

ojeg

bi

se

poljo

priv

redn

icim

a om

oguć

ila d

odat

na e

duka

cija

, uče

nje

na t

emel

ju d

obre

pra

kse

te

lakš

i pri

stup

pot

rebn

im in

form

acija

ma.

izgr

adnj

a Tr

gova

čkog

cent

ra za

pol

jopr

ivre

du

po

tican

je u

laga

nja

priv

atni

h m

ikro

pod

uzeć

a i o

bite

ljski

h go

spod

arst

va u

obj

ekte

agr

o-tu

rizm

au

funk

ciji

rura

lnog

razv

oja.

2. F

orm

iran

je C

entr

a vi

na

U ko

ntek

stu

uzgo

ja k

valit

etni

h vr

huns

kih

vina

na

podr

učju

Opć

ine

te n

a zn

ačaj

vin

ske

cest

e

˝Kla

mpo

tić˝,

Opć

ina

će o

sniv

anje

m C

entr

a vi

na p

rido

nije

ti pr

epoz

natlj

ivos

ti op

ćins

kih

vina

te

stv

oriti

mje

sto

koje

oku

plja

vin

ogra

dare

, vin

are,

pre

dava

če ,

učen

ike

i tur

iste

. Cen

tar

vina

za

miš

ljen

je k

roz s

ljede

će sa

stav

nice

:

iz

ložb

ene

pros

tori

je –

izla

ganj

e vi

na i

prod

aja

op

rem

anje

man

jeg

podr

uma

s kuš

aono

m

sk

ladi

šni k

apac

iteti

s cilj

em o

tkup

a vi

na o

d m

anjih

pro

izvo

đača

na

podr

učju

Opć

ine

pr

užan

je p

odrš

ke u

pod

izan

ju i

razv

oju

OPG-

a ko

ji se

žel

e ba

viti

seos

kim

tur

izm

om

(eno

turi

zam

) te

uklju

čiva

nje

njih

ove

ponu

de u

turi

stič

ku p

onud

u Ce

ntra

vin

a

mal

a ak

adem

ija v

ina

– pr

ovođ

enje

edu

kaci

ja u

vid

u po

ludn

evni

h, c

jelo

dnev

nih

ili

vike

nd s

emin

ara.

Kao

pre

dava

či n

asto

jali

bi s

e pr

ivuć

i eks

pert

i iz

podr

učja

eno

logi

je,

gast

rono

miij

e, m

arke

tinga

i pr

odaj

e.

Or

gani

zira

nje

doga

đanj

a uz

slju

bljiv

anje

hra

ne i

vina

, eve

nata

i po

slov

nih

doga

đanj

a

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

300.

000,

00 €

15

0,08

%

21

Visi

na u

laga

nja

Br. z

apos

leni

h Ut

jeca

j na

pror

ačun

1.00

0.00

0,00

€

10

0,

05 %

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t ula

ganj

a: cc

a €

1,3

mili

juna


Kat

alog

raz

vojn

ih p

roje

kata

Opć

ine

Cest

ica

2015

– 2

020

PO

VEZA

NOST

RAZ

VOJN

IH P

ROJE

KATA

S P

RIOR

ITET

IMA

RURA

LNOG

RAZ

VOJA

, PR

IORI

TETI

MA

OPĆI

NE I

PRIP

ADAJ

UĆIM

RAZ

VOJN

IM M

JERA

MA

Prio

ritet

rura

lnog

razv

oja

Prom

ican

je g

ospo

dars

kog

razv

oja

te s

ocij

alne

ukl

juče

nost

i i s

man

jenj

e si

rom

aštv

a u

rura

lnim

pod

ručj

ima.

Prio

ritet

Opć

ine

1. R

azvo

j mod

erne

infr

astr

uktu

re

Mje

ra

1.1.

Pla

nira

nje p

rost

orno

g raz

voja

i una

pređ

enje

in

frast

rukt

urni

h su

stav

a 1.

2. R

azvo

j tur

istič

ke in

frast

rukt

ure

1.3.

Raz

voj i

una

pređ

enje

pr

omet

ne in

fras

truk

ture

Razv

ojni

pro

jekt

i Pr

ojek

t ene

rget

ski

učin

kovi

te j

avne

ra

svje

te

Form

iran

je

opći

nsko

g sr

ediš

ta

Izgr

adnj

a ku

ća

u ni

zu z

a m

lade

ob

itel

ji

Aqua

park

Kr

ižov

ljang

rad-

Ce

stic

a

Bung

alov

i –

kam

p Ba

bine

c

Poti

canj

e ra

zvoj

a zd

ravs

tven

og

turi

zma

Mod

erni

zaci

ja

nera

zvrs

tani

h ce

sta

i iz

grad

nja

vodo

vodn

e m

reže

Prio

ritet

rura

lnog

razv

oja

Prom

ican

je z

nanj

a i i

nova

cija

u p

oljo

priv

redi

, šum

arst

vu i

rura

lnim

pod

ručj

ima.

Prio

ritet

Opć

ine

2. P

otic

anje

raz

voja

obr

azov

anja

, kul

ture

i ku

ltur

nog

turi

zma

Mje

ra

2.1.

Pob

oljša

nje u

vjet

a odg

oja i

obr

azov

anja

na

podr

učju

Opć

ine

2.2.

Una

pređ

enje

kul

turn

e inf

rast

rukt

ure

2.3.

Una

pređ

enje

kva

litet

e kul

turn

e pon

ude i

ku

lturn

ih p

rogr

ama –

razv

oj k

ultu

rnog

turiz

ma

Razv

ojni

pro

jekt

i D

ogra

dnja

dje

čjeg

vr

tića

Cj

elož

ivot

no

obra

zova

nje

Osn

ivan

je u

mje

tnič

ke š

kole

Sp

orts

ki c

enta

r

Kult

urno

- pos

lovn

i (tu

rist

ički

) cen

tar

Prio

ritet

rura

lnog

razv

oja

Prom

ican

je g

ospo

dars

kog

razv

oja

te s

ocij

alne

ukl

juče

nost

i i s

man

jenj

e si

rom

aštv

a u

rura

lnim

pod

ručj

ima.

Prio

ritet

Opć

ine

3. Ja

čanj

e ko

nkur

entn

osti

gos

poda

rstv

a

Mje

ra

3.1.

Inst

ituci

onal

na p

otpo

ra ra

zvoj

u M

SP i o

brtn

ištva

3.

2. R

azvo

j pod

uzet

ničk

e inf

rast

rukt

ure

3.3.

Pot

ican

je ra

zvoj

a kre

ativ

ne

indu

strij

e

Razv

ojni

pro

jekt

i D

aljn

ji ra

zvoj

gos

poda

rske

zon

e Ce

stic

a(lo

kaci

je O

tok

Virj

e, B

abin

ec, K

rižo

vlja

ngra

d)

Osn

ivan

je tu

rist

ičke

age

ncije

Po

duze

tnič

ki in

kuba

tor

Prio

ritet

rura

lnog

razv

oja

Pove

ćanj

e od

rživ

osti

pol

jopr

ivre

dnih

gos

poda

rsta

va te

kon

kure

ntno

sti s

vih

vrst

a po

ljopr

ivre

dnih

dje

latn

osti

u s

vim

reg

ijam

a,

prom

ovir

ajuć

i pri

tom

e i i

nova

cijs

ke p

oljo

priv

redn

e te

hnol

ogije

.

Prio

ritet

Opć

ine

4. R

azvo

j rur

alni

h po

druč

ja

Mje

ra

4.1.

Pot

ican

je m

oder

niza

cije p

oljo

priv

redn

ih

gosp

odar

stav

a 4.

2. P

otic

anje

ekol

oške

pol

jopr

ivre

dne

proi

zvod

nje

4.3.

Una

pređ

enje

razv

oja r

ural

nog

turiz

ma

Razv

ojni

pro

jekt

i Po

tica

nje

rura

lnog

raz

voja

Opć

ine

- agr

otur

izam

Fo

rmir

anje

Cen

tra

vina

22


5. SAŽETAK

Europska unija prihvatila je koncept poticanjaodrživog razvoja lokalnih i ruralnih područja koji sebaziranaodrživomgospodarskomrazvoju,povećanjuživotnogstandardateočuvanjuprirodneikulturneba-štine.Natajnačinseruralniprostoritransformirajuuekološkiočuvaneikultiviranesredinekojesesustavnoopremajukomunalnomidruštvenominfrastrukturom,razvijajuodrživupoljoprivredu,lokalnopoduzetništvoipovezujusesokruženjem.

U kontekstu ulaskaRepublikeHrvatske u puno-pravnočlanstvoEuropskeunije,lokalnasamoupravaimazadatakdazajedniciponudi lepezumogućnostii rješenja, da uspostavi sustav i osigura temeljneinfrastrukturneiinstitucionalneuvjetezarazvoj.Onamotivira,integrira,povezujeikoordiniralokalnerazvoj-neaktivnosti,resurse,projekteinositeljerazvojanaputuosmišljavanja,pripremanjairealizacijerazvojnihprojekata.Pritom,lokalniprioritetitrebajubitiuskla-đenisutvrđenompolitikomistrateškimsmjernicamarazvojanarazinižupanija,RHiEU.

Izrada dokumenta »Katalog projekata Općine Cestica 2015 - 2020« obuhvatila je opis razvojnihprojekatakojeOpćinauokvirudokumenta»Strategija razvoja Općine Cestica 2015 - 2020«planirarealiziratiustrateškomrazdobljudo2020.godine.RealizacijomprojekataOpćine doprinijeti će se podizanju razineobrazovanjatekulturneikulturno–turističkeponudešto će rezultirati povećanimbrojemdolaska turista.Samim time povećati će se razina konkurentnostiOpćine. Također projekti će rezultirati otvaranjemnovih kvalitetnih radnihmjesta što će imati pozitiv-ne implikacije na općinski proračun. Isto tako bitnoje naglasiti da će se ekonomska struktura Općineznačajno osuvremeniti stvaranjem pretpostavki zarazvojmikroimalihpoduzećaukulturnimikreativnimdjelatnostimatedaljnjimrazvojemgospodarskezoneCestica.ProjektimaruralnogarazvojanastojatićesesmanjitideruralizacijatepoticatilokalnostanovništvonaostanakuOpćini.Budućnostruralnihpodručjaovisiomogućnostidaljudiulokalnojsredininađuzaposle-njeikvalitetnoživeteospremnostidasesačuvajuiunaprjeđujuprirodniresursikaoikulturnoitradicijskonaslijeđekojičineidentitet,područnikapitaliosnovukonkurentnostilokalnezajednice.

LokalnarazinairuralnapodručjauokviruStrategijeEU2020prepoznatasukaobitanelementodkojegauvelikeoviseidentitet,integritet,razvojneperspektiveistabilnostsvakenacionalnedržave.ZbogtogaEUintenzivno ulaže u sve aspekte lokalnog i ruralnograzvoja,asciljemočuvanjaiintegralnograzvojarural-nihprostorainjihovihvrijednosti.Natajnačinlokalnesredineprerastajuuekološkiugodnaobitavališta,kojasustavnodobivajuurbanuinfrastrukturu iopremutelakuibrzupovezanostsdrugimnaseljimauokoliciidržavi.Takviprostoriimajubudućnost.

26.NatemeljuZakonaofinanciranjujedinicalokalne

ipodručne(regionalne)samouprave(»Narodnenovi-ne«,broj117/93,33/00,73/00,59/01,107/01,117/01,150/02,147/03,132/06,73/08,25/12,147/14i100/15)

ičlanka30.StatutaOpćineCestica(»SlužbenivjesnikVaraždinske županije«, broj 8/13), Općinsko vijećeOpćineCesticanasvojoj18.sjedniciodržanojdana30.studenoga2015.godine,donosi

O D L U K U o poslovima utvrđivanja, evidentiranja, nadzora,

naplate i ovrhe radi naplate općinskih poreza u 2016. godini

Članak1.Ministarstvufinancija,Poreznojupravi,Područnom

uredu Varaždin, Ispostavi Varaždin, povjeravaju seposloviutvrđivanja,evidentiranja,nadzora,naplateiovrhe radinaplateopćinskihporezau2016.godini,atosu:

- poreznakućezaodmor- poreznapotrošnju- poreznatvrtku,odnosnonazivtvrtke.

Članak2.Porezna uprava će za obavljanje ovih poslova

primitinaknaduod5%odukupnonaplaćenihprihoda

Članak3.Ovlašćuje se FINA kao nadležna organizacija

platnogprometazaduženazanaplatujavnihprihodada naknadu Poreznoj upravi obračunava i uplati uDržavniproračunitodozadnjegdanaumjesecuzaprethodnimjesec.

Članak4.Poreznaupravaseobvezujedaistekomkalendar-

skegodineOpćiniCesticadostaviIzvješćeoiznosuukupnogzaduženjaporeza,iznosnaplaćenihinena-plaćenih općinskih poreza za 2016. godinu, iznosunaplaćenihprihodaizprošlihgodina,testanjuduganakrajukalendarskegodine.

