općina za ugodan život i kvalitetno poslovanje -...

Dokument 1

Općina za ugodan život

i kvalitetno poslovanje

Prijedlog strateškog razvojnog programa

Općine Matulji za razdoblje

od 2016. do 2020. za javnu raspravu

- Analiza stanja –

NARUČITELJ:

IZRAĐIVAČ:

RADNI TIM:

Rijeka, 2016.

OPĆINA MATULJI

Općinski načelnik Mario Ćiković

EKONOMSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U RIJECI

Dr. sc. Danijela Sokolić, voditeljica projekta

Dr. sc. Igor Cvečić

Hrvoje Katunar

Jana Katunar

Vinko Zaninović

Petra Adelajda Mirković

OPĆINA MATULJI

Mario Ćiković, Općinski načelnik

Eni Šebalj, Zamjenica općinskog načelnika

Vedran Kinkela, Zamjenik općinskog načelnika

Astra Gašparini, Viša savjetnica za gospodarstvo i potporu razvojnim

projektima, koordinatorica projekta

Biserka Gadžo, Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Matulji

Ronald Puharić, Rukovoditelj odsjeka za komunalni sustav

Helena Stanić, Rukovoditeljica odsjeka za proračun i financije

Smiljana Veselinović, Referentica za prostorno uređenje

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE MATULJI ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2020.

Dokument 1: Analiza stanja u Općini Matulji

Sadržaj

1. Uvod ....................................................................................................................................... 5

2. Opći podaci i zadaci Općine ................................................................................................... 8

2.1. Osnivanje Općine ........................................................................................................... 8

2.2. Ustrojstvo, tijela i nadležnosti ........................................................................................ 9

3. Analiza trenutnog stanja i položaja Općine u okruženju......................................................14

3.1. Položaj i zemljopisne značajke .....................................................................................14

3.2. Prirodna obilježja .........................................................................................................16

3.2.1. Klima i reljef..........................................................................................................16

3.2.2. Zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša .............................................................17

3.3. Kulturno – povijesna baština ........................................................................................17

3.4. Stanovništvo .................................................................................................................22

3.5. Uređenje naselja i stanovanje kroz prostorno i urbanističko planiranje .....................41

3.6. Prometna infrastruktura ..............................................................................................48

3.6.1. Cestovni promet ...................................................................................................49

3.6.2. Željeznički promet ................................................................................................51

3.7. Komunalno gospodarstvo i energetika ........................................................................53

3.7.1. Vodoopskrbna mreža i sustav odvodnje ..............................................................53

3.7.2. Održavanje komunalne infrastrukture .................................................................56

3.7.3. Širokopojasna mreža ............................................................................................57

3.7.4. Gospodarenje otpadom .......................................................................................58

3.7.5. Upravljanje imovinom ..........................................................................................59

3.7.6. Vatrogastvo ..........................................................................................................60

3.7.7. Energetski sustav ..................................................................................................61

3.7.8. Zaštita okoliša .......................................................................................................63

3.7.9. Ostale usluge koje doprinose kvaliteti života stanovnika Općine ........................64

3.8. Gospodarska aktivnost i poduzetnički impuls ..............................................................66

3.8.1. Opći podaci o gospodarstvu na području Općine Matulji ....................................66

3.8.2. Analiza gospodarske aktivnosti u neposrednom okruženju ................................66

3.8.3. Nezaposlenost u Primorsko – goranskoj županiji i Općini Matulji .......................69

3.8.4. Indeks razvijenosti u Primorsko – goranskoj županiji i Općini Matulji .................73

3.8.5. Poduzetništvo .......................................................................................................75

3.8.6. Poduzetničke zone ...............................................................................................82

3.9. Turizam .........................................................................................................................87

3.10. Poljoprivreda ................................................................................................................93

3.11. Društvene djelatnosti ...................................................................................................97

3.11.1. Briga o djeci, odgoj i obrazovanje .......................................................................97

3.11.2. Kultura ...............................................................................................................109

3.11.3. Sport i rekreacija ...............................................................................................113

3.11.4. Zdravstvena djelatnost ......................................................................................117

3.11.5. Socijalna skrb .....................................................................................................120

3.12. Prikaz strukture proračuna ........................................................................................130

3.13. Realizirani projekti u Općini Matulji u razdoblju od 2010. do 2015. godine ..............132

4. Identifikacija ključnih izazova i razvojnih potencijala ........................................................135

4.1. SWOT analiza..............................................................................................................135

4.2. Analiza strateških dokumenata ..................................................................................137

5. Sažetak analize, ocjena stanja i područja za razvoj ............................................................140

Popis tablica ...........................................................................................................................148

Popis grafikona .......................................................................................................................149

Popis shema ...........................................................................................................................151

Popis prikaza ..........................................................................................................................151

Prilozi ……………………………………………………………………………………………………………………………..152

1.1.1.1. Uvod Uvod Uvod Uvod

Cilj Strateškog razvojnog programa Općine Matulji za razdoblje od 2016. do 2020. je pridonijeti

gospodarskom i društvenom razvoju Općine, u skladu s načelima održivog razvoja te

stvaranjem uvjeta koji će poduzetnicima omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju

razvojnog potencijala, a stanovnicima osiguravati visok životni standard.

Misija, strateški razvojni okvir i akcijski plan provedbe razvojnih i potpornih projekata Općine

Matulji izrađuju se s ciljem proaktivnog upravljanja razvojem Općine, povećanja životnog

standarda njenih stanovnika i lakšeg kandidiranja projekata na fondove EU i ostale dostupne

izvore financiranja. Na društveni razvoj i blagostanje stanovnika moguće je utjecati poticanjem,

strukturiranjem i postizanjem održivog razvoja na području cijele Općine, uz uvažavanje

mogućnosti i kompleksnosti različitih situacija, primjenu primjerenih postupaka i instrumenata,

a s ciljem postizanja gospodarskog razvoja, razvoja institucija civilnog društva i zaštite okoliša.

Za potrebe izrade strateškog razvojnog programa Općine Matulji predviđeno je i održano

sedam tematskih radnih skupina. Tematske radne skupine bile su vezane uz razvoj društvenih

djelatnosti, turizma, poljoprivrede i ruralnog razvoja, javne uprave i infrastrukture te

poduzetništva i ostalih gospodarskih aktivnosti, a popis sudionika dan je u nastavku.

Strateški razvojni program Općine Matulji za razdoblje od 2016. do 2020. godine razvijat će se

u dvije faze. Rezultat prve faze izrade strateškog razvojnog programa Općine je ovaj dokument

pod nazivom Analiza stanja u Općini Matulji. U drugoj fazi izrade bit će definirana vizija i misija

Općine, strateški ciljevi, prioriteti i mjere za njihovu realizaciju. Rezultat druge faze razvojnog

procesa strateškog okvira je dokument naziva „Strateški razvojni program Općine Matulji za

razdoblje od 2016. do 2020.“

Izrada Strateškog razvojnog programa Općine Matulji uključivala je dionike koji žive i rade na

području Općine Matulji kroz tematske radne skupine tijekom kojih su se identificirale ključne

karakteristike Općine, kao i prepoznavala područja za daljni razvoj.

Radne skupine su podijeljene na 5 tematskih područja:

1. Društvene djelatnosti (3 radne skupine)

a. Odgoj i obrazovanje

b. Kultura i sport

c. Zdravstvena djelatnost i socijalna skrb

2. Turizam, poljoprivreda i ruralni razvoj

3. Infrastruktura

4. Poduzetništvo i gospodarski razvoj

5. Ljudski potencijali Općine Matulji

Sudionici na izradi Strateškog razvojnog programa Općine Matulji 2016. Sudionici na izradi Strateškog razvojnog programa Općine Matulji 2016. Sudionici na izradi Strateškog razvojnog programa Općine Matulji 2016. Sudionici na izradi Strateškog razvojnog programa Općine Matulji 2016. ---- 2020.2020.2020.2020.

TEMATSKA

RADNA

SKUPINA:

Rijeka, 2016.

TURIZAM, POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ Alen Kinkela, MO Zvoneća, Udruga Jarbola

Karmen Karlić, Savjetodavna služba

Angela Cvjetković, LAG Terra Liburna

Thierry Randisi, Regionalna veletržnica Rijeka – Matulji d.d.

Robert Kos, OPG Kos, Pčelarska udruga Učka

Edi Baćić, OPG Baćić

Miljenko Host, Udruga Belica

Marijana Kalčić, Turistička zajednica Matulji

Željka Surina, Pansion Surina Rupa

Filip Kovačić, Privatni iznajmljivač

Dražen Načinović, Trgovački obrt D&L

Nataša Načinović, Trgovački obrt D&L

TEMATSKA

RADNA

SKUPINA:

TEMATSKA

RADNA

SKUPINA:

INFRASTRUKTURA

Raul Janjetić, HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroprimorje Rijeka, Pogon Opatija Ervino Mrak, Komunalac d.o.o. / Liburnijske vode d.o.o. Goran Ilkoski, HŽ Infrastruktura d.o.o., Razvoj i investicijsko planiranje Sanja Deranja Gomilac, Hrvatske ceste d.o.o., Poslovna jedinica Rijeka Georg Žeželić, Županijska uprava za ceste PGŽ Krešimir Delić, Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Buzet, Šumarija Opatija-Matulji Marijan Koprivnjak, Energo d.o.o., Služba razvoja Ljiljana Ješić, BINA Istra d.d. Damir Medved, E - Županija (Ericsson Nikola Tesla)

DRUŠTVENE DJELATNOSTI Jelena Stepić, Dječji vrtić Matulji

Astrid Massari, Osnovna škola Dr. Andrija Mohorovičić, Matulji

Dijana Pažin, Osnovna škola Drago Gervais, Brešca

Nikolina Hrga, studenti (Centar za djecu i mlade Matulji)

Doris Stanić, glazbene kulturne udruge (KUD Učka Matulji)

Ivna Safundžić, likovne kulturne udruge (Udruga Imterinova)

Igor Paulić, film i ostali mediji (samostalni autor, Croatel)

Ervin Dubrović, muzejska djelatnost (Muzej grada Rijeke)

Eduard Ciceran, karnevalske udruge (Udruga Vavek parićani)

Neven Jušić, Zajednica sportskih udruga Općine Matulji

Goran Lučin, Zajednica sportskih udruga Općine Matulji

Damir Zrinščak, Zajednica sportskih udruga Općine Matulji

Tin Juračić, Zajednica sportskih udruga Općine Matulji

Radoslav Medica, Socijalno vijeće Općine Matulji

Vesna Matetić, Crveni križ/Udruga umirovljenika

Dr. med. Biserka Baša, Spec. ordinacija obiteljske medicine, Socijalno vijeće Općine

Matulji

Nataša Jelenić Herega, Psihološko savjetovalište Općine Matulji

7

2.2.2.2.

PODUZETNIŠTVO I GOSPODARSKI RAZVOJ

Dinko Ćetković, Havyard Design & Engineering Rijeka d.o.o.

Miljenko Lukanović, Termag d.o.o.

Dorian Ćiković, Domeni d.o.o.

Danko Mauša, Obrt EMD - Elektromehanika i brodska oprema

Milan Perković, JLM Perković d.o.o.

Dušan Mušćo, Udruženje obrtnika Opatija

Mauro Štefančić, Alpron d.o.o.

Bojan Golović, Higis d.o.o.

Eugen Puž, E-Tehnika d.o.o.

Irena Lovrić, LID d.o.o., Odbor za gospodarstvo I poduzetništvo

Zoran Kinkela, Sekundar usluge d.o.o. Eko Otok d.o.o.

LJUDSKI POTENCIJALI OPĆINE MATULJI Mario Ćiković, Općinski načelnik

Eni Šebalj, Zamjenica općinskog načelnika

Vedran Kinkela, Zamjenik općinskog načelnika

Biserka Gadžo, Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine MAtulji

Smiljana Veselinović, Referent za prostorno uređenje

Astra Gašparini, Viša savjetnica za gospodarstvo i potporu razvojnim projektima

Ljubomira Vrh, Voditeljica odsjeka za samoupravu i upravu

Tihana Prošenski, Viša savjetnica za pravna pitanja

Snježana Komadina, Viša savjetnica za pravna pitanja

Draženka Kinkela, Administrativna referentica

Đurđa Štemberger, Administrativna tajnica

Petra Ćulibrk, Referentica za društvene djelatnosti

Helena Stanić, Rukovoditeljica odsjeka za proračun i financije

Diana Grbac Lazar, Viša savjetnica za proračun i financije

Anamarija Ružić, Referentica za knjigovodstvo proračunskih izdataka

Ronald Puharić, Rukovoditelj odsjeka za komunalni sustav

Boris Babić, Stručni suradnik za tehničke poslove

Vojmir Ivaničić, Referent - komunalni redar

TEMATSKA

RADNA

SKUPINA:

Rijeka, 2016.

TEMATSKA

RADNA

SKUPINA:

8

2. 2. 2. 2. Opći podaci i zadaci Općine Opći podaci i zadaci Općine Opći podaci i zadaci Općine Opći podaci i zadaci Općine

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta

koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te koja su povezana zajedničkim

interesima stanovništva (čl.4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pročišćeni

tekst zakona (NN. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13). U

nastavku će biti dani osnovni podaci o Općini Matulji, prikazane funkcije jedinica lokalne

samouprave općenito te podaci o ustrojstvu, tijelima i nadležnosti ove Općine.

2.1.2.1.2.1.2.1. Osnivanje OpćineOsnivanje OpćineOsnivanje OpćineOsnivanje Općine

Općina Matulji je samoupravna administrativna jedinica na lokalnoj razini, smještena u Primorsko-

goranskoj županiji. Samoupravni djelokrug aktivnosti i nadležnosti Općine Matulji, njena prava i

obveze, obilježja, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana,

mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi te druga pitanja uređena su Statutom Općine.

Općina Matulji formirana je donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u

Republici Hrvatskoj (NN. 90/92.). Na temelju članka 8. i članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi (NN. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/ 07, 125/08 i

36/09) i članka 20. Statuta Općine Matulji (»Službene novine PGŽ« 24/01, 18/03 i 26/08), Općinsko

vijeće Općine Matulji, na 2. sjednici održanoj dana 9. srpnja 2009. godine donosi novi Statut

Općine Matulji, u kojem je uređen djelokrug Općine Matulji, kao i njezina samostalnost u

odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga.

Općina ima grb i zastavu kojima se predstavlja. Grb Općine je likovno riješen na sljedeći način: na

srcolikom (trokutastom) štitu plavo polje podijeljeno žutom rudom (vertikalno uspravni Y).U

svakom od tri plava podijeljena polja po jedno zlatno zvončarsko zvono. Zastava Općine je

jednobojna, plave boje, omjera dužine i širine 2:1, u skladu s državnom zastavom. U sredini

zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se grb Općine obrubljen zlatnim rubom.

Slika 1. Prikaz grba Općine Matulji

9

2.2.2.2.2.2.2.2. Ustrojstvo, tijela i nadležnostiUstrojstvo, tijela i nadležnostiUstrojstvo, tijela i nadležnostiUstrojstvo, tijela i nadležnosti

U skladu s Ustavom RH i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Općina je

samostalna u odlučivanju o poslovima iz svog samoupravnog djelokruga. U svom samoupravnom

djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a

koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima. Samoupravni djelokrug Općine se

odnosi na sljedeće poslove (s time da je neke od navedenih poslova Općina dužna organizirati, dok

obavljanje drugih može organizirati ukoliko smatra da je potrebno) (ZLPS, NN.33/01):

1. Uređenje naselja i stanovanje

2. Prostorno i urbanističko planiranje

3. Komunalno gospodarstvo

4. Briga o djeci

5. Socijalna skrb

6. Primarna zdravstvena zaštita

7. Odgoj i osnovno obrazovanje

8. Kultura, tjelesna kultura i šport

9. Zaštita potrošača

10. Zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša

11. Protupožarna i civilna zaštita

12. Promet na svom području

13. ostali poslovi sukladno zakonima.

10

Financiranje navedenih aktivnosti Općina osigurava kroz vlastite i zajedničke izvore prihoda.

Neke poslove iz samoupravnog djelokruga lokalne samouprave Općina može prenijeti na županiju

ili na mjesnu samoupravu. Neke poslove iz samoupravnog djelokruga županije može zatražiti od

županije na povjeravanje obavljanja na svom području, ukoliko može osigurati dovoljno prihoda za

njihovo obavljanje. Također, zakonom je predviđeno da se neki poslovi državne uprave mogu

obavljati u jedinici lokalne samouprave te se troškovi njihova obavljanja podmiruju iz državnog

proračuna.

Tijela Općine Matulji

Tijela Općine Matulji čine načelnik (izvršno tijelo) i Općinsko vijeće (predstavničko tijelo građana)

te Jedinstveni upravni odjel (upravni odjeli i službe).

Izvršno tijelo

Općinski načelnik predstavlja izvršno tijelo Općine. Općinski načelnik zastupa općinu, odgovoran je

za obavljanje prenesenog upravnog i samoupravnog djelokruga poslova te, u slučaju sumnje na

povredu zakona ili drugog propisa, ima pravo obustaviti od primjene opći akt Općinskog vijeća.

Općinski načelnik ima dva zamjenika.

Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti Općine u mandatu od 4 godine. U

mandatu do 2017. godine izvršno tijelo čine:

Općinski načelnik: Mario Ćiković

Zamjenici općinskog načelnika: Eni Šebalj i Vedran Kinkela

Upravni odjeli i službe

Poslovi iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i poslovi iz upravnog djelokruga države

prenesenog na Općinu, obavljaju se kroz ustrojavanje upravnih tijela – upravnih odjela i službi. U

slučaju Općine Matulji, oni su organizirani u Jedinstveni upravni odjel Općine Matulji. Jedinstvenim

upravnim tijelom upravlja pročelnica. U pravilu, u upravnim tijelima upravne i stručne poslove

obavljaju službenici dok prateće i pomoćne poslove obavljaju namještenici.

11

Shema 1: Organigram Općine Matulji

Stručni suradnik

za tehničke

poslove

OPĆINSKI NAČELNIK

Viši stručni

suradnik za

proračun i

financije -

vježbenik

Referent za

knjigovodstvo

proračunskih

izdataka

Unutarnji

revizorViši savjetnik za

gospodarstvo i

potporu

razvojnim

projektima

Viši savjetnik za

pravna pitanja

Referent za

društvene

djelatnosti

ODSJEK ZA

PRORAČUN I

FINANCIJE

RUKOVODITELJ

ODSJEKA

VODITELJ

ODSJEKA

RUKOVODITELJ

ODSJEKA

ODSJEK ZA

SAMOUPRAV

U I UPRAVU

ODSJEK ZA

KOMUNALNI

SUSTAV

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPĆINE MATULJI

ZAMJENICI OPĆINSKOG NAČELNIKA

Administrativni

referent Referent za

knjigovodstvo

proračunskih

prihoda

Referent -

komunalni redarAdministrativni

tajnik

PROČELNIK

Referent za

prostorno

uređenje

Viši savjetnik za

proračun i

financije

Izvor: Općina Matulji, siječanj 2016.

Predstavničko tijelo

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo jedinice lokalne samouprave koje donosi

akte u okviru samoupravnog djelokruga rada Općine te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom

i Statutom Općine. Općinsko vijeće ima predsjednika i do dva potpredsjednika. Obzirom da se,

prema zakonu, broj članova Općinskog vijeća određuje prema broju stanovnika općine, Općinsko

vijeće Općine Matulji sastoji se od 17 članova izabranih na mandat u trajanju od četiri godine.

Općinsko vijeće odluke donosi većinom glasova, ukoliko postoji kvorum.

Općinsko vijeće donosi Statut Općine, odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz

samoupravnog djelokruga Općine, osniva stalne ili privremene odbore i radna tijela te bira,

imenuje i razrješuje njihove članove, uređuje djelokrug i ustrojstvo upravnih tijela Općine, osniva

javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih

djelatnosti od Općinskog interesa te obavlja druge propisane poslove iz svog djelokruga.

12

Stalna radna tijela Općinskog vijeća su:

1. Mandatno povjerenstvo

2. Odbor za izbor i imenovanje

3. Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost

4. Odbor za poslovni prostor, stambene poslove i imovinsko pravna pitanja

5. Odbor za predstavke i pritužbe

6. Odbor za pitanja boraca antifašističkog i Domovinskog rata

7. Odbor za proračun i financije, kapitalne projekte i strateški razvoj

8. Odbor za gospodarstvo i poduzetništvo

9. Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj

10. Odbor za društvene djelatnosti

11. Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb

12. Odbor za prostorno uređenje, planiranje i zaštitu okoliša

13. Odbor za sport i tehničku kulturu

14. Odbor za komunalno gospodarstvo

15. Odbor za međunarodna, međužupanijska, međugradska i međuopćinska pitanja.

Mjesna samouprava

Na području Općine Matulji osnovani se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi

ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. Mjesni odbori

se osnivaju za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja

koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, Statutom

Općine i posebnom odlukom Općinskog vijeća, kojom se detaljnije uređuje postupak i način izbora

tijela mjesnog odbora. Mjesni odbor je pravna osoba.

13

Mjesni odbori na području općine Matulji su:

1. MO BRDCE

2. MO BREGI

3. MO FRANČIĆI

4. MO JURDANI

5. MO JURDANIĆI

6. MO JUŠIĆI - CENTAR

7. MO KUĆELI

8. MO LIPA

9. MO MIHOTIĆI

10. MO MUNE

11. MO PASJAK

12. MO PRINCIPI

13. MO PUŽEV KOMUN

14. MO RUKAVAC

15. MO RUPA

16. MO ŠAPJANE

17. MO ŠMOGORI-RADETIĆI

18. MO TRTNI-OSOJNAKI

19. MO VELI BRGUD

20. MO VLAHOV BREG

21. MO ZVONEĆA

22. MO ŽEJANE

Sredstva za obavljanje preuzetih poslova osiguravaju se u općinskom proračunu. Tijela mjesnog

odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora

biraju građani s područja mjesnog odbora, a ono, uz ostale poslove, donosi program rada mjesnog

odbora te financijski plan. Članovi vijeća mjesnog odbora moraju imati prebivalište na području

mjesnog odbora, biraju se na mandat od četiri godine, a između sebe biraju predsjednika mjesnog

odbora na isto mandatno razdoblje, koji za obavljanje poslova iz djelokruga mjesnog odbora

odgovara načelniku Općine.

14

3.3.3.3. Analiza trenutnog stanja i položaja Općine u okruženjuAnaliza trenutnog stanja i položaja Općine u okruženjuAnaliza trenutnog stanja i položaja Općine u okruženjuAnaliza trenutnog stanja i položaja Općine u okruženju

U ovom poglavlju prikazat će se osnovne karakteristike Općine Matulji te će biti analizano trenutno

stanje vezano uz gospodarsku aktivnost i razvoj poduzetništva, turizma i poljoprivrede,

komunalnu, energetsku, prometnu, društvenu i ostalu javnu infrastrukturu te ostale odrednice

kvalitete života i rada na području Općine.

3.1.3.1.3.1.3.1. Položaj i zemljopisne značajke Položaj i zemljopisne značajke Položaj i zemljopisne značajke Položaj i zemljopisne značajke

Općina Matulji jedna je od 35 jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji. Nalazi

se u sjeverozapadnom dijelu prostora Primorsko-goranske županije te unutar Županije graniči s

Općinom Klana i gradovima Kastav i Rijeka na istočnoj strani, i Gradom Opatija na južnoj strani. Na

sjeverozapadu graniči s Istarskom županijom, odnosno općinom Lanišće.

Općina Matulji je također granična općina Republike Hrvatske prema Republici Sloveniji. Dužina

granične linije na sjeveru Općine iznosi otprilike 23,4 km, odnosno 12% ukupne granične linije u

Županiji. Na području Općine formirana su dva međunarodna cestovna granična prijelaza (Rupa i

Pasjak), međunarodni željeznički granični prijelaz (Šapjane) te dva pogranična cestovna prijelaza

(Mune i Lipa), stoga dio Općine predstavlja pogranično područje koje je spojnica kontinentalnog

dijela Europe sa Sredozemnim morem.

Tablica 1: Površina Općine Matulji i udio u površini Županije

Općina Kopneni dio

(km)

Morski dio

(km)

Udio u kopnenom dijelu

PGŽ (%)

Udio u ukupnoj površini

PGŽ (%)

Matulji 176,76 0 4,91 2,21

Izvor: Vatrogasna zajednica PGŽ, Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija područja Liburnije, 2011.god.

15

Općina obuhvaća područje sljedećih naselja:

1. Brdce 9. Mali Brgud 17. Ružići

2. Bregi 10. Matulji 18. Šapjane

3. Brešca 11. Mihotići 19. Vele Mune

4. Jurdani 12. Mučići 20. Veli Brgud

5. Jušići 13. Pasjak 21. Zaluki

6. Kućeli 14. Permani 22. Zvoneća

7. Lipa 15. Rukavac 23. Žejane

8. Male Mune 16. Rupa

Radi unaprjeđenja gospodarskog i društvenog razvoja regije te promicanja i ostvarivanja

zajedničkih interesa, Općina Matulji surađuje s okolnim općinama i gradovima, Primorsko-

goranskom županijom te prekograničnim općinama.

Prikaz 1: Položaj Općine Matulji

Izvor: Istarska Enciklopedija, 2005.

16

Općina Matulji prema katastarskim podacima zauzima otprilike 176 km2 prostora. To je oko 4,9%

kopnene površine Županije, odnosno otprilike 2,2% ukupne površine Županije (uključujući i morske

površine kojih Općina Matulji nema). Općina Matulji jedna je od najvećih jedinica lokalne

samouprave u Županiji (uzimajući u obzir samo kopneni dio), odnosno površinski je najveća općina

u PGŽ. Manji dio Općine, otprilike 1,49 km² nalazi se i u zaštićenom obalnom području mora

(pojasu širine 1000 m od obalne crte, Prostorni plan Općine iz 2008. godine). Veći dio Općine

predstavlja brdsko-planinsko područje, stoga Općina Matulji ima brdsko – planinski status. Najveći

dio ukupne površine, gotovo 65%, otpada na šume. Poljoprivredno zemljište zauzima oko 30%

površine, od kojeg je obrađeno jedva 2%.

3.2.3.2.3.2.3.2. Prirodna obilježjaPrirodna obilježjaPrirodna obilježjaPrirodna obilježja

Područje Općine Matulji smješteno je u Kastavskoj zaravni te dijela planinskog masiva Ćićarije.

Kastavska zaravan je izgrađene od fliških naslaga, a nalazi se jugozapadno od Vinodolsko –

Brkinske sinklinale. Planinski masiv Ćićarije je izgrađen od karbonata te se ovo područje morfološki

odlikuje pojavom površinskih i podzemnih krških oblika kao što su ponikve, jame i ponori. Cijelo

područje Kastavske zaravni obiluje brojnim ponikvama te i ima tipično krški izgled, a cijelo je

područje nagnuto prema Riječkom zaljevu.