Članak5.OvaOdlukastupanasnaguosmogdanaoddana




27.Natemeljučlanka35.Zakonaolokalnojipodruč-

noj(regionalnoj)samoupravi(»Narodnenovine«,broj33/01,60/01,106/03,129/05,109/07,125/08,36/09,150/11,144/12,19/13),članka103.Zakonaocestama(»Narodnenovine«,broj84/11,22/13,54/13,148/13,92/14)ičlanka30.StatutaOpćineCestica(»Službeni


vjesnikVaraždinskežupanije«,broj8/13),OpćinskovijećeOpćineCesticanasvojoj18.sjedniciodržanojdana30.studenoga2015.godine,donosi

O D L U K Uo ukidanju statusa javnog dobra u općoj

uporabi - nerazvrstanoj cesti

Članak1.Ukida se status javnog dobra u općoj uporabi -

nerazvrstanecestečk.br. 2680/10 - put pod Dravom od 162 čhv, upisane u z.k.ul. 2598, k.o. Babinec,obziromda je trajnoprestalapotrebakorištenja togdijelanerazvrstaneceste.

Članak2.TemeljemoveOdlukezemljišno-knjižniodjelOp-

ćinskogsudauVaraždinu,provestićebrisanjestatusa

javnog dobra u općoj uporabi-nerazvrstana cesta uneotuđivomvlasništvuOpćineCesticananekretnininavedenoj u članku 1. ove Odluke, uz istovremeniupisuknjižbepravavlasništvana ime iukoristOp-ćineCestica.

Članak3.OvaOdlukastupanasnaguurokuod8danaod

dana objave u »Službenom vjesniku Varaždinskežupanije«.



OPĆINA KLENOVNIKAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

15.Natemeljučlanka37.stavak4.Zakonaoprora-

čunu(»Narodnenovine«,broj87/08,136/12i15/15)ičlanka22.StatutaOpćineKlenovnik(»SlužbenivjesnikVaraždinske županije«, broj 21/13, 39/13 i 64/14),Općinsko vijeće Općine Klenovnik na 19. sjedniciodržanoj4.prosinca2015.godine,donosi

P R O R A Č U N Općine Klenovnik za 2016. godinu

Članak1.ProračunOpćineKlenovniksastojiseodRačuna

prihodairashoda

I.OPĆIDIOA.RAČUNPRIHODAIPRIMITAKAIRASHODAIIZDATAKA

ukunama

Račun Nazivračuna 2016.

6 Prihodiposlovanja 6.215.500,007 Prihodiodprodajenefinancijskeimovine 2.000,00

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 6.217.500,00

3 Rashodiposlovanja 3.637.500,004 Rashodizanabavunefinancijskeimovine 3.100.000,00

UKUPNO RASHODI I IZDACI 6.737.500,00

Razlika – višak/manjak (6+7) – (3+4) -520.000,00 RASPOLOŽIVASREDSTVAIZPRETHODNIHGODINA 520.000,00 Razlika – višak / manjak za 2016. godinu 0

Članak2.PrihodiirashoditeprimiciiizdacipoekonomskojklasifikacijiutvrđujuseuRačunuprihodairashodaiRačuna

financiranjaza2016.godinu,kakoslijedi:


A. RAČUN PRIHODA I I RASHODA

ukunama

Brojračuna VRSTAPRIHODA/PRIMITAKA 2016.

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 6.217.500,00

6 PRIHODI POSLOVANJA 6.215.500,0061 PRIHODIODPOREZA 1.991.500,00611 Poreziprireznadohodak 2.026.500,00611 Povratporeziprirezanadohodakpogodišnjojprijavi -120.000,00613 Porezinaimovinu 40.000,00614 Porezinarobuiusluge 45.000,00

63 POMOĆIIZINOZEMSTVAIODSUBJEKATAUNUTAROPĆEGPRORAČUNA 3.740.000,00633 Pomoćiproračunuizdrugihproračuna 365.000,00634 Pomoćiodizvanproračunskihkorisnika 1.050.000,00638 PomoćiizdržavnogproračunatemeljemprijenosaEUsredstava 2.325.000,00

64 PRIHODIODIMOVINE 18.000,00641 Prihodiodfinancijskeimovine 3.000,00642 Prihodiodnefinancijskeimovine 15.000,00

65 PRIHODIODUPRAVNIHIADMINISTRATIVNIHPRISTOJBI,PRISTOJBI POPOSEBNIMPROPISIMAINAKNADA 460.000,00651 Upravneiadministrativnepristojbe 35.000,00652 Prihodipoposebnimpropisima 150.000,00653 Komunalnidoprinosiinaknade 275.000,00

66 PRIHODIODPRODAJEPROIZVODAIROBE TEPRUŽENIHUSLUGAIPRIHODIODDONACIJA 5.000,00661 Prihodiodprodajeproizvodairobetepruženihusluga 5.000,00

68 KAZNE,UPRAVNEMJEREIOSTALIPRIHODI 1.000,00681 Kazneiupravnemjere 1.000,00

7 PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 2.000,0072 PRIHODIODPRODAJEPROIZVEDENEDUGOTRAJNEIMOVINE 2.000,00721 Prihodiodprodajegrađevinskihobjekata 2.000,00

ukunama

Brojračuna VRSTARASHODA/IZDATKA 2016.

UKUPNO RASHODI / IZDACI 6.737.500,00

3 RASHODI POSLOVANJA 3.637.500,0031 RASHODIZAZAPOSLENE 638.500,00311 Plaće(bruto) 528.400,00312 Ostalirashodizazaposlene 11.500,00313 Doprinosinaplaće 98.600,00

32 MATERIJALNIRASHODI 995.000,00321 Naknadetroškovazaposlenima 36.500,00322 Rashodizamaterijalienergiju 418.500,00323 Rashodizausluge 310.500,00324 Naknadeosobamaizvanradnogodnosa 18.000,00329 Ostalinespomenutirashodiposlovanja 211.500,00

34 FINANCIJSKIRASHODI 60.000,00342 Kamatezaprimljenekrediteizajmove 50.000,00343 Ostalifinancijskirashodi 10.000,00

35 SUBVENCIJE 16.000,00352 Subvencijetrgovačkimdruštvima,poljoprivrednicimaiobrtnicimaizvan javnogsektora 16.000,00


ukunama

Brojračuna VRSTARASHODA/IZDATKA 2016.

36 POMOĆIDANEUINOZEMSTVOIUNUTAROPĆEGPRORAČUNA 1.397.000,00363 Pomoćiunutaropćegproračuna 1.397.000,00

37 NAKNADEGRAĐANIMAIKUĆANSTVIMANATEMELJUOSIGURANJA IDRUGENAKNADE 102.000,00372 Ostalenaknadegrađanimaikućanstvimaizproračuna 102.000,00

38 OSTALIRASHODI 429.000,00381 Tekućedonacije 429.000,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 3.100.000,0042 RASHODIZANABAVUPROIZVEDENEDUGOTRAJNEIMOVINE 3.100.000,00421 Građevinskiobjekti 3.095.000,00422 Postrojenjaioprema 5.000,00

II.POSEBNIDIOČlanak3.

Rashodi i izdaci u iznosuod6.737.500,00 kuna iskazani su premaprogramskoj, ekonomskoj i funkcijskojklasifikaciji,raspoređujuseponositeljima,korisnicimainamjenamakakoslijedi:

ukunama

PozicijaBroj

računaFunkcija VRSTARASHODAIIZDATKA 2016.

UKUPNO RASHODI / IZDACI 6.737.500,00

RAZDJEL 001 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 388.500,00 GLAVA00101OPĆINSKOVIJEĆE 225.000,00 Glavni program P01 Općinsko vijeće 225.000,00 Program:1001–FINANCIRANJEREDOVNEDJELATNOSTI 225.000,00 AktivnostAT100011Redovnadjelatnost–Općinskovijeće 225.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 225.000,00 32 Materijalnirashodi 132.000,00R0001 323 0111 Uslugepromidžbeiinformiranja 40.000,00R0002 324 0111 Naknadetroškovaosobamaizvanradnogodnosa 5.000.00R0003 329 0111 Naknadezaradpredstavničkihizizvršnihtijela,povjerenstava islično 30.000,00R0004 329 0111 Ostalesličnenaknadezarad-predsjednikOpćinskogvijeća 23.500,00R0005 329 0111 Reprezentacija 20.000,00R0006 329 0111 ČlanarineLAG 12.000,00R0007 329 0111 Ostalinespomenutirashodiposlovanja-protokol 1.500,00

34 Financijskirashodi 60.000,00R0008 342 0111 Kamatenaprimljenezajmoveodostalihfinancijskih institucijaujavnomsektoru 50.000,00R0009 343 0111 Ostalifinancijskirashodi 10.000,00

38 Ostalirashodi 33.000,00R0010 381 0111 Tekućedonacije-političkestranke 33.000,00 GLAVA00102OPĆINSKINAČELNIKIZAMJENIKNAČELNIKA 163.500,00 Glavni program: P02 Općinski načelnik i zamjenik načelnika 163.500,00 Program:1002-FINANCIRANJEREDOVNEDJELATNOSTI 163.500,00 AktivnostAT100012Redovnadjelatnost-Općinskinačelnik izamjeniknačelnika 163.500,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 163.500,00 32 Materijalnirashodi 163.500,00R0011 322 0111 Rashodizamaterijalienergiju 3.000,00R0012 323 0111 Rashodizausluge(mobilnitelefon) 12.000,00R0013 323 0111 Intelektualneiosobneusluge(odvjetnik) 15.000,00


ukunama

PozicijaBroj


R0014 324 0111 Naknadetroškovaosobamaizvanradnogodnosa(službeniput) 10.000,00R0015 324 0111 Naknadetroškovaosobamaizvanradnogodnosa(usavršavanje) 3.000,00R0016 329 0111 Ostalesličnenaknadezarad(načelnik) 97.000,00R0017 329 0111 Ostalesličnenaknadezarad(zamjeniknačelnika) 23.500,00

RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 6.349.000,00 GLAVA00201JEDINSTVENIUPRAVNIODJEL 432.000,00 Glavni program P03 Jedinstveni upravni odjel 432.000,00 Program:1003-FINANCIRANJEREDOVNEDJELATNOSTI 432.000,00 AktivnostiAT100031Redovnadjelatnost-Jedinstveniupravni odjel 432.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 432.000,00 31 Rashodizazaposlene 266.000,00R0018 311 0131 Plaće(bruto) 220.000,00R0019 312 0131 Ostalirashodizazaposlene 9.000,00R0020 313 0131 Doprinosinaplaće 37.000,00

32 Materijalnirashodi 166.000,00R0021 321 0131 Naknadetroškovazaposlenima 30.500,00R0022 322 0131 Uredskimaterijal 20.000,00R0023 322 0131 Literatura 5.000,00R0024 322 0131 Materijalisredstvazačišćenjeiodržavanje 2.500,00R0025 322 0131 Ostalimaterijalzapotreberedovnogposlovanja 23.000,00R0026 322 0131 Električnaenergija 5.000,00R0027 322 0131 Plin 15.000,00R0028 322 0131 Materijalidijelovizatekućeiinvesticijskoodržavanje 3.000,00R0029 322 0131 Sitniinventar 5.000,00R0030 323 0131 Uslugetelefona,telefaksa 10.000,00R0031 323 0131 Uslugemobilnogtelefona 3.000,00R0032 323 0131 Poštarina 10.000,00R0033 323 0131 Uslugetekućegiinvesticijskogodržavanja 3.000,00R0034 323 0131 Opskrbavodom 2.000,00R0035 323 0131 Dimnjačarskeusluge 500,00R0036 323 0131 Ostalekomunalneusluge(čišćenje) 9.500,00R0037 323 0131 Ostaleintelektualneusluge(odvjetnik) 1.000,00R0038 323 0131 Računalneusluge 10.000,00R0039 323 0131 Ostaleusluge 5.000,00R0040 329 0131 Ostalinespomenutirashodi 3.000,00 GLAVA00202GROBLJEKLENOVNIK 136.000,00 Glavni program P04 Groblje Klenovnik 136.000,00 Program:1004-FINANCIRANJEREDOVNEDJELATNOSTI 136.000,00 Aktivnost:AT100041RedovnadjelatnostiGrobljeKlenovnik 136.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 131.000,00 31 Rashodizazaposlene 72.500,00R0041 311 0660 Plaće(bruto) 60.000,00R0042 312 0660 Ostalirashodizazaposlene 2.500,00R0043 313 0660 Doprinosinaplaće 10.000,00

32 Materijalnirashodi 58.500,00R0044 321 0660 Naknadetroškovazaposlenima 6.000,00R0045 322 0660 Materijalisirovine 3.000,00R0046 322 0660 Električnaenergija 7.000,00R0047 322 0660 Motornibenzinidizelgorivo 5.000,00R0048 322 0660 Materijalidijelovizatekućeiinvesticijskoodržavanje 5.000,00R0049 322 0660 Sitniinventar 3.000,00R0050 322 0660 Službena,radnaizaštitnaodjećauobuća 1.500,00R0051 322 0660 Opskrbavodom 2.000,00R0052 322 0660 Iznošenjeiodvozsmeća 25.000,00R0053 322 0660 Ostalenespomenuteusluge 500,00R0054 323 0660 Uslugetelefona(mobitel) 500,00


ukunama

PozicijaBroj


Aktivnosti:AK10042Opremanjegrobnekuće 5.000,00 4 RASHODIZANABAVUNEFINANCIJSKEIMOVINE 5.000,00 42 Rashodizanabavuproizvedenedugotrajneimovine 5.000,00R0055 422 0660 Postrojenjaioprema 5.000,00 GLAVA00203ODRŽAVANJEIRAZVOJKOMUNALNE INFRASTRUKTURE 4.937.000,00 Glavni program: P05 Održavanje komunalne infrastrukture 387.000,00 Program:1005-FINANCIRANJEREDOVNE 387.000,00 AktivnostiAT100051Financiranjeodržavanjakomunalne infrastrukture 387.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 387.000,00 32 Materijalnirashodi 387.000,00R0056 322 0640 Električnaenergija-javnarasvjeta 150.000,00R0057 322 0620 Motornibenzinidizelgorivo-zimskaslužba 50.000,00R0058 322 0620 Materijalidijelovizatekućeiinvesticijskoodržavanje 85.000,00R0059 323 0620 Uslugetekućegiinvesticijskogodržavanjagrađevinskihobjekata 75.000,00R0060 323 0620 Uslugetekućegiinvesticijskogodržavanjapostrojenjaioprema 25.000,00R0061 323 0620 Ostaleuslugetekućegiinvesticijskogodržavanja 1.000,00R0062 329 0660 Ostalinespomenutirashodiposlovanja 1.000,00

Glavni program: P06 Nerazvrstane ceste 2.500.000,00 Program:1006-IZGRADNJANERAZVRSTANIHCESTA 2.500.000,00 AktivnostiAK100061Izgradnjanerazvrstanihcesta 2.470.000,00 4 RASHODIZANABAVUNEFINANCIJSKEIMOVINE 2.470.000,00 42 Rashodizanabavuproizvedenedugotrajneimovine 2.470.000,00R0063 421 0451 Građevinskiobjekti 2.470.000,00

Aktivnosti:T100062Troškoviprovedbejavnognatječaja inadzoraizvođenjaradova 30.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 30.000,00 32 Materijalnirashodi 30.000,00R0064 323 0620 Ostaleintelektualneusluge 30.000,00

Glavni program: P07 Učinkovita javna rasvjeta 650.000,00 Program:1007-UČINKOVITAJAVNARASVJETA 650.000,00 AktivnostiAK100071Učinkovitajavnarasvjeta 625.000,00 4 RASHODIZANABAVUNEFINANCIJSKEIMOVINE 625.000,00 42 Rashodizanabavuproizvedenedugotrajneimovine 625.000,00R0065 421 0640 Građevinskiobjekti 625.000,00

Aktivnosti:AT100072Troškoviprovedbejavnognatječaja inadzorizvođenjaradova 25.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 25.000,00 32 Materijalnirashodi 25.000,00R0066 323 0640 Ostaleintelektualneusluge 25.000,00

Glavni program: P08 Izgradnja nogostupa i odvodnja oborinskih voda 1.400.000,00 Program:108IZGRADNJANOGOSTUPAIODVODNJA OBORINSKIHVODA-KLENOVNIKISTOK 1.400.000,00 Aktivnosti:AK100081Nogostup-izgradnja 3 RASHODIPOSLOVANJA 1.367.000,00 36 Pomoćidaneuinozemstvoiunutaropćegproračuna 1.367.000,00R0067 363 0640 Pomoćidaneunutaropćegproračuna 1.367.000,00

Aktivnosti:AT100082Troškoviprovedbejavnognatječaja inadzoraizvođenjaradova 33.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 33.000,00 32 Materijalnirashodi 33.000,00R0068 323 Ostaleintelektualneusluge 33.000,00


ukunama

PozicijaBroj


GLAVA00204VATROGASTVO,ZAŠTITAISIGURNOST 277.000,00 Glavni program: P09 Protupožarna zaštita i sigurnost 277.000,00 Program:1009FINANCIRANJEREDOVNEDJELATNOSTI 277.000,00 Aktivnosti:AT100091DVDKlenovnik 272.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 272.000,00 38 Ostalirashodi 272.000,00R0069 381 0320 TekućedonacijeDVDKlenovnik 272.000,00

Aktivnosti:AT100092Civilnazaštita 5.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 5.000,00 38 Ostalirashodi 5.000,00R0070 381 Tekućedonacije-civilnazaštita 5.000,00

GLAVA00205PREDŠKOLSKIODGOJIOBRAZOVANJE 370.000,00 Glavni program: P10 Predškolski odgoj i obrazovanje 370.000,00 Program:1010FINANCIRANJEREDOVNEDJELATNOSTI 300.000,00 Aktivnosti:AT1000101Dječjivrtić»Latica«Klenovnik 300.000,00 Korisnik: DJEČJI VRTIĆ »LATICA« KLENOVNIK 300.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 300.000,00 31 Rashodizazaposlene 300.000,00R0073 311 0911 Plaće(bruto) 248.400,00R0074 313 0911 Doprinosinaplaće 51.600,00 Program:1011JAVNEPOTREBEIZNADSTANDARDAUŠKOLSTVU 70.000,00 Aktivnosti:AT1000102OsnovnaškolaKlenovnik 70.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 30.000,00 36 Pomoćidaneuinozemstvoiunutaropćegproračuna 30.000,00R0075 363 0912 Tekućepomoći-osnovnaškolaKlenovnik 20.000,00R0076 363 0912 Tekućepomoći-članarinazaEKOškolu 5.000,00R0077 363 0912 Tekućepomoći-Filatelisti 5.000,00

Aktivnosti:AT1000133Naknadezaučenikestudentskestipendije 40.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 40.000,00 37 NAKNADEGRAĐANIMAIKUĆANSTVIMANATEMELJU OSIGURANJAIDRUGENAKNADE 40.000,00R0078 372 0922 Stipendijeiškolarine(učenici) 25.000,00R0079 372 0942 Stipendijeiškolarine(studenti) 15.000,00

GLAVA00206SOCIJALNASKRB 78.000,00 Glavni program: P12 Program socijalne skrbi i novčanih pomoći i naknada 78.000,00 Program:1012SOCIJALNASKRBINAKNADA 78.000,00 AktivnostiAT1000121Subvencije 16.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 16.000,00 35 Subvencije 16.000,00R0080 352 0421 Subvencijepoljoprivrednicima 15.000,00R0081 352 0490 Subvencijeobrtnicima 1.000,00

AktivnostiAT1000122Pomoćpojedincimaiobiteljima 62.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 62.000,00 37 Naknadegrađanimaikućanstvimanatemeljuosiguranja idrugenaknade 62.000,00R0082 372 1040 Naknadeobiteljimazarođenjedjeteta 30.000,00R0083 372 1060 Naknadegrađanimapopojedinačnimzahtjevima 15.000,00R0084 372 1060 Naknadegrađanimazaogrjev 15.000,00R0085 372 1040 Ostalenaknade 2.000,00

GLAVA00207DRUŠTVENEDJELATNOSTISPORTIKULTURA 119.000,00 Glavni program: P13 Javne potrebe udruga i građana 119.000,00 Program1013FINANCIRANJEREDOVNEDJELATNOSTI 119.000,00 AktivnostAT1000131Donacijevjerskimzajednicama 7.000,00


ukunama

PozicijaBroj


3 RASHODIPOSLOVANJA 7.000,00 38 Ostalirashodi 7.000,00R0086 381 0840 Tekućedonacijevjerskimzajednicama 7.000,00

AktivnostiAT1000132Donacijesportskimdruštvima 30.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 30.000,00 38 Ostalirashodi 30.000,00R0087 381 0810 Tekućedonacije-KarateklubKlenovnik 28.000,00R0088 381 0810 Tekućedonacije-DŠRKlenovnik 2.000,00

AktivnostiAT1000133Donacijeostalimudrugama 37.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 37.000,00 38 Ostalirashodi 37.000,00R0089 381 0620 Tekućedonacije-Crvenikriž 12.000,00R0090 381 1020 Tekućedonacije-Udrugaumirovljenika 7.000,00R0091 381 0860 Tekućedonacije-Udrugamladih 4.000,00R0092 381 0860 Tekućedonacije-Udrugašumovlasnika 2.000,00R0093 381 0860 Tekućedonacije-LovačkodruštvoKunaKlenovnik 4.000,00R0094 381 0861 Tekućedonacije-ostali 8.000,00

AktivnostiAT1000134Kultura 45.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 45.000,00 38 Ostalirashodi 45.000,00R0095 381 0820 Tekućedonacije-KUDKlenovnik 45.000,00

Članak4.ProračunOpćineKlenovnikza2016.godinustupa

nasnaguosamdanaoddanaobjaveu»SlužbenomvjesnikuVaraždinskežupanije«,aprimjenjujeseod01.siječnja2016.godine.

KLASA:400-08/15-01/03URBROJ:2186/015-15-04Klenovnik,4.prosinca2015.

PredsjednicaOpćinskogvijećaSanda Golub, v.r.

16.Natemeljučlanka37.stavak4.Zakonaoprora-

čunu(»Narodnenovine«,broj87/08,136/12i15/15)ičlanka22.StatutaOpćineKlenovnik(»SlužbenivjesnikVaraždinske županije«, broj 21/13, 39/13 i 64/14),Općinsko vijeće Općine Klenovnik na 19. sjedniciodržanoj4.prosinca2015.godine,donosi

P R O J E K C I J U P R O R A Č U N A Općine Klenovnik za 2017. i 2018. godinu

Članak1.ProjekcijaProračunaOpćineKlenovnikza2017.i

2018.godinusastojiseodRačunaprihodairashoda

I.OPĆIDIOukunama

Konto NAZIV 2017. 2018.

6 Prihodiposlovanja 4.557.900,00 7.057.900,007 Prihodiodprodajenefinancijskeimovine 2.000,00 2.000,00

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 4.559.900,00 7.059.900,00

3 Rashodiposlovanja 2.059.900,00 2.059.900,004 Rashodizanabavunefinancijskeimovine 2.500.000,005.000.000,00

UKUPNO RASHODI I IZDACI 4.559.900,00 7.059.900,00

Razlika–višak/manjak(6+7+8)–(3+4) 0 0 RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0 0 Višakprihodaizprethodnihrazdoblja(procijenjeni) 0 0 Razlika – višak / manjak za 2016. - 2017. 0 0


Članak2.PrihodiirashoditeprimiciiizdacipoekonomskojklasifikacijiutvrđujuseuRačunuprihodairashodaiRačunu

financiranjaza2017.i2018.godinu,kakoslijedi:

A. RAČUN PRIHODA I PRIMITAKA

ukunama

Brojračuna VRSTAPRIHODA/PRIMITAKA 2017. 2018.

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 4.559.900,00 7.059.900,00

6 PRIHODI POSLOVANJA 4.557.900,00 7.057.900,0061 PRIHODIODPOREZA 2.000.000,002.000.000,0063 POMOĆIIZINOZEMSTVA(DAROVNICE)IODSUBJEKATA UNUTAROPĆEDRŽAVE 2.071.900,004.571.900,0064 PRIHODIODIMOVINE 20.000,00 20.000,0065 PRIHODIODUPRAVNIHIADMINISTRATIVNIHPRISTOJBI, PRISTOJBIPOPOSEBNIMPROPISIMAINAKNADA 460.000,00460.000,0066 PRIHODIODPRODAJEPROIZVODAIROBETEPRUŽENIH USLUGAIPRIHODIODDONACIJA 5.000,00 5.000,0068 KAZNE,UPRAVNEMJEREIOSTALIPRIHODI 1.000,00 1.000,00

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 2.000,00 2.000,0072 PRIHODIODPRODAJEPROIZVEDENE DUGOTRAJNEIMOVINE 2.000,002.000,00

B. RAČUN RASHODA I IZDATAKA

ukunama

Brojračuna VRSTARASHODA/IZDATAKA 2017. 2018.

UKUPNO RASHODI / IZDACI 4.559.900,00 7.059.900,00

3 RASHODI POSLOVANJA 2.059.900,00 2.059.900,0031 RASHODIZAZAPOSLENE 701.400,00 701.400,0032 MATERIJALNIRASHODI 911.000,00901.000,0034 FINANCIJSKIRASHODI 11.500,00 11.500,0035 SUBVENCIJE 41.000,00 41.000,0036 POMOĆIDANEUINOZEMSTVOIUNUTAROPĆEG PRORAČUNA 67.000,00 67.000,0037 NAKNADEGRAĐANIMAIKUĆANSTVIMANATEMELJU OSIGURANJAIDRUGENAKNADE 62.000,00 62.000,0038 OSTALIRASHODI 266.000,00 266.000,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 2.500.000,00 5.000.000,0042 RASHODIZANABAVUPROIZVEDENEDUGOTRAJNE IMOVINE 2.500.000,00 5.000.000,00

II.POSEBNIDIO

Rashodi i izdaci u iznosu od 4.559.900,00 kuna za 2017. i 7.059.900,00 za 2018. godinu iskazani premaprogramskojklasifikaciji,raspoređujuseponositeljima,korisnicimainamjenamakakoslijedi:

ukunama

PozicijaBroj

računaFunkcija VRSTARASHODAIIZDATKA 2017. 2018.