3.2.1. Klima i reljef

Prostor Općine se nalazi u umjerenoj klimatskoj zoni koja je karakteristična po odsustvu

ekstremnih temperatura. Zbog specifičnog geografskog položaja, između planinskog predjela

Ćićarije i blizine mora u Kvarnerskom zaljevu, izmjenjuje se utjecaj mora i kontinentalnog zaleđa.

Općina je izložena južnim vjetrovima koji donose znatne količine padalina, stoga se ovaj dio

hrvatskog priobalja ubraja među najkišovitije predjele zemlje. Zbog svoje strukture, odnosno

različitih visinskih dijelova na području Općine razlikuje se i temperatura te je karakteristična

temperaturna inverzija.

Raznolik litološki sustav i geomorfološki procesi, kao i klimatski, hidrološki i antropogeni utjecaji

uvjetovali su razvoj različitih tipova tla, koji tvore veliki broj zemljišnih kombinacija. Na području

Općine veliki broj različitih tipova tla međusobno tvore kompleksne zemljišne kombinacije.

Posebno se ističe osam tipova tla, većim dijelom povoljnih za poljoprivrednu proizvodnju: crnica,

smeđa na vapnencu i dolomitu, rendzina, lesivirano tlo, crvenica, aluvijalno-koluvijalno tlo,

močvarno tlo i rigolarno tlo.

Područje Općine Matulji je seizimički aktivno zbog podvlačenja Jadranske ploče pod Dinaride u

dubini, što, bliže površini, rezultira strukturiranim promjenama u obliku navlačenja. Karakteristika

seizimičke aktivnosti je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizimički aktivnim

razdobljima. Potresi su pretežito lokalni i ne zahvaćaju šire područje.

17

3.2.2. Zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša

Najvažnija područja vrijedne prirodne baštine Općine Matulji razvrstana su na zaštićena područja, područja uvrštena u Nacionalnu ekološku mrežu (i mrežu NATURA 2000) te područja „lokalnog“ značenja.

Zaštićeni dijelovi prirodne baštine na području Općine Matulji su Park prirode Učka i Značajni krajobraz Lisina. Prirodna baština uvrštena u Nacionalnu ekološku mrežu (i u europsku mrežu NATURA 2000) obuhvaća: Park prirode Učka, Jama nad Zasten, Špilja na Učki, Mala Sapca 2, Špilja kod Permana.

Prirodnom baštinom „lokalnog“ značaja su okarakterizirani sljedeći lokaliteti:

• ponikva Breški dol kod Brešca

• kraški tereni bogati izraženim kraškim reljefom ponikava/dolaca

• Vodni žleb i travnjaci na Pliševici iznad Lipe i Škalnice

• Zvonejski prezidi/terase kod Zvoneće.

Na području Općine Matulji stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta, od kojih se

izdvajaju sisavci (dinarski voluhar, planinska voluharica, vuk, vrtni puh, zec, ris, dugokrili pršnjak,

puh lješnikar, velikouhi šišmiš, riđi šišmiš, veliki šišmiš, sivi puh, močvarna rovka, mali večernjak,

reliktni dugoušan, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, vjeverica, mrki medvjed) i ptice (ćuk

batoglavac, primorska trepteljka, suri orao, zmijar, kosac, planinski djetlić, crna žuna, vrtna

strnadica, sivi sokol, mali ćuk, sivi svračak, ševa krunica, mala šljuka, škanjac osaš, troprsti djetlić,

siva žuna, jastrebača, pjegava grmuša).

Prema Prostornom planu uređenja Općine iz 2008. godine (PPUO 2008), zbog zaštite okoliša neke

djelatnosti na području općine Matulji i/ili pojedinih njenih naselja nisu dozvoljene.

3.3.3.3.3.3.3.3. Kulturno Kulturno Kulturno Kulturno –––– povijesna baštinapovijesna baštinapovijesna baštinapovijesna baština

Područje Općine Matulji obiluje materijalnim i nematerijalnim kulturno-povijesnim nasljeđem. Dio

nezaobilazne nematerijalne kulturne baštine ovoga liburnijskog kraja čine zvončari i čakavska

beseda.

Čakavski je dijalekt jezično i kulturno bogatstvo ljudi ovoga podneblja, međutim osjetne su razlike

u govoru, jer se pojedina sela i naselja koriste ekavskom čakavicom, a pojedina ikavskom ili

ikavsko-ekavskom čakavicom, osim žitelja sela Žejane.

Zvončari s nekadašnjeg zapadnog i istočnog područja Kastavštine upisani na UNESCO

reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta i to: Brežanski zvončari, Brgujski

zvončari, Halubajski zvončari, Mučićevi zvončari, Munski zvončari, Rukavački zvončari, Zvonejski

zvončari, Žejanski zvončari, Zvončari Frlanije, Zvončari Vlahovega Brega i Zvončari Korenskega. Iz

18

tog razloga u Rukavcu uređena je Zvončarska muzejska zbirka Rukavac kao spomen zvončarskoj

tradiciji, bitnom elementu tradicijske kulture Općine Matulji, Primorsko-goranske županije, ali i

dijelu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.

Općina Matulji znatna sredstva ulaže u obnovu i zaštitu kulturno-povijesne baštine. U dio

novouređene materijalne kulturne baštine spada Memorijalni centar Lipa pamti (pod

konzervatorskom zaštitom kao zaštićeno nepokretno kulturno dobro, dio urbanističke cjeline

naselja Lipa). Taj spomenik kulture obuhvaća memorijalnu cjelinu naselja Lipa, današnji kompleks

tj. ruralnu urbanističku cjelinu naselja Lipa koju predstavljaju ostaci sela kojega su Nijemci 30.

travnja 1944. godine u potpunosti spalili, a cjelokupno stanovništvo poubijali. Od cijeloga naselja

Lipa ostale su samo ruševine i zgarišta, a svega nekoliko kuća je poslije oslobođenja donekle

popravljeno i osposobljeno za stanovanje. Obnovljena je i školska zgrada koja je preuređena u

memorijalni muzej koji je radio od 1969. do 1989. godine. Obnovljen i osuvremenjen muzej je

svoja vrata ponovno otvorio u travnju 2015. godine kao izdvojena zbirka Pomorskog i povijesnog

muzeja Hrvatskog primorja. U narednom je razdoblju u planu uređenje Memorijalnog centra Lipa

pamti, tj. uređenje „Muzeja izvan muzeja“.

U nastavku je dan popis kulturne, arheološke, sakralne i etnografsko graditeljske baštine Općine

Matulji (Tablica 2).

Tablica 2: Popis kulturne, arheološke, sakralne i etnološke graditeljske baštine Općine Matulji

Vrsta baštine Znamenitosti i lokaliteti

REGISTRIRANA

POKRETNA

KULTURNA

DOBRA

Jurdani – Blok upravljanja skretnicama i signalima na kolodvoru

Matulji – Pokretna elektro – vučna podstanica

Šapjane - Blok upravljanja skretnicama i signalima na šapjanskom kolodvoru

Šapjane – Kameno krunište cisterne

CIVILNE I JAVNE

GRAĐEVINE

Željeznička postaja Matulji

Zgrada u Matuljima, Kastavska cesta 28

Željeznička postaja Šapjane

Željeznička postaja Jurdani

ARHEOLOŠKI

LOKALITETI

1. PRAPOVIJESNA PEĆINSKA STANIŠTA

− Pećina na Šaftici kod sela Zaluki

− Pećina na Šternici kod Permana

− ećina na Gradini kod Velih Laza

− Pećina Sparožina iznad sela Brajani

19

− Pećina Loza I iznad željezničke stanice Šapjane

− Pećina Loza II

2. GRADINE - PRAPOVIJESNA FORTIFICIRANA STANIŠTA

− Gračišće iznad Gornjeg Rukavca

− Gradina Vele Laze

− Gradinovo - Zvoneća

− Grad-Golopust iznad Velih Muna (predlaže se za registraciju)

− Koste kod Žejana

− Kavrani Breg iznad Lipe

− Gradišće iznad Velog Brguda

− Gradina Sv. Katarine iznad Rupe (veći dio u Republici Sloveniji)

− Gradina iznad Šapjana

− Gradina nedaleko sela Pasjak

− Gradina Zala kod Kućela

3. ANTIČKA UTVRDA

− Kastel (rimska fortifikacija) na gradini Pasjak (predložen za registraciju)

4. PEĆINSKA REFUGIJALNA KASNOANTIČKA I SREDNJEVJEKOVNA STANIŠTA

− Loza I

− Pećina Lureja kod Žejana

− Deklevova pećina kod Permani

5. SREDNJEVJEKOVNE OSMATRAČNICE I TABORI

− Grad na Golopustu (Mune)

− Ogradina (Žejane-Mune)

− Koste (Žejane)

− Strugulin grad (Male Mune)

− Taborina (Žejane)

− Gradinovo (Zvoneća)

20

SAKRALNE

GRAĐEVINE

Registrirane sakralne građevine:

− crkva Sv. Luke, Rukavac kao dio memorijalne baštine značajan zbog događaja iz 2. svj. rata

− crkva Sv. Mihovila

− crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, Brgud

− crkva Sv. Nikole, Veli Brgud

− crkva Sv. Mihovila, Pasjak

− Evidentirane sakralne građevine:

− crkva Sv. Jelene Križarice, Lipa

− crkva Sv. Nikole, Rupa

− crkva Sv. Antuna, Šapjane

− crkva Sv. Duha, Brdce

− crkva Sv. Antuna, Zvoneća

− crkva Sv. Križa, Mune

− crkva Sv. Marije Magdalene, Mune

− crkva Sv. Josipa, Brešca

− crkva Sv. Mihovila na groblju u Matuljima

− crkva Sv. Roka na groblju u Rukavcu

− crkva Majke Božje od Zdravlja, Jušići

− poklonac u Permanima

− crkva Krista Kralja, Matulji

− crkva Sv. Andrije, Žejane

21

ETNOLOŠKA

GRADITELJSKA

BAŠTINA

1. ETNOLOŠKE CJELINE

− Naselja Kućeli, Zaluki i Vele Mune kao naselja koja su zadržala tradicijsku organizaciju

prostora

− Oblikovane vrtače u Jurdanićima i podzidi oko Zvoneća (Zvonejske njivi) kao lokaliteti

kulturnog (čovjekovom rukom oblikovanog) krajolika

2. ETNOLOŠKI SPOMENICI VISOKE VRIJEDNOSTI

− Mihotići - “Žaničini”, Put Perinovo 18

− Rukavac - zaselak Andrejići - registrirano kao ruralna cjelina

− Rukavac - zaselak Ivulova Vas

− Obadi - “Johanina kuća”, kbr. 89

− Ružići - “Matićevi”

− Mali Brgud - “Jandretovi”, kbr. 13

− Veli Brgud - registrirano kao ruralna cjelina, no unatoč tome doživjelo velike devastacije koje

su nepovratno izmijenile izgled kako pojedinih građevina, tako i sela u cjelini

− Veli Brgud - “Konšiljerovi”, kbr. 45

− Veli Brgud - “Onokranjčovi”, kbr. 21

− Veli Brgud - “Šori”, kbr. 89

− Veli Brgud - “Pavičovi”, kbr. 64

− Škrapna - “Majićevi”, kbr. 102

− Pasjak - “Rejčovi”, kbr. 44

− Lipa - registrirana cjelina

3. EVIDENTIRANI ETNOGRAFSKI LOKALITETI

Osim toga na prostoru općine je u procesu valorizacije etnološke graditeljske baštine izlučeno

još 60 evidentiranih građevina, odnosno cjelina, i to po naseljima: Mihotići - 4, Frančići - 1, Bregi

- 2, Rukavac - 2, Biškupi - 1, Kućeli - 1, Frlanija - 1, Trtni - 2, Jurdanići - 3, Varljeni - 1, Puži - 2,

Permani - 3, Veli Brgud - 6, Brešca - 2, Zaluki - 1, Zvoneća - 4, Škrapna - 1, Sušnji - 2, Žejane - 2,

Vele Mune - 2, Male Mune -1, Pasjak - 2, Šapjane - 4, Rupa -3 i Brdce - 3.

Izvor: Općina Matulji, 2016.

22

3.4.3.4.3.4.3.4. Stanovništvo Stanovništvo Stanovništvo Stanovništvo

Prema službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Matulji broji 11.246 stanovnika, što

čini 3,8% ukupnog stanovništva Primorsko-goranske županije, a u odnosu na 2001. godinu, broj se

stanovnika Općine povećao za 702 ili 6,66% (Tablica 3). U odnosu na 1991. godinu stanovništvo je

brojnije za 11,08% te to odražava pozitivni trend rasta broja stanovnika nakon 1960-ih godina: u

desetogodišnjim intervalima stanovništvo je prosječno raslo za 4-6 p.p., iz čega se može procijeniti

okvirni broj stanovnika za 2016. godinu (≈11.500).

Tablica 3: Broj stanovnika u Općini Matulji 1991.-2016.*

GODINA BROJ STANOVNIKA INDEKS

1991. 10.124 105,3

2001. 10.544 104,1

2011. 11.246 106,7

2016.* 11.500 *

* Okvirna procjena na temelju trenda u razdoblju 1961.-2011., izračun autora

Izvor: Izrada autora prema Popisu stanovništva 1991., 2001., 2011.; Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

Između 1857. i 1910. godine stanovništvo Općine povećavalo se prosječno za 0,4 p.p. godišnje,

nakon čega je uslijedilo razdoblje stagnacije i nepovoljno međuratno i poslijeratno razdoblje

tijekom kojeg je Općina izgubila više od 14% stanovnika, ponajprije zbog iseljavanja i ratnih

zbivanja. Od 1961. godine stanovništvo Općine Matulji bilježi stalni umjereni rast od 0,59 p.p.

(Grafikon 1). To je suprotan trend u odnosu na Županiju, gdje je ukupan broj stanovnika opao za

nešto više od 3 p.p. između 2001. i 2011. godine. S obzirom na postojeće trendove, proizlazi kako

stanovništvo Općine čini sve važniji udio ukupne županijske populacije, jer je 1981. godine činilo

2,85%, 1991. godine 3,13%, a 2001. godine 3,45% stanovništva Županije.

23

Grafikon 1: Kretanje stanovnika Općine Matulji od 1857. – 2011. godine.

Izvor: Izrada autora prema Popisu stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

Prema broju stanovnika, Općina Matulji je druga najmnogoljudnija općina i četvrta jedinica lokalne

samouprave u Županiji. Brojnije stanovništvo imaju samo gradovi Rijeka i Opatija te Općina

Viškovo. S obzirom na veliku površinu, gustoća stanovništva manja je od županijskog i državnog

prosjeka, premda se i ta razlika smanjuje zbog porasta populacije u Općini (Tablica 4). Županija i

Republika Hrvatska bilježe opadajući trend u broju stanovnika i gustoći naseljenosti. Godine 2011.

je prosječna gustoća naseljenosti Općine bila 63,75 stanovnika/km2, dok je županijska pala na

82,55 stanovnika/km2. Susjedne općine i gradovi, poput Kastva, Viškova i Opatije imaju mnogo

veću gustoću stanovništva, ali i mnogo manju površinu. S druge strane, općine poput Klane i

Mošćeničke Drage imaju znatno manju gustoću stanovništva (21,01 stan./km2, odnosno 34,11

stan./km2). Upravo ta saturacija u okolnim, uglavnom priobalnim naseljima može pridonijeti

privlačnosti ove Općine za naseljavanje te novoj izgradnji stambenog i poslovnog prostora.

24

Tablica 4: Pregled temeljnih demografskih indikatora Općine Matulji, Primorsko-goranske županije,

Republike Hrvatske i odabranih susjednih jedinica lokalne samouprave (popis stanovništva 2001. i

2011. godine)

Površina

u km2

Broj

naselja

Broj kućanstva

2001. 2011.

Broj stanovnika

2001. 2011.

Gustoća

stanovnika

2001. 2011.

Općina

Matulji

176,4 23 3.685 4.175

(P:+13,30%)

10.544 11.246

(P: +6,66%)

59,77 63,75

Općina

Jelenje

109 17 1.703 1.938

(P: +13,8%)

4.877 5.344

(P: +9,58%)

44,74 49,03

Grad

Kastav

11 1 2.933 3.773

(P:+28,64%)

8.891 10.440

(P: +17,4%)

808,27 949,09

Općina

Lovran

21 5 1.463 1.670

(P:+14,15%)

3.987 4.101

(P: +2,86%)

189,86 195,29

Grad

Opatija

54 10 4.661 4.732

(P: +1,5%)

12.719 11.659

(P: -8,33%)

235,54 215,91

Općina

Viškovo

18 7 2.896 5.118

(P:+76,73%)

8.907 14.445

(P:+62,18%)

494,83 802,5

Primorsko-

goranska

županija

3.588 510 111.085 117.009

(P: +5,33%)

305.505 296.195

(P: -3,05%)

85,15 82,55

Republika

Hrvatska

56.594 6.756 1.477.377 1.519.038

(P: +2,82%)

4.437.460 4.284.889

(P: -3,44%)

78,41 75,71

P: postotna promjena u odnosu na 2001. godinu.

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

Iz prethodne tablice (Tablica 4) također je vidljivo kako je broj kućanstava u Općini porastao za

490, odnosno za 13,3 p.p. u desetogodišnjem razdoblju, dok je županijski prosjek rasta bio 5,3 p.p.,

a državni 2,82 p.p.. Rast je usporediv s kretanjima u općinama Jelenje i Lovran, ali mnogo manji od

općine Viškovo, koja u samo deset godina povećala broj stanovnika za čak 62%. U Općini je, dakle,

2011. godine registrirano 4.175 kućanstava, a od tog broja (DZS, 2016.):

� 20,67% kućanstava su samačka (18,78% u 2001.)

� 71% kućanstava broji 2-4 člana

� 7,4% kućanstava broji 5-6 članova

� 0,6% kućanstava ima više od 6 članova.

25

Također, 22,25% kućanstava spadaju u „neobiteljska“ kućanstva, a registriranih beskućnika u

Općini nije bilo (DZS, 2016.).

Općina Matulji broji 23 naselja, prosječne veličine 489 stanovnika. Naselje Matulji, sjedište Općine,

2011. godine je brojalo 3.731 stanovnika te je bilo jedno od osam najvećih naselja u Županiji. To je

naselje urbanog karaktera koje čini trećinu stanovništva Općine (Grafikon 2). Nakon naselja

Matulji, najveći broj stanovnika 2011. godine registriran je u Mihotićima (1.050 stanovnika),

Jušićima (861 stanovnika) i Rukavcu (853 stanovnika). Iznad 400 stanovnika imali su Bregi (700),

Jurdani (651), Veli Brgud (485) i Kućeli (455), dok su najmanja naselja bila Zaluki (73) i Brdce (67

stanovnika). Preostalih 12 naselja brojalo je između 102 i 362 stanovnika te su većinom seoskog

karaktera.

Grafikon 2: Broj stanovnika po naseljima u Općini Matulji

Izvor: Izrada autora prema podacima iz Popisu stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr.

Geografski gledano (Karta 1), Općinu Matulji je moguće podijeliti u četiri „koncentracijske“ zone

(Prostorni plan uređenja Općine Matulji, listopad 2008.):

1. Jugoistočno područje (Jurdani, Jušići, Kućeli, Rukavac, Matulji, Mihotići, Bregi)

2. Liburnijski kras (Brdce, Pasjak, Šapjane, Rupa, Lipa)

3. Sjeverozapadno područje (Veli Brgud, Mali Brgud, Ružići, Permani, Brešca, Zaluki, Zvoneće,

Mučići)

4. Zapadno područje (Male Mune, Vele Mune, Žejane).

26

Podjela Općine na koncentracijske zone omogućava detaljniju analizu prednosti i nedostataka

Općine, vezanih uz komunalnu i prometnu infrastrukturu, ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede,

turizma i poduzetništva, te društvenih djelatnosti.

Karta 1: Općina Matulji, raspored naselja i stanovništva

Izvor: Obrada autora, preuzeto s googlemaps.com, 2016.

Najveća koncentracija stanovništva i gospodarskih djelatnosti je u jugoistočnom dijelu Općine

(73,8% stanovništva Općine), na granici s gradovima Rijekom, Opatijom i Kastvom. To je područje

urbanog karaktera, s obzirom na veliku gustoću stanovništva u i oko naselja Matulji, te s obzirom

Brdce

Zvoneće

Ružići Mali Brgud

Brešca

Mihotići

Jušići

Male Mune

Bregi

873

7,8%

355

3,2%

1.717

15,3%

8.303

73,8%

27

da se naselja u tom dijelu Općine „naslanjaju“ na susjedne gradove. Zbog specifičnosti

infrastrukturnih, demografskih i poslovnih potreba to predstavlja izazov, na što ukazuje i analiza

demografskih trendova. Pored izgradnje željezničke postaje za Opatiju, atraktivnosti ovoga

područja Općine pogodovale su prateće djelatnosti, dislociranje pojedinih industrijskih i zanatskih

pogona te pratećih djelatnosti vezanih uz turizam, kao i seljenje stanovništva susjednih gradova

zbog atraktivnog položaja, prometne povezanosti i komunalne opremljenosti (PPOU, 2008.).

U sjevernim i zapadnim dijelovima Općine prevladavaju ruralna naselja, pogotovo u zapadnom

području, gdje je gustoća naseljenosti samo 6,14 stanovnika/km2 (i smanjuje se - 2001. godine: 7

stan./km2). U tim dijelovima Općine niska gustoća naseljenosti otežava kvalitetniji razvoj

infrastrukture i općenito sadržaja primjerenih zahtjevima suvremenog života. Ova područja

karakterizira veći udio starijeg stanovništva. Dio stanovništva su „povratnici“ koji se doseljavaju iz

urbanih područja nakon odlaska u mirovinu, ali i zbog povoljnijih cijena nekretnina u odnosu na

jugoistočno područje Općine ili područja susjednih gradova i općina.

Promatrajući demografske trendove u dužem razdoblju (Grafikon 3) očigledno je upravo kako

stanovništvo jugoistočnog dijela Općine ubrzano raste nakon 1953. godine, dok na ostala tri

područja stagnira ili opada u brojnosti. Sredinom 19. stoljeća je raspored stanovništva bio

teritorijalno ravnomjerniji, dok sadašnji raspored ne ide u korist održivosti i razvoja sjevernih i

zapadnih područja Općine, uslijed, deagrarizacije, iseljavanja mlađeg i odumiranja stanovništva. To

je pogotovo razvidno za zapadno područje (naselja Vele i Male Mune te Žejane), koje je na

vrhuncu promatranog razdoblja (1900. Godine) imalo 1.900 stanovnika, a prema zadnjem popisu

stanovništva iz 2011. godine ima samo 355 stanovnika (smanjenje za čak 81,32 p.p.).

Grafikon 3: Kretanje stanovnika Općine Matulji po područjima Općine od 1857. – 2011. godine

Izvor: Izrada autora prema podacima: Prostorni plan uređenja Općine Matulji (listopad 2008.) i Popis stanovništva 2011.;

Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr.

Liburnijski kras i sjeverozapadno područje također su svoj vrhunac u populacijskom smislu

zabilježili 1900. godine (1.597, odnosno 2.548 stanovnika), s time da je kod ta dva područja

28

usporen pad. Štoviše, zadnja dva popisa stanovništva ukazuju na blagi rast populacije (+0,92% i

+4,44%), što će jasnije pokazati idući popis stanovništva. Jugoistočno područje Općine bilježi stalni

rast broja stanovnika, izuzev za razdoblja 1930-ih i 1940-ih godina, a najintenzivniji rast zabilježen

je tijekom 1970-ih godina. Između 1961. i 2011. godine broj stanovnika ovoga dijela Općine rastao

je prosječno 1,8% godišnje.

Idući podaci ukazuju na demografske specifičnosti Općine Matulji, prema podacima posljednjeg

službenog popisa stanovništva (Tablica 5). Iz njih proizlazi da „mladi“, koji imaju 19 ili manje

godina, čine 17,93% stanovništva Općine, dok djeca od 6 ili manje godina 6,3% ukupnog

stanovništva. To je više od županijskog, ali manje od državnog prosjeka. Međutim, Općina ima

nešto povoljniji udio žena fertilne dobi i od Županije i od državnog prosjeka, te veći udio radno

sposobnog stanovništva (15-64 godina starosti), a manji udio stanovništva sa 65 i više godina.

Tablica 5: Kontingenti stanovništva u Općini Matulji 2011.

Muškarci Žene Sveukupno Udio u

stanovništvu

(Općina

Matulji)

Udio u

stanovništvu

(PGŽ)

Udio u

stanovništvu

(RH)

0-6 godina 349 362 711 6,3% 5,85% 6,9%

0-19 godina 1.015 1.001 2.016 17,93% 17,14% 20,9%

Fertilna dob 15-49 - 2.626 - 45,5% 42,85% 43,86%

Fertilna dob 20-29 - 721 - 12,5% 11,88% 12,16%

Radno sposobno

stanovništvo (15-

64)

3.951 3.968 7.919 70,42% 68,61% 67,07%

65 i više godina 767 1.074 1.841 16,37% 18,91% 17,7%

Muškarci Žene Sveukupno

Općina

Matulji

Općina Matulji

u odnosu na

RH

Primorsko-

goranska

županija

Republika

Hrvatska

Prosječna starost

stanovništva

41,4 43,6 42,5 +1,92% 43,9 41,7

Indeks starenja 118,0 152,1 134,9 +17,3% 155,3 115,0

Koeficijent starosti 21,9 26,4 24,2 +0,41 26,6 24,1

Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr.

Udio stanovništva Općine koji ima 65 godina i više je 2011. godine iznosio 16,37%, što je za 1,33

p.p. manje od državnog prosjeka te čak 2,51 p.p. manje od prosjeka Županije. U odnosu na 1991.

godinu, udio se „starije“ populacije povećao za 3,27 p.p. Istovremeno se udio mlađih od 19 godina

29

smanjio za čak 7,27 p.p., što jasno ukazuje na trend starenja stanovništva Općine. Prema podacima

Socijalnog vijeća Općine Matulji, 2015. godine se Općina mogla pohvaliti s 22 osobe koje su imale

90 ili više godina starosti (20 žena i 2 muškaraca), premda je taj broj u 2014. godini bio 29 (što

predstavlja smanjenje od 24,14 p.p. u odnosu na prethodnu godinu), a prema popisu stanovništva

2011. godine bilo ih je 26.

Prosječna starost stanovnika Općine 2011. godine iznosila je 42,5 (2001.: 40,3), što je za 0,8 godina

više od hrvatskog prosjeka, ali i za 1,4 godine manje od prosjeka Županije. Indeks starenja u Općini

je 134,9, pri čemu je za žene čak 152,1, dok je za muškarce 118,0 (DZS, 2016.), a to ukazuje da

Općina općenito ima znatno više starijeg nego mlađeg stanovništva te da je taj nesrazmjer

posebno izražen u ženskoj populaciji. Ove vrijednosti su također manje povoljne od državnog

prosjeka, ali nešto povoljnije od prosjeka Županije. Koeficijent starosti je gotovo identičan

državnom prosjeku,1 a to je posljedica intenzivnog iseljavanja mlađeg stanovništva u desetljećima

nakon II. svjetskog rata.