UKUPNO RASHODI / IZDACI 4.559.900,00 7.059.900,00

RAZDJEL 001 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 328.000,00 328.000,00 GLAVA00101OPĆINSKOVIJEĆE 165.500,00 165.500,00


Glavni program P01 Općinsko vijeće 165.500,00 165.500,00 Program:1001-Financiranjeredovnedjelatnosti 165.500,00 165.500,00 AktivnostAT100011Redovnadjelatnost- Općinskovijeće 165.500,00 165.500,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 165.500,00 165.500,00R0001 32 0111 Materijalnirashodi 132.000,00 132.000,00R0002 34 0111 Financijskirashodi 11.500,00 11.500,00R0003 38 0111 Ostalirashodi 22.000,00 22.000,00

GLAVA00102OPĆINSKINAČELNIK IZAMJENIKNAČELNIKA 162.500,00 162.500,00 Glavni program P02 Općinski načelnik i zamjenik načelnika 162.500,00 162.500,00 Program:1002-Financiranjeredovnedjelatnosti 162.500,00 162.500,00 AktivnostAT100012Redovnadjelatnosti-Općinski načelnikizamjeniknačelnika 162.500,00 162.500,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 162.500,00 162.500,00R0004 32 0111 Materijalnirashodi 162.500,00 162.500,00

RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 4.231.900,00 6.731.900,00 GLAVA00201JEDINSTVENIUPRAVNIODJEL 492.000,00 492.000,00 Glavni program P03 Jedinstveni upravni odjel 492.000,00 492.000,00 Program:1003-Financiranjeredovnedjelatnosti 492.000,00 492.000,00 AktivnostAT100031Redovnadjelatnost- Jedinstveniupravniodjel 492.000,00 492.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 492.000,00 492.000,00R0005 31 0131 Rashodizazaposlene 326.000,00 326.000,00R0006 32 0131 Materijalnirashodi 166.000,00 166.000,00

GLAVA00202GROBLJEKLENOVNIK 133.900,00 1.633.900,00 Glavni program P04 Groblje Klenovnik 133.900,00 1.633.900,00 Program:1004-Financiranjeredovnedjelatnosti 133.900,00 1.633.900,00 AktivnostiAT100041Redovnadjelatnost- GrobljeKlenovnik 133.900,00 133.900,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 133.900,00 133.900,00R0007 31 0660 Rashodizazaposlene 75.400,00 75.400,00R0008 32 0660 Materijalnirashodi 58.500,00 58.500,00

AktivnostAK10041Adaptacijagrobnekuće 0 1.500.000,00 4 RASHODIZANABAVUNEFINANCIJSKEIMOVINE 0 1.500.000,00R0009 42 0660 Rashodizanabavuproizvedenedugotrajneimovine 0 1.500.000,00

GLAVA00203ODRŽAVANJEIRAZVOJ KOMUNALNEINFRASTRUKTURE 2.892.000,00 3.892.000,00 Glavni program: P05 Održavanje komunalne infrastrukture 392.000,00 392.000,00 Program:1005-Financiranjeodržavanje komunalneinfrastrukture 392.000,00 392.000,00 AktivnostAT100051Financiranjeodržavanja komunalneinfrastrukture 392.000,00 392.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 392.000,00 392.000,00R0010 32 0620 Materijalnirashodi 392.000,00 392.000,00

Glavni program: P06 Razvoj komunalne infrastrukture 2.500.000,00 3.500.000,00 Program1006-Gradnjaobjektaiuređaja komunalneinfrastrukture 2.500.000,00 3.500.000,00 AktivnostAK100061Izgradnjanerazvrstanihcesta 2.500.000,00 3.500.000,00 4 RASHODIZANABAVUNEFINANCIJSKEIMOVINE 2.500.000,00 3.500.000,00R0011 42 0451 Rashodizanabavuproizvedenedugotrajneimovine 2.500.000,00 3.500.000,00

GLAVA00204VATROGASTVO,ZAŠTITA ISIGURNOST 107.000,00 107.000,00 Glavni program: P07 Protupožarna zaštita i sigurnost 107.000,00 107.000,00

ukunama

PozicijaBroj



ukunama

PozicijaBroj


Program:1007-Financiranjeredovnedjelatnosti 107.000,00 107.000,00 AktivnostAT100071DVDKLENOVNIK 102.000,00 107.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 102.000,00 102.000,00R0012 38 0320 Ostalirashodi 102.000,00 102.000,00

AktivnostAT100072Civilnazaštita 5.000,00 5.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 5.000,00 5.000,00R0013 38 0360 Ostalirashodi 5.000,00 5.000,00

GLAVA00205PREDŠKOLSKIODGOJ IOBRAZOVANJE 367.000,00 367.000,00 Glavni program P08 Predškolski odgoj i obrazovanje 367.000,00 367.000,00 Program:1008-Financiranjeredovnedjelatnosti 300.000,00 300.000,00 Aktivnost:AT100081Dječjivrtić»Latica« Klenovnik 300.000,00 300.000,003 RASHODIPOSLOVANJA 300.000,00 300.000,00R0014 31 0911 Rashodizazaposlene 300.000,00 300.000,00

Program:1009Javnepotrebeiznadstandarda uškolstvu 25.000,00 25.000,00 AktivnostiAT1000091Osnovnaškolagrofa JankaDraškovićaKlenovnik 25.000,00 25.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 25.000,00 25.000,00R0015 36 0912 Pomoćidaneuinozemstvoiunutaropćegproračunu 25.000,00 25.000,00

Aktivnost:AT1000092Naknadezaučenikei studentskestipendije 42.000,00 42.000,003 RASHODPOSLOVANJA 42.000,00 42.000,00R0016 36 0942 Naknadegrađanimaikućanstvimanatemelju osiguranjaidrugenaknade 42.000,00 42.000,00

GLAVA00206SOCIJALNASKRB 103.000,00 103.000,00 Glavni program: P09 Program socijalne skrbi i novčanih pomoći i naknada 41.000,00 41.000,00 Program1010Socijalnaskrbinaknade 41.000,00 41.000,00 AktivnostAT100101Subvencije 41.000,00 41.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 41.000,00 41.000,00R0017 35 0421 Subvencije 41.000,00 41.000,00

AktivnostAT100102Pomoćipojedincimaiobiteljima 62.000,00 62.000,003 RASHODIPOSLOVANJA 62.000,00 62.000,00R0018 37 1060 Naknadegrađanimaikućanstvimanatemelju osiguranjaidrugenaknade 62.000,00 62.000,00

GLAVA00207DRUŠTVENEDJELATNOSTI, SPORTIKULTURA 137.000,00 137.000,00 Glavni program: P10 Javne potrebe udruga i građana 137.000,00 137.000,00 Program1011-Financiranjeredovnedjelatnosti 137.000,00 137.000,00 Aktivnost:AT100111Donacijevjerskimzajednicama 5.000,00 5.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 5.000,00 5.000,00R0019 38 0840 Ostalirashodi 5.000,00 5.000,00

AktivnostAT1000112Donacijesportskimdruštvima 52.000,00 52.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 52.000,00 52.000,00R0020 38 0810 Ostalirashodi 52.000,00 52.000,00

Aktivnost:AT100113Donacijeostalimudrugama 39.000,00 39.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 39.000,00 39.000,00R0021 38 0861 Ostalirashodi 39.000,00 39.000,00

AktivnostAT100114Donacijeukulturi-KUD 41.000,00 41.000,00 3 RASHODIPOSLOVANJA 41.000,00 41.000,00R0022 38 0820 Ostalirashodi 41.000,00 41.000,00


Članak4.ProjekcijaProračunaOpćineKlenovnikza2017.

i 2018.godinustupanasnaguosamdanaoddanaobjaveu»SlužbenomvjesnikuVaraždinskežupanije«.


PredsjednicaOpćinskogvijećaSanda Golub, v.r.

17.Temeljemodredbičlanka16.Zakonaoproračunu

(»Narodnenovine«,broj87/08,136/12,15/15)ičlanka

22.StatutaOpćineKlenovnik(»SlužbenivjesnikVa-raždinskežupanije«,broj21/13,39/13i64/14),Općin-skovijećeOpćineKlenovnikna19.sjedniciodržanoj 4.prosinca2015.godinedonosi

P L A Nrazvojnih programa za razdoblje

od 2016. -2018. godine

U Planu razvojnih programa za razdoblje od 2016.-2018. godine, iskazani su planirani rashodi zanabavunefinancijskeimovine,teizvorifinanciranjakakoslijedi:

INVESTICIJA 2016. 2017. 2018.

SVEUKUPNO

RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 4.550.000,00 2.500.000,00 5.000.000,00

AktivnostAK10041Adaptacijagrobnekuće 0 0 1.500.000,00IZVORI FINANCIRANJA:Pomoćiizinozemstvaiodsubjekataunutaropćegproračuna 0 0 1.500.000,00

AktivnostAK100061Izgradnjanerazvrstanihcesta 2.470.000,00 2.500.000,00 3.500.000,00AktivnostAT100062Troškoviprovedbejavnognatječajainadzoraizvođenjaradova 30.000,00 0 0

IZVORI FINANCIRANJA: Poreziprireznadohodak 69.750,00 0 0Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutaropćegproračuna 2.250.000,00 0 0

Komunalnidoprinosinaknade 30.250,00 0 0

Prihodipoposebnimpropisima 150.000,00 0 0

AktivnostAK100071Učinkovitajavnarasvjeta 625.000,00 0 0AktivnostAT100072Troškoviprovedbejavnognatječajainadzorizvođenjaradova 25.000,00 0 0IZVORI FINANCIRANJA:Prenesenivišakiz2015. 400.000,00 0 0

Poreziprireznadohodak 239.000,00 0 0

Komunalnidoprinosiinaknade 11.000,00 0 0

AktivnostAK100081Nogostup-izgradnja 1.367.000,00 0 0AktivnostAT100082Troškoviprovedbejavnognatječajainadzorizvođenjaradova 33.000,00 0 0IZVORI FINANCIRANJA:Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutaropćegproračuna 1.050.000,00 0 0

Poreziprireznadohodak 339.000,00 0 0

Komunalnidoprinosiinaknade 11.000,00 0 0

Plan razvojnih programa Općine Klenovnik zarazdobljeod2016.-2018.godinesastavnijedioPro-računaOpćineKlenovnikza2016.godinuiProjekcijeza2017.-2018.godinu.


PredsjednicaOpćinskogvijećaSanda Golub, meg.educ.math.et phys., v.r.


18.Natemeljučlanka14.Zakonaoproračunu(»Na-

rodnenovine«,broj87/08,136/12i15/15)ičlanka22.StatuaOpćineKlenovnik(»SlužbenivjesnikVaraždinskežupanije«,broj21/13,39/13i16/14),OpćinskovijećeOpćineKlenovnikna19.sjedniciodržanoj4.prosinca2015.godine,donosi

O D L U K U o izvršavanju Proračuna Općine Klenovnik

za 2016. godinu

I. OPĆEODREDBE

Članak1.Ovom se Odlukom uređuje struktura prihoda i

primitaka te rashoda i izdataka Proračuna OpćineKlenovnik,njegovoizvršavanje,opsegzaduživanjaijamstva,upravljanjedugomteimovinom,pravaiobvezekorisnikaproračunskihsredstava,ovlastinačelnikauizvršavanjuProračunatedrugapitanjauizvršavanjuProračuna,uskladusaZakonomoproračunu(»Na-rodnenovine«,broj87/08,136/12i15/15)-udaljnjemtekstu:Zakonidrugimpropisima.

Članak2.ProračunsesastojiodOpćeg iPosebnogdijela,

tePlanarazvojnihprograma.OpćidioProračunasesastojiodRačunaprihodai

rashoda,RačunafinanciranjaiRaspoloživihsredstavaizprethodnihgodina.

URačunu prihoda i rashoda iskazani su prihodiposlovanja,prihodiodprodajenefinancijskeimovine,terashodiposlovanja,kaoirashodizanabavunefi-nancijskeimovine.

URačunufinanciranjaiskazujuseprimicifinanci-ranjaiizdacizafinancijskuimovinuiotplatezajmova.

Posebni dio sadrži raspored rashoda i izdatakapremaekonomskoj,organizacijskoj,programskojlo-kacijskojifunkcijskojklasifikaciji,tepoproračunskimkorisnicima.

Planrazvojnihprogramautrigodinečineplaniranirashodi vezani uz provođenje investicija i davanjekapitalnihpomoćiidonacija.