U ukupnoj strukturi stanovništva Općine, prema popisu iz 2011. godine, muškarci sudjeluju s

48,68%, dok su žene nešto brojnije, s 51,32%. No, detaljnijom analizom dobne strukture

stanovništva (Grafikon 4), proizlazi kako žene pretežu samo u nekim dobnim skupinama. To je

vidljivo u „starijim“ dobnim skupinama, gdje je izrazita neravnoteža: u Općini je 2011. godine bilo

1.074 žena i 767 muškaraca iznad 65 godina starosti (Tablica 6). Neravnoteža je posebno izražena

kod kategorije „udovac / udovica“, gdje je evidentirano 5,4 puta manje muškaraca (147 muškaraca

: 793 žena).

1 Koeficijent starosti: udio starijih od 65. godina i više prema ukupnom broju stanovnika umanjeno za broj

stanovnika nepoznate starosti (granica koja se uzima kao referentna prilikom karakteriziranja neke

populacije starom je 10%). Indeks starenja omjer je broja starijih od 65 godina i broja djece od 0-19 godina.

30

Grafikon 4: Struktura stanovništva Općine Matulji s obzirom na spol i dob (2011.)

Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr.

U posljednjih nekoliko desetljeća Općina Matulji bilježi stalan porast populacije, prvenstveno zbog

usporenog iseljavanja mlađe populacije i doseljavanja novih stanovnika mlađe i mlađe-srednje

dobi. Grafikon 4 ukazuje također i na tu činjenicu, s obzirom da postoji značajan kontingent

stanovništva u godinama između 25 i 39, što predstavlja potencijal za porast dječje populacije. S

druge strane, zamjetna je i brojna populacija u godinama između 50 i 64 godine, što ukazuje na

važnu socijalnu komponentu o kojoj Općina treba adekvatno voditi računa, s obzirom na blisko

umirovljenje te populacije.

Posljednja tri desetljeća Općinu karakterizira negativni prirodni prirast stanovništva. Tablica 6

jasno pokazuje da je u razdoblju 2011.-2014. broj umrlih bio veći od broja rođenih, na što ukazuje

prosječna vrijednost prirodnog prirasta (-11,5) i vitalni indeks (90,02) za to razdoblje. No, situacija

u Općini je znatno bolja od županijskog prosjeka – vitalni indeks za 2012. godinu iznosio je 71, dok

je za Grad Rijeku iznosio samo 66, te je bolje od prethodnog desetljeća: 2004. godine je prirodni

prirast u Općini bio -37. Prema podacima promatranih godina, prosječno se godišnje sklopi 55

novih brakova, ali godišnje je evidentirano i prosječno 17 rastava.

31

Tablica 6: Prirodno kretanje stanovništva u Općini Matulji

Godina Živorođeni Umrli Umrla

dojenčad

Prirodni

prirast

Sklopljeni

brakovi

Razvedeni Vitalni

indeks

2011. 116 115 - 1 53 17 100,9

2012. 99 107 1 -8 64 10 92,5

2013. 117 106 1 11 49 23 110,4

2014. 83 133 - -50 53 17 62,4

Prosjek

2011.-2014.

103,75 115,25 0,5 -11,5 54,75 16,75 90,02

Napomena: U 4 promatrane godine nije bilo mrtvorođenih s područja Općine Matulji.


Porast broja djece u Općini (Tablica 7) ohrabruje, pogotovo najmlađih godišta, ali to još nije

dovoljno da bi se ostvario pozitivni prirodni prirast stanovništva. Između 2001. i 2011. godine broj

stanovnika s 9 ili manje godina porastao je za 8,5 p.p., ali prvenstveno zbog djece mlađe od pet

godina (+25,5%). To ukazuje na trend doseljavanja obitelji s mlađom djecom, za koje treba

osigurati adekvatne uvjete u lokalnim vrtićima i školama. Porast broja mlađe djece donekle

nadomješćuje iseljavanje mlađe populacije u godinama između 15-25.

Tablica 7: Broj djece u Općini Matulji

DOB/GODINA 2001. 2011. Promjena

2001/2011

0 – 4 420 527 +25,5%

5 – 9 495 466 -6,06%

UKUPNO 0-9 915 993 +8,5%


Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Matulji je brojala 3.438 obitelji (Grafikon 5).

Polovicu od ukupnog broja obitelji čine bračni parovi s djecom, dok 25% obitelji čine bračni parovi

bez djece, a otprilike 15% obitelji čine majke s djecom. Manje učestale kategorije su: otac s djecom

(2,94%), izvanbračni par bez djece (2,4%) i izvanbračni par s djecom (1,77%). Od ukupnog broja

svih obitelji u Općini, 71% je obuhvaćalo i djecu.

32

Grafikon 5: Obitelji prema tipu u Općini Matulji (popis 2011.)

Izvor: Izrada autora prema podacima Popisa stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

Većina žena u Općini je rodila (73,3%) i to najčešće dvoje djece (57,2% majki). Jedno dijete je rodilo

32,76% majki, troje 7,9% majki, a četvoro ili više djece 2,11% majki. No, tu su uračunate sve žene,

uključujući one iz „starijih“ dobnih razreda. Među ženama fertilne dobi (15-49 godina starosti) čak

42,96% ih nije bilo rodilo (DZS, 2016.).

Tablica 8 detaljno prikazuje strukturu stanovništva Općine prema migracijskim obilježjima. Od

ukupnog stanovništva Općine, 2011. godine njih 38,55% je od rođenja živjelo u istome naselju, a

8,44% ih se selilo unutar područja Općine, što znači da 46,99% stanovništva Općine čini

„domicilno“ stanovništvo.2 Čak 36,37% stanovnika Općine doseljeno je iz drugih općina i gradova

Županije, a 7,2% iz ostalih županija. Značajnih 9,43% stanovnika Općine doselilo se iz drugih

država, ponajprije Bosne i Hercegovine, Slovenije i Njemačke.

2 Iako se kao domicilno stanovništvo može eventualno računati i stanovništvo pridošlo iz rubnih područja

susjednih jedinica lokalne samouprave.

33

Tablica 8: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu u Općini Matulji (popis 2011.)

Spo

l

Uku

pan

br. Stan

ovn

ika

Od

rođ

en

ja u isto

m n

aselju

Doseljeni u naselje stanovanja N

ep

ozn

ato

S područja Republike Hrvatske Iz inozemstva

Svega

Iz dru

go

g n

aselja

istog

gra

da

ili

op

ćine

Iz dru

go

g g

rad

a

ili op

ćine iste

žup

an

ije

Iz dru

ge žu

pa

nije

Svega

Bo

sna

i

Herceg

ovin

a

Njem

ačka

Srbija

Sloven

ija

Ko

sovo

Osta

le zemlje

Sve-

ukupno 11.246 4.335 5.849 949 4.090 810 1.061 274 229 47 254 18 239 1

% 100 38,55 52,01 8,44 36,37 7,20 9,43 2,44 2,04 0,42 2,26 0,16 2,13 0,01

Muš-

karci 5.475 2.334 2.652 405 1.873 374 488 143 121 22 68 8 126 1

Žene

5.771 2.001 3.197 544 2.217 436 573 131 108 25 186 10 113 -


34

Općina Matulji je graničnog karaktera, što uvjetuje izvjesnu povezanost s narodima neposrednog

susjedstva. Stanovnici Općine većinom su rođeni u Republici Hrvatskoj (86,6%). Od tog broja

54,69% ih se rodilo na prostoru Općine Matulji, oko 13,5% ih je rođeno u drugoj županiji, a 13,3%

stanovnika Općine nije rođeno u Republici Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine,

90,87% stanovnika izjasnilo se da su Hrvati (Grafikon 6). Općina je brojala 835 pripadnika

nacionalnih manjina, odnosno drugih narodnosti, što čini otprilike 7,5% stanovnika Općine.

Najbrojniji su Slovenci (2,2% stanovnika Općine; opadajući trend), Srbi (2%; rastući trend) i Talijani

(0,85%). Multikulturalnom i multietničkom karakteru Općine pridonose pripadnici još barem 15

drugih narodnosti,3 dok je 101 stanovnik Općine imao strano državljanstvo.

Grafikon 6: Stanovništvo Općine Matulji prema narodnosti (popis 2011.)


S područja Općine Matulji, u 2011. godini dnevno je migriralo 4.739 osoba (2.429 muškaraca i

2.310 žena), od kojih 3.602 zaposlenih osoba, 862 učenika i 275 studenata. Među zaposlenima,

2.872 je dnevno putovalo u drugi grad ili općinu unutar Županije, 79 ih je putovalo na posao izvan

Županije, a 77 ih je putovalo na posao u drugu državu. Tjedne migracije su obuhvaćale 107

zaposlenika (52 u inozemstvo), 39 studenata i 3 učenika. U odnosu na 2001. godinu, broj dnevnih

migranata se povećao za 16%, a broj tjednih migranata za 19,2%. Porast dnevnih i tjednih

migranata koji putuju radi posla je uvećan za 24,5%, što ukazuje na sve veću mobilnost radnika i

3 Prema istom popisu, otprilike. 2% stanovnika regionalno ili vjerski se izjasnilo, nisu se izjasnili o narodnosti

ili taj podatak nije poznat.

35

veliku vjerojatnost zapošljavanja na području gradova Rijeke, Opatije i drugim susjednim

područjima.

Dvije petine stanovnika Općine 2011. godine živjelo je uz pomoć prihoda od stalnoga rada te još

1,9% od povremenog rada (Grafikon 7). Od starosne mirovine živjelo je 18%, od ostalih oblika

mirovina 6,58% stanovnika Općine Matulji, dok je socijalne naknade primalo 1,83% stanovnika, a

povremene potpore drugih 1,05%. Od prihoda od poljoprivrede ovisilo je samo 0,12% populacije, a

od imovine ili ostalih oblika prihoda 2,35% stanovnika Općine. Bez ikakvih prihoda bilo je 28%

populacije, no u tu skupine spadaju djeca i ostali ovisni članovi kućanstva koji ne primaju nikakve

prihode. U konačnici, odnos onih koji samostalno privređuju i onih koji su bez prihoda ili primaju

mirovine i potpore je otprilike 44 : 56.

Grafikon 7: Stanovništvo Općine Matulji prema izvorima sredstava za život (popis 2011.)


Od ukupno 4.687 radno aktivnih stanovnika Općine Matulji u 2011. godini, unutar područja Općine

bilo ih je zaposleno 1.557, odnosno 33,22%. Preostalih 66,78% bili su zaposleni izvan područja

Općine, dok ih je u prethodnom popisu stanovništva 2001. godine registrirano 59%.4 Pored toga,

te je godine zabilježeno 2.769 umirovljenika, 754 učenika i studenata, 678 nezaposlenih (u 2001.

4 Bitno je imati u vidu da 40-ak % zaposlenih na području Općine dolazi iz naselja izvan prostora Općine.

36

godini ih je bilo 927)5 te 871 ostalih ekonomski neaktivnih osoba (Tablica 9). Udio umirovljenika u

populaciji starijoj od 14 godina Republike Hrvatske u 2011. godini bio je 29,28%, Primorsko-

goranske županije 30,2%, dok je u Općini Matulji taj udio bio 28,37%. Čak 38,7% umirovljenika u

Općini bilo je mlađe od 65 godina starosti.

Tablica 9: Stanovništvo staro 15 i više godina prema (trenutačnoj) aktivnosti i starosti (popis 2011.)

u Općini Matulji

Star

ost

Uku

pn

o

Zap

osl

eni

Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Ne

po

znat

o

Sve

ga

Ne

zap

osl

en

i, t

raže

prv

o z

apo

sle

nje

Ne

zap

osl

en

i, t

raže

po

no

vno

zap

osl

en

je

Sve

ga

Um

iro

vlje

nic

i

Oso

be

ko

je s

e

bav

e o

bav

eza

ma

u k

uća

nst

vu

Uče

nic

i ili

stu

de

nti

Ost

ale

ne

akti

vne

oso

be

Ukupno 9.760 4.687 678 83 595 4.394 2.769 392 754 479 1

15-19 530 24 26 14 12 480 - 1 462 17 -

20-24 641 264 102 36 66 275 - 3 247 25 -

25-29 807 574 120 23 97 113 3 21 36 53 -

30-34 838 675 82 4 78 81 5 20 8 48 -

35-39 805 663 64 - 64 78 6 28 1 43 -

40-44 780 634 77 3 74 69 14 19 - 36 -

45-49 863 657 74 1 73 132 38 51 - 43 -

50-54 890 616 70 2 68 204 79 53 - 72 -

55-59 886 418 51 - 51 416 278 65 - 73 1

60-64 879 139 12 - 12 728 649 42 - 37 -

65-69 488 12 - - - 476 450 20 - 6 -

70-74 594 6 - - - 588 553 26 - 9 -

75 i više 759 5 - - - 754 694 43 - 17 -


5 Registrirana nezaposlenost u Općini prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 2015.godine je iznosila 579,

što je 16,6% manje nego u 2013.godine, ali 48,8% više nego u 2008.godine, kada je zabilježena rekordno

niska stopa nezaposlenosti.

37

Ako se uzme populacija starija od 15 godina proizlazi kako je broj radno aktivnih („zaposleni“) i

radno neaktivnih („nezaposleni“ + „ekonomsko neaktivni“) približno jednak (8,2% više

„neaktivnih“). No, to je znatno blaži nesrazmjer nego u Županiji (24,1% više „neaktivnih“) i mnogo

blaži nego prosjek Republike Hrvatske (41,4% više „neaktivnih“). Tablica 10 pokazuje kako je udio

zaposlenih u ukupnom broju stanovnika s 15 ili više godina povoljniji u Općini Matulji u odnosu na

Županiju. Udio zaposlenih bio je 48,02%, dok je u Županiji bio 44,56%. Zamjetna je veća razina

zaposlenosti među muškarcima nego među ženama.

Tablica 10: Stanovništvo staro 15 i više godina prema (trenutačnoj) aktivnosti i starosti (popis

2011.) u Primorsko-goranskoj županiji i Općini Matulji

Spol Ukupno: stanovništvo

starije od 15 godina Zaposleni

Odnos zaposleni /

stanovništvo starije od 15

godina (%)

Primorsko-goranska županija:

Sveukupno 259.228 115.523 44,56

Muškarci 124.062 62.836 50,65

Žene 135.166 52.687 38,98

Općina Matulji:

Sveukupno 9760 4687 48,02

Muškarci 4718 2585 54,79

Žene 5042 2102 41,69


Što se tiče položaja u zaposlenju, od ukupnog broja zaposlenih u Općini 2011. godine, 84,96% bilo

je zaposleno, a 13,85% samozaposleno (poslodavci i osobe koje rade za svoj račun – obrtnici,

slobodna zanimanja i sl.). Otprilike 1% zaposlenih su bili pomažući članovi obitelji, ostale zaposlene

osobe ili kategorija „nepoznato“. U ukupnom broju zaposlenih 2011. godine u Općini je bilo

55,15% muškaraca i 44,85% žena. Među samozaposlenima je taj nesrazmjer bio puno izraženiji, jer

je muškaraca bilo čak 69%, što se odnosi i na kategoriju „poslodavci“.

38

Tablica 11: Zaposleni prema položaju u zaposlenju i spolu (popis 2011.) u Općini Matulji St

aro

st

Uku

pn

o

Zap

osl

en

i

Samozaposleni

Po

maž

ući

čla

no

vi

ob

itel

ji

Ost

ale

zap

osl

en

e

oso

be

Ne

po

znat

o

Sveg

a

Po

slo

dav

ci

Oso

be

ko

je

rad

e z

a

vla

stit

i

raču

n

Svega 4.687 3.982 649 378 271 35 16 5

% 100 84,96 13,85 8,07 5,78 0,75 0,34 0,11

Muškarci 2.585 2.110 450 264 186 15 8 2

% 100 81,63 17,41 10,21 7,2 0,58 0,31 0,08

Žene 2.102 1.872 199 114 85 20 8 3

% 100 89,06 9,47 5,42 4,04 0,95 0,38 0,14


Preko 62% odraslog stanovništva Općine Matulji karakterizira razina obrazovanosti sa završenom

srednjom školom, 17,6% stanovnika završilo je ili stručni ili sveučilišni studij ili doktorski studij, a

15% stanovnika ima završenu osmogodišnju osnovnu školu. Preostali stanovnici Općine imaju

sedam ili manje godina završene osnovne škole, a 0,6% odrasle populacije nema uopće školsko

obrazovanje – od čega, dvadesetak osoba su u „aktivnim“ godinama (Grafikon 8). U odnosu na

Županiju, nešto je manji udio visokoobrazovanih građana, ali je manji i udio stanovništva s nižim

stupnjem obrazovanja. Nepismenih je 2011. godine u općini Matulji bilo 15 (0,1% ukupne

populacije), od čega ih je 5 bilo u godinama između 15 i 39, dok je na prethodnom popisu

evidentirano 33 nepismenih.

Grafikon 8: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi u 2011. Godini


39

Kada se promatra mlađa odrasla populacija Općine u godinama između 20 i 34 godine starosti

(Grafikon 9), vidljivo je kako ženska populacija prosječno ima veći udio visokoškolovanih, te manji

udio populacije sa završenom osnovnom školom u odnosu na muškarce. No, razlike su manje

izražene u starosnoj skupini 20-24 godine.

Grafikon 9: Stanovništvo staro 20-34 godine prema najvišoj završenoj školi i spolu u 2011. godini


Od 4.175 kućanstava Općine Matulji (popis 2011.), njih 60% je posjedovalo računalo, a 57% se

koristilo internetom. S obzirom na iznimno brzi razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija te

izrazitu informatizaciju i digitalizaciju poslovanja i svakodnevnog života, može se pretpostaviti kako

je taj udio u 2016. godini znatno povoljniji. Godine 2011. 63,65% građana Općine starijih od 9

godina koristilo se internetom, a 59,5% se koristilo i elektronskom poštom (Tablica 12). To je

otprilike 2 p.p. više od županijskog prosjeka iste godine. Slična razina informatičke pismenosti je

zabilježena kod vještina vezanih za računalnu obradu podataka (58,54%), dok je kod tabličnih

izračuna postotak od 48,45 neznatno slabiji od županijskog prosjeka.

40

Tablica 12: Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti (popis 2011.) U

kup

no

Obrada teksta Tablični izračuni Korištenje

elektroničkom poštom

Korištenje

internetom D

a

Ne

Ne

po

z.

Da

Ne

Ne

po

z.

Da

Ne

Ne

po

z.

Da

Ne

Ne

po

z.

10.253 5.993 4.217 43 4.968 5.230 55 6.134 4.074 45 6.526 3.681 46

% 58,54 - - 48,45 - - 59,8 - - 63,65 - -

Stanovništvo

starije od 65

godina (%) 7,01 - - 4 - - 6,63 - - 8,09 - -

% PGŽ 56,78 - - 49,25 - - 58,08 - - 61,64 - -


Tablica 12 također ukazuje na slabu razinu informatičke pismenosti starije populacije, koja se sve

teže snalazi u suvremenim trendovima koji zahtijevaju poznavanje rada na računalu i vještine

povezane s internetom. Viša razina informatičke pismenosti zasigurno bi starijoj populaciji,

pogotovo u ruralnim dijelovima Općine, te općenito slabije pokretnim osobama olakšala

zadovoljavanje svakodnevnih potreba te poslovanje, komunikaciju i informiranje.

Kumulativno gledajući, 12,7% stanovništva Općine spada u kategoriju osoba s teškoćama u

obavljanju svakodnevnih aktivnosti, što je manje od županijskog prosjeka (14,1%). Većina ih ima

više od 50 godina (Grafikon 10), no i u mlađim starosnim skupinama postoje osobe koje imaju

poteškoća. Najviše osoba s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti broje starosne

kategorije 70-74 i 75-79 godina te 60-64 godine starosti. U kategorijama iznad 65 godina starosti

veći je udio žena, posebno kod osoba starijih od 80 godina. U ostalim starosnim skupinama broj

muškaraca je ujednačen ili neznatno veći od broja žena, osim u starosnoj skupini 35-39 godina.

41

Grafikon 10: Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema starosti i spolu

Općine Matulji (popis 2011.)


Prepoznati problemi

• Starenje stanovništva i negativan prirodni prirast

• Izražena depopulacija u zapadnim i sjevernim područjima Općine te prekomjerna urbanizacija

„rubnih“ jugoistočnih dijelova Općine

• Iseljavanje mlađih dobnih skupina

• Visok udio ekonomski neaktivnog stanovništvo

• Neadekvatno integriranje novopridošlih stanovnika

Preporuke za razvoj

• Uskladiti prostorno planiranje s mogućnostima doseljavanja novog stanovništva i razvoja

Općine

• Razviti sadržaje za integraciju novopridošlog stanovništva i zadržavanje postojećeg

• Promicati pronatalitetnu politiku

• Stvarati potrebne sadržaje i okvire za repopulaciju demografski ugroženih naselja

• Poticati društvene djelatnosti i prateću infrastrukturu koje pridonose većem životnom

standardu, u skladu s demografskim i drugim promjenama

• Razvijati skrb i ostale društvene programe potrebne za stanovništvo treće životne dobi

• Provoditi istraživanje među poslodavcima o potrebnim kadrovima te poticati usklađivanje s

42

lokalnim/regionalnim tržištem rada

• Jačati administrativni kapacitet za provođenje mjera realizacije društvenog standarda i

adekvatne razine socijalne kohezije

• Poticati suradnju s ostalim jedinicama lokalne/regionalne (samo)uprave te sa susjednim

državama u području društvenih djelatnosti

• Promicati vrijednosti nacionalnih manjina, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, ali i

autohtonu kulturu i tradiciju

3.5.3.5.3.5.3.5. Uređenje naselja i stanovanje kroz prostorno i urbanističko planiranjeUređenje naselja i stanovanje kroz prostorno i urbanističko planiranjeUređenje naselja i stanovanje kroz prostorno i urbanističko planiranjeUređenje naselja i stanovanje kroz prostorno i urbanističko planiranje

Prostorni plan uređenja Općine Matulji donesen je 2008. godine. Osnovna namjena i korištenje

površina određena Prostornim planom iz 2008. (PUOO 2008) podijeljena je na sljedeće osnovne

namjene:

1. Površine naselja

2. Površine za izdvojene namjene

3. Poljoprivredne površine

4. Šumske površine

5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

6. Vodne površine (bujični vodotoci).

Tablica 13: Namjena površina prema PPUO Matulji

Prema PPUO Matulji Oznaka Ukupno (ha)

Građevinska područja naselja - ukupno NA 756,83

izgrađeni dio GP - ukupno NA 631,23

Građevinska područja za izdvojene namjene - ukupno 640,18

- poslovna namjena K 309,58

- sportsko-rekreacijska namjena R 313,51

- ostala namjena O 17,09

Poljoprivredne površine- obradive P 150,24

- osobito vrijedno obradivo tlo P1

43

- vrijedno obradivo tlo P2 42,33

- ostala obradiva tla P3 107,91

Šumske površine ukupno Š 13.509.42

- gospodarske Š1 13.053,47

- zaštitne Š2 325,55

- posebne namjene Š3 130,30

Ostale poljoprivredne i šumske površine - ukupno PŠ 2,547,70

Vodne površine - ukupno V 9,00

Ostale površine - ukupno 26,63

- površine infrastrukturnih sustava IS 21,10

- groblja G 5,53

OPĆINA MATULJI - ukupno 17.640,00


U kategoriji građevinskog područja prema Prostornom planu Općine definirana su sljedeća naselja

(Tablica 14).

Tablica 14: Naselja na području općine Matulji (površina prema PPUO)

ime naselja - dijela

naselja

Oznaka

GP

oznaka dijela GP Neizgrađeni dio

GP

Izgrađeni dio

GP

Ukupno

GP

BRDCE NA 1 0,84 3,90 4,61

BREGI NA 2 Bregi NA 21

AnĊeli NA 22

Stanići NA 23

Benĉinići NA 24

Mamići NA 25

7,77 43,08 50,85

Brešca NA 3 2,43 10,73 13,16

Jurdani NA 4 Jurdani NA 41 10,79 40,98 51,77

44

Jurdanići NA 42

Korensko NA 43

Mavrići NA 44

Obadi NA 45

Brajani NA 46

Principi NA 47

Franići NA 48

Jušići NA 5 Jušići NA 51

Ţnidari NA 52

Juš.-istok NA 53

Juš.-sjeve NA 54

7,72 36,62 44,34

Kućeli NA 6 Kućeli NA 61

Ivanići NA 62

Biškupi NA 63

Crnĉići NA 64

Kućeli-sj. NA 65

Mihelići NA 66

4,35 31,25 35,60

Lipa NA 7 Lipa NA 71

Lipa-RupaNA 72

2,87 10,10 12,97

Male Mune NA 8 1,02 9,16 10,18

Mali Brgud NA 9 2,72 14,12 16,84

Matulji NA 10 Matulji NA 101

PavlovacNA 102

Puhari NA 103

31,94 162,28 194,22

Mihotići NA 11 Mihotići NA 111

Slavići NA 112

Diraki NA 113

Mih.-sj. NA 114

10,15 38,23 48,38

45

Muĉići NA 12 Muĉići NA 121

Škalniško NA 122

6,55 24,98 31,53

Pasjak NA 13 1,58 9,21 10,79

Permani NA 14 Permani NA 141

Per.-zap NA 142

3,47 14,74 18,21

Rukavac NA 15 Rukavac NA 151

Perĉići NA 152

7,57 42,37 49,94

Rupa NA 16 6,54 28,87 35,41

Ruţići NA 17 3,51 14,65 18,16

Šapjane NA 18 Šapjane NA 181

Šap.-ţelj.st. NA 182

2,52 15,18 17,70

Vele Mune NA 19 1,30 17,96 19,26

Veli Brgud NA 20 4,89 27,59 32,48

Zaluki NA 21 0,54 4,87 5,41

Zvoneća NA 22 Zvoneća-Gašpari

NA 22-1

Perka NA 22-2

Škrapna NA 22-3

Sušnji NA 22-4

Kriva NA 22-5

3,19 19,62 22,81

Ţejane NA 23 1,34 10,74 12,08

UKUPNO 125,60 631,23 756,83


Prostornim planom određena su građevinska područja izdvojene namjene :

1. Gospodarska namjena: K poslovna namjena

46

2. Sportsko-rekreacijska namjena : R1 sportsko-rekreacijski centri, R2 rekreacijski centri

3. Infrastrukturna namjena: IS ranžirni kolodvori

4. Ostala namjena: O1 poligon za obuku vatrogasaca, O2 vikend naselje

5. Groblja: (G) groblja (izdvojena iz naselja).

Površine gospodarske-poslovne namjene usklađene s Prostornim planom Primorsko-goranske

županije sadržane su u sljedećem tabličnom prikazu.