II. IZVRŠAVANJEPRORAČUNA

Članak3.SredstvaProračunaosiguravajuseproračunskim

korisnicimakojisuuPosebnomdijeluProračunaodre-đenizanositeljesredstavapopojedinimpozicijama.

NatemeljuiznosaplaniranihProračunom,korisniciizrađujufinancijskeplanovezačitavugodinu.

Korisnicismijuproračunskasredstvakoristitisamoza namjene koje su određene Proračunom i to dovisineutvrđeneunjegovuposebnomdijeluiuskladusasvojimgodišnjimfinancijskimplanovimaiprogrami-ma,apodinamiciutvrđenojmjesečnimproračunskimodobrenjima,uskladusraspoloživimsredstvima.

Zapreuzimanjeobvezekojazahtjevaplaćanjeusljedećimgodinama,korisnikmoradobitisuglasnostnačelnika.

Visinaobvezeizstavka4.ovogčlankanesmijebitivećaod20%naplaćenihvlastitihprihodakorisnikaugodinikojaprethodigodiniukojojseobvezapreuzima.

Članak4.Vlastiteprihodekojekorisniciostvareobavljanjem

osnovnedjelatnosti i ostalihdjelatnosti na tržištu ilitemeljemposebnihpropisa, istekoristezanamjeneutvrđenefinancijskimplanovima,tenemajuobavezuuplatetihsredstavauProračun.

Članak5.Korisniciproračunskihsredstavadužnisudo10.

umjesecupoprotekusvakogkvartalaJedinstvenomupravnomodjeluOpćineKlenovnikdostavljatifinan-cijskeizvještaje.

Korisniciproračunskihsredstavauobvezisuizra-ditigodišnjiobračunza tekućugodinu idostavitigaJedinstvenomupravnomodjeluOpćineKlenovnikdo15.veljačenarednegodine.

Članak6.ZaplaniranjeiizvršavanjeProračunanačelnikje

odgovoranOpćinskomvijeću.Nalogodavac i odgovorna osoba za izvršavanje

Proračunajenačelnik.ZapotrebelikvidnostiProračunakoristesesredstva

posebnimnamjenamadopotrebenjihovatrošenjauskladusnjihovimnamjenom.

Namjenskasredstava izstavka3.ovogčlankauizvršenjurashodazbogkojihsuipropisana,namiritićesenateretostalihprihodaposlovanja.

PročelnikJedinstvenogupravnogodjela,tečelnicipravnihosobakojisukorisniciProračuna,odgovornisuzaplaniranjeiizvršavanje,zakonitost,svrhovitost,učinkovitost i zaekonomično raspolaganje raspore-đenimsredstvimauProračunu.

Jedinstveniupravniodjelodgovoranjezaprikuplja-njeinaplatuprihodanaračunuProračunauskladusazakonimaipropisimadonesenimnatemeljuzakonatezaizvršavanjesvihrashodasukladnonamjenamaiiznosimautvrđenimuPosebnomdijeluProračuna.

Pravne osobe - proračunski korisnici odgovornesuzanaplatuprihodaiprimitakauokvirusvojenad-ležnosti te za izvršavanje svih rashoda u skladu sodobrenimnamjenama.

Članak7.RashodiProračunamoguseizvršavatidoiznosa

planiranih, odnosno ostvarenih u prihodnoj straniProračuna.

SvakirashodiizdatakizProračunamorasetemeljitinavjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojomsedokazujeobvezaplaćanja.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela OpćineKlenovnik,tečelnikpravneosobeproračunskogkori-snika,odnosnoosobanakojujetopravopreneseno,moraprijeisplateprovjeritiipotvrditipotpisompravnitemeljivisinuobvezekojaproizlaziizknjigovodstveneisprave.


Članak8.Sredstvazaaktivnostiiprojektekojaseizvršavaju

kaosubvencije,donacijeipomoćipojedinomkorisniku,raspoređujusezaključkomnačelnika,ukolikokrajnjikorisnikilinačinkorištenjasredstavanijeutvrđensamimProračunom,odnosnodrugiaktomOpćinskogvijeća.

Članak9.Ukolikotijekomgodinedođedoznatnijeneuskla-

đenostiplaniranihprihodai/iliprimitakairashodai/iliizdatakaProračuna,načelnikmožepoduzetimjerezauravnoteženje,uskladusaZakonom.

AkoseprimjenomprivremenihmjeraneuravnotežiProračun, njegovo uravnoteženje, odnosno preras-podjela sredstava između upravnih tijela odnosnoproračunskih korisnika, utvrdit će Općinsko vijećeizmjenamaidopunamaProračuna.

Članak10.Načelnikmožeodobritipreraspodjelusredstavaza

rashode poslovanja, nabavu nefinancijske imovine,izdatkezafinancijskuimovinuiotplatezajmovaunutarpojedinograzdjela i izmeđupojedinihrazdjela,anaprijedlogpročelnikaJedinstvenogupravnogodjela iodgovarajućedokumentacije.

NačelnikjeobvezanizvijestitiOpćinskovijećenaprvoj narednoj sjednici opreraspodjeli sredstava,anajkasnijeurokuodtrimjeseca.

Članak11.Plaćanjepredujmamogućejesamoiznimnoina

temeljuprethodnesuglasnostinačelnika.Iznimnog od stavka 1. ovog članka, moguće su

isplatepredujmado10.000,00kuna.

Članak12.Postupaknabavkeinvesticijskihdobaraiusluga

mora seobavljati u skladu sa zakonskimpropisimaopostupkunabaverobaiuslugaiustupanjuradova.

Članak13.Proračunskimkorisnicima,kojimaseuProračunu

osiguravaju sredstva za plaće, mogu se isplaćivatipremaraspoloživimukupnimfinancijskimsredstvimauProračunu.

Članak14.SlužbeniciinamještenicizaposleniuJedinstvenom

upravnomodjeluOpćineKlenovnik,materijalnapravazakorištenjegodišnjegodmora,nagradezabožićneiuskrsneblagdane,teostalamaterijalnapravanateretostalihrashodazazaposleneinateretmaterijalnimrashodamoguisplaćivatipremaraspoloživimukupnimfinancijskimsredstvimauProračunu.

Visinu materijalnih prava iz prethodnog stavkaodlukomutvrđujenačelnik.

Članak15.Financijskidijeloviposebnihprogramajavnihpo-

trebakojisedonoseuzProračun,izvršavatćesenanačiniuiznosimautvrđenimtimprogramima.

Zbog izuzetnih okolnosti i opravdanih razlogaprogramijavnihpotrebamoguseizvršavatiiuizno-simadrugačijimodplaniranih,sukladnoizmjenamaidopunamaProračunailipremaposebnomzaključkunačelnika.

Članak16.Sredstva namijenjena financiranju dobrovoljnog

vatrogastvarealiziratićeseputemDobrovoljnogva-trogasnogdruštvaKlenovnik,krozjednakemjesečnedonacije.

Članak17.Rasporedsredstavaudrugamaidrugimkorisnicima

proračunskihsredstvakojinisuobuhvaćeniposebnimprogramima Općinskog vijeća, na temelju njihovihprograma rada i financijskih planova, te zahtjevaposebnomodlukomutvrđujenačelnik.

Ukolikoudrugeidrugikorisniciproračunskihsred-stavanisudostaviliProgrameradaifinancijskeplanove,sredstvaodobrenaodlukomizprethodnogstavkaovogčlanka,moćićekoristitipodostaviprograma rada ifinancijskogplananadležnomJedinstvenomupravnomodjeluOpćineKlenovnik.

Korisniciproračunskihsredstavaizstavka1.ovogčlanka,kao ikorisnicikoji suobuhvaćeniposebnimprogramimaOpćinskogvijeća,uobvezisudostavitifinancijskaizvješćazaprethodnugodinunadležnomJedinstvenomupravnomodjeluOpćineKlenovnikdo28.veljačetekućegodine.

Korisnicimaproračunskihsredstavakojidonavede-nogrokanedostavespomenutafinancijskaizvješća,obustavit će se isplata proračunskih sredstava dodostaveizvješćadodostaveJedinstvenomupravnomodjeluOpćineKlenovnik.

Članak18.Jedinstveni upravni odjel Općine Klenovnik ima

pravonadzoranadfinancijskim,materijalnimiraču-novodstvenimposlovanjemproračunskihkorisnikatenadzakonitošćuinamjenskomuporabomproračunskihsredstava.

Proračunskikorisniciobveznisudatisvepotrebitepodatke,ispraveiizvješćakojaseodnjihzatraže.

Ako se prilikom vršenja proračunskog nadzorautvrdidasusredstvabilakorištenaprotivnozakonuiliProračunu,izvijestitićesenačelnikOpćineKlenovniki poduzeti sve dozvoljene mjere da se nadoknadetakoutrošenasredstvailićeseprivremenoobustavitiisplata sredstava na stavki s kojih su sredstva bilanenamjenskiutrošena.

Članak19.Višakprihodakoji jenastaonakrajuproračunske

godinezbogtehničkihidrugihnemogućnostiizvršenja,preuzetnihobvezailivećegprilivasredstavaodplanira-nogiraspoređenog,rasporeditćeseprilikomGodišnjegobračunaProračunaodlukomOpćinskogvijeća.

U slučaju nastanka proračunskog manjka, koddonošenjaGodišnjeg obračuna Proračuna odlukomOpćinskogvijećautvrditićesenačinnjegovogpokrića.


Članak20.Općinasemožezaduživatizakapitalnaulaganja,

uskladusaZakonomiostalimpropisima.Odluku o zaduživanjuOpćine i davanju jamstva

donosiOpćinskovijeće,uzsuglasnostipopostupkupropisanomZakonom.

Članak21.Ustanovaitrgovačkodruštvočijijeosnivač,odnosno

većinskivlasnikOpćina,možesedugoročnozadužitisamo za investiciju, te uz suglasnost načelnika, aiznos tog zaduženjauključuje seuopsegmogućegzaduženjaOpćine.

Članak22.JedinstveniupravniodjelOpćineKlenovnikpodnosi

načelnikutromjesečneizvještajeoizvršenjuProračuna.Godišnji ipolugodišnji izvještajo izvršenjuPro-

računadostavljasenačelniku iOpćinskomvijećuurokovimapropisanimZakonom.

III.ZAVRŠNAODREDBA

Članak23.OvaOdlukaobjavitćeseu»Službenomvjesniku

Varaždinskežupanije«,aprimjenjujeseod1.siječnja2016.godine



19.Natemeljučlanka101.,102.,107.i109.Zakonao

cestama(»Narodnenovine«,broj84/11,18/13,22/13,54/13,148/13i92/14),tečlanka22.StatutaOpćineKlenovnik(»SlužbenivjesnikVaraždinskežupanije«,broj 21/13, 39/13 i 16/14), Općinsko vijeće OpćineKlenovniknasvojoj19.sjedniciodržanoj4.prosinca2015.godine,donijeloje

O D L U K U o nerazvrstanim cestama u Općini Klenovnik

I. Opće odredbe

Članak1.OvomOdlukomonerazvrstanimcestamauOpćini

Klenovnik(udaljnjemtekstu:Odluka)seuređujekori-štenje,upravljanje,održavanje,građenje,rekonstruk-cija,zaštitaifinanciranjenerazvrstanihcestaidrugihnerazvrstanihjavnihpovršina,teposlovinadzoranadtimcestama.

SastavnidiooveOdlukečinipopisnerazvrstanihcestanapodručjuOpćineKlenovnik.

DopunupopisanerazvrstanihcestavršitćenačelnikOpćineKlenovnikpopotrebi.

Članak2.Nerazvrstanacestajejavnodobrouopćojuporabi

uvlasništvuOpćineKlenovnikkojaćesekaotakva,temeljem ove Odluke i Popisa nerazvrstanih cestaupisatiuzemljišneknjige.

NerazvrstanacestanemožeseotuđitiizvlasništvaOpćineKlenovniknitisenanjojmogustjecatistvar-naprava,osimpravaslužnostiipravagrađenjaradigrađenjagrađevinasukladnoodlucinačelnika,apoduvjetomdaneometajuodvijanjeprometaiodržavanjenerazvrstaneceste.

Dionerazvrstanecestenamijenjenpješacima(no-gostupisl.)možesedatiuzakupsukladnoodlukamaOpćine Klenovnik, ako se time ne ometa odvijanjeprometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanjenerazvrstaneceste.