Tablica 15: Prostornim planom određene površine za gradnju gospodarskih sadržaja poslovne

namjene

oznaka zona Izgrađeni dio (ha) Neizgrađeno (ha) Površina (ha)

K 1 RZ1 – Matulji 3,29 11,59 14,88

K 2 RZ2 – Matulji 13,83 4,79 18,62

K 3 Jušići (RZ 6) 3,84 2,54 6,38

K 4 Jurdani (RZ 8) 3,24 2,56 5,80

K 5 Mučići (RZ 9) 0 9,48 9,48

K 6 RZ10 - Mučići 3,09 10,29 13,38

K 7 Brgud (RZ 11) 0 42,35 42,35

K 8 RZ12 – Miklavija 0 158,50 158,50

K 9 Mune (RZ 14) 0 3,33 3,33

K10 Lipa (RZ 15) 0 2,29 2,29

K11 Rupa (nova) 0,96 9,36 10,32

K12 Permani (nova) 0 2,56 2,56

Ukupno 28,25 259,64 287,89


Kao usmjeravajući element mogu se odrediti sljedeće prevladavajuće namjene po zonama:

1. Poduzetničke zone K1 i K2 planirane su primarno za smještaj trgovačkih i veletrgovačkih

sadržaja i uslužnih djelatnosti kao logistika turizmu i većim centrima

47

2. Poduzetničke zone K3, K4, K5 i K6 su postojeće i planirane površine za razvoj, proširenje

djelatnosti i organizaciju novih sadržaja prerađivačke industrije i obrtništva, trgovine,

servisa i komunalnih djelatnosti u okvirima gospodarskog potencijala Općine

3. Poduzetničke zone K7 i K8 planirane su primarno za smještaj sadržaja vezanih na prometni

tranzitni pravac i organizaciju terminala, prateće djelatnosti prerade i dorade i logističke

centre i prelaze općinski značaj

4. Poduzetničke zone K9 i K10 planirane su primarno za proizvodno i uslužno obrtništvo, kao

poticajni elementi oživljavanja i razvoja stagnirajućih dijelova Općine

5. Poslovna zona K11 planirana je primarno za uslužno-servisne djelatnosti

6. Poslovna zona K12 planirana je primarno za komunalno-servisne djelatnosti.

Tablica 16: Površine sportsko-rekreacijske namjene prema PPU Općine Matulji iz 2008. godine

Oznaka Zona Izgrađeni dio

(ha)

Neizgrađeno (ha) Površina (ha)

sportsko - rekreacijski

centri R 1

::

R11 Šapjane-Rupa 2,79 259,09 261,88

R12 Trtni-Matulji 0 2,97 2,97

R13 Mučići 0 1,83 1,83

Ukupno 2,79 263,89 266,68

sportsko - rekreacijski

centri (R 2)

R21 Pavlovac-

Matulji

0 4,48 4,48

R22 Lisina 0,16 24,60 24,76

R23 Bregi 0 14,93 14,93

R24 Rupa 0 2,66 2,66

Ukupno 0,16 46,67 46,83


Izdvojene zone infrastrukturne namjene obuhvaćaju postojeće i planirane sadržaje ranžirnih

kolodvora u Šapjanama i Jurdanima.

48

Tablica 17: Površine infrastrukturne namjene, groblja i ostale namjene prema PPU Općine

Matulji iz 2008. godine

Oznaka Zona Izgrađeni dio (ha) Neizgrađeno (ha) Površina (ha)

IS1 Jurdani 0 17,0 17,0

IS2 Šapjane 3,08 1,02 4,10

Ukupno 3,08 18,02 21,10

Groblja

G 1,10 4,43 5,43

Ostale

namjene

O1 Centar za obuku

vatrogasaca

15,75 15,75

O2 Vikend naselje 0,62 0,72 1,34


Trenutno je u planu izrada novog Prostornog plana uređenja Općine. Obzirom na trend

konstantnog povećanja broja stanovnika Općine novim prostornim planom potrebno je planirati

nove zone naselja te razvoj prateće infrastrukture (od komunalne, cestovne i optičke do društvene

poput odgojno-obrazovneitd.). Preduvjeti za osiguranje egzistencije stanovnika (prvenstveno

stambene mogućnosti kao i mogućnosti vezane uz zapošljavanje) snažan su element privlačenja

mladih obitelji na područje Općine. Stoga je, osim planskog upravljanja stambenim zonama

potrebno revidirati stanje i planski upravljati kapacitetima poduzetničkih zona, njihovom

adekvatnosti, iskorištenosti, opremljenosti i mogućnostima za daljnji razvoj. Pritom treba imati da

umu da je jedna od primarnih uloga Općine kao institucije socijalna te da poduzetništvo treba

razvijati u funkciji prosperiteta Općine i sveukupne dobrobiti njenih stanovnika.

3.6.3.6.3.6.3.6. Prometna infrastruktura Prometna infrastruktura Prometna infrastruktura Prometna infrastruktura

Općina Matulji povezana je željezničkom prugom i cestama preko Slovenije na koridore zapadne

Europe te preko Rijeke do Zagreba, Mađarske, Češke i Slovačke te cestovno prema Dubrovniku.

Željeznička i cestovne trase kroz ovu Općinu relevantne su zbog neposredne blizine jedne od

49

najvećih luka sjevernog Jadrana, Rijeke te važnosti moguće točke za transport prirodnog

ukapljenog plina putem LNG terminala na otoku Krku.

3.6.1. Cestovni promet

Mreža prometnica Općine Matulji predstavlja jako cestovno čvorište, budući da kroz nju prolaze svi

osnovni cestovni pravci koji ju na sjeveru povezuju s Ljubljanom i Trstom, a na istoku s centrom

Rijeke, te dalje sa Zagrebom, Splitom i Dubrovnikom. Preko Općine Matulji vodi osnovni prometni

pravac Primorsko - goranske županije prema Europi. Također se ostvaruje prometna povezanost

Istarske županije s ostalim dijelom države. Okosnicu cestovne mreže Općine Matulji čini autocesta

Rijeka-Rupa. Preko čvorišta "Kuk - Matulji zapad", "Jurdani" i "Rupa" na autocestu se vezuje

ukupna mreža cesta nižeg reda, županijske i lokalne ceste, čime se naselja Općine i gospodarstvo

kvalitetno integrira na cestovnu mrežu visokog prometnog standarda. Na jugu je Općina Matulji

cestovno povezana s Opatijom, Lovranom te prema Labinu, dok je brzom cestom kroz tunel „Učka“

povezana s centralnom i sjevernom Istrom. Mreža državnih i županijskih prometnica omogućuje

optimalan sistem povezivanja Matulja s drugim zonama i cjelinama na području Opatije i Rijeke.

Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste NN

(79/99, 111/00, 98/01, 143/02, 153/02) na području Općine Matulji kategorizirane su sljedeće

ceste: DRŽAVNE CESTE - na području Općine Matulji izgrađen je dio autoceste Rupa - Rijeka (– Senj

– Otočac) - (A7), ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE čija je ukupna dužina u Općini Matulji 38,4 km, te

lokalne ceste u ukupnoj dužini od 14,1 km. Ukupna dužina javnih cesta u Općini je 101,7 km.

Postojeća mreža nerazvrstanih cesta Općine Matulji određena je Registrom nerazvrstanih cesta u

kojem se od 1995. godine bilježi podaci u kojem je navedeno da se od ukupno 100,63 km u

Općini Matulji definiraju kao nerazvrstane, iako je potrebno ažuriranje spomenutog registra

(Prostorni plan uređenja općine Matulji 2008.). Prema podacima iz PPUO 2008 ukupna dužina

autocesta koje prolaze kroz Općinu je 27,56 km, državnih cesta 22,34 km, županijskih cesta 36,76

km, lokalnih cesta 13,79 km te nerazvrstanih cesta 105,27 km što ukupno čini 206,72 km,

prosječne gustoće 1,17 km/km² prostora. Međutim, podaci se u različitim izvorima razlikuju pa je u

nastavku dan pregled cesta na području Općine po vrsti i društveno-gospodarskoj važnosti, pri

čemu se duljina pojedinih ne poklapa s onom iz Prostornog plana općine.

50

Tablica 18: Registar cesta po društveno – gospodarskoj važnosti na području općine Matulji

KATEGORIJA CESTE DUŽINA (km)

DRŽAVNE

A7 (Rijeka – Ljubljana), GODINEP. Rupa – čvor Matulji 16,5 km

A8 (Rijeka – Pula) Tunel Učka – čvor Matulji 11 km

D8 GP Pasjak (gran.RS) Šapjane – Rijeka – Split – Dubrovnik

D202 Rupa (D8) – GP Rupa (gr. R. Slov. )

D304 Kastav – Rubeši - čvor Diračje (A7) – D8 7,1 km

Ukupno = 34,6

ŽUPANIJSKE

Ž5012 GP Jelovice (R.Slov.) – Vodice – Ţejane – Permani – D8

Ž5015 Veli Brgud - Ţ5012

Ž5016 Permani – Breza – 5017

Ž5017...Rupa (D8) (Pasjak-Rijeka) – Lipa – Škalnica – Saršoni - Orehovica (D3)

Ž5018 Jušići (D8) – Matulji - D3 (Varaždin - Vodnjan)

Ž5019 Jušići (D8) – Spinčići – Kastav (D304)

Ž5022 Klana (L58014) – Ž5017 2,0 km

Ž5023 Studena (L58014) – Ž5017 3,3 km

Ž5047 D500 (Lupoglav) – Veprinac – Matulji – Kastav (Ž5017)

Ž5052 Rukavac (L58016) – Matulji (Ž5047) 1,2 km

Ž5053 Matulji (Ž 5047) – Pobri – Opatija (Ž5051)

Ukupno = 57,6

51

LOKALNE

L58008 Male Mune - Ž5012

L58009 Vele Mune - Ž5012

L58010 Gran.R.Slov. - Vele Mune - Ž5012

L58011 Brdce-D8

L58013 Lipa: Ž5017 - Ž5017

L58015 Ţ5012 – Brešca - Mučići D8

L58016 Jurdani (D8) – Rukavac (Ž5052)

L58017 Jušići - (Ž5018) – Matulji (Ž5047)

L58108 Jušići (D8) – Matulji (Ž5047) 1,8 km

L58111 GODINEP. Rupa (gr. R. Slovenije) – Rupa (Ž5017) 1,6 km

Ukupno = 17,2

NERAZVRSTANE Ukupno = 100

SVEUKUPNO 209,4 km


Kao što je već rečeno, postoji potreba za usklađivanjem javne imovine na području općine kao i za

planiranjem izgradnje novih i održavanja postojećih cesta kako bi se u trup ceste ugrađivala ostala

infrastruktura (vodna, optičkaitd.) i na taj način planski smanjivali troškovi razvoja, održavanja i

izgradnje vodne, optičke, elektro i ostale infrastrukture.

3.6.2. Željeznički promet

Na području Općine Matulji danas postoji magistralna željeznička jednokolosiječna pruga Rijeka –

Šapjane – Ilirska Bistrica u Republici Sloveniji (I. reda). Ovom prugom ostvaruje se željeznička veza

za Ljubljanu i Trst čime su Matulji povezani na europsku željezničku mrežu, a preko Rijeke i

Zagreba na državne pravce. Željeznički kolodvori se nalaze u Matuljima, Jurdanima i Šapjanama, a

stajališta još u Permanima, Rukavcu i Brgudu (izdvojeno od naselja). U Šapjanama se nalazi

međunarodni granični željeznički prijelaz. (Prostorni plan uređenja Općine Matulji 2008.).

52

Dionica Škrljevo – Rijeka – Jurdani – Šapjane dio je glavne željezničke pruge za međunarodni

promet koja se nalazi na mediteranskom koridoru RH2 (DG – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo –

Zagreb – Karlovac – Rijeka – Šapjane – DG). Predmetna dionica još se naziva i „riječki prometni

pravac“ koji Rijeku povezuje s unutrašnjosti Hrvatske i cijelim europskim prometnim sustavom.

Osnovica željezničkog čvora je dionica pruge od Škrljeva do Jurdana i na tu dionicu se nadovezuju

svi terminali/luke u čvoru i priključne pruge čvora. Ukupna duljina pružne dionice Škrljevo – Rijeka

– Šapjane je 40,8 km, od čega je duljina dionice Škrljevo – Rijeka - Jurdani 27,494 km. Poddionica

Škrljevo – Rijeka dio je glavne (koridorske) željezničke pruge od značaja za međunarodni promet

M202 Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka, a poddionica Rijeka – Šapjane dio je spojne željezničke pruge

od značaja za međunarodni promet M203 Rijeka – Šapjane – državna granica – (Ilirska Bistrica).

S obzirom na planirano povećanje kapaciteta u Luci Rijeka, koje će se postići rekonstrukcijom

postojećeg kontejnerskog terminala na Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog terminala na

Zagrebačkoj obali, javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, a to podrazumijeva

rekonstrukciju lučkih kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju kolodvora i izgradnju

drugog kolosijeka od Škrljeva do Rijeke i od Rijeke do Jurdana. U okviru ovog projekta izrađena je

Studija okvirnih mogućnosti izgradnje 2. kolosijeka i rekonstrukcije željezničke pruge na dionici

Škrljevo – Rijeka – Šapjane, kao i projektni zadatak za izradu Idejnog i Glavnog projekta. Izrada

projektne dokumentacije te ishođenje svih dozvola planirana je u razdoblju do 2020. godine,

nakon čega su planirani radovi u trajanju od 4 godine.

Također, obzirom da pružna dionica od Škrljeva do Jurdana, prolazi kroz uže područje grada Rijeke,

omogućeno je uključivanje željeznice u prijevoz gradskih putnika i stvaranje efikasnog i učinkovitog

gradskog i prigradskog željezničkog prijevoza.

Prepoznati problemi u prometnoj infrastrukturi

• Prometna zakrčenost užeg centra naselja Matulji

• Prometni čep na raskrižju Matulji - Opatija te u pojedinim naseljima

• Neusklađenost i neinformiranost institucija i ostalih dionika vezanih uz (terminsko) planiranje

projekata koji zahtijevaju prilagodbu prometnica

Preporuke za razvoj

• Prometno rasterećenje užeg centra naselja i ostalih prometnih čepova

• Dvokolosječna željeznica

• Prometnice i prometni čvorovi i prilazi vezani uz projekt prometno-logističkog centra i ostalih

poduzetničkih zona

• Ažuriranje registra prometnica i rješavanje nejasnoća vezanih uz nadležnosti za njihovo

održavanje

53

3.7.3.7.3.7.3.7. Komunalno gospodarstvo i energetikaKomunalno gospodarstvo i energetikaKomunalno gospodarstvo i energetikaKomunalno gospodarstvo i energetika

Općina Matulji je, zajednički s obližnjim jedinicama lokalne samouprave (JLS), osnovala

specijalizirana poduzeća za obavljanje većeg dijela komunalnih usluga. Poduzeća u zajedničkom

vlasništvu Općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga te Grada Opatije su Komunalac d.o.o.

Jurdani, Liburnijske vode d.o.o. Ičići te Libukom Jurdani d.o.o.

Općina Matulji ima 37% udjela u vlasništvu u komunalnom poduzeću Komunalac d.o.o. zaduženom

za održavanje čistoće, zbrinjavanje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje

nerazvrstanih cesta, održavanje tržnice na malo, održavanje groblja i obavljanje pogrebnih poslova

te održavanje javne rasvjete.

Za upravljanje, održavanje i razvoj sustava javne vodoopskrbe, sanitarne odvodnje i pročišćavanje

otpadnih voda osnovano je komunalno poduzeće Liburnijske vode d.o.o. sa sjedištem u Ičićima.

Liburnijske vode su u 37% vlasništvu Općine. Ostali vlasnici društva su Grad Opatija, te općine

Lovran i Mošćenička draga. U 2015. godini Liburnijske vode d.o.o. upravljale su sustavom

vodoopskrbe što čini 501 km cjevovoda, 72 vodospreme i prekidne komore kapaciteta 26.300 m3,

115 reducir stanice i 12 crpnih stanica što je opskrbljivalo vodom 14.100 registriranih korisnika

vodovoda na cijelom području Liburnije (od toga je 11.835 priključaka u domaćinstvu, a 2.265 kod

gospodarskih subjekata). Sustav sanitarne odvodnje čini 182 km cjevovoda (kolektori i tlačni

cjevovodi), 43 crpne stanice sanitarne odvodnje, taložnica Mošćenička Draga i UPOV Ičići.

Komunalac d.o.o. i Liburnijske vode d.o.o. su 2014. odine osnovali su trgovačko društvo Libukom

Jurdani d.o.o. sa svrhom obavljanja objedinjene naplate komunalnih i vodnih te drugih usluga za

svoje osnivače.

3.7.1. Vodoopskrbna mreža i sustav odvodnje

Vodoopskrba i odvodnja Općine Matulji dio je liburnijskog vodnog sustava. Općina se opskrbljuje

vodom iz tri pravca: vlastita izvorišta na Učki, izvor Rječine - izvorišta Zvir 1 i Zvir 2 (riječki vodovod)

te vodosprema Starod (slovenski vodovod iz Ilirske Bistrice). Čitav vodoopskrbni sustav je

podijeljen u pet zona od kojih se dvije nalaze unutar Općine Matulji: Zona Matulji koja obuhvaća

naselja Matulji (općinsko središte), Bregi, Rukavac i Mihotići te Zona Visoki Kras koja obuhvaća sva

ostala područja od slovenske granice do Matulja (ukupno 19 naselja). Pravni i fizički korisnici s

područja Općine Matulji drugi su najveći potrošači vode u liburnijskom sustavu vodoopskrbe

te su im Liburnijske vode u 2015. godini isporučile 26% ukupno prodane količine vode

(potrošači Grada Opatije su konzumirali 53%).

Nadalje, Liburnijske vode d.o.o. su odgovorne za kontrolu kvalitete vode. One su zadužene za

unutarnji nadzor praćenja kvalitete vode kroz provjeru uzoraka u internom laboratoriju tvrtke te

provjeru temeljem godišnjeg plana i programa u suradnji s ovlaštenim ugovorenim laboratorijem.

54

Interni laboratorij ima funkciju preventivnog laboratorija s preporukom korektivnih mjera kako bi

se održala zaštita cjelokupnog vodoopskrbnog sustava. Vanjski nadzor praćenja kvalitete vode

realizira županijski Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ (NZZJZ Rijeka). Tijekom posljednje

izvještajne godine (2015.), rezultati analiza vode iz vodosprema koje je proveo ovlašteni laboratorij

te rezultati službenih kontrola i vanjskih nadzora u vodoopskrbnoj mreži koje je proveo NZZJZ bili

su ispravni.

Sva izvorišta šireg riječkog područja nalaze se na vrlo osjetljivom krškom području. Svrstavaju se

meke do umjereno tvrde vode (7.90 Nj–10.10 Nj) koje imaju vrlo povoljne fizikalno-kemijske

osobine i prirodno su pogodne za piće, za čiju je uporabu dovoljan samo postupak dezinfekcije

klorovim dioksidom. Voda iz slavine je pitka te ne zahtijeva upotrebu filtra za vodu i kućanske

aparate za pripremu vode za piće.

Tablica 19: Vodovod i kanalizacija u Općini Matulji (2016. godine)

Grad/

Općina

Potrošnja

vode po

stanovniku

Pokrivenost

vodoopskrbnim

sustavima

Podaci o broju

stanovnika

priključenom na

vodoopskrbni

sustav

Priključenost

objekata koji imaju

mogućnost za

priključenje na

sustav kanalizacije

Podaci o broju

stanovnika

priključenom na

sustav kanalizacije

Općina

Matulji

120 l/dan/st 99,9% 11.270 40% 1.454

Izvor: Liburnijske vode d.o.o., 2016.

Naselja u Općini Matulji su gotovo u potpunosti spojena na vodoopskrbnu mrežu (izuzetak je

naselje Škalniški). Također, postoji potreba i za rekonstrukcijom sustava zbog izgradnje novih

vodovodnih ogranaka koji bi zamijenili postojeće ogranke koje su mještani sami izvodili, a koji su

zbog starosti, nekvalitetne ugradnje i pojačanog prometa počeli pucati. Osim toga, u sustav

vodoopskrbe i odvodnje potrebno je kontinuirano ulagati kako bi se dostigao standard predviđen

direktivama Europske unije. Jedan od projekata javne vodoopskrbe koji je već krenuo u realizaciju

je projekt „Vodno-komunalni objekti aglomeracije Liburnija 052015“ koji su pripremile Liburnijske

vode d.o.o., a koji će zbog važnosti za regiju sufinancirati i Ministarstvo poljoprivrede. Projekt

obuhvaća radove po pitanju vodoopskrbe i odvodnje vode na cijelom području Liburnije,

uključujući i radove na području Općine Matulji. Ključni ciljevi projekta su postići 100%-tnu

pokrivenost vodom iz vlastitih izvora s područja distribucije te postići 80%-tnu priključenost na

sustav odvodnje za II. stupanj pročišćavanja otpadnih voda (posebice u naseljima s iznad 2.000

stanovnika).

55

Izgradnja sustava sanitarne odvodnje otpadnih voda nije pratila razvoj vodovoda te danas neka

naselja Općine nisu spojena na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Godine 2015. u

Općini Matulji sveukupno su postojala 503 kućna priključka za sanitarnu odvodnju. Broj priključaka

se rapidno povećava kako se izgrađuje sustav odvodnje, tako da je u 2015. broj sanitarnih

priključaka povećan za skoro 25% u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, postojeći sustav odvodnje

zahtjeva izgradnju sekundarne sanitarne kanalizacije u cilju omogućavanja priključenja većem

broju kućanstva. Obzirom na zahtjevnost konfiguracije terena izgrađene su lokalne crpne stanice

kojima se otpadne vode skupljaju u gravitacijske kolektore. Također, zbog potrebe zaštite vode,

osmišljen je Projekt Jadran, odnosno rješenje odvodnje Liburnijske rivijere i zaleđa, za koji je već

započela izgradnja glavnih kolektora i crpnih stanica. Projekt se bavi zaštitom od onečišćenja voda

u priobalnom području te je započeta izgradnja sustava sanitarne odvodnje pa su tako izgrađeni

glavni kolektori od Voloskog do centra Matulja, zatim do početka Jušića prema Kastvu, i dalje u

pravcu Rijeke. Sva ostala odvodnja završava preko opatijskog sustava na uređaju za pročišćavanje

otpadnih voda u Ičićima. Nadalje, početkom 2016. godine započeti su radovi na izgradnji,

poboljšanju i optimiziranju kanalizacijskog sustava kroz Matulje, Opatiju i Mošćeničku Dragu. Sam

projekt izrade projektne dokumentacije sekundarne kanalizacije do svih objekata na područjima

gdje postoje glavni kolektori sanitarne kanalizacije na širem području Grada Opatije, Općine Lovran

i Općine Matulji, kao i izrada projektne dokumentacije za Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda –

II. stupnja pročišćavanja te izrada studije izvodljivosti za područje kojim upravljaju Liburnijske vode

koštati će 7,5 milijuna kuna, što će se financirati iz fonda Projekta zaštite od onečišćenja voda na

priobalnom području, ali i sufinancirati iz sredstava darovnice GEF-a (bespovratna sredstva), a za

sam projekt izgradnje sanitarne kanalizacije, uz koju bi se izvela i rekonstrukcija vodoopskrbnih

cjevovoda te rekonstrukcija ili dogradnja određenih vodnih objekata na području liburnijske vodne

mreže aplicirat će se za sredstva iz fondova za zaštitu okoliša, ministarstva i Europske unije. U

sljedećem razdoblju planira se nastaviti izgradnja sekundarne mreže na području Općine.

Vodovodna mreža se uglavnom rekonstruira kroz izgradnju sanitarne odvodnje. Stari vodomjeri

koji se očitavaju na klasičan način iziskuju znatnu količinu vremena kod očitavanja te su potrebne

investicije u njihovu zamjenu. Time bi se postiglo vremenski efikasno daljinsko očitanje potrošnje,

ali i omogućio sustav ranog upozorenja vezan uz gubitke vode iz sustava. Zbog poboljšanja nadzora

nad gubicima vode unutar zona potrebno je ulagati u daljinsko očitanje vodomjera potrošača zone

Visoki Kras (naselja Mune, Žejane, Zvoneća, Zaluki, Brešca Veli i Mali Brgud, Permani, Poljane,

Ružići, Mučići, Puži, Obadi, Principi, Mavrići, Brajani, Jurdani sve do naselja Jušići), pogotovo stoga

što je uspostavljen daljinski nadzor kontrolnih vodomjera na strateškim pozicijama unutar zona te

daljinski nadzor nivoa vode prekidnih komora u vodovodnom sustavu Učka (PK Leskovac, PK pod

Inu i PK Slepičina). Uštede će se, osim u vremenu, očitovati i u manjoj potrebi kupovine vode iz

susjednih izvora.

Upravljanje sanitarnom kanalizacijom spada među sastavne elemente upravljanja zaštitom okoliša

te ima presudnu ulogu u očuvanju čistoće mora, higijenskoj zaštiti stanovnika i okoliša, kao i

postizanju životnog standarda primjerenog razvijenim područjima. Stoga, što se tiče sustava

sanitarne kanalizacije, može se zaključiti da je nužno proširiti mrežu sustava odvodnje kao jednu

od mjera zaštite voda od onečišćenja. Nadalje, potrebno je nastaviti s izgradnjom sekundarne

56

mreže tako da se ostvari mogućnost priključenja čim više objekata, prvenstveno kroz projekt

Jadran te nastaviti ulaganja u izgradnju i održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Pristupanjem EU, prema Direktivi iz poglavlja 27. Zaštita okoliša, Republika Hrvatska kao članica

Europske Unije ima obvezu ispunjavanja zahtjeva koje proizlaze iz zakonodavstva Europske unije, a

koje je Republika Hrvatska preuzela u svoje nacionalno zakonodavstvo.

U tu svrhu, RH kao država članica Europske Unije ima pravo pristupa strukturnim i investicijskim

fondovima EU te na taj način osigurati financijsku pomoć u pripremi i provedbi infrastrukturnih

projekata ključnih za postizanje ciljeva Strategije upravljanja vodama te ispunjavanje zahtjeva

vezanih uz zaštitu i očuvanje okoliša, kao i ostalih obveza proizašlih iz usklađivanja nacionalne

legislative s europskom (npr. Direktiva o kakvoći vode za piće, Direktiva o pročišćavanju gradskih

otpadnih vodaitd.). Osnovni cilj ulaganja u vodnu infrastrukturu je zaštita zdravstvenog stanja i

poboljšanja uvjeta života postojećih i novo priključenih stanovnika te zaštita okoliša.

3.7.2. Održavanje komunalne infrastrukture

Programom održavanja komunalne infrastrukture obuhvaćeno je redovno i pojačano održavanje

komunalne infrastrukture na području Općine Matulji u sljedećim područjima:

1. Odvodnja atmosferskih voda

2. Održavanje čistoće javnih površina

3. Održavanje javnih površina

4. Održavanje nerazvrstanih cesta

5. Održavanje groblja

6. Javna rasvjeta.

Poslovi redovnog održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Matulji značajnim su

dijelom povjereni poduzeću Komunalac d.o.o. što obuhvaća održavanje nerazvrstanih cesta,

opreme nerazvrstanih cesta, održavanje vertikalne prometne signalizacije nerazvrstanih cesta,

zimsko održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje sustava oborinske odvodnje te održavanje

javnih površina. Ostali poslovi u ovoj domeni se uglavnom ugovaraju putem javnih natječaja.

Komunalac d.o.o. je zadužen za održavanje i ukope na ukupno 13 groblja na liburnijskom području,

a među njima su i groblja u Općini Matulji (Matulji, Rukavac, Brešca, Veli Brgud, Zvoneća i Mune).

Groblja se održavaju prema predviđenim godišnjim planovima. Obzirom na konstantni trend rasta

broja stanovnika, postoji potreba za proširenjem groblja i dodatnim ukopnim mjestima.

U održavanje javne rasvjete spadaju poslovi tekućeg održavanja objekata i uređaja javne rasvjete,

zamjene dotrajalih stupova, rasvjetnih armatura, bojanje rasvjetnih stupova i sl.

57

Važan segment brige Općine o kvaliteti života i životnom standardu vezan je uz održavanje čistoće

javnih površina te samo održavanje javnih površina.

Održavanje čistoće javnih površina obuhvaća ručno i strojno čišćenje javno-prometnih površina,

odvoz smeća sa odmorišta, uklanjanje smeća iz divljih deponija te akciju odvoza krupnog otpada.

Standardi i nivo održavanja uređenog građevinskog zemljišta napravljeni su prema Normizaciji u

komunalnoj higijeni, standardima i normativima izrađenim po Strukovnom udruženju stambeno-

komunalne djelatnosti uređenja naselja i prostora i zaštite okoliša Hrvatske gospodarske komore iz

1996. godine. Ručnim čišćenjem obuhvaćene su površine od ukupno 15.255 m2, strojnim

čišćenjem obuhvaćene su površine od ukupno 25.627 m2, dok su strojnim i ručnim čišćenjem

obuhvaćene površine od ukupno 25.761 m2, što sveukupno čini površinu od 66.643 m2. Intenzitet i

način čišćenja pojedinih površina svodi se na periodično čišćenje u zavisnosti od lokacije.

Godišnjim programom čišćenja obuhvaćene su i površine nakon organiziranja kulturnih, zabavnih i

drugih manifestacija od interesa za Općinu Matulji, a prvenstveno se odnose na Zvončarsku

smotru, Matuljske dani, te Božićni sajam. Održavanje čistoće javnih površina obuhvaća odvoz

smeća sa odmorišta uz državnu cestu od Permana do granice s Republikom Slovenijom, kao i

klanjanje smeća i olupina iz divljih deponija te organizirani odvoz krupnog otpada iz domaćinstava

(predviđeno je 300 baja za krupni otpad od 5 m3 u svim naseljima, prema godišnjem rasporedu

postavljanja). U održavanje čistoće javnih površina spada i održavanje čistoće autobusnih

čekaonica. Planom čišćenja i pranja čekaonica na području Općine Matulji predviđeno je čišćenje

dva puta mjesečno za autobusne čekaonice na području višeg prometnog intenziteta dok je za

autobusne čekaonice u području rjeđih autobusnih linija održavanje predviđeno jednom mjesečno.

Održavanje javnih površina obuhvaća održavanje zelenih površina (čišćenje, košnja i skupljanje

trave i smeća sa zelenih površina, obnova ugaženih travnjaka, održavanje i orezivanje drveća,

grmlja i živica, održavanje i njega sezonskih i trajnih cvjetnjakaitd.), orezivanje raslinja i sječu suhih

stabala te održavanje javnih površina (popravak javnih pješačkih puteva i stepeništa prema

potrebi, dekoraciju tijekom javnih manifestacija, održavanje javnih cisterni s područja Općine

Matulji, evidentiranih prema „Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija“ za područje

Liburnije, popravak i održavanje oštećenih klupa u parkovima, oglasnih tabli i košarica, održavanje

dječjih i sportskih igralištaitd.).

3.7.3. Širokopojasna mreža

Postojeća infrastruktura obuhvaća primarno kabelsku kanalizaciju kod nepokretnih tehnologija,

odnosno antenske stupove kod bežičnih tehnologija. Rezultati istraživanja u sklopu projekta Plan

razvoja širokopojasne infrastrukture Općine Matulji iz 2015. Godine pokazuju visoku razinu

korištenja klasičnih usluga telefonije (96% ispitanika) i pristupa internetu (80,3%), dok samo 36%

ispitanika koristi moderne usluge televizije (u uzorku je bilo 412 ispitanika, i to 76,5% fizičke osobe,

22,7% pravne, 0,7% javne institucije). Neka kućanstva u Općini Matulji nemaju pristup

širokopojasnom povezivanju bez obzira na veliki interes stanovnika za izgradnjom takve mreže.

Interes, čak štoviše potreba za kvalitetnom telekomunikacijskom infrastrukturom prisutna je i kod

58

poslovnog sektora, a posebice je važna za daljnji razvoj poduzetničkih zona. Kvalitetna i stabilna

telekomunikacijska infrastruktura predstavlja preduvjet za razvoj visokotehnoloških djelatnosti.

Također, kod onih koji koriste širokopojasnu infrastrukturu primijećeni su određeni problemi u

korištenju navedenih usluga poput značajnog utjecaja vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga

(kod čak 67,5% korisnika u kućanstvima), spor pristup internetu (kod 55,2%), loša tehnička

potpora, tj. loš odaziv na prijavu ili otklanjanje kvara (kod 36,3% korisnika), loš ili nedostupan

telefonski signal (kod 29% korisnika), slika na kabelskoj ili IPTV se zamrzava (27,1%), neisporuka

ugovorene brzine pristupa internet (26,2%) itd. S druge strane, matuljska kućanstava su

opremljena uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge

(30% kućanstava ima barem 1 tablet i barem 1 pametni telefon, 42% barem jedno prijenosno

računalo itd.).

Razvoj Općine ovisi o razvoju i mogućnostima primjene ICT tehnologije, pri čemu je dostupnost

širokopojasne mreže conditio sine qua non. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da se širokopojasna

infrastruktura može implementirati postepeno i to uz komunalnu i prometnu infrastrukturu te da

iskorištenje postojeće infrastrukture na cijelom ciljanom području može značajno smanjiti

jedinične troškove implementacije pojedinih tehnologija.

3.7.4. Gospodarenje otpadom

Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po

svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Sakupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada na

području Općine Matulji provodi tvrtka Komunalac d.o.o., ali na području Općine djeluju i privatna

poduzeća koja se bave zbrinjavanjem i preradom ostalih vrsta otpada. Komunalni otpad se

trenutno deponira na odlagalištu otpada I. kategorije «Osojnica» koji je organiziran za potrebe

liburnijskog područja na području Općine Matulji. Odlagalište je od prvog naselja udaljeno otprilike

1km. Prilikom deponiranja, izdvajaju se vrijedne sirovine, prvenstveno metal i drvo. Odlagalište je

uređeno, ima protupožarne pojaseve, ugrađene bunare za pasivno otplinjavanje te je opremljeno

opremom za početno gašenje požara. Postoji pristupna cesta. Otpad se prekriva inertnim

materijalom i provode se mjere dezinsekcije i deratizacije putem ovlaštenih tvrtki. Nakon

potpunog stavljanja u funkciju novog županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina,

odlagalište otpada Osojnica će se sanirati i trajno zatvoriti kao odlagalište otpada.

Odvoz krupnog otpada iz domaćinstava organiziran je na području cijele Općine Matulji i to kroz

čitavu godinu. 300 baja za krupni otpad od 5 m3 postavljaju se u svim naseljima prema godišnjem

rasporedu postavljanja. Takav način prikupljanja uvelike je smanjio broj pojavljivanja divljih

deponija.

Lokalno komunalno društvo zaduženo je za gospodarenje komunalnim otpadom, prikupljanje i

zbrinjavanje na deponiju, odnosno predaja na oporabu odvojeno skupljenog otpada, kao i čišćenje

i zbrinjavanje otpada s javnih površina te intervencije osnovom naloga JLS te građana i privrednih

subjekata. Otpad se većinom prikuplja miješano. Za prelazak na odvojeno skupljanje otpada

stvoreni su tek minimalni tehnički uvjeti kao i prostorni preduvjeti vezani uz izgradnju sortirnice za

59

sortiranje, prešanje, baliranje i privremeno skladištenje otpada. Također, stvoreni su i preduvjeti u

prostoru za izgradnju reciklažnog dvorišta na lokaciji Jurdani.

Tablica 20: Prikupljeni komunalni otpad na području Liburnije (2015. godine, u tonama)

Mjesto mješani kom.

otpad (t)

glomazni

kom. otpad (t)

bio razgradiv

otpad (t)

ostaci od

čišć. ulica (t)

ostali otp. koji nije

biorazgrad. (t)

otpad s

tržnice (t)

UKUPNO:

(t)

Grad Opatija 5.156,65 480,69 116,85 30,26 46,57 37,74 5.868,76

Općina

Lovran

1.876,13 202,19 53,19 23,69 61,18 19,99 2.236,37

Općina

M.Draga

1.170,16 114,50 33,37 0,08 3,82 - 1.321,93

Općina

Matulji

3.111,13 335,95 138,64 0,97 45,97 - 3.632,66

UKUPNO: 11.314,07 1.133,33 342,05 55,00 157,54 57,73 13.059,72

Izvor: Godišnje izvješće Komunalac d.o.o. za 2015. godinu

Iako se otpad prikuplja većim dijelom miješano, u Općini postoje kontejneri za odvojeno

skupljanje papira, a na nekoliko lokacija su postavljeni i eko otoci s mogućnošću odvojenog

zbrinjavanja papira, stakla i plastike. Uz ove, postoji opcija odvojenog skupljanja preostale

polimerne ambalaže u za to namijenjenim vrećicama. Najveći dio odvojeno prikupljenog otpada,

čak preko 80% na području Liburnije, odnosi se na papir i kartonsku ambalažu. Razlog tome leži u

obvezi odlaganja kartonske ambalaže gospodarskih subjekata na zakonom propisan način, ali

ujedno ukazuje i na nisku svijest građana o važnosti odvajanja otpada, kao i na nepostojanje

adekvatnih preduvjeta za razdvajanje otpada.

Otpad postaje strateški resurs čijom se preradom može proizvesti energija koju je moguće koristiti

u gospodarske svrhe ili u kućanstvima. Time gospodarenje otpadom postaje važno i zbog zaštite

okoliša i iz ekonomskih razloga, kao alternativni energent. Stoga je potrebno uspostaviti cjelovit

sustav gospodarenja otpadom uključivši izgradnju reciklažnih dvorišta, educirati stanovnike i

poduzetnike o energetskom i ekonomskom potencijalu otpada i održivom razvoju, sanirati i/ili

zatvoriti postojeća odlagališta, sanirati divlja odlagališta i rasteretiti lokacije u okolišu visoko

opterećene otpadom.

3.7.5. Upravljanje imovinom

Vrijednost imovine Općine Matulji deseterostruko premašuje njen godišnji budžet. Obzirom na

prostornu dimenziju Općine, ne čudi da 63% vrijednosti imovine Općine otpada na općinska

zemljišta, a sljedećih 28% na objekte u vlasništvu Općine (prema dostavljenoj Rekapitulaciji

knjiženja za 2015. godinu, Općina Matulji). Međutim, analiza ukazuje da u sustavu upravljanja

općinskom imovinom postoji prostora za poboljšanje, kako bi se minimizirale propuštene prilika za

60

kapitaliziranje imovine u vlasništvu, kao i smanjili troškovi održavanja nerealiziranog prostora te

vandalizama nad imovinom koja nije u funkciji. S tim u vezi, analiza pokazuje da postoji potreba

formiranja jedinstvenog registra općinske imovine, kao i osiguravanja organiziranog upravljanja

općinskom imovinom. Gdje je to moguće, imovinu je potrebno staviti u funkciju (npr. Općina

Matulji ima 12 društvenih domova - Dom Hangar, Dom Rukavac, Dom Bregi, Dom Jušići, Dom

Brgud, Dom Mune, Dom Rupa, Dom Lipa, Dom Šapjane, Dom Permani, Dom Lisina i Dom Biškupi,

od kojih neki zahtijevaju ulaganja u obnovu čime bi se pridonijelo povećanju kvalitete života i

socijalne uključenosti stanovnika na područjima na kojima se nalaze). Također, jedna od

mogućnosti korištenja općinske imovine koja trenutno nije zastupljena na području Općine, a koja

bi svakako doprinijela unaprjeđenju kvalitete života u ovom slučaju socijalno ugroženih skupina,

povezana je s brigom o socijalno ugroženima kroz stambeno zbrinjavanje egzistencijalno ugroženih

obitelji. Iako se ne radi o obvezujućim mjerama, one bi zasigurno pridonijele socijalnoj koheziji i

smanjivanju nejednakosti u društvu.

Također, potrebno je ažurirati i nadopuniti te objediniti postjeće baze i evidencije imovine. U

vrijednu imovinu Općine spada i dio poduzetničkih zona, za koje je potrebno osigurati javnu

infrastruktura nužnu za realiziranje poslovnih procesa. Na području Općine postoje osigurani

prostori za rad različitih udruga, dok se dio prostora u vlasništvu Općine daje u zakup u

komercijalne svrhe pri čemu se na natječaj za komercijalne prostore mogu javiti i civilne udruge, ali

tada sudjeluju u istom licitacijskom postupku kao i poslovni subjekti.

3.7.6. Vatrogastvo

Plan zaštite od požara Općine Matulji definira Javna vatrogasna postrojba Opatija kao središnja

vatrogasna postrojba Općine Matulji. Osnovna zadaća Javne vatrogasne postrojbe Opatija je

sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i

spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u

nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova ekološkim i sličnim nesrećama,

provođenje plana operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od

požara od interesa za Grad Opatiju i Općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga.

Obzirom da je brzina dolaska na mjesto intervencije jedan od bitnih čimbenika koji utječe na tijek

gorenja i gašenja, standard brzine dolaska navalnog vatrogasnog vozila na zahvaćeno područje je

do 15 minuta. Na području Općine Matulji javna vatrogasna postrojba zadovoljava uvjet stizanja za

vrijeme do 15 minuta, osim za udaljenija područja poput naselja Lipa, Šapjane, Pasjak, Brce,

Zvoneća, Žejane i Mune. Stoga se za potrebe osiguranja kvalitetne protupožarne zaštite, osim kroz

javnu vatrogasnu postrojbu, vatrogasna djelatnost na području općine provodi i putem programa

rada Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Kras“ Šapjane, središnje dobrovoljne vatrogasne

postrojbe Općine Matulji.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kras Šapjane osnovano je 1983. godine i u svom organizacijskom

sustavu ima središnju dobrovoljnu vatrogasnu postrojbu i jedno vatrogasno odjeljenje koje djeluje

na području Velikih i Malih Muna te Žejana. Smještaj središnjeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva

61

Kras, Šapjane je u dijelu novo oformljenog Vatrogasnog trenažnog centra Vatrogasne zajednice

Primorsko-goranske županije (bivša vojarna), dok je vatrogasno odjeljenje Mune koje pokriva

mjesta Vele i Male Mune i Žejane smješteno u Društvenom domu u Velim Munama. Time

vatrogasne postrojbe na području općine zadovoljavaju uvjet stizanja na intervenciju unutar 15

minuta, s time da JVP Opatija zadovoljava uvjet stizanja za područje Općine Matulji do Zvoneća i

Rupe, a DVD Kras ili njegovo odjeljenje Mune pokrivaju ostala naselja na području Općine.

Prema procjeni Vatrogasna zajednica PGŽ (Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija

područja Liburnije, 2011) temeljenoj na analizi stanja u vatrogasnim postrojbama, kao i na

parametrima dobivenim prilikom izračuna karakterističnih požara za te financijskim ograničenjima

JLS-a, preporuča se zadržati trenutni broj vatrogasaca u vatrogasnim postrojbama i dovršiti

opremanje nedostajućom vatrogasnom tehnikom i opremom dobrovoljnih i profesionalnih

vatrogasnih postrojbi na cijelom području Liburnije, uključujući i Općinu Matulji.

3.7.7. Energetski sustav

Elekroopskrba

Područje Općine Matulji važan je koridor za opskrbu električnom energijom na lokalnoj,

nacionalnoj i regionalnoj razini. Na području općine postojeći nadzemni vodovi naponskog nivoa

110 kV i više mogu se podijeliti na one koji su u funkciji cjelokupnog elektroenergetskog sistema

države i povezuju šire regije i države te one koji su više lokalnog značaja i direktno osiguravaju

napajanje električnom energijom distributivne mreže, kojom električna energija dolazi do svih

potrošača.

U prvu grupu spadaju nadzemni vodovi:

1. DV 220 Kv TS 220/110/35 kV Pehlin – TS 400/220/110 kV Divača

2. DV 2 x 220 kV TS 220/110/35 kV Pehlin – TE Plomin.

U drugu grupu spadaju:

1. DV 110 kV TS 220/110/35 kV Pehlin – TS 110/20 kV Matulji

2. DV 110 kV TS 110/10(20) kV Matulji – TS 110/20 kV Lovran

3. DV 110 kV TS 110/20 kV Matulji – TS 110/20 kV Rupa-Šapjane.

Pored navedenih vodova prostor Općine Matulji znatnije opterećuje još jedan nadzemni vod, koji

je izgrađen u zajedničkom koridoru sa DV 110 kV TS 110/20 kV Matulji – TS 110/20 kV Ilirska

Bistrica.

Nadzemni vod TS 30/20 kV Matulji – RS 20 kV Opatija – TS 110/20 kV Lovran, izgrađen je za 30 kV

naponski nivo, a po ukidanju ovog naponskog nivoa, u sustavu srednje naponske distributivne

mreže preuzeo je ulogu magistralnog 20 kV voda koji osigurava visoku pogonsku sigurnost između

konzumnih područja koja se napajaju iz TS 110/20 kV Matulji i TS 110/20 kV Lovran. Ovaj vod na

području Općine Matulji prolazi kroz urbaniziranu zonu i trebalo bi kroz razvojne planove

62

elektrodistribucije i buduće provedbene planove Općine Matulji predvidjeti njegovu zamjenu sa

podzemnim 20 kV kabelskim vodom.

Od 110 kV elektroenergetskih objekata na području Općine Matulji je trafostanica 110/20 kV

Matulji. Izgrađena je za kapacitet transformacije 110/20 kV od 2x40 MVA, ugrađena su dva

transformatora kapaciteta 40 MVA svaki. Uz sadašnje vršno opterećenje od otprilike 20 MVA

trafostanica za dugi niz godina osigurava potrebe za električnom energijom na području Općine

Matulji i susjednih područja. Pored toga, predviđeno ja da ta trafostanica ugradnjom

transformatora 110/25 kV snage 2x15 MVA prihvati i buduće napajanje kontaktne mreže

željezničke pruge na relaciji Rijeka – Matulji – granica sa Slovenijom.

Distributivna mreža danas zadovoljava kvalitetom i sigurnošću u napajanju potrošača na području

Općine Matulji. Naponski nivo od 10 kV zamijenjen je 20 kV, čime se udvostručila prijenosna moć

postojećih vodova i poboljšala kvaliteta energije kod potrošača u najudaljenijim mjestima Općine.

Trafostanica 110/20 kV Matulji, temelj je distribucijske mreže električne energije Općine. Sastoji se

od niza manjih gradskih i seoskih transformatorskih stanica 20/0,4 kV. Distribucija električne

energije prema potrošačima na području Općine vrši se preko distributivnih trafostanica 20/0,4 kV

različitog tipa i izvedbe (stupne, seosko - zidane, gradske - zidane, montažno – betonske,

ugradbene u objektu), smještenih unutar granica plana te koje svojom lokacijom i kapacitetom

zadovoljavaju današnje potrebe.

Plinoopskrba

Područjem Općine Matulji prolazi, u dužini od otprilike 6,3 km, magistralni plinovod Pula –

Karlovac (DN 700, tlaka 75 bara). Plinovod je od državnog interesa i predstavlja dobavni pravac

prirodnog plina kapaciteta 1,5 do 2,5 milijardi m3 godišnje. Općina Matulji ima dijelom izgrađenu

plinsku mrežu koja nije priključena na plinovod.

Tablica 21: Energetska infrastruktura Općine

Grad/

Općina

Javni sustav grijanja,

pokrivenost njime i

njegove

karakteristike

Infrastruktura

za distribuciju

plina

Infrastruktura za

proizvodnju i

distribuciju

električne

energije

Potrošnja energije –

plin i električna

energija – podaci o

kretanju potrošnje

Korištenje

alternativnih

izvora energije i

postojeća

infrastruktura

Općina

Matulji

nema 25.969 m

(plinovod još

nije u funkciji)

Pogon Opatija 0 nema

Izvor: Općina Matulji, 2016. Godina

63

Većina objekata, posebice novih, čeka spajanje plinske mreže s riječkim plinovodom kako bi

umjesto struje kao energent koristila plin. Trenutno se opskrba plinom obavlja se plinskim bocama

i manjim spremnicima plina.

Plin je ekonomičan, čist i važan energent kako za industriju, tako i za potrebe stanovanja. Stoga je

plinofikacija Općine nužna za njen daljnji gospodarski razvoj, ali i za poboljšanje uvjeta življenja u

na području Općine.

Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije

Potrebno je obratiti pozornost na energetsku učinkovitost objekata u vlasništvu Općine Matulji

(uključujući objekte javne rasvjete) te objekata u vlasništvu privatnih osoba, bilo namijenjenih

stanovanju ili ekonomskoj aktivnosti na području Općine. Dio objekata u vlasništvu Općine je u

dotrajalom stanju te je potrebno napraviti procjenu energetske učinkovitosti tih objekata, nakon

čega je potrebno pristupiti njihovoj energetskoj obnovi.

Fotonaponski kolektori su na području Općine slabo zastupljeni. Jedan od projekata kojemu je cilj

vlastita proizvodnja električne energije za potrebe grijanja i hlađenja su fotonaponski kolektori na

Veletržnici Matulji.

Prostornim planom uređenja Općine iz 2008. godine, na području "Pliševica", između Lipe i

Škalnice, određena je površina potencijalne gradnje vjetroelektrana (vjetroparka), međutim,

trenutno taj oblik alternativnog stvaranja energije ne postoji.

Općina Matulji ima razvijenu svijest o važnosti energetski održivog razvoja Općine, uključujući

energetski učinkovite privatne komercijalne i stambene prostore i javne prostore, promet i javnu

rasvjetu. Tome svjedoči i Akcijski plan energetski održivog razvitka Općine Matulji iz prosinca 2015.

godine Između ostalog, Općina organiziran sustav informiranja građana o mogućnostima

sufinanciranja obnove stambenih objekata od strane Fonda za zaštitu okoliša. Međutim, potrebno

je uložiti dodatne napore u povećanje energetske učinkovitosti javnih objekata (odgojno-

obrazovnih ustanova, društvenih domovaitd.) te sustavno poticati gradnju i rekonstrukciju

energetski učinkovitih privatnih objekata.

3.7.8. Zaštita okoliša

Općina provodi program zaštite okoliša. Svrha programa zaštite okoliša je provedba mjera i

aktivnosti zaštite okoliša radi očuvanja, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka

čitavog područja Općine Matulji. Program zaštite okoliša također obuhvaća provedbu aktivnosti

usmjerenih na povećanje energetske učinkovitosti, intenziviranje te sve širu primjenu obnovljivih

izvora energije u svakodnevnom životu te aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti građana o

potrebi očuvanja zdravog i očuvanog okoliša kao osnovnog resursa za razvoj svih gospodarskih

djelatnosti. Također obuhvaća i sustavno gospodarenje energijom i provođenje mjera energetske

učinkovitosti u objektima u vlasništvu Općine.

64

Trenutne mjere koje se provode unutar programa zaštite okoliša su:

1. Program ekoloških projekata

• Ekološki projekti - vođenje i održavanje ISGE sustava, sustavno gospodarenje energijom i

provođenje projekata i mjera energetske učinkovitosti i uvođenja obnovljivih izvora

energije u objektima u vlasništvu Općine, kao i sufinanciranje ostalih projekata koji

pridonose održivom razvoju Općine te sve široj primjeni obnovljivih izvora energije te

provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje objekata u vlasništvu Općine.

• Potpore udrugama za eko projekte - potpore udrugama u provedbi mjera, aktivnosti i

projekata za očuvanje zdravog i čistog okoliša.

• Naknade građanima i kućanstvima u naravi - sufinanciranje nabavke posuda za odvojeno

prikupljanje otpada za građanstvo.

2. Projekt unaprjeđenja standarda odlagališta otpada

Aktivnosti iz programa Sanacija odlagališta Osojnica odnose se na izvođenje radova u sklopu

provedbe zajedničkog projekta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i svih JLS s

područja Liburnije. Cilj projekta je sanacija i trajno zatvaranje ovog odlagališta nakon što se

osiguraju uvjeti za odlaganje (komunalnog) otpada na županijskom odlagalištu Marišćina.

3.7.9. Ostale usluge koje doprinose kvaliteti života stanovnika Općine

Javni prijevoz stanovnika obavlja poduzeće Autotrolej d.o.o., riječko poduzeće za javni prijevoz.

Cestovni javni prijevoz osoba povezuje naselja Općine s Rijekom, Opatijom i gradom Kastvom te

povezuje i naselja u sklopu same Općine. Promet je gušći prema središtima (npr. Rijeka) dok je

rjeđi prema udaljenijim naseljima Općine (npr. Bregi, Mune, Brgud). Postoji potreba za više linija

prema udaljenim naseljima te je dodatne linije potrebno prilagoditi određenim skupinama

stanovnika (osnovnoškolcimaitd.).

Mreža poštanskih ureda na području Općine Matulji, kao elementa komunikacije posebno važnog

stanovnicima udaljenih naselja, obuhvaća čak 4 poslovnice Hrvatskih pošta.

Tablica 22: Poštanski uredi Hrvatskih pošta (2016.)