Članak3.PojediniizraziusmisluoveOdlukeimajusljedeće

značenje:- nerazvrstana cesta-jejavnaprometnapovr-

šinakojasekoristizaprometpremabilokojojosnoviikojajepristupačnavećembrojuraznihkorisnika,anijerazvrstanaujavnucestuusmi-sluposebnogpropisaikojasekoristinanačinkojiomogućujeurednoodvijanjeprometa,neugrožava sigurnost sudionika u prometu i neoštećujecestu;

- mreža nerazvrstanih cesta-suulice,seoskii poljski putovi, te druge nerazvrstane javneprometnepovršinenakojimaseodvijapromet;

- ulica-jeizgrađenacestovnapovršinaunaseljuštonijerazvrstanaujavnucestu;

- seoski put-jeizgrađenapovršinaštoprolazikrozseloilipovezujedvailivišezaseoka,za-seokesjavnimcestamaikojanijerazvrstanaujavnucestu;

- poljski put-jepovršinaštosekoristizapristuppoljoprivrednomišumskomzemljištu ipristu-pačanjevećembrojuraznihkorisnikapobilokojojosnovi;

- cestovni objekt-jedonjistroj,kolničkakon-strukcija,most,vijadukt,podvožnjak,nadvožnjak,propust,tunel,galerija,potporni iobložnizid,nasip,pothodnikinathodnik;

- zemljišni pojas-jepojassobijustranacestepotrebanzanesmetanoodržavanješirinepremaprojektuceste,anajmanjejedenmetarračuna-jućiodcrtekojaspajakrajnjetočkepoprečnogpresjekaceste;

- druga nerazvrstana javna prometna površina -jepovršinazaprometumirovanju-parkira-lišta, pješačke staze, pješački tokovi, javnastubišta, terminali iokretištazavozila javnoggradskogprijevozaputnika,pristupnecestedoindustrijskih idrugihobjekataštosekoriste izajavniprometislično.

Članak4.Nerazvrstanucestučine:- donjiigornjistroj(trup),- cestovniobjekti(mostovi,propusti,podvožnjaci,

nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, pješački


prolazi, potpornji i obložni zidovi, pješačke ibiciklističkestaze,

- zemljište ograničenograđevinskom regulacij-skomcrtomilicestovnozemljišteizvannaseljasobijustranaceste,uširiniod1modcrtekojaspajakrajnjetočkepoprečnogpresjekaceste,

- sveprometneidrugepovršinenapripadajućemzemljištu,

- odvodnijarci,rigoli,drenažeisl.,- zatvorenisustavoborinskihvodasprometnih

površina(kanalizacija),- zračniprostoriznadkolnikauvisini7m,- prometnasignalizacija(vertikalna,horizontalna

isvjetlosna),- oprema(odbojnici,zaštitneograde,uređajiza

zaštituodbuke,detektori,satovizaparkiranje,telekomunikacijskiuređajiisl.),

II. Održavanje

Članak5.Radoviodržavanjanerazvrstanihcesta,usmislu

oveOdlukesu:- Radoviredovitogodržavanja,- RadoviizvanrednogilipojačanogodržavanjaNerazvrstanesecesteodržavajunatemeljugodiš-

njegprogramaodržavanjanerazvrstanihcestaštogadonosiOpćinskovijećenaprijedlognačelnikaOpćine.

Članak6.Radoviredovitogodržavanjanerazvrstanihcestasu:- mjestimičnipopravcikolničkogzastora,kolničke

konstrukcijeipodtla,- popravcipotpornihelemenatacestovnihobje-

kata,- popravcipješačkihibiciklističkihstaza,- zaštitapokosa,nasipa,usjekaizasjeka,- čišćenje odronjenih i drugihmaterijala s pro-

metnihpovršina,bankinai izodvodnihjarakairigola,

- popravciipročišćavanjezatvorenogsustavazaodvodoborinskihvodasprometnihpovršinaunaseljima,

- zaštitačeličnihelemenatacestovnihobjekataodkorozije,

- zamjena, obnavljane, popravljanje i pranjeprometnesignalizacijeiopreme,

- košenje travenazemljištuštopripadaulici ilidrugojnerazvrstanojjavnojpovršini,

- uklanjanje granja, grmlja i drugog raslinja izprofilaceste,

- održavanje uređenih zelenih površina na ze-mljištuštopripadauliciidrugojnerazvrstanojjavnoprometnojpovršini,

- održavanjeprohodnostiuzimskimuvjetima,- uklanjanjesnijegaileda,- drugisličniradovi.

Članak7.Radoviizvanrednogilipojačanogodržavanjane-

razvrstanihcestasu:

- obnavljanje,zamjenaiojačavanjepodtla,kol-ničke konstrukcije i kolničkog zastora većegopsega,

- sanacijaklizišta,odronaipokosa,- dogradnjapješačkihibiciklističkihstaza,- dogradnjabankinairubnjaka,- korekcijaprometno-tehničkihelemenataipro-

širenjaunutarcestovnogzemljištasasvrhompovećavanjaprotočnostiisigurnostiprometa,

- obnavljanje, proširivanje i zamjena propustarasponavećegod5m,

- većipopravcikonstruktivnihelemenatacestovnihobjekata,

- obnavljanje i zamjena objekata i uređaja zaodvodoborinskihvodasprometnihpovršinaunaseljima,

- drugisličniradovi.

Članak8.Poslove redovitog i izvanrednog održavanje, te

zaštitu i upravljanje nerazvrstanim cestama obavljapravnaosobaodnosnofizičkaosobakojojjetopovje-renosukladnoZakonuokomunalnomgospodarstvu,nakonprovođenjazakonompropisanihpostupaka,auskladusprogramomOpćineKlenovnikoodržavanjuobjekataiuređajakomunalneinfrastruktureodnosnonerazvrstanihcesta.

Nerazvrstanecestemoraju seodržavati takodaseponjimamožeodvijatisiguraninesmetanprometzakojisunamijenjene.

Radovi izvanrednog održavanja nerazvrstanihcestaobavljajusenaosnovitehničkedokumentacije.

III. Građenje, rekonstrukcija i modernizacija

Članak9.Podgradnjomnerazvrstanihcestapodrazumijevaju

seradovinaizgradnjinovihdionicacesta.Podrekonstrukcijomnerazvrstanihcesta.podra-

zumijevaju se radovi na obnavljanju i pojačavanjuistrošenihidotrajalihkolničkihzastora,ispravakzavoja,ublažavanjenagibaisl,

Članak10.Nerazvrstana cestamora se projektirati, graditi,

rekonstruirati imoderniziratiuskladuspropisimaograđenju,prostornoplanskomdokumentacijom,tenaosnovutehničkedokumentacije.

Kadasegradnjomnerazvrstanecestepredviđaigradnjakomunalnihobjekata,tehničkadokumentacijamoraobveznoobuhvatitiiobjekteiradovekojićeseizvesti na površini odnosno ispod ili iznadpovršineceste.

Članak11.Gradnjairekonstrukcijanerazvrstanihcestaobavlja

sesukladnogodišnjemprogramugrađenjaiodržavanja,sukladnoodredbamačlanka9.oveOdluke.

Općina Klenovnik može organizirati obavljanjeradovanagradnjiirekonstrukcijinerazvrstanihcestanasvompodručjuugovaranjemradovaskorisnicima


nerazvrstanihcesta(izvršenjeradovaosobnimradom,dodjelom materijala, prijevozničkim uslugama i sl.)dobrovoljnim radom građana u organizaciji Općineilinadruginačinuskladusazakonskimpropisima.

IV. Zaštita nerazvrstanih cesta

Članak12.Izvanredni prijevoz na nerazvrstanim cestama

obavljasenatemeljusuglasnostizaizvanredniprijevozkojudajeJedinstveniupravniodjelOpćineKlenovnik(dalje: JUOKlenovnik). Odobrenjemora sadržavatisveuvjeteuskladusprometno-tehničkimpropisima.

Izvanrednim prijevozom, u smislu ove Odluke,smatraseprijevozvozilimakoja,prazna ili zajednos teretom, imajumasu ili osovinski pritisak veći oddopuštenogilidimenzijevećeodpropisanih.

Način i uvjeti obavljanja izvanrednog prijevoza,obračun naknade i kontrola utvrđuju se primjenompropisasajavneceste.

Članak13.Priključakiprilaznanerazvrstanucestumorabiti

izgrađen tako da ne naruši stabilnost trupa ceste,da ne ugrožava sigurnost prometa, da ne oštećujecestu i postojeći režim odvodnje. Priključak i prilazna nerazvrstanu cestumože biti izgrađen samo uzsuglasnost JUOKlenovnik, ako za to nije potrebnagrađevinskadozvola.

Priključkeiprilazenanerazvrstanacestumorajuodržavativlasnici,posjedniciilikorisnicizemljištakojegraničisnerazvrstanomcestom,nanačinkakojetouređenoovomOdlukom.

Akovlasnici,posjedniciilikorisnicizemljištaizst.3.ovogačlankaneodržavajupriključak iliprilaznanerazvrstanucestunanačinpropisanovomOdlukom,priključakiliprilaznanerazvrstanucestupopravitićeosoba koja održava nerazvrstane ceste, a o troškuvlasnika,posjednikailikorisnika.

Članak14.Zauzimanjenerazvrstanihcestazbogradovakoji

senesmatrajuodržavanjem ili građenjemceste, teradipostavljanjareklamaipokretnihnapravaobavljaseuskladuspropisimaokomunalnomredu.

ZabranjenojeobavljatibilokakveradoveiliradnjenanerazvrstanojcestibezsuglasnostiJUOKlenovnik.

U suglasnosti za radove na nerazvrstanoj cestiutvrđujuseuvjetizaizvedburadova.PravnailifizičkaosobadužnajepisanimzahtjevomzatražitiprethodnusuglasnostOpćinezazauzimanjenerazvrstanecesteijavno-prometnepovršine,izvođenjagrađevinskihidrugihradova,odlaganjamaterijalaradigradnjeislič-no,prekopavanjenerazvrstanecesteijavnoprometnepovršineradipopravka,ugradnjekomunalnihidrugihinstalacijaiuređenja,teradipriključenjanainstalacijei uređaje, izvanredni prijevoz odnosno prekomjernoopterećivanjenerazvrstaneceste.

Za svaki zahvat na nerazvrstanoj cesti mora sepostavitiodgovarajućaprometnasignalizacijaizaštitamjestarada.

KomunalniredarizvršitićeuvidnakonzavršetkaradovaiutvrditijesuliizvedenisukladnosuglasnostizaradovekojujeizdaoJUOOpćineKlenovnik.

Članak15.Iznimnoododredbist3.t.2.oveOdlukehitnein-

tervencijeradipopravkakvarakomunalnihinstalacijaiuređajamogusezapočetibezsuglasnosti,uzdojavuJUOKlenovnik.

Pravnailifizičkaosobakojaodržavanerazvrstaneceste,uslučajuizstavka1.ovogačlankapoduzetićesvepotrebneradnjeodosiguranjaodvijanjaprometadosanacijeceste.

Komunalneinstalacijeterevizijskaoknaipoklopcekomunalnihinstalacijaugrađenihutrupnerazvrstanecestedužnisuodržavativlasniciikorisnicitihinsta-lacija,odnosnojavnopoduzećekojeihjepostaviloiučijemsuvlasništvu.

Akouslijedneodržavanjaililošegodržavanjarevi-zijskogoknapoklopcakomunalnihinstalacijanastupištetasudionicimauprometu,zanastaluštetuodgovornisuvlasnici ilikorisnici tih instalacija,odnosno javnopoduzećekojeihjepostaviloiučijemsuvlasništvu,odgovornisuvlasniciilikorisnicitihinstalacija.

Članak16.Kada je nerazvrstana cesta u takvom stanju da

nije prohodna ili nijemoguć promet pojedinih vrstavozilailiakosenanjojizvoderadovikojisenemoguobavitibezobustavljanjaprometailiakonjenostanjezbogvremenskihnepogodaidrugihrazlogaugrožavasigurnost prometa, privremeno će se zabraniti savprometnerazvrstanomcestom ilipojedinimvrstamavozilaiotomuizvijestitinadležnupolicijskuupravu.

Članak17.Ublizini križanja dviju nerazvrstanih cesta ili na

unutarnjim stranama cestovnog zavoja ne smije sesaditidrveće,grmljeilivisokepoljoprivrednekulture,postavljatinapraveilivisokepoljskekulture,postavljatinaprave,ogradeilidrugipredmetikojionemogućujupreglednostnacesti(trokutpreglednosti).

Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemlji-šta dužni su ukloniti drveće, grmlje, visoke poljskekulture,naprave,ogradeidrugepredmeteiztrokutapreglednosti.

Akovlasnik,odnosnokorisnikiliposjednikzemljišta,izstavka2.ovogačlankaneukloniraslinje,napraveiogradeiztrokutapreglednosti,učinitćetoosobakojaodržavanerazvrstanecestenateretvlasnika,odnosnokorisnikailiposjednikazemljišta.