Poštanski broj Jed. poštanske mreže Naselja koja pripadaju jedinici poštanske mreže

51212 Vele Mune Male i Vele Mune, Žejane

51213 Jurdani Brešca, Jurdani, Jušići, Mali i Veli Brgud, Mučići, Permani,

Ružići, Zaluki i Zvoneća

51214 Šapjane Brdce, Lipa, Pasjak, Rupa i Šapjane

51211 Matulji Matulji, Mihotići, Bregi, Kućeli i Rukavac


65

Na području Općine u 2016. godini djeluje tri poslovnice banaka i jedan ured FINA-e.

Prepoznati problemi u komunalnim djelatnostima, telekomunikacijama i energetici

• Nepovezanost komunalnih, energetskih, prometnih, telekomunikacijskih i ostalih poduzeća,

institucija i službi

• Nepovezanost infrastrukturnog održavanja i infrastrukturnih projekata koja za posljedicu ima

dupliranje troškova razvoja i izgradnje

• Neiskorišteni potencijali imovine u vlasništvu Općine

• Nepokrivenost nekih naselja na području Općine sustavom odvodnje

• Neadekvatna infrastruktura za pročišćavanje vode u sustavu odvodnje

• Nestabilna internetska veza u pojedinim dijelovima Općine

• Niska razina pokrivenosti širokopojasnom mrežom

• Neadekvatno odlagalište otpada

Preporuke za razvoj

• Planiranje projekata i najava budućih dugoročnih ulaganja u infrastrukturu

• Koordiniranje i povezivanje institucija na planiranju projekata vezanih uz različita

infrastrukturna područja (energetika, promet, komunalna infrastruktura, optika itd.)

• Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom te izrada jedinstvenog registra imovine

• Razvoj stabilne širokopojasne mreže i pokrivenost optičkom infrastrukturom

• Sanacija odlagališta otpada

• Ulaganja u energetsku učinkovitost, zelene i obnovljive izvore energije

• Ulaganja u održivi razvoj

• Plinovod

• Reciklažno dvorište

66

3.8.3.8.3.8.3.8. Gospodarska aktivnost i poduzetnički impuls Gospodarska aktivnost i poduzetnički impuls Gospodarska aktivnost i poduzetnički impuls Gospodarska aktivnost i poduzetnički impuls

Globalna ekonomska kriza koja je započela 2008. godine, te recesija kao posljedica ekonomske

krize, su ostavili značajne posljedice koje su dovele do pada gospodarske aktivnosti u svim

županijama i općinama Republike Hrvatske. U posljednjih par godina zamjetan je početak

pozitivnih trendova kako u Primorsko – goranskoj županiji (PGŽ) tako i u Općini Matulji. Razvoj

gospodarskih aktivnosti u PGŽ-u temelj je ukupnog razvoja županije i njezinih općina zbog čega je

potrebna analiza najvažnijih gospodarskih pokazatelja i gospodarskih zona Općine Matulji.

3.8.1. Opći podaci o gospodarstvu na području Općine Matulji

Mala i srednja poduzeća čine okosnicu gospodarstva Općine Matulji te pokretačku snagu njegovog

održivog razvoja. U 2014. godini na području Općine Matulji sjedište je imalo ukupno 461

poduzeće (od kojih 459 malih i 2 srednja) u kojima je bio zaposlen 1861 djelatnik. Kao najvažnije

djelatnosti ističu se trgovina na veliko i na malo, građevinarstvo i prerađivačka industrija. Uvidom u

statističke podatke o broju poduzetnika i njihovim financijskim pokazateljima od 1995. godine do

danas, evidentiran je pozitivan trend razvoja poduzetništva koje pridonosi gospodarskom rastu i

razvoju Općine Matulji.

Prema podacima iz Obrtnog registra na dan 31.12.2014. godine sa sjedištem na području Općine

Matulji bio je registriran 301 obrtnik, od kojih je 294 aktivnih, dok 7 imaju status privremene

obustave.

3.8.2. Analiza gospodarske aktivnosti u neposrednom okruženju

Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku od 15. veljače 2016. godine,

Primorsko – goranska županija je u 2013. godini ostvarila BDP u iznosu 3.810 milijuna EUR što

predstavlja 8,8% ukupno ostvarenog BDP-a u Republici Hrvatskoj.

BDP po stanovniku u Primorsko – goranskoj županiji je u 2013. godini iznosio 12.930 EUR što je

26,4% veći od državnog prosjeka. Prema BDP-u po stanovniku Primorsko – goranska županija je

najbolja među županijama Jadranske Hrvatske te je druga po redu u Republici Hrvatskoj, odmah

nakon grada Zagreba.

Nakon kontinuiranog pada BDP-a u Primorsko – goranskoj županiji od 2008. do 2010. godine

uslijed globalne ekonomske krize koja dovodi do slabljenja potrošnje kućanstva zbog

preopterećenosti dugovima i obvezama, u 2011. godini bilježi se porast BDP-a od 1 p.p. što

označava početak pozitivnog trenda koji je nastavljen i u 2012. godini dok u 2013. godini dolazi do

pada BDP-a od 1,6 p.p.

67

Bruto domaći proizvod po stanovniku od 2009. godine, kada je iznosio 12.325 EUR, do 2012.

godine, kada je iznosio 13.110 EUR, kontinuirano bilježi porast, dok u 2013. godini dolazi do pada

od 1,3 p.p.

Udjelom bruto dodane vrijednosti (BDV) po djelatnostima utvrđuju se osnovna obilježja strukture

gospodarstva Primorsko – goranske županije što je prikazano sljedećim grafikonom.

Tablica 23: BDP za RH, 2013. godina

Bruto

domaći

proizvod

(mil. EUR)

Struktura po

županijama, %

(RH = 100)

Bruto domaći

proizvod po

stanovniku

(EUR)

Indeks,

RH = 100

REPUBLIKA HRVATSKA 43.516 100 10.228 100

KONTINENTALNA HRVATSKA 29.630 68,1 10.405 101,7

Grad Zagreb 14.423 33,1 18.132 177,3

Zagrebačka županija 2.480 5,7 7.781 76,1

Krapinsko - zagorska županija 835 1,9 6.380 62,4

Varaždinska županija 1.468 3,4 8.415 82,3

Koprivničko - križevačka županija 1.002 2,3 8.768 85,7

Međimurska županija 962 2,2 8.481 82,9

Bjelovarsko - bilogorska županija 799 1,8 6.838 66,8

Virovitičko - podravska županija 502 1,2 6.043 59,1

Požeško - slavonska županija 463 1,1 6.102 59,7

Brodsko - posavska županija 913 2,1 5.858 57,3

Osječko - baranjska županija 2.443 5,6 8.121 79,4

Vukovarsko - srijemska županija 1.059 2,4 6.025 58,9

Karlovačka županija 975 2,2 7.763 75,9

Sisačko - moslavačka županija 1.307 3,0 8.842 76,7

JADRANSKA HRVATSKA 13.886 31,9 9.870 96,5

Primorsko - goranska županija 3.810 8,8 12.930 126,4

Ličko - senjska županija 386 0,9 7.841 76,7

Zadarska županija 1.402 3,2 8.173 79,9

68

Šibensko - kninska županija 856 2,0 8.051 78,7

Splitsko - dalmatinska županija 3.571 8,2 7.849 76,7

Istarska županija 2.641 6,1 12.711 124,3

Dubrovačko - neretvanska županija 1.220 2,8 9.969 97,5

Izvor: Izrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Priopćenje broj 12.1.3. od 13. veljače 2016. godine

Grafikon 11: Bruto dodana vrijednost PGŽ, 2013. godina

Prerađi vačka

i ndustri ja ; 23,0%

Osta le us lužne

djela tnos ti ; 3,0%

Javna uprava i obrana,

obrazovanje,

djelatnosti

zdravstvene zaš ti te i

soci ja lne skrbi ; 11,9%Stručne, zna nstvene,

tehničke,

administra tivne i

pomoćne us lužne

djelatsnoti ; 6,6%

Pos l ova nje

nekretninama; 12,2%

Financi jske djelatnosti

i dje latnosti

os iguranja ; 3,5%

Informaci je i

komunika ci je; 2,5%

Trgovi na na vel iko i na

ma lo, pri jevoz i

skladi štenje, s mještaj,

priprema i us l uživanje

hrane; 22,8%

Gra đevi nars tvo; 5,3%

Rudarstvo, va đenje i

osta l e industri je; 8,0%

Pol joprovreda,

šumars tvo i riba rstvo;

1,1%

Izvor: Izrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Priopćenje broj 12.1.3. od 13. veljače 2016. godine

Bruto dodana vrijednost ostvarena u Primorsko – goranskoj županiji u 2013. godini je iznosila

24.323 mil. kn što predstavlja smanjenje od 1,5% u odnosu na 2012. godinu.

Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj na dan

31.12.2014. godine bila je registrirana 298.161 pravna osoba, od čega je 171.046 aktivnih pravnih

osoba.

U Primorsko – goranskoj županiji na dan 31.12.2014. godine bila je registrirana 24.251 pravna

osoba, od čega je 61%, odnosno 14.804 pravnih osoba, bilo aktivno. Preko 80% aktivnih pravnih

osoba je iz 4 djelatnosti: trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla (45%),

građevinarstvo (14,8%), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (11,2%) i

prerađivačke industrije (9,2%).

Primorsko – goranska županija ubraja se u ekonomski najrazvijenije županije u Republici Hrvatskoj.

Prema bruto domaćem proizvodu i bruto domaćem proizvodu po stanovnika druga je po redu,

nakon grada Zagreba. U 2014. godini 8,2% registriranih pravnih osoba bilo je sa sjedištem na

području Primorsko – goranske županije. Od ukupno 24.251 pravne osobe registrirane na području

69

Primorsko – goranske županije u 2014. godini, 61% je bilo aktivnih pravnih osoba od kojih je

najviše zastupljenih u trgovini na veliko i malo, zatim u građevinarstvu i djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

3.8.3. Nezaposlenost u Primorsko – goranskoj županiji u Općini Matulji

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nezaposlenost u Republici Hrvatskoj se od

2004. do 2008. godine kontinuirano smanjivala dok se od 2008., pa do 2013. godine, uslijed

globalne ekonomske krize, bilježi konstantno povećanje broja nezaposlenih. Godine 2013., broj

nezaposlenih je iznosio 345.112 osoba što predstavlja povećanje od 46 p.p. u odnosu na 2008.

godinu. U 2014. godini bilježi se pad nezaposlenosti od 5% koji je nastavljen i u 2015. godini u kojoj

je registrirano 285.906 nezaposlenih osoba što predstavlja pad od 2,8 p.p. u odnosu na prethodnu

godinu.

Grafikon 12: Kretanje nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2015.

godine

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Mjesečni statistički bilten, godina XXIX./2016.

Od 2008. godine, kada nezaposlenost u Republici Hrvatskoj počinje kontinuirano rasti, također

raste i nezaposlenost u Primorsko – goranskoj županiji. Pod nezaposlenim osobama smatraju se

osobe u dobi od 15 do 65 godina, sposobne ili djelomično sposobne za rad koje nisu u radnom

odnosu.

70

Grafikon 13: Prikaz kretanja nezaposlenih osoba u Primorsko – goranskoj županiji u razdoblju od

2004. do 2015. godine

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, dostupno na: http://statistika.hzz.hr/statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

U 2015. godini broj registriranih nezaposlenih osoba u Primorsko – goranskoj županiji iznosi 15.518

što predstavlja 5,5% od ukupne nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj za navedenu godinu.

Promatrano prema spolu u 2015. godini 44% registriranih nezaposlenih osoba su bili muškarci dok

je 56% žena.

Prema razini obrazovanja nezaposlenost u Primorsko – goranskoj županiji na dan 31.7.2015.

godine prikazana je sljedećim grafikonom.

71

Grafikon 14: Nezaposlenost u Primorsko – goranskoj županiji prema razini obrazovanja na dan

31.7.2015. godine

Bez škole ; 6,50%

Osnovna škola ;

16,80%

SŠ za zanimanja do 3

god. i škola za KV i

VKV radnike; 27,70%

SŠ za zanimanja u

trajanju od 4 i više

godina i gimnazija ;

28,80%

Prvi stupanj

fakulteta, stručni

studij i viša škola;

6,90%

Fakulteti, akademije,

magisterij, doktorat;

13,30%

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Mjesečni statistički bilten, godina XXVIII./2015.

Podaci o registriranim nezaposlenim osobama u Općini Matulji u razdoblju od 2005. do 2015.

godine prikazani su sljedećom tablicom. Podaci prikazuju stanje na dan 31.12. za sve promatrane

godine osim za 2015. godinu gdje je zadnji dostupni podatak na dan 31.07.

Grafikon 15: Kretanje nezaposlenih osoba u Općini Matulji u razdoblju od 2005. do 2015. godine

0

100

200

300

400

500

600

700

800

31.12

.2005

.

31.12

.2006.

31.12

.2007

.

31.12 .2

008.

31.12.2

009.

31.12

.2010

.

31.12

.2011

.

31.12

.2012

.

31.12

.2013

.

31.12

.2014

.

31.7.

2015.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

U 2015. godini najviši udio nezaposlenih osoba bio je sa srednjom školom za zanimanja do 3 god. i

školom za KV i VKV radnike (35,2%), zatim sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više

72

godina (27,8%). Nezaposlenost u Općini Matulji prema razini obrazovanja na dan 31.07.2015.

godine prikazana je sljedećim grafikonom.

Grafikon 16: Nezaposlenost u Općini Matulji prema razini obrazovanja na dan 31.7.2015. godine

Bez škole ; 0,40%Fakulteti , akademije,

magisteri j, doktorat ;

12,50%

Prvi stupanj

fakulteta, stručni

studij i viša škola ;

6,90%

SŠ za zanimanja u

trajanju od 4 i više

godina i gimnazija;

31,20%

SŠ za zanimanja do 3

god. i škola za KV i

VKV radnike ; 35,20%

Osnovna škola ;

14,10%

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

S obzirom da u strukturi nezaposlenih na području Općine Matulji prevladavaju osobe srednje

stručne spreme, cilj je Općine, kroz razvoj poduzetničkih zona i programa poticanja poduzetništva,

osigurati radna mjesta za navedenu skupinu. S obzirom da postojeće i planirane poduzetničke zone

u Općini Matulji, kao i mogućnost razvoja ruralnih područja, osiguravaju prostornu i ostalu

infrastrukturu dostatnu za značajniji porast broja poduzetnika i potrebe za radnicima, za očekivati

je uključenje i nezaposlenih osoba iz grada Rijeke i ostalih okolnih općina. Radne i poduzetničke

zone općine Matulji dobro su povezane s Rijekom i okolicom, i poduzetnicima su dostupni svi

potrebni resursi. Uređen prostor, dostupna komunalna infrastruktura, kvalitetna cestovna i

željeznička mreža i potrebna radna snaga. Općina želi privući i poduzetnike iz ostalih dijelova

Hrvatske i inozemstva te na taj način angažirati dostupne resurse i osigurati proračunske prihode

kojima može unaprijediti socijalni i društveni standard svojih stanovnika. Privlačenje investitora

planirano je kroz razvoj poduzetničkih zona i osiguranje potrebne poduzetničke infrastrukture, a

takvo povećanje gospodarskih aktivnosti dovesti će do povećanja BDP-a po stanovniku u Općini

Matulji i samim time do povećanja ukupnog društvenog standarda.

73

3.8.4. Indeks razvijenosti u Primorsko – goranskoj županiji u Općini Matulji

Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih

društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti.

Pri izračunu indeksa razvijenosti koriste se sljedeći pokazatelji:

1. Stopa nezaposlenosti

2. Dohodak po stanovniku

3. Proračunski prihodi jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po

stanovniku

4. Opće kretanje stanovništva

5. Stopa obrazovanosti.

Tablica 24. Indeks razvijenosti na županijskoj razini 2013. godine

Županija

Indeks

razvijenosti Skupina

Virovitičko - podravska 5,56% I.

Brodsko - posavska 18,43% I.

Vukovarsko - srijemska 18,73% I.

Bjelovarsko - bilogorska 23,29% I.

Požeško - slavonska 33,81% I.

Sisačko - moslavačka 38,70% I.

Osječko - baranjska 46,07% I.

Karlovačka 56,34% I.

Koprivničko - križevačka 59,19% I.

Ličko - senjska 64,82% I.

Međimurska 69,65% I.

Krapinsko - zagorska 73,24% I.

74

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Jedinice područne (regionalne) samouprave su svrstane u sljedeće skupine:

1. U I. skupinu razvrstane su jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost

indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka RH

2. U II. skupinu razvrstane su jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost

indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH

3. U III. skupinu razvrstane su jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost

indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH

4. U IV. skupinu razvrstane su jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost

indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.

Primorsko – goranska županija je razvrstana u IV. skupinu s indeksom vrijednosti od 139,21%

prosjeka RH.

Osnovni pokazatelji koji su korišteni za izračun indeksa razvijenosti u Primorsko – goranskoj

županiji su (Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije):

1. Prosječni dohodak per capita (2010. – 2012.) – 32.813 (143,57% u odnosu na nac. prosjek)

2. Prosječni izvorni prihodi per capita (2010.–2012.) – 4.757 (174,46% u odnosu na nacionalni

prosjek)

3. Prosječna stopa nezaposlenosti (2010.–2012.) – 12,7% (134,29% u odnosu na nac. prosjek)

4. Kretanje stanovništva (2001. – 2010.) – 99,3 (98,24% u odnosu na nacionalni prosjek)

5. Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16 – 65 godina (2011.) – 84,97% (147,46%

u odnosu na nacionalni prosjek).

Šibensko - kninska 80,93% II.

Varaždinska 86,34% II.

Splitsko - dalmatinska 93,75% II.

Zadarska 106,39% III.

Dubrovačko -

neretvanska 120,84% III.

Zagrebačka 124,23% III.

Primorsko - goranska 139,21% IV.

Istarska 156,80% IV.

Grad Zagreb 186,44% IV.

75

Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se u 5 skupina:

1. U I. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa

razvijenosti manja od 50% prosjeka RH

2. U II. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa

razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH

3. U III. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa


4. U IV. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa


5. U V. skupinu razvrstane su jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa

razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.

Općina Matulji je razvrstana u IV. skupinu s indeksom vrijednosti od 111,91% prema sljedećim

pokazateljima (Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije):

1. prosječni dohodak per capita (2010. – 2012.) – 33.071 (119,9% u odnosu na nac. prosjek)

2. prosječni izvorni prihodi per capita (2010. – 2012.) – 2.487 (82,5% u odnosu na nac.

prosjek)

3. prosječna stopa nezaposlenosti (2010. – 2012.) – 11,2% (112,5% u odnosu na nac. prosjek)

4. kretanje stanovništva (2010. – 2001.) – 110,3 (118,7% u odnosu na nac. prosjek)

5. udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16 – 65 godina (2011.) – 86,97% (120% u

odnosu na nacionalni prosjek).

Prema dostupnim podacima Općina Matulji ima indeks razvijenosti veći od državnog prosjeka,

međutim ispod je prosjeka Županije i primjetan je prostor za napredak kojeg Općina planira

ostvariti razvojem poduzetničkih zona i privlačenjem domaćih i stranih investitora čime će

doprinijeti zapošljavanju radnika iz Općine i ostatka Županije.

3.8.5. Poduzetništvo

Podaci potrebni za analizu poslovanja poduzetnika u Primorsko – goranskoj županiji i na području

Općine Matulji dobiveni su od Hrvatske gospodarske komore – HGK – Županijska komora Rijeka, te

Financijske agencije – FINE. Analiza ne uključuje podatke o poslovanju obrtnika i slobodnih

zanimanja jer podaci nisu dostupni.

U razdoblju od 2011. do 2012. godine primjetna je stagnacija poduzetništva, smanjena sklonost

investiranju te pogoršanje rezultata poslovanja. Do 2014. godine broj poduzetnika je značajno

porastao, ali uz zadržavanje jednakog broja zaposlenih, smanjenje ukupnih prihoda i dobiti, te

značajnije povećanje investiranja u dugotrajnu imovinu tek u 2014. godini. S obzirom na opće

76

kretanje ekonomije te povećanje investicija u dugotrajnu imovinu, za očekivati je promjenu trenda

i povećanje ukupne poduzetničke aktivnosti.

Tablica 25: Pokazatelji financijskih rezultata poslovanja poduzetnika – Primorsko – goranska

županija 2011.godine – 2014.godine

Pokazatelji - Primorsko

- goranska županija 2011.

Verižni

indeks 2012.

Verižni

indeks 2013.

Verižni

indeks 2014.

Broj poduzetnika 8.348 0,98 8.220 1,02 8.413 1,11 9.324

Broj zaposlenih 58.885 0,98 57.480 1,01 58.114 1,01 58.659

Ukupni prihodi

(u mil. kn) 34.988 0,89 31.304 1,01 31.571 1,03 32.376

Dobit prije oporezivanja

(u mil. kn) 4.399 0,61 2.698 0,65 1.742 1,12 1.955

Gubitak prije

oporezivanja

(u mil. kn) 1.658 0,88 1.461 0,69 1.001 1,31 1.310

Investicije u novu

dugotrajnu imovinu (u

mil kn) 2.215 0,98 2.162 1,10 2.370 1,19 2.827

Izvor: Izrada autora prema podacima HGK i FINE

77

Tablica 26: Pokazatelji financijskih rezultata poslovanja poduzetnika – Općina Matulji 2010.godine

– 2014.godine

Pokazatelji -

Općina

Matulji 2010.

Verižni

indeks 2011.

Verižni

indeks 2012.

Verižni

indeks 2013.

Verižni

indeks 2014.

Broj

poduzetnika 397 1,09 432 0,96 415 1,07 443 1,04 461

Broj

zaposlenih 1.786 1,02 1.820 0,93 1.686 1,13 1.911 0,99 1.888

Ukupni

prihodi (u

mil. kn) 990,42 1,09 1.083,52 0,98 1.058,75 1,06 1.117,35 0,98 1.090,61

Ukupni

rashodi (u

mil. kn) 984,81 1,10 1.080,18 1,01 1.094,88 0,98 1.070,87 0,93 997,30

Dobit prije

oporezivanja

(u mil. kn) 49,59 1,05 51,83 1,14 59,31 1,55 91,72 1,44 132,17

Gubitak prije

oporezivanja

(u mil. kn) 43,98 1,10 48,49 1,97 95,44 0,47 45,24 0,86 38,86

Investicije u

novu

dugotrajnu

imovinu

(u mil. kn) 37,48 1,00 37,42 1,06 39,51 1,23 48,40 0,89 42,89

Izvor: Izrada autora prema podacima HGK

U Općini Matulji prisutan je trend povećanja broja poduzetnika i broja zaposlenih od 1995. godine

pa sve do danas. Premda je 2008. godine započela globalna ekonomska kriza koja je dovela do

pada svih pokazatelja u gospodarstvu u Republici Hrvatskoj, u Općini Matulji svi pokazatelji rastu.

Broj poduzetnika je od 2010. do 2014. godine narastao sa 397 na 461 registriranog poduzetnika,

odnosno za 16%, dok je broj zaposlenih u 2010. godini iznosio 1.786, a u 2014. godini 1888, dakle

broj djelatnika se povećao za 5,7%.

Dobit prije oporezivanja raste sa 45,59 mil. kn, koliko je iznosila u 2010. godini, na 132,17 mil. kn u

2014. godini, dakle bilježi rast od 189%.

78

Investicije u dugotrajnu imovinu također rastu za 14,4%, sa 37,48 mil. kn u 2010. godini na 42,89

mil. kn u 2014. godini.

Tablica 27: Broj poduzetnika po djelatnostima u Općini Matulji

DJELATNOST

BROJ PODUZETNIKA

2010. Struktura 2014. Struktura

A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 2 1% 4 1%

B RUDARSTVO I VAĐENJE 0 0% 1 0%

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 64 16% 68 15%

E

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA,

GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA 0 0% 3 1%

F GRAĐEVINARSTVO 60 15% 72 16%

G

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH

VOZILA I MOTOCIKALA 144 36% 135 29%

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 27 7% 29 6%

I

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE 13 3% 23 5%

J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 8 2% 10 2%

L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 15 4% 22 5%

M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 32 8% 49 11%

N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 11 3% 12 3%

P OBRAZOVANJE 1 0% 2 0%

Q DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 1 0% 6 1%

R UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 4 1% 6 1%

S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 15 4% 19 4%

UKUPNO OPĆINA MATULJI 397 100% 461 100%


Ukupno kretanje rezultata poduzetnika u Općini Matulji podložno je manjim nestabilnostima iz

okruženja, međutim ukupna poduzetnička kretanja bolja su od onih u okruženju i prosječno rastu

po stopama iznad onih u okruženju.

79

Struktura broja poduzetnika po djelatnostima se u promatranom razdoblju od 2010. do 2014.

godine nije značajno mijenjala. Najveći broj poduzetnika prisutan je u trgovini na veliko i malo,

gdje je u 2010. godini 36% poduzetnika, dok je u 2014. godini 29% poduzetnika. Zatim slijedi

prerađivačka industrija u kojoj je prisutno 16% poduzetnika u 2010. godini, odnosno 15% u 2014.

godini, te građevinarstvo koje obuhvaća 15% poduzetnika u 2010. godini, odnosno 16% u 2014.

godini.

Tablica 28: Broj zaposlenih po djelatnostima u Općini Matulji

DJELATNOST

PROSJEČAN BROJ ZAPOSLENIH

(na temelju sati rada)

2010. Struktura 2014. Struktura

A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 3 0% 42 2%

B RUDARSTVO I VAĐENJE 0 0% 0 0%

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 495 28% 514 28%

E

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA,

GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA 0 0% 158 8%

F GRAĐEVINARSTVO 287 16% 153 8%

G

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH

VOZILA I MOTOCIKALA 732 41% 565 30%

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 60 3% 81 4%

I

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE 37 2% 71 4%

J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 11 1% 8 0%

L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 28 2% 26 1%

M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 45 3% 113 6%

N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 20 1% 33 2%

P OBRAZOVANJE 7 0% 1 0%

Q DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 20 1% 58 3%

R UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 10 1% 9 0%

S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 31 2% 29 2%

UKUPNO OPĆINA MATULJI 1.786 100% 1.861 100%


80

U 2010. godini čak 41% djelatnika radi u trgovini na veliko i malo, dok se taj postotak, uslijed

globalne ekonomske krize i smanjenja broja trgovina i zaposlenih djelatnika, smanjio na 30% u

2014. godini. Prerađivačka industrija zapošljava 28% djelatnika, dok se očekivano u građevinarstvu

broj djelatnika drastično smanjio sa 287 djelatnika u 2010. godini na 153 djelatnika u 2014. godini,

odnosno sa 16% na 8% ukupno zaposlenih djelatnika u poduzećima registriranim u Općini Matulji.

Tablica 29: Udio tri najvažnije djelatnosti u Općini Matulji u 2014. godini

u broju

poduzetnika

u broju

zaposlenih

u ukupnim

prihodima

u ukupnim

rashodima u dobiti

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 14,75 27,62 18,35 19,81 10,90

GRAĐEVINARSTVO 15,62 8,22 4,67 6,24 3,01

TRGOVINA NA VELIKO I NA

MALO; POPRAVAK MOTORNIH

VOZILA I MOTOCIKALA 29,28 30,36 56,97 53,34 71,16

UKUPNO 59,65 66,20 79,99 79,39 85,07

Ostale djelatnosti 40,35 33,80 20,01 20,61 14,93

UKUPNO 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00


Djelatnost trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala najzastupljenija je

djelatnost u Općini Matulji u 2014. godini po svim parametrima poslovanja s obzirom da ju čini

29,28% poduzetnika koji zapošljavaju 30,36% djelatnika te ostvaruju 56,97% ukupnih prihoda te

71,16% dobiti svih poduzeća registriranih u Općini Matulji.

Prema kriteriju udjela u dobiti sljedeća djelatnost je prerađivačka industrija koju čini 14,75%

poduzetnika koji zapošljavaju 27,62% djelatnika te ostvaruju 18,35% u ukupnim prihodima i

10,90% u dobiti svih poduzeća registriranih i Općini.

Premda je građevinarstvo jedna od najviše pogođenih djelatnosti globalnom ekonomskom krizom i

dalje u Općini Matulji u 2014. godini zapošljava 8,22% djelatnika u 15,62% poduzeća te ostvaruje

4,67% ukupnih prihoda i 3,01% dobiti.

81

Grafikon 17: Kretanje broja poduzetnika i broja zaposlenih u Općini Matulji u razdoblju od 2010. do

2014. godine

360

380

400

420

440

460

480

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

1.550

1.600

1.650

1.700

1.750

1.800

1.850

1.900

1.950

Broj poduzetnika Broj zaposlenih


Grafikon 18: Kretanje ukupnih prihoda, ukupnih rashoda i dobiti prije oporezivanja u Općini Matulji

u razdoblju od 2010. do 2014. godine

0,00

200,00

400,00

600,00

800,00

1.000,00

1.200,00

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

u m

il. kn

Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja

Izvor: obrada autora prema podacima HGK i FINE

Na području Općine Matulji u razdoblju od 2011. do 2013. godine vidljiva je nestabilnost i

smanjenje broja djelatnika te zatvaranje dijela poduzeća. U 2013. godini trend je preokrenut,

otvara se više desetaka poduzeća, uz stabilizaciju broja djelatnika, što znači da su poduzetnici u

teškoćama restrukturirali poslovanje, ali su novonastala društva relativno brzo uspjela upiti

slobodne radnike i održati stope zaposlenih. U razdoblju nakon 2012. godne i očitog

restrukturiranja, primjetan je trend stabilizacije i povećanja poduzetničkih marži i ostvarenja

pozitivnih rezultata poslovanja. Povećanje dobiti omogućiti će povećanje dostupnih sredstava za

ulaganje u poduzetničku imovinu i povećanje broja zaposlenih osoba.

82

Prema kriteriju ukupnih prihoda, 25 (5,4%) najvećih poduzeća na području Općine Matulji

ostvaruje 633 milijuna kuna prihoda, što čini 51,3% prihoda svih registriranih poduzetnika na

području Općine te zapošljavaju 846 djelatnika, odnosno 41,2% od ukupno 470 registriranih

poduzeća na području Općine (temeljem podataka za 2014. godinu). Broj djelatnika obujmom

poslovanja značajno prelazi potrebe same Općine, međutim društva registrirana na području

Matulja, radi dobre infrastrukturne podloge, servisiraju puno šire područje koje prije svega

uključuje širu riječku regiju.

I prema broju poduzetnika i prema broju zaposlenih najznačajnija gospodarska grana na području

Općine je trgovina na veliko i malo, i popravak motornih vozila što je vidljivo i iz zbirnih i iz

pojedinačnih podataka 25 najvećih društava na prostoru Općine. Drugi bitan segment među 25

najvećih društava, prema broju angažiranih djelatnika, je prerađivačka industrija koja zapošljava

187 djelatnika i ostvaruje prihode od 55 milijuna kuna. Prema ukupnom angažmanu radnika ističe

se i građevinarstvo, i to kroz veliki broj manjih subjekata.

3.8.6. Poduzetničke zone

Na području Općine Matulji postoji 6 aktivnih poduzetničkih zona, 2 zone su u fazi izrade projektne

dokumentacije i pripreme za uređenje, među kojima posebno ističemo zonu Miklavija kao najveću

buduću poduzetničku zonu s mogućnošću širenja na oko 158 ha, dok su 4 poduzetničke zone u

planu. Upravitelj svih zona je Općina Matulji te su za 8 poduzetničkih zona doneseni prostorno

planski dokumenti, dok su 4 poduzetničke zone planirane prostornim planom te je za njih

potrebno donijeti prostorno plansku dokumentaciju. Površine zona, raspoloživost zemljišta i

uložena sredstva u pojedinim zonama prikazani su sljedećom tablicom.

83

Tablica 30: Poduzetničke zone na području Općine Matulji

Ukupna površina zone

(ha)

Raspoloživo

zemljište(ha)

Ukupno uložena sredstva

(kn) (do 31.12.2015.)

- od čega u vlasništvu

Grada/Općine (ha) - od čega iz Općine (kn)

- od čega u privatnom

vlasništvu (ha) - od čega iz Županije (kn)

- od čega u vlasništvu

RH (ha)

- od čega iz državnog

proračuna (kn)

Aktivne poduzetničke zone

1 Radna zona R-1 14,5 13 (89,7%) 10.960.941,69

- 3,8 (26,2%) - 9.570.941,69

- 10,7 (73,8%) - 190.000,00

- 0 - 1.200.000,00

2 Poduzetnička zona R-2 19,7 12,4 (63%) 24.419.000,00

- 3,6 (18,3%) - 16.481.000,00

- 16,1 (81,7%) - 652.000,00

- 0

- 7.286.000,00 (Hrvatske

vode+MINGO)

3 Poduzetnička zona Jušići 6,4 4,9 (76,6%) 616.695,30

- 0,1 (1,4%) - 616.695,30

- 4,5 (70,4%) - 0,00

- 1,8 (28,2%) - 0,00

4 Poslovna zona Rupa 10,3 0,00

- 0

- 10,3 (100%)

- 0

5 Poslovna zona Mučići II 13,4 9,9 (73,9%) 28.606,40

- 0,6 (4,5%) - 28.606,40

- 8,1 (60,5%) - 0,00

- 4,7 (35%) - 0,00

6 Poslovna zona Jurdani 5,8 77.264,00

- 0

- 5,3 (91,4%)

- 0,5 (8,6%)

84

Poduzetničke zone u fazi izrade

projektne dokumentacije

1 Poslovna zona Miklavija 158,5 158,5 (100%) 12.264.847

- 150,87 (95,2%)

- 7,53 (4,7%)

- 0,1 (0,1%)

2 Poslovna zona Permani 2,5 2,5 (100%) 160.633,94

- 0

- 2,5 (100%)

- 0

Planirane poduzetničke zone

1 Poslovna zona Brgud 42,3 42,3 (100%) 0,00

- 0

- 12,5 (29,5%)

- 29,8 (70,5%)

2 Poslovna zona Mune 3,3 3,3 (100%) 0,00

- 0

- 3,3 (100%)

- 0

3 Poslovna zona Lipa 2,3 2,3 (100%) 0,00

- 0

- 2,3 (100%)

- 0

4 Poslovna zona Mučići I 9,5 9,5 (100%) 0,00

- 0

- 8,6 (90,6%)

- 0,9 (9,4%)

Izvor: Izrada autora prema podacima iz Općine Matulji, 2016.

Unutar Radne zone R-1 posluje poduzeće Nikas d.o.o. koje je prema podacima iz prosinca 2015.

godine zapošljavalo 27 djelatnika. Infrastruktura unutar zone obuhvaća vodu, struju i kanalizaciju

dok plin nije proveden. Zona je djelomično prometno povezana. Komunalni doprinos iznosi 55

kn/m3.

85

Unutar Poduzetničke zona R-2 posluje 8 poduzeća koja zapošljavaju 63 djelatnika u zoni.

Infrastruktura unutar zone obuhvaća vodu, struju, kanalizaciju i plin. Zona je djelomično prometno

povezana. Komunalni doprinos iznosi 55 kn/m3.

Unutar Poduzetničke zone Jušići posluje poduzeće Alpron d.o.o. koje prema podacima zapošljava

40 djelatnika. Infrastruktura unutar zone obuhvaća vodu i struju dok kanalizacija i plin nisu

provedeni. Zona je djelomično prometno povezana. Korisnici navode nedostatak optičke mreže

kao osnovni infrastrukturni nedostatak. Komunalni doprinos iznosi 36 kn/m3.

Unutar Poduzetničke zone Rupa posluje 3 poduzeća (Izoforma paneli d.o.o., Klanatrans d.o.o.,

Štemberger transporti d.o.o.) koja zapošljavaju 50 djelatnika. Infrastruktura unutar zone obuhvaća

vodu i struju dok kanalizacija i plin nisu provedeni. Zona je prometno dobro povezana. Komunalni

doprinos iznosi 36 kn/m3.

U Poduzetničkoj zoni Mučići II posluje poduzeće Pičuljan marine d.o.o. koje zapošljava 12

djelatnika. Infrastruktura obuhvaća vodu i struju dok kanalizacija i plin nisu provedeni. Zona je

djelomično prometno povezana. Komunalni doprinos iznosi 55 kn/m3.

Unutar Poduzetničke zone Jurdani posluje poduzeće Komunalac d.o.o. koje zapošljava 133

djelatnika.

Infrastruktura unutar zone obuhvaća vodu, struju dok kanalizacija i plin nisu provedeni. Zona je

djelomično prometno povezana. Komunalni doprinos iznosi 36 kn/m3. U Poslovnoj zoni Miklavija

planirani iznos komunalnog doprinosa je 18 kn/m3, dok je u Poslovnoj zoni Permani planirani iznos

komunalnog doprinosa 36 kn/m3.

Prikaz 2: Poduzetničke zone u Općini Matulji

Izvor: Izrada autora prema podacima s Geoportala (www.geoportal.hr, 2016.)

86

Cilj Općine je privlačenje većeg broja poduzeća u postojeće i nove poduzetničke zone za koje je

osigurana infrastruktura te realiziranje novih poduzetničkih zona radi osiguranja prostora za razvoj

gospodarstva. Osnovni nedostatak aktivnih poduzetničkih zona je cijena zemljišta unutar zona, a

koje je pretežito u privatnom vlasništvu, i na čije raspolaganje Općina nema utjecaj, relativno mali

doprinos punjenju općinskog proračuna od poduzeća koja rade u poslovnim zonama i nedovršena i

često neadekvatna infrastruktura za potrebe poduzetnika. Izgradnjom i opremanjem barem dijela

zone Miklavija osigurao bi se prostor za razvoj poduzetništva. S obzirom da je zemljište zone

općinsko, na cijenu zemljišta može utjecati Općina.

Nedostatak vezan za relativno mali doprinos proračunu Općine vezan je prije svega za trenutni

porezni sustav RH prema kojem općine od poduzetništva ostvaruju samo prihode od komunalne

naknade i prihode od poreza na tvrtku ili naziv. Poduzetništvo značajno utječe na proračun kroz

zapošljavanje domicilnog stanovništva čime se značajno popravlja socijalna slika, ali i osigurava

prihod od poreza na dohodak stanovništva, koji je i najizdašniji prihod proračuna. Broj i kvaliteta

radnih mjesta također utječe na privlačnost Općine u smislu doseljavanja stanovništva i

osiguravanja mehaničkog priljeva stanovništva. Razvojem zona na prostorima u vlasništvu Općine

može se osigurati i značaj prihod od najma i/ili prodaje zemljišta te namjenski prihod od

komunalnog doprinosa.

Prepoznati problemi u poduzetništvu i gospodarskim aktivnostima

• Poduzetničke zone su pretežito u privatnom vlasništvu te je cijena zemljišta visoka

• Infrastrukturni problemi unutar poduzetničkih zona

• Neadekvatna struktura kadra na tržištu rada na široj regionalnoj razini

• Nepravovremene i nedovoljno kvalitetne informacije o razvojnim programima

• Neadekvatno upravljanje raspoloživom općinskom imovinom

Preporuke za razvoj

• Povećati zapošljavanje pomoću programa društvenog poduzetništva i samozapošljavanja

• Poticati poduzetništvo i nove inicijative s ciljem stvaranja novih i boljih radnih mjesta

• Ubrzavanje procesa stavljanja u funkciju poduzetničkih zona

• Osiguravanje poticajnih uvjeta za kupnju i/ili najam zemljišta unutar poduzetničkih zona

• Podizanje razine infrastrukture unutar poduzetničkih zona, posebno u segmentu optičke

infrastrukture

• Potpore programima cjeloživotnog obrazovanja i prekvalifikaciji kadra prema potrebama tržišta

rada

• Poticanje proizvodnih i visokotehnoloških industrija, posebice izvoznih

87

• Stavljanje općinske imovine u funkciju radi povećanja proračunskih prihoda od imovine,

poticanja zapošljavanja, samozapošljavanja i socijalnog poduzetništva

3.9.3.9.3.9.3.9. Turizam Turizam Turizam Turizam

Općina Matulji od 2008. godina, prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i

razvrstavanja naselja u turističke razrede (NN, 152/08.), svrstana je u razred D, ali se razredi

razlikuju prema pojedinim mjestima i naseljima. Naselje Matulji kategorizirano je u razred A, kojem

pripadaju turistički najatraktivnije općine i gradovi (skala od A do D), Rupa i Jušići razvrstani su u

skupinu B, a Jurdani i Bregi u razred C. Turizam još dobrim dijelom predstavlja potencijalni, ali

neiskorišteni izvor ekonomske i socijalne koristi za Općinu Matulji.

Geografski položaj Općine predstavlja potencijal za razvoj turističkih proizvoda integriranih u

cjelokupnu turističku ponudu kvarnerske regije. Blizina grada Opatije, kao jednog od turistički

razvijenijih gradova Primorsko-goranske županije, predstavlja priliku Matuljima za razvoj

sekundarne turističke ponude. Trenutno se sekundarna turistička ponuda Općine temelji na dva

elementa: (1) iznajmljivanje privatnog smještaja i (2) gastronomija, dok je primarna turistička

ponuda od sekundarnog značaja, npr. šumska područja kojima Općina obiluje (posebno park šuma

Lisina), kao i relativno nepoznata antropogena dobra poput etnografske graditeljske baštine

(Andrejići, Gradina kod Pasjaka, Veli Brgud).

O razvoju turizma na području Općine brine Turistička zajednica Općine Matulji, osnovana 1995.

godine. TZ Općine Matulji provodi niz aktivnosti s ciljem unaprjeđenja turističke djelatnosti u

Općini poput: edukacije privatnih iznajmljivača, kreiranje i održavanje turističkih manifestacija,

izdavanje turističkih materijala, promocija kroz sajmoveitd.

Primarna turistička ponuda na području Općine uključuje korištenje prirodnih resursa:

1. Biciklizam

2. Pješačenje, treking

3. Lovstvo

4. Obiteljski boravci u prirodi

5. Antropogena dobra.

Prostorni preduvjeti za navedeno postoje (npr. 130 km biciklističkih staza, dvije pješake rute), ali

nisu dovoljno oglašeni/prezentirani. Potrebno je naglasiti da se za sada koristi infrastruktura

razvijena za šumarstvo, lovstvo i protupožarnu zaštitu.

88

Ne postoji sustav specifičnog označavanja infrastrukture za turističke namjene i infrastruktura ne

prati točke interesa (POI) i nema razvijene dodatne sadržaje (parkirališta s vodom, odmorišta,

kante za otpaditd.). Primarni zadatak je postojeće resurse kvalitetno označiti turističkim oznakama

i nadograditi nedostajućom infrastrukturom. Razvoj primarne infrastukture nužno dovodi do

povećanja interesa i popunjenosti kapaciteta te razdoblja korištenja jedinica sekundarne turističke

ponude. S obzirom na pozitivne postojeće trendove u razvoju ovakvog tipa turističke ponude, sve

većeg broja korisnika na lokalnom tržištu (Kvarner) te velikog broja turista kojima je potencijalna

turistička infrastruktura u Matuljima najbliža, očekuje se pozitivna privatna inicijativa i izgradnja

sekundarnih turističkih objekata.

Predlaže se administrativna pomoć privatnoj inicijativi pri izgradnji smještajnih i ugostiteljskih

kapaciteta te prateće uslužne ponude, a pogotovo kuća i vila za odmor, seljačkih i seoskih

objekata, lokalne ugostiteljske ponude, usluge najmaitd.

Nakon izgradnje javnih i privatnih objekata nužno je iste pratiti marketinškim aktivnostima. Razvoj

gore navedenih tipova infrastrukture značajno pomaže razvoju lokalnog sporta i rekreacije, lokalne

poljoprivredne i ostale proizvodnje, uslužnih djelatnosti te kvalitete života lokalne zajednice i

dohotka stanovništva. Navedeno osigurava i kvalitetniji pristup području te podiže razinu

protupožarne zaštite. Sekundarna turistička ponuda sastoji se od iznajmljivanja privatnog

smještaja i ugostiteljske ponude. U nastavku slijedi analiza dva najznačajnija elementa ponude

Općine Matulji.

Grafikon 19 prikazuje kretanje broja iznajmljivača u Općini Matulji. Od 2011. godine dolazi do

značajnog rasta broja iznajmljivača (prosječan rast broja iznajmljivača od 2011. do 2014. godine

iznosi 15%), pri čemu iznajmljivači sa područja Matulja predstavljaju 50% ukupnog broja

iznajmljivača kroz promatrani period. Od ostalih mjesta Općine značajniji porast broja iznajmljivača

bilježe Bregi i Rukavac, od preko 300 p.p., iako valja napomenuti da su bazne vrijednosti iz 2005.

niske (4 i 2 iznajmljivača u Bregima, odnosno Rukavcu). Prosječna popunjenost u promatranom

razdoblju (izračunata na temelju podataka iz Grafikona 19 i 20) je narasla sa 39 dana 2010. godine,

na 58 dana 2015. godine, odnosno 15% popunjenosti na godišnjoj razini, što je na razini hrvatskog

prosjeka (HTZ).

89

Grafikon 19: Broj iznajmljivača u Općini Matulji od 2005. godine do 2014. godine

Izvor: TZ Općine Matulji, 2015.

Iz analize podataka o ukupnom broju noćenja gostiju u jedinicama privatnog smještaja u odnosu

na ukupan broj noćenja u svim vrstama smještaja u Općini, od 2012. do četvrtog kvartala 2015.

godine, vidljiv je snažan trend povećanja udjela noćenja u privatnim jedinicama: sa 55% u 2012.

godini, udio noćenja u privatnom smještaju raste na 86% u 2015. godini. Razlog rasta omjera se

može više pripisati porastu registriranih iznajmljivača, nego porastu potražnje (između 2014. i

2015. godine).

Grafikon 20: Broj registriranih privatnih smještajnih kapaciteta u Općini Matulji od 2010. do

četvrtog kvartala 2015. godine


90

Grafikon 21: Broj ostvarenih noćenja u privatnom smještaju u Općini Matulji od 2010. do četvrtog

kvartala 2015. godine


Grafikoni 22 i 23 potvrđuju izraženu sezonalnost dolazaka turista, što je karakteristično za sve

turističke regije RH. Statistika prosječnog ostvarenog broja noćenja (Grafikon 24) također slijedi

trendove na razini Hrvatske. Na vrhuncu sezone (kolovoz) bilježi se najveća vrijednost (6), što je

prema podacima DZS (2014.), nešto više od nacionalnog prosjeka (5,1).

Grafikon 22: Dolasci turista od 2012. do četvrtog kvartala 2015. Godine


91

Grafikon 23: Noćenja turista od 2012. godine do četvrtog kvartala 2015.


Grafikon 24: Prosječna ostvarena noćenja po mjesecima od 2010. do 2015.


Tablica 31 navodi turističke manifestacije na području Općine.

92

Tablica 311: Popis turističkih manifestacija i programa u organizaciji TZ Matulji

Program Opis

1. Biciklijada po pusneh

puteh

Radi se o bicikljističkim stazana koje prolaze starim zvončarskim

putevima kojima se za vrjeme “Pusta” kreču zvončarske grupe

Općine Matulji.

2. Bicikljijada po ceste

domaće hrani

Cesta domaće hrani povezuje stare ali i nove ugodtiteljske objekte

koji nude tradicionalne domaće specijalitete.

3. Pješačenje po ceste

domaće hrani

Obuhvaćene du pješačke staze koje također kao i prethodne

biciklstičke povezuju ugodtiteljske objekte sa domaćom hranom.

4. Škola potresujki Obuhvaća plesne radionice u kojima se mogu naučiti tradicionalni

ples Općine Matulji.

5. Naj pusna divojka Program kojim se bira djevojka koja zna tradiciju Općine Matulji,

plesove i običaje te pjesme i ostale vještine važnih za karneval.

6. Matujska kartulina Program kojim se posjetitelje željezničkim prijevozom vozi do

područja Krasa i upoznaj sa tradicijom tog područja.

7. Pusni vremeplov Program kojim se kroz arvimske dokumentarne filmove promovira

pokladna baština naših krajeva.

8. Festival pusne hrani Gastro program kojim se promoviraju autohtona domaća jela koja se

spremaju za vrijeme pokladnog razdoblja.

9.

Volim Hrvatsku

(Turistička rožica, Čovjek

ključ uspjeha)

Nagrađivanje najljepše uređene okućnice,balkona i najiznajmljivača

na području Općine Matulji.

10. Program prekogranične

suradnje

Program prekogranične suradnje kroz biciklističke staze i pješačke

puteve koji povezuju pogranične općine Hrvatske i Slovenije.

Izvor: Turistička zajednica Matulji, 2016.

S obzirom na mogućnosti razvoja poljoprivrede, prije svega malih poljoprivrednih gospodarstava te

mogućnosti razvoja ponajviše izletničkog i vikend turizma, potrebno je razviti točke interesa na

prostoru poljoprivrednih gospodarstava te na taj način osigurati tržište za lokalno proizvedene

poljoprivredne proizvode i prateće turističke usluge (npr. izvlačenja meda i degustacija, vrt

domaćih životinja, degustacija voća, povrća i proizvoda, ugostiteljska ponuda seoskih i seljačkih

gospodarstava, vinske ceste, ceste sira, ceste voćaitd.).

Rast prihoda od turizma može se indirektno ostvariti kroz razvoj industrije podrške turizmu

(servisi, čišćenje, ugostiteljske tehnikeitd.), namijenjenih podršci razvoju turističke aktivnosti u

Općini, ali i turizma Opatije i Rivijere. Matulji su prostorno najbliže poduzetničko područje kojem

gravitira područje Opatije i Rivijere te su cjenovno konkurentniji (niža jedinična cijena zemljišta

zbog razvijenosti poduzetničkih zona).

93

Prepoznati problemi u turizmu

• Neadekvatno korištenje primarnih turističkih resursa

• Neadekvatno povezivanje turizma i ostalih grana gospodarstva

Preporuke za razvoj

• Razvoj i unapređenje turističke ponude

• Osmišljavanje i izgradnja turističke infrastrukture

3.10.3.10.3.10.3.10. Poljoprivreda Poljoprivreda Poljoprivreda Poljoprivreda

Općina Matulji raspolaže s relativno malo kategoriziranog obradivog poljoprivrednog zemljišta. Čak

64% teritorija pokriveno je šumama, 21% zemljišta kategorizirano je kao pašnjaci, te 9% kao

livade. Tek nešto više od 2% površine Općine pokrivaju oranice, voćnjaci i vinogradi. Poljoprivredne

površine pogodne za uzgoj povrtlarskih kultura i sadnju voća nalaze se na sjevenom djelu Općine i

prostiru se na području Muna, Brguda, Rupe te na južnom dijelu u Rukavcu i Frlaniji.

Općina Matulji potiče razvoj lokalne poljoprivrede kroz:

1. Poticaje poljoprivrednicima

2. Potpore udrugama u poljoprivredi za provedbu aktivnosti, mjera i projekata očuvanja i

revitalizacije, unaprjeđenja te promocije poljoprivredne proizvodnje na području Općine

Matulji s posebnim naglaskom na očuvanje autohtonih sorti

3. Sufinanciranje programa Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ i Lokalnu akcijsku

grupu (LAG) „Terra Liburna“.

Iz javno dostupne baze podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

(u nastavku APPRRR), dostupni su statistički podaci na razini općina o broju poljoprivrednih

gospodarstva i poljoprivrednog zemljišta po razredima, vrsti uporabe zemljišta te statistika tražene

potpore po poljoprivrednim kulturama. Podaci prikazuju stanje na dan 14.12.2015.

Po tipu poljoprivrednih gospodarstava (OPG) na području Općine, čak 92% su obiteljska

poljoprivredna gospodarstva (OPG), dok ostatak otpada na obrt (6%) i zadruge (2%).

94

Tablica 32: Broj OPGa prema mjestu i spolu nositelja na dan 14.12.2015. godine

Mjesto OPG Mjesto OPG

F M F M

Brdce 1 Mihotići 1 2

Bregi 1 3 Pasjak 2

Brešca 1 Permani 1

Jurdani 4 5 Rukavac 2 5

Jušići Rupa 1 2

Kućeli 1 1 Šapjane 2 3

Lipa 1 Vele Mune 1 2

Male Mune 1 Zaluki 1

Mali Brgud 1 Zvoneće 3 3

Matulji 8 18 Žejane 1 1

O. Matulji 26 53

Izvor: APPRRR, 2016.

Od 79 registriranih OPGa, 26 ih je prijavljeno u mjestu Matulji (33%), dok je ostatak disperziran po

okolnim mjestima: Jurdani (9), Rukavac (7), Zvoneće (6), a ostala mjesta imaju manje od 5

registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Prema broju članova OPGa, prevladavaju

gospodarstva s jednim članom (52% od svih aktivnih OPGova), a niti jedan OPG ne broji više od 4

člana. Statistika o obrazovnoj strukturi nositelja OPGa je nepotpuna, jer za čak 59% nositelja ne

postoje podaci. Analizirajući dob nositelja OPGa, 23% ih je mlađe od 40 godina, dok je 20%

nositelja u (zakonskoj) dobi umirovljenika (>65).

Statistički podaci o vrstama i broju životinja ukazuju na iznimno slab razvoj stočarstva. Na području

Općine djeluje 11 OPGa na kojima se uzgaja ukupno 371 grlo stoke, od čega su najzastupljenije

ovce6 (88%; 2 PGa).

6 prosječno stado ovaca u RH broji 60 ovaca, struka preporučuje farme od 120 do 300 grla, ovisno o

čimbenicima učinkovitosti ovčarske proizvodnje OPGa poput proizvodnih kapaciteta, tržište nabave i

prodajeitd.