Članak18.Radi zaštite nerazvrstanih cesta osobito je za-

branjeno:- privremenoilistalnozauzimaticestuilicestovno

zemljištebezsuglasnostiJedinstvenogupravnogodjelaOpćineKlenovnik,

- izvoditibilokakveradovekojiseneobavljajuradiodržavanja,rekonstrukcije,izgradnjeilizaštiteceste,bezsuglasnostiJUOOpćineKlenovnik,

- uklanjati, premještati, zaklanjati ili oštećivatiprometneznakovenanerazvrstanimcestama,

- dovoditinacestovnozemljišteoborinskevode,otpadnevodeilidrugetekućine-osimoborinskihvodakojesemogudovoditiucestovnikanal,

- vućipocestitrupce,granjeilidrugepredmetekojimaseoštećujecesta,


- izlijevatinacestumotornouljeidrugemasnetvari,

- nanositinacestublato,- dolazitiilisilazitiscesteizvanizgrađenogprilaza

nanerazvrstanucestu,- vozitigrađevinskestrojevesametalnimgusje-

nicama,- puštatistokuiliperadnacestu,kosinenasipa

iusjekauzcestu,- palititravu,korov,građuilidrugimaterijaluza-

štitnompojasunerazvrstanecesteiliunjegovojneposrednojblizini,

- neovlaštenopostavljatizapreke,odnosnopriječitiodvijanjeprometananerazvrstanojcesti,

- graditiobjekteunutarzaštitnogpojasaneraz-vrstaneceste,

- izvoditiradovenazaštitnompojasuilizgrada-maporedcestekojibimoglioštećivaticestuiliugrozitisigurnostprometa,

- parkirativoziloizvanzatoodređenihpovršina,- svakodrugointerveniranjeupovršinunerazvr-

staneceste.Akonetkoradnjamazabranjenimstavkom1.ovoga

člankaučini bilo kakvu štetunanerazvrstanoj cestidužanjeistusaniratiovlastitomtrošku,aukolikotoodbije učiniti komunalni redar će rješenjem utvrditirokoveinačinsanacije.

Akopočiniteljštetenepostupiporješenjuizstavka2.sanacijunerazvrstanecesteizvršitićepodrugomizvršitelju,anateretpočiniteljaštete.

Počiniteljštetedužanjepodmirititroškovesanacijenerazvrstanecesteuroku15danaoddanaispostaveračuna.

Članak19.Vlasnici,odnosnokorisniciiliposjednicizemljišta

kojagraničesnerazvrstanimcestamadužnisučistitiiodržavatiodvodnekanaleipješačkestazepokrajze-mljišta,teprilazesnerazvrstanihcestanatozemljište.

Vlasnici, odnosnokorisnici zemljištauznerazvr-stanecestedužnisutakođeruklanjatinanosezemljeišljunkasnerazvrstaneceste,uređivati,održavatiipopotrebiuklanjatiživice,grmlje,drvećeidrugoraslinjekojeonemogućavapreglednost,prozračivanjeisušenjeceste,kosititravuiuređivati,održavatiičistitizeleneipješačkepovršineuznerazvrstaneceste.

Ako vlasnici odnosno korisnici ne postupaju iskladusastavcima1. i 2.ovogačlanka, komunalniredarće rješenjemnarediti izvršenjeobveze,aakonepostupeporješenjuistoćebitiizvršenonatrošakvlasnikaodnosnokorisnikazemljišta.

Članak20.Nerazvrstanimcestamakojeseunaravinekoriste

kaojavne,aposebicenadrugimnerazvrstanimjavnoprometnimpovršinama,možeseukinutisvojstvodobrauopćojuporabiodnosnojavnogdobraakoprostornimplanomOpćineKlenovniknisupredviđenezaprometnunamjenu,odnosnoakosestvarnonekoristekaojavnoprometnepovršine,tenjimaOpćinaKlenovnikmožeraspolagati sukladno Zakonu o vlasništvu i drugimstvarnimpravima.

OdlukuoukidanjusvojstvadobrauopćojuporabiodnosnojavnogdobradonosiOpćinskovijećeOpćineKlenovnik.Općinajedužnaputemnadležnihtijelapo-kretatiivoditiupravneisudskepostupkeradipravnezaštitenerazvrstanihcesta,sprječavanjasamovlasnogzauzećacestovnogzemljišta,ustrojavanjaevidencijeigospodarenjacestamakaojavnimdobrom.Evidencijuonerazvrstanimcestama,zemljišnompojasu,prometnojsignalizacijiiopremivodiseuJUOOpćineKlenovnik.

V. Financiranje

Članak21.Sredstvazafinanciranjeodržavanja,rekonstrukcije,

građenjaizaštitenerazvrstanihcestaosiguravajuseiz:1.komunalnogdoprinosa,2.komunalnenaknade,3.proračunaOpćineKlenovnik,4. naknade za osnivanje prava služnosti, prava

građenjaipravazakupa,5.drugihsredstavaiizvora.

Rasporedikorištenjesredstavazaizvođenjerado-vananerazvrstaniincestamautvrđujeseprogramomodržavanjakomunalneinfrastruktureiopsegaradovaodržavanjauređenoggrađevinskogzemljištaOpćineKlenovnik, programom gradnje objekata i uređajakomunalneinfrastruktureOpćineKlenovnik,tedrugimaktimaOpćineKlenovnikdonesenimnatemeljuzakonaidrugihpropisa.

VI. Nadzor

Članak22.Nadzor nad provedbom odredaba ove Odluke

provodikomunalniredaruokvirusvogdjelokrugasu-kladnoZakonuokomunalnomgospodarstvu,Zakonuocestama,PrekršajnomzakonuiovojOdluci.

Komunalniredarovlaštenjeidužanpregledati:1.nerazvrstanucestusastajalištagrađevinskei

prometneispravnostiisigurnostiprometa,2.radoveodržavanjanerazvrstanihcesta,3.radovekojiseobavljajuuznerazvrstaneceste,4.radove na nerazvrstanim cestama koji se ne

smatraju radovima održavanja (ugradnja ko-munalnihinstalacijaitrupceste),

5.tehničku dokumentaciju (projekte) za rekon-strukcijuiizgradnjunerazvrstanihcesta,

6.obavljanjeposlovazaštiteičuvanjanerazvrstanihcesta,usuradnjiskomunalnimredarom,

7.prestanak iuklanjanjedrugogaometanjaslo-bodnogkorištenjanerazvrstaneceste.

Komunalniredarovlaštenjeidužannarediti:1.uklanjanjeuočenihnedostatakananerazvrstanim

cestamazbogkojihjeugroženailibimoglabitiugroženasigurnostprometailistabilnostceste;

2.uklanjanjeuočenihnedostatakanacestovnimobjektimazbogkojihjeugroženastabilnostilivijektrajanjaobjekta,


3.privremenuobustavuradovaštoseizvodesu-protnoodredbamaoveOdluke,suprotnouvjetimaizsuglasnostizaradovenanerazvrstanojcesti,tesuprotnotehničkimpropisima,standardimainormativimaspodručjacestovneinfrastrukture,

4.privremenu zabranu prometa kada ustanovidaseponerazvrstanojcestinemožeodvijatiprometzakojijenamijenjena,

5.uklanjanjezaprekaidrugihpredmetakojione-mogućavajuodvijanjeprometaponerazvrstanoicesti,

6.vraćanjezauzetogdijelanerazvrstanecesteuprijašnjestanje,

7.prestanak iuklanjanjedrugogaometanjaslo-bodnogkorištenjanerazvrstaneceste.

Komunalniredarmožeusmenonareditiuklanjanjestanjakojaizazivajuneposrednuopasnostzaživotizdravljeljudiiimovine.

Članak23.Akopočiniteljnepostupiporješenjukomunalnog

redara,uklanjanjeilidrugepotrebneradnjeprovestićekomunalniredarputemtrećeosobe,otroškupočinitelja.

Članak24.Pravneifizičkeosobekojesupodvrgnutenadzoru,

dužnesunazahtjevkomunalnogredarauzadanomrokudostavitipodatkeidokumentacijukojajepotrebnazaobavljanjenadzora.

Članak25.Štetu učinjenu na nerazvrstanoj cesti počinitelj

jedužannadoknaditisukladnoodredbamaZakonaoobveznimodnosimaoodgovornostizaštetu.

Ukolikopočiniteljšteteneplatinaknaduzaučinjenuštetuprovestćesesudskipostupakzanaknaduštete.

NačelnikOpćinemožeodlučitidasezbogneznatneprocijenjene štete, ili kada se šteta ili počinitelj nemože sa sigurnošću utvrditi, ili šteta ne premašujeiznosod1.000,00kuna,neprovodisudskipostupak.

VII. Prekršajne odredbe

Članak26.Novčanom kaznom, u iznosu od 1.000,00 kuna

do 3.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj pravnaosobaako:

1.postupaprotivnočlanku13.oveOdluke,2.postupaprotivnočlanku14.oveOdluke,3.postupaprotivnočlanku17.oveOdluke,4.postupaprotivnočlanku18.oveOdluke,5.postupaprotivnočlanku19.oveOdluke.Novčanomkaznomuiznosuod300,00do1.000,00

kunakaznitćeseodgovornaosobaupravnojosobizaprekršajizstavka1.ovogačlanka.

Novčanom kaznomu iznosu od 500,00 kuna do2.000,00kunakaznit ćesezaprekršaj iz stavka1.ovogačlankafizičkaosobaobrtnikiosobakojaobav-ljadrugusamostalnudjelatnostkojijepočinilauveziobavljanjanjezinaobrtailidrugesamostalnedjelatnosti.

Novčanom kaznomu iznosu od 300,00 kuna do1.000,00kunakaznitćesefizičkaosobazaprekršajizstavka1.ovogačlanka.

Članak27.Novčanomkaznomuiznosuod1.000,00kunado

4.000,00kunakaznitćesezaprekršajpravnaosobakoja ne izvrši izvršno rješenje komunalnog redaradonesenonatemeljuzakonaioveOdluke.

Novčanomkaznomuiznosuod1.500,00do3.000,00kunakaznitćesezaprekršajizstavka1.ovogačlan-ka fizičkaosobaobrtnik i osoba koja obavlja drugusamostalnudjelatnostkojijepočinilauveziobavljanjanjezinaobrtailidrugesamostalnedjelatnosti.

Novčanom kaznomu iznosu od 500,00 kuna do1.000,00kunakaznitćesefizičkaosobazaprekršajizstavka1.ovogčlanka.

Članak28.Novčanomkaznomuiznosuod2.000,00do4.000,00

kunakaznitćesezaprekršajpravnaosobakojapo-stupasuprotnočlanku24.oveOdluke.

Novčanomkaznomuiznosuod1.000,00do2.000,00kunakaznitćesezaprekršajizstavka1.ovogačlan-ka fizičkaosobaobrtnik i osoba koja obavlja drugusamostalnudjelatnostkojijepočinilauveziobavljanjanjezinaobrtailidrugesamostalnedjelatnosti.

Novčanomkaznomuiznosuod500,00do1.000,00kunakaznitćesefizičkaosobazaprekršajizstavka1.ovogačlanka.

Članak29.Zaprekršajepropisaneodredbomčlanka24.,26.i

28.,komunalniredarovlaštenjeakoutvrdipostojanjezakonompropisanihuvjetazaizdavanjeprekršajnognaloga naplatiti kaznu u visini od 200,00 kuna odpočiniteljaprekršajaodmah,bezprekršajnognalogauzizdavanjepotvrde.

Akopočiniteljprekršajanepristaneplatitinovčanukaznunamjestupočinjenjaprekršaja,izdatićemuseprekršajninalog,suputomdanovčanukaznumoraplatitiurokuod8danaoddanaprimitkaprekršajnognaloga.

Članak30.OvomOdlukomstavljasevansnageOdlukaomreži

nerazvrstanih cesta na području Općine Klenovnikusvojena na 34. sjednici Općinskog vijeća OpćineKlenovnikodržanoj04.06.1996.godine.

VIII. Prijelazne i završne odredbe

Članak31.OvaOdlukastupanasnagu8(osmog)danaoddana





20.Na temelju članka 41. stavka 5. Zakona o fi-

nanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe(»Narodnenovine«,broj24/11,61/11,27/13i2/14),te članka 22. Statuta Općine Klenovnik (»Službenivjesnik Varaždinske županije«, broj 21/13, 39/13 i16/14),OpćinskovijećeOpćineKlenovnik,naprijedlogDržavnogizbornogpovjerenstvaRepublikeHrvatske,nasvojoj19.sjedniciodržanojdana4.prosinca2015.godine,donosi

O D L U K U o obustavi isplate sredstava za redovito

godišnje financiranje iz Proračuna Općine Klenovnik vijećnika izabranog s liste grupe birača Općinskog vijeća Općine Klenovnik

u 2015. godini

Članak1.OvomOdlukomutvrdujeseobustavaisplatesred-

stvaizProračunaOpćineKlenovnikza2015.godinu(»SlužbenivjesnikVaraždinskežupanije«,broj66/14)za redovitogodišnje financiranjevijećnikaStjepanaGolub,Dubravec116,Klenovnik,OIB:20800901774,izabranogslistegrupebiračaOpćinskogvijećaOp-ćineKlenovnik.

Članak2.Obustava isplate sredstavaza redovitogodišnje

financiranje vijećnika iz članka 1. ove Odluke iza-branogslistegrupebiračaOpćinskogvijećaOpćineKlenovnikutvrđujesenaosnovičlanka41.stavka3.Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izbornepromidžbe s obzirom da je provedbom nadzora odstraneDržavnogizbornogpovjerenstvautvrđenodaimenovani vijećnik nije na svojojweb-stranici javnoobjavioobavijestutrajanjuod30danaspodacimaodonacijamaprimljenimtijekomgodine,odnosnooba-vijestdautomrazdobljunemaprimljenihdonacijado15.srpnja2015.godinezatekućugodinu,asukladnoobvezipropisanojčlankom26.Zakonaofinanciranjupolitičkihaktivnostiiizbornepromidžbe.

Članak3.Obustava isplate sredstavaza redovitogodišnje

financiranjevijećnikaizčlanka1.oveOdlukeizabranogslistegrupebiračaOpćinskogvijećaOpćineKlenovniktraje do objave podataka o primljenim donacijamatijekomgodine,odnosnoobavijestdautomrazdobljunemaprimljenihdonacijasukladnočlanku26.Zakonaofinanciranjupolitičkihaktivnostiiizbornepromidžbe.

Članak4.Vijećnikizčlanka1.oveOdlukeizabranslistegrupe

biračaOpćinskogvijećaOpćineKlenovnikdužan jedostavitiobavijestOpćinskomvijećuOpćineKlenovnikoadresiwebstranicenakojojjeobjavljenaobavijestspodacimaoprimljenimdonacijamatijekomgodine,odnosnoobavijestdautomrazdobljunemaprimlje-nihdonacijaradimogućnostidostaveistihpodatakaDržavnom izbornom povjerenstvu sukladno obvezi

utvrđenojstavkom6.članka26.Zakonaofinanciranjupolitičkihaktivnostiiizbornepromidžbe.

Članak5.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja

i važi do ispunjenja obveze od strane imenovanogvijećnikasukladnočlanku26.Zakonaofinanciranjupolitičkihaktivnostiiizbornepromidžbe,aobjavitćeseu»SlužbenomvjesnikuVaraždinskežupanije«.



21.Natemeljučlanka13.stavka1.Zakonaozaštiti

odpožara(»Narodnenovine«,broj92/10),članka19.stavka1.podstavka11.ičlanka35.točke2.Zakonaolokalnojipodručnoj(regionalnoj)samoupravi(»Narodnenovine«,broj33/01,60/01,109/07,125/08 i38/09),te članka 22. Statuta Općine Klenovnik (»Službenivjesnik Varaždinske županije«, broj 21/13, 39/13 i16/14),OpćinskovijećeOpćineKlenovniknasvojoj19.sjedniciodržanoj4.prosinca2015.godine,donijeloje

O D L U K U o donošenju Plana zaštite od požara

za Općinu Klenovnik

Članak1.NatemeljuProcjeneugroženostiodpožarazaOpćinu

Klenovnik,donosisePlanzaštiteodpožara(revizija)zaOpćinuKlenovnik,kojegjeizradilaovlaštenatvrtkaVIZORd.o.o.izVaraždina,rujan2015.godine.

Članak2.Planzaštiteodpožarasačinjen jeu2 (dva)pri-

mjerkatesadržitekstualniigrafičkidio.Dokumentizstavka1.ovogčlanka,ovjerenpečatom

OpćinskogvijećaipotpisompredsjedniceOpćinskogvijeća,sastavnijediooveOdluke.

IzvorniksečuvauJedinstvenomupravnomodjeluOpćineKlenovnik

Članak3.Odlukastupanasnagu8(osmog)danaoddana





22.Natemeljučlanka28.Zakonaokomunalnomgos-

podarstvu(»Narodnenovine«,broj26/03-pročišćenitekst,82/04,110/04-Uredba,178/04,38/09i24/09)ičlanka22.StatutaOpćineKlenovnik(»Službenivje-snikVaraždinskežupanije«,broj21/13,39/1316/14),Općinsko vijeće Općine Klenovnik na 19. sjedniciodržanoj4.prosinca2015.godine,donosi

P R O G R A M održavanja komunalne infrastrukture u Općini Klenovnik za 2016. godinu

Članak1.OvimProgramomutvrđujeseopisiopsegposlova

održavanja komunalne infrastrukture za komunalnedjelatnostikojesefinancirajuizsredstavakomunalnenaknade,grobnenaknade iprihodaodporeza ipri-rezaOpćineKlenovnikza2016.godinusprocjenompojedinihtroškovapodjelatnostimaiiskazfinancijskihsredstavapotrebnihzaostvarenjeProgramasnazna-komfinanciranja.

Članak2.Sredstva za ostvarivanje Programa održavanje

komunalne infrastruktureza2016.godinuplaniranasuuiznosuod455.000,00kuna,aosiguratićeseizslijedećihizvora:

- Komunalnanaknada 150.000,00kn(653)- Godišnjagrobnanaknada70.000,00kn(653)- Poreziprirezna

dohodak 235.000,00kn(611)

Članak3.Troškovi održavanja komunalne infrastrukture:

- Čišćenje i održavanje javnih površina 5.000,00 kn

Čišćenje i održavanje javnih površina obuhvaćaopsegposlova:košnjajavnihzelenihpovršina.

- Održavanje nerazvrstanih cesta 160.000,00 kn

Održavanjenerazvrstanihcestaobuhvaćaslijedećiopseg radova: održavanje, ravnanje i nasipavanjecesta kamenom ili sličnim vrstama materijala, odr-žavanje odvodnih kanala i pripadajućih bankina uznerazvrstaneceste.

- Zimsko održavanje nerazvrstanih cesta 50.000,00 kn

Zimskoodržavanjenerazvrstanihcestaobuhvaćaslijedećiopsegradova:uklanjanjesnijegailedačišće-njemiposipavanjemuzimskimuvjetima.

- Javna rasvjeta 175.000,00 knJavnarasvjetaobuhvaćaslijedećiopsegradova:

podmirivanje troškova električne energije i tekućeodržavanjerasvjetnihtijela.

- Održavanje groblja 70.000,00 knOdržavanjegrobljaobuhvaćaslijedećiopseg ra-

dova:održavanjeiuređenjegrobnekuće,održavanjezelenih površina na groblju, odvoz smeća i ostaletroškovevezaneuzobavljanjekomunalnedjelatnostiodržavanjagroblja.

Članak4.OvajProgramodržavanjakomunalneinfrastruktu-

reuOpćiniKlenovniku2016.godiniobjavitćeseu»SlužbenomvjesnikuVaraždinskežupanije«.



23.Natemeljučlanka30.stavak4.Zakonaokomu-

nalnomgospodarstvu(»Narodnenovine«,broj26/03- pročišćeni tekst, 82/01, 110/04 - Uredba, 178/04,38/09i79/09)ičlanka22.StatutaOpćineKlenovnik(»SlužbenivjesnikVaraždinskežupanije«,broj21/13,39/13,16/14),OpćinskovijećeOpćineKlenovnikna19.sjedniciodržanoj4.prosinca2015.godine,donosi

P R O G R A Mgradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture u Općini Klenovnik za 2016. godinu

I. OPĆEODREDBE

Članak1.OvimProgramomodređujesegradnjaobjekatai

uređajakomunalneinfrastrukturenapodručjuOpćineKlenovnikza2016.godinuza:

• Izgradnjanerazvrstanihcesta• Učinkovitajavnarasvjeta• Izgradnjanogostupaiodvodnjeoborinskihvoda

-istok

II. IZGRADNJANERAZVRSTANIHCESTA

A) Izgradnja nerazvrstanih cesta na području Općine Klenovnik

Vrijednostprojekta: 2.500.000,00kunaIzvorifinanciranja:- 2.250.000,00kn-Fondzaruralnirazvoj(638)- 69.750,00kn-poreziprireznadohodak(611)- 30.250,00kn-komunalnidoprinosiinaknade

(653)


- 150.000,00kn-prihodipoposebnimpropisima (sufinanciranjegrađana)(652)

Rokizgradnje:31.12.2016.

III.JAVNA RASVJETA NA PODRUČJU OPĆINE KLENOVNIK

Vrijednostprojekta: 650.000,00kunaIzvorifinanciranja:- 400.000,00kn-prenesenivišakiz2015.godine- 239.000,00kn-poreziprireznadohodak(611)- 11.000,00kn-komunalnidoprinosiinaknade

(653)

IV.IZGRADNJANOGOSTUPAIODVODNJA OBORINSKIHVODA-ISTOK

Vrijednostprojekta: 1.400.000,00kunaIzvorifinanciranja:- 1.050.000,00kn-pomoćiodizvanproračunskih

korisnika(634)- 339.000,00kn-poreziprireznadohodak(611)- 11.000,00kn-komunalnidoprinosiinaknade

(653)Rokizgradnje:31.12.2016.

Članak2.OvajProgramobjavitćeseu»Službenomvjesniku

Varaždinskežupanije«.



24.Na temelju članka 22.StatutaOpćineKlenovnik

(»SlužbenivjesnikVaraždinskežupanije«,broj21/13,39/13i16/14),OpćinskovijećeOpćineKlenovnikna19.sjedniciodržanoj4.prosinca2015.godine,donosi

P R O G R A Mjavnih potreba u društvenim djelatnostima

Općine Klenovnik u 2016. godini

Članak1.Program javnih potreba u društvenim djelatno-

stimaOpćine Klenovnik za 2016. godinu temelji senapravimaiobvezamautvrđenimzakonomidrugimpropisimateodlukamaOpćinskogvijećaOpćineKle-novnik,afinanciraseizProračunaOpćineKlenovnikza2016.godinu.

Članak2.PROGRAM - PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I SIGURNOST • Dobrovoljnovatrogasno

društvoKlenovnik 272.000,00kn (R0069/381)

• Civilnazaštita 5.000,00kn (R0070/381)

UKUPNO: 277.000,00 kn

Izvorifinanciranja:- Poreziprireznadohodak-277.000,00kn

Članak3.PROGRAM - PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE• Proračunskikorisnik-Dječji

vrtić»Latica«Klenovnik 300.000,00kn (R0071/311, R0072/313)

Članak4.PROGRAM - JAVNE POTREBE IZNAD STANDARDA U ŠKOLSTVU• Osnovnaškolagrofa

JankaDraškovićaKlenovnik 30.000,00kn (R0073,R0074,

R0075/363)• Stipendijezaučenike

istudente 40.000,00kn (R0076,R0077/372)

UKUPNO: 370.000,00 kn

Izvorifinanciranja:- Poreziprireznadohodak-370.000,00kn(61)

Članak4.PROGRAM - SOCIJALNE SKRB I NAKNADA• Subvencije 16.000,00kn

(R0078,R0079/352)• Pomoćiobiteljima

ipojedincima 62.000,00kn (R0080,R0081,R0082, R0083/372)

UKUPNO: 78.000,00 kn

Izvorifinanciranja:- Poreziprirez

nadohodak -63.000,00kn(61)- Tekućepomoći

izžupanijskogproračuna 15.000,00kn(63)


Članak5.PROGRAM - JAVNE POTREBE UDRUGA I GRAĐANA

• Tekućedonacije vjerskimzajednicama 7.000,00kn (R0084/381)

• Tekućedonacije- KarateklubKlenovnik 28.000,00kn (R0085/381)

• Tekućedonacije-DŠR 2.000,00kn (R0083/381)

• Tekućedonacije- Crvenikriž 12.000,00kn (R0087/381)

• Tekućedonacije- Udrugaumirovljenika 7.000,00kn (R0088/381)

• Tekućedonacije-Udruga mladih 4.000,00kn (R0089/381)

• Tekućedonacije-Udruga šumovlasnika 2.000,00kn (R0090/381)

• Tekućedonacije-Lovačko društvokunaKlenovnik 4.000,00kn (R0091/381)

• Tekućedonacije-ostali 8.000,00kn (R0092/381)

• Tekućedonacije-KUD Klenovnik 45.000,00kn (R0093/381)

UKUPNO: 119.000,00 kn

Izvorifinanciranja:- Poreziprireznadohodak-119.000,00kn(61)

Članak6.OvajProgramjavnihpotrebaudruštvenimdjelat-

nostimaOpćineKlenovniku2016.godiniobjavitćeseu»SlužbenomvjesnikuVaraždinskežupanije«.



»Službeni vjesnik Varaždinske županije«,službenoglasiloŽupanije,gradovaiopćinaVaraždinske županije. Izdaje: Varaždinska županija, 42000 Varaždin, Franjevački trg 7. Telefon (042) 390-562. Glavna i odgovorna urednica: pročelnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i opće poslove mr.sc.LjubicaKrižan.Tehničkiuređuje,pripremaitiska:GLASILAd.o.o.,44250Petrinja,D.Careka2/1, tel: (044) 815-138 i fax: (044) 815-498, www.glasila.hr, e-mail: [email protected]. Pretplata za 2015.godinuiznosi200,00kn+PDV.Svibrojevi»SlužbenogvjesnikaVaraždinskežupanije«objavljenisuina Internetu:www.glasila.hr.

opĆina cestica - microsoft · 2018. 2. 21. · s a d r Ž a j opĆina cestica akti opĆinskog...

Documents