95

Tablica 33: Broj grla stoke na području Općine Matulji

GOVEDO KONJI KOZE MAGARCI OVCE

Broj grla Broj PG-a Broj grla Broj PG-a Broj grla Broj PG-a Broj grla Broj PG-a Broj grla Broj PG-a

Matulji 4 2 20 3 17 3 4 1 326 2 371 11

Brdce 55 1 55 1

Jurdani 2 1 2 1

Lipa 4 1 4 1

Mihotići 5 1 5 1

Pasjak 15 1 15 1

Rukavac 1 1 1 1

Rupa 3 1 3 1 8 1 4 1 271 1 289 5

Ukupno

Broj grla

Ukupno

Broj PG-a

IIzvor: APPRRR, 2016.

Pčelarstvo je relativno razvijeno i na području cijele Općine registrirano je 9 OPGa koji se bave

uzgojem pčela, od čega su 3 u Matuljima. Bitno je napomenuti da je prosječan broj košnica po

OPGu samo 30. Po podacima Savjetodavne službe za poljoprivredu, čak 50% pčelara u Hrvatskoj

posjeduje do 30 pčelinjih zajednica, dok 20% posjeduje od 51 do 100 pčelinjih zajednica, a samo

1,2% ih posjeduje više od 250, što se smatra profesionalnim pčelarstvom.

Analiza traženih potpora po poljoprivrednoj kulturi ukazuje na iznimno malu poljoprivrednu

aktivnost (ratarstvo i voćarstvo), jer za niti jednu traženu potporu površina zemljištva na kojem se

planirala poljoprivredna aktivnost ne prelazi 0,4 hektara (izuzev za uzgoj masline – 0,75 hektara), a

medijan iznosi 0,15 hektara. Tražene su potpore za sljedeće kulture: maslina, grah (0,05), krumpir

(0,05), aronija (0,38), jabuke (0,06), lijeska (0,17), orah (0,13) te šljive (0,33).

Podaci o prosječnoj obrađivanoj površini po PGu na razini Županije ukazuju na dominaciju malih

PG (manje od 3 hektara), sa čak 78% (što je za 18% više od prosjeka na razini Hrvatske), dok tek

17% otpada na PGa s obrađivanom površinom između 3 i 20 hektara (17% manje od prosjeka na

razini Hrvatske). Podaci na razini Općine su nepotpuni, jer uključuju samo parcele uključene u

ARKOD7. Prema podacima iz ARKODa čak 94% PGa obrađuje površinu manju od 3 hektara, a

medijan je 0,56. Najviše registriranih poljoprivrednika je u Matuljima (37%).

Uzimajući u obzir navedene pokazatelje može se zaključiti da je upravo proizvodnja meda i

pčelarstvo najrazvijenija poljoprivredna djelatnost na području Općine Matulji, a uzimajući u obzir

da se niti jedan pčelar na području Općine ne može smatrati profesionalnim pčelarom, navedeno

ukazuje na nerazvijenost poljoprivredne djelatnosti. Pretpostavlja se da je proizvodnja usmjerena

na zadovoljenje obiteljskih potreba i eventualno služi kao dodatni (sekundarni) izvor prihoda, ali ne

i primarna aktivnost. Najzastupljenije su potpore za uzgoj koštičavog (šljiva) i bobičastog voća

(aronija). Te kulture bi trebale dobiti i snažniju potporu razvoju s obzirom na povoljne klimatološke

7 ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog

zemljišta u Republici Hrvatskoj. Cilj ARKOD-a je omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način

podnošenja zahtjeva za potporu kao i njihovo transparentno korištenje. Upis u ARKOD za poljoprivrednike je

besplatan, ali ne i obvezatan (obvezatan je ukoliko poljoprivrednik traži potpooru APPRRR), a obavlja se u

regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

96

uvjete na području Općine. Moguć je i razvoj plasteničke proizvodnje voća, povrća i cvijeća.

Komercijalni uzgoj cvijeća već je prisutan u Općini Matulji. Staklenički tip proizvodnje pogodan je

za proizvodnju voća ranijeg ili kasnijeg dozrijevanja, zbog čega je moguće ostvariti više cijene na

tržištu. Pritom struka preporučuje proizvodnju u visokim plastenicima koji imaju veći volumen,

štite od kiše, mraza i vjetra te postoji mogućnost reguliranja mikroklime, što je preduvjet ranije (ili

kasnije) berbe.

U sektoru stočarstva, mogući je razvoj ekstenzivnog stočarstva, pri čemu bi (kao i kod uzgoja biljnih

kultura, gdje bi se trebao naglasiti eko uzgoj), trebalo poticati ekološko stočarstvo s obzirom na

nemogućnost razvijanja ekonomije obujma (dakle, postizanje konkurentnosti kvalitetom

proizvoda).

Razvoj poljoprivrede dijelom je ograničen i usporen jer je poljoprivreda i dalje uglavnom

prepoznata kao sekundarni izvor prihoda radi čega nema značajne i organizirane poljoprivredne

aktivnosti. Ograničenje na nacionalnom nivou predstavlja i nesređeno gruntovno stanje

poljoprivrednih površina te rascjepkanost poljoprivrednih parcela.

Poljoprivrednu proizvodnju i lokalnu ponudu poljoprivrednih proizvoda, kao i povezivanje

poljoprivrede i turizma kroz razvoj dopunske i dodatne djelatnosti na prostoru Općine Matulji,

moguće je potaknuti implementacijom predloženih mjera, podmjera i aktivnosti.

Prostorni preduvjeti za razvoj poljoprivrede postoje, pogotovo uz povezivanje poljoprivrede i

turizma. Poljoprivredna djelatnost može pomoći razvoju poduzetništva i samozapošljavanju te

rješavanju dijela socijalnih i ekonomskih problema i ima značajan socio-ekonomski potencijal.

Prostor za komercijalizaciju poljoprivrednih proizvoda postoji, sezonalni kroz turizam, a stalni kroz

prodaju u riječkom bazenu. Obzirom na dostupne vrste i kategorije zemljišta te sve izraženije

navike potrošača, navedeno je poželjno pogotovo kroz razvoj integralne i ekološke poljoprivrede.

Prepoznati problemi u poljoprivredi

• Nedostatna poljoprivredna proizvodnja

• Neadekvatna infrastruktura ruralnog područja

• Rascjepkanost parcela i neriješeni imovinsko-pravni odnosi

• Male poljoprivredne površine

Preporuke za razvoj

• Poticanje poljoprivredne proizvodnje i uzgoja autohtonih i klimatološki kompatibilnih vrsta

• Poticanje razvoja poljoprivrednih točaka interesa (POI)

• Podrška projektima ruralnog razvoja i unapređenje prateće infrastrukture

97

3.11.3.11.3.11.3.11. Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti

Društvene djelatnosti obuhvaćaju područje predškolstva, obrazovanja, kulture, sporta i rekreacije,

zdravstva, socijalne skrbi te ostale društvene djelatnosti i javne sadržaje. Jedna od temeljnih

funkcija jedinica lokalne i područne samouprave jest zadovoljavanje javnih potreba u društvenim

djelatnostima. Za izvršenje ove obveze u proračunima se osiguravaju potrebna financijska

sredstva. Koje javne potrebe će biti financirane utvrđuje se zakonom odnosno na zakonu

utemeljenim aktima, a na županijskoj razini svake se godine utvrđuje programima javnih potreba.

Strategija razvoja Općine Matulji oslanja se na strategiju razvoja Primorsko-goranske županije.

Analiza društvenih djelatnosti Općine Matulji sastoji se od sljedećih segmenata: 1. Briga o djeci,

odgoj i obrazovanje; 2. Kultura; 3. Sport i rekreacija; 4. Zdravstvena djelatnost; 5. Socijalna skrb.

3.11.1. Briga o djeci, odgoj i obrazovanje

Briga o djeci, odgoj i obrazovanje u Općini Matulji uključuju odgoj i obrazovanje na predškolskoj i

osnovnoškolskoj razini.

Predškolski odgoj i obrazovanje

Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o

djeci predškolske dobi, odvija se u ustanovama koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao

javnu službu.

Djelatnost predškolskog odgoja sastavni je dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci.

Pretežito se financira sredstvima proračuna lokalne i područne samouprave te sudjelovanjem

roditelja u cijeni programa predškolskog odgoja u koji su uključena njihova djeca.

Na području Općine Matulji djeluje Dječji vrtić Matulji koji obuhvaća sedam objekata. Najveći broj

stanovnika se nalazi u naselju Matulji (33% stanovnika Općine), dok 57% djece u Općini Matulji

pohađa vrtić u naselju Matulji.

Shema 2: Sastavnice Dječjeg vrtića Matulji

Izvor: izrada autora prema podacima DV Matulji

98

U Dječjem vrtiću Matulji ostvaruju se redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene

zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi, koji su prilagođeni razvojnim

potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima. U pedagoškoj godini 2015./2016.

redoviti program se provodi u sljedećim programima, skupinama i objektima:

Vrtić ima ukupno 23 skupine s 413 prosječno upisane djece. Prevladavaju cjelodnevni programi, 13

od postojećih 18, koje pohađa 319 djece. Preostalih 5 poludnevnih programa pohađa 19% ili 94

djece.

Za potrebe provođenja programa Dječjeg vrtića Matulji u 23 skupine u 2016. godini potrebno je

ukupno 62 djelatnika. U 2015. godini struktura zaposlenih u DV Matulji je bila sljedeća: ravnatelj –

1; voditelj računovodstva -1; zdravstveni voditelj – 1; stručni suradnik – 2; pedagog – 1; psiholog –

1; odgajatelj – 42; glavni kuhar – 1; kuhar – 2; pomoćni kuhar – 2; spremačice/pomoćne kuharice –

spremačice – 7; pralja – švelja – 1; kućni majstor – 2.

U Tablici 34 i na Grafikonu 25 prikazan je trend kretanja broja skupina i broja djece u posljednje tri

pedagoške godine u Dječjem vrtiću Matulji.

Tablica 34: Broj skupina i djece Dječjeg vrtića Matulji prema programima

OBJEKT PROGRAM

2013/2014 2014/2015 2015/2016

SKUPINA DJECA SKUPINA DJECA V.

Index

SKUPI

NA

DJECA V.

Index

DV Jušići

cjelodnevni

program

1 23 1 21 91,30 1 21 100

poludnevni

program

1 21 1 21 100 1 21 100

DV Rukavac

cjelodnevni

program

jaslica

1 13 1 12 92,31 1 12 100

cjelodnevno

/poludnevni

program

1 23 1 23 100 1 24 104,35

POLUDNEVNI PROGRAM

VRTIĆA

CJELODNEVNI PROGRAM

JASLICA

CJELODNEVNI PROGRAM

VRTIĆA

CJELODNEVNO/POLUDNEVNI PROGRAM VRTIĆA

CJELODNEVNO/POLUDNEVNI PROGRAM RANOG UČENJA

STRANOG JEZIKA (engl. i tal.)

5 skupina 5 skupina 9 skupina 2 skupine 2 skupne

Matulji Jušići

Brešca Veli Brgud

Mune

Matulji - 4 Rukavac - 1

Matulji - 7 Jušići - 1

Veli Brgud - 1

Rupa - Lipa Rukavac

Matulji - 2

99

DV Rupa - Lipa cjelodnevno

/poludnevni

program

1 14 1 20 142,86 1 24 120

DV Brešca poludnevni

program

1 19 1 18 94,74 1 20 111,11

DV Brgud

cjelodnevni

program

1 16 1 18 112,5 1 17 94,44

poludnevni

program

1 12 1 16 133,33 1 5 31,25

DV Mune poludnevni

program

1 10 1 11 110 1 11 100

DV Matulji

cjelodnevni

program

jaslica

4 57 4 54 94,74 4 55 101,85

cjelodnevni

program

7 159 7 147 92,45 7 149 101,36

poludnevni

program

1 20 1 21 105 1 18 85,71

Skupine za

rano učenje

stranog

jezika

2 35 2 37 105,71 2 36 97,30

UKUPNO 23 422 23 418 99,05 23 413 98,80

Izvor: Izrada autora prema podacima Dječjeg vrtića Matulji, 2016.

Broj skupina je nepromijenjen, dok je trend broja djece oscilirajući u svim područnim vrtićima osim

Rupa – Lipa, koji bilježi konstantan porast broja djece. Najveći broj skupina i broj djece je zabilježen

u Matuljima. Iako prema pokazateljima kretanja broja stanovnika, odnosno djece Općina Matulji

bilježi porast, broj djece u Dječjem vrtiću Matulji ima laganu tendenciju smanjenja broja djece zbog

nastojanja približavanju propisanom Državnom pedagoškom standardu koje predviđa manji broj

djece po skupinama. Prvenstveno svi objekti ne nude cijelu vertikalu. Jaslička skupina se nalazi

samo u Matuljima i Rukavcu . Za ovim programom postoji povećani interes pa svake godine

između 20-30 djece jasličke dobi ostaje neupisano te Općina Matulji svoj neupisanoj djeci

sufinancira smještaj u jasličkim skupinama drugih Gradova i Općina kao i u privatnom smještaju

registriranom za predškolsku djelatnost.

Općina Matulji sufinancira dodatnih 20% iznosa obiteljima koje istovremeno imaju dvoje djece

smješteno u DV Matulji, a 40% iznosa sufinancira onima koji istovremeno imaju u DV Matulji troje i

više djece. Sufinanciranje obiteljima boravka u vrtiću za dvoje i više djece u 2014. godini za drugo

dijete je primilo pomoć 45 obitelji, a za treće dijete 1 dok je 2015. godine za drugo dijete

sufinancirano 45 obitelji, a za treće 1 obitelj.

100

Grafikon 25: Broj djece Dječjeg vrtića Matulji prema vrtićima/objektima

Izvor: Izrada autora prema podacima Dječjeg vrtića Matulji

Pored djece upisane u vrtiće u obližnje gradove i općine, na listi čekanja za pedagošku godinu

2015./2016. ukupno je bilo 29 djece – redoviti i naknadni upisi. S obzirom na porast broja

stanovnika, a time i djece u Općini Matulji, te nedovoljan broj raspoloživih mjesta u postojećim

objektima DV Matulji, javlja se potreba za izgradnjom novih kapaciteta. Uočljiv je jaz u broju djece

u vrtiću u naselju Matulji u odnosu na vrtiće u ostalim mjestima. Potrebno je izgraditi nove

kapacitete kako bi se smanjilo opterećenje u vrtiću u Matuljima s obzirom da najveći broj

stanovništva živi u naselju Matulji (3.731 stanovnik prema popisu stanovništva 2011. godine), a

djeca iz obitelji koje žive u naseljima Mihotići (1.050 stanovnika), Bregi i Rukavac (853 stanovnika)

također pohađaju vrtić u mjestu Matulji. Prema podacima o broju neupisane djece u DV Matulji,

kao i potrebama za usklađenjem sa Državnim pedagoškim standardom postoji (mogućnost)

potreba za otvaranje još skupina, što bi se moglo ostvariti izgradnjom novih vrtićkih objekata i/ili

rekonstrukcijom postojećih.

Osim redovnih programa, u vrtiću se u poslijepodnevnim satima provode kraći programi poput

Male igraonice na čakavštini. Kraćim programima obuhvaćeno je oko 10 djece. Postoji interes za

sportske i jezične vrtićke skupine koje se ne nude ili ne u dovoljnoj mjeri. Javlja se potreba za

specijaliziranim programima koji nude strateško usmjerenje te pomažu djeci u razvoju od rane

dobi.

Niti jedan objekt DV Matulji nije prilagođen djeci s poteškoćama u razvoju, a u redovite programe

je uključeno 4 djece s poteškoćama u razvoju koji imaju medicinsku dokumentaciju te je vidljiv

porast broja djece sa teškoćama u razvoju. Kuhinja u DV Matulji, kuha za sve vrtićke cjelodnevne

101

grupe i produžene boravke cijele Općine Matulji što dovodi do prekapacitoranosti. Ključni

nedostaci DV Matulji je nedostatak kapaciteta s obzirom na potražnju za mjestima u vrtićima od

jasličke do vrtićke dobi, neprilagođenost postojećih vrtićkih objekata djeci s poteškoćama u

razvoju, prevelik pritisak na vrtić u naselju Matulji.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Zadržavanje osnovnih škola u malim sredinama je vitalno za opstanak lokalne zajednice te je

potrebno razvijati inovativne ideje i uvođenje novih modela / oblika rada u razrednoj nastavi. Na

području Općine Matulji djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola Drago Gervais u Brešcima i

Osnovna škola Dr. Andrija Mohorovičić u Matuljima, koje su osnovane od strane Primorsko –

goranske županije.

Grafikon 26: Osnovne škole sa sastavnicama u Općini Matulji

Izvor: Izrada autora prema podacima Osnovne škole Drago Gervais u Brešcima i Osnovne škole Dr. Andrija Mohorovičić

u Matuljima

Na velikom školskom području pored matične škole Brešca (osmorazredna) djeluju sljedeći

područni odjeli (škole): PO Veli Brgud (trorazredni) i PO Rupa-Lipa (trorazredni).

102

Osnovna škola Drago Gervais u Brešcima u školskoj godini 2015./2016. broji 97 učenika od I. do IV.

razreda raspoređenih u 7 razrednih odjela i 100 učenika od V. do VIII. razreda raspoređenih u 5

razrednih odjela što je vidljivo u Tablici 35.

Tablica 35: Broj učenika i razreda OŠ Drago Gervais Brešca u školskoj godini 2015./2016.

RAZREDI BROJ UČENIKA BROJ RAZREDNIH ODJELA

I.-IV. 97 7

V.-VIII. 100 5

UKUPNO 197 12

Izvor: Godišnji plan i program OŠ Drago Gervais Brešca 2015./2016.

Na Grafikonu 27 je prikazan trend kretanja broja učenika u posljednje tri školske godine i uočava

se pad broja učenika u matičnoj školi Brešca dok je u područnom odjelu Veli Brgud zabilježen

porast od 80 postotnih poena u školskoj godini 2015./2016. u odnosu na prethodnu. U PO Rupa

Lipa je broj učenika ostao nepromijenjen u posljednje dvije školske godine. Razlog smanjenja broja

djece jest u sve većoj orijentiranosti prema Matuljima i nedostatku prostora za rad u OŠ Drago

Gervais, Brešca.

Grafikon 27: Kretanje broja učenika u O.Š. Drago Gervais, Brešca od 2013.- 2016. godine.

Izvor: Izrada autora prema godišnjim planovima i programima OŠ Drago Gervais, Brešca 2013. – 2016.

103

Sveukupno se broj učenika u OŠ Drago Gervais u posljednje tri školske godine smanjivao, s 226

učenika 2013./2014. godine na 197 učenika 2015./2016. godine, što je pad za 25,94 postotna

poena. U Osnovnoj školi Drago Gervais u Brešcima zaposleno je 7 učitelja razredne nastave, 16

učitelja predmetne nastave, 3 stručna suradnika, ravnateljica te 11 ostalih djelatnika. Osnovna

škola Drago Gervais u Brešcima ima potrebu za povećanjem učioničkog i pratećeg prostora u

matičnoj zgradi Brešca kako bi se uskladili i zadovoljili prostorni uvjeti propisani Državnim

pedagoškim standardom čiji je rok kraj 2022. godine.

U OŠ Drago Gervais je prisutan premali broj učionica u uvjetima s 11 odjela u matičnoj školi.

Nedostaju dvije učionice. Razredni odjel s najmanjim brojem učenika smješten je u prostoru

veličine 36 m². Taj prostor izložen je stalnoj buci iz sportske dvorane koja ometa rad učenika.

Prema Državnom pedagoškom standardu (čl. 23) površina učionice je 2,5 m2 po učeniku, a prema

pretpostavljenome proračunskom standardu od 24 učenika u razrednom odjelu, ona iznosi 60 m2.

Sportska dvorana se koristi kao jedna učionica. Ponedjeljkom, srijedom i petkom odvija se nastava

TZK za učenike od V. do VIII. razreda. Utorkom i četvrtkom nastavu TZK imaju učenici od I. do IV.

razreda i tada u njihove učionice ulaze učenici predmetne nastave. Klupe i stolice prilagođene su

mlađem uzrastu te učenici te sate provode u klupama preniskim za njihov uzrast.

Prostor knjižnice je veličine 20 m² te ne zadovoljava uvjete za smještajem potrebnih knjiga. Koristi

se tavan kao pomoćni prostor za odlaganje knjiga. Knjige se prenose prema potrebi. Knjižnica ne

zadovoljava dosadašnje standarde. Prema novom Državnom pedagoškom standardu

osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08), postojeći prostor zadovoljio bi samo

veličinu prostora predviđenu za kabinet knjižničara (obradu građe).

Prema Državnom pedagoškom standardu knjižnica ne smije biti manja od 60 m², a u članku 23.

točka 9. predviđeni su i drugi prostori uz knjižnicu: kabinet za knjižničara, čitaonički prostor za

individualni i skupni rad, računalna mjesta za individualni rad korisnika te multimedijska učionica

veličine 60 m².

Člankom 23. Državnog pedagoškog standarda predviđeni su zasebni kabineti za učitelje svakog

nastavnog predmeta. U OŠ Drago Gervais nedostaje prostora za učitelje. Raspolaže se s jednim

kabinetom veličine 10 m² za sve učitelje što znači da učitelji nemaju kabinete. Materijali i oprema

se drže u učionicama ili na tavanu. Rad učitelja je značajno otežan zbog potrebe prenošenja

potrebnog didaktičkog materijala i opreme. Učitelji nemaju uvjeta za pripremu nastave u školi.

Članak 23. točka 11. kaže: „Zbornica je prostor koji koriste svi učitelji za okupljanje, izmjenu

iskustava i rezultata rada te odmor između nastavnih sati. U zbornici se održavaju učiteljska vijeća i

uređuje nastavna i ostala administracija. U školi sa 16 razrednih odjela zbornica treba imati 30

mjesta za sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je površine 60 do 80 m². Zbornica može biti

proširena prostorom za odmor i razgovor.“

U OŠ Brešca se nalazi zbornica veličine 26 m² gdje se okupljaju 22 učitelja (od kojih se njih 5

izmjenjuje različitim danima zbog rada u drugoj školi). Dolaze tri učiteljice iz područnih odjela,

stručna služba, ravnateljica, odnosno 30 ljudi. Tu je smješteno jedno računalo za rad učitelja, te

fotokopirni aparat. Novi namještaj u zbornici je nabavljen uz pomoć sredstava iz proračuna Općine

104

Matulji te je poboljšao stanje, no i dalje ostaje potreba za kabinetima odnosno prostorijama u

kojima bi se učitelji mogli pripremati za nastavu, čuvati nastavne materijale i sl.

Tajnica i računovođa su zajedno u jednoj maloj sobi (prema Standardu bi trebale imati svaka svoju

prostoriju, u kojoj primaju roditelje, učenike i učitelje. Psihologinje imaju svaka svoju, vrlo malu

sobu, kao i ravnateljica. Niti jedna od tih soba ne može primiti više od dva sugovornika, a trebale bi

omogućavati rad s manjim grupama, odnosno sastanke s manjim brojem ljudi.

U OŠ Drago Gervais je potreban prostor za organizaciju produženog boravka. U školi ne postoji

blagovaonica, te učenici marendaju u učionicama. Organiziran je produženi boravak u školi.

Trenutno postoji 10 upisanih učenika koji koriste učionicu veličine 36 m2. Ta se mogućnost otvorila,

jer je školske godine 2015/2016. jedan razredni odjel manje u matičnoj školi. Osnovna škola Drago

Gervais radi u specifičnim, brdsko-planinskim uvjetima. Široko školsko upisno područje povezano

je malim brojem autobusnih linija. Skoro svi učenici od IV. do VIII. razreda u školu stižu autobusima

iz 4 pravca: Vele Mune, Pasjak, Rupa – Lipa, te Veli Brgud. Zvoneća se nalazi na liniji Velih Muna, ali

ima i zasebnu liniju. Ti su učenici u zgradi škole već između 7,00 i 7,15 sati.

Naime, tim istim autobusima prevoze se srednjoškolci koji u školama na lokacijama u Rijeci i

Opatiji moraju biti u 8,00 sati. Škola ima organizirano čuvanje učenika IV. do VIII. razreda od 7,00

do 8,20 sati ukoliko taj razred prema satnici nema prvi sat. Organizirano je i čuvanje učenika od

12,45 do 13,45 sati budući da autobusi stižu poslije 14,00 sati, a neki razredi prema satnici

završavaju ranije.

Sve veći broj učenika od I. do III. razreda u školu stiže već oko 7,00 sati, a nastava im počinje u 8,20

sati, stoga ih je potrebno prihvatiti. Područni odjeli Zvoneća i Vele Mune zatvoreni su tako da

matičnu školu pohađaju svi učenici iz Zvoneća i Velih i Malih Muna, te Žejana.

Za učenike od I. do IV. razreda zatraženo je financiranje produljenog organiziranja rada od

Primorsko-goranske županije. Učiteljice razredne nastave i stručna suradnica -knjižničarka

organiziraju prihvat i aktivnosti s tim učenicima, u vremenu od 7,00 do 8,20 sati. U školi radi jedna

grupa produženog boravka s 9 učenika.

Autobusne linije su rijetke radi nerentabilnosti (mali broj putnika, a velika udaljenost), tako da je

cijela organizacija škole prilagođena autobusnim linijama. 80% učenika i gotovo svi učitelji putuju.

Primorsko-goranska županija financira prijevoz za 74 učenika, a ostalima prijevoz sufinancira

Općina Matulji. Nekoliko godina unazad broj linija na relaciji Permani – Rijeka značajno je povećan,

no to ne olakšava organizaciju, jer je škola vezana za linije prema Pasjaku, Velim Munama i Velom

Brgudu.

Osnovna škola Drago Gervais ima najveći problem nedovoljnog prostora za adekvatan rad te

neusklađenost autobusnih linija potrebama škole. Za Osnovnu školu Drago Gervais i cijelo

područje od iznimne bi važnosti bila realizacija DPU Brešca, Zone 3 – društvenih sadržaja Brešca.

Izgradnjom jaslica i dječjeg vrtića uz školu, narasla bi orijentiranost kraja na školu uz rasterećenje

centralnog objekta Vrtića Matulji.

Potencijalna rješenja za probleme nedovoljnog prostora OŠ Drago Gervais su nova učionica i

prenamjena učionice od 36 m². U potencijalnom novom objektu je potrebna učionica za 28

105

učenika koja mora biti prilagođena učenicima s posebnim potrebama. Postojeća učionica bi se

prenamijenila u radni prostor za učitelje za pripremu nastave i ostale nastavničke aktivnosti.

Prostor je potrebno opremiti tehnologijama i prilagođenim namještajem. Nova učionica

prilagođena djeci s posebnim potrebama mogla bi se koristiti već u ranim poslijepodnevnim satima

za potrebe cjeloživotnog obrazovanja, te za edukacije ljudi treće životne dobi (npr. informatička

znanja). Odlaskom grupe vrtića iz sadašnjeg prostora MŠ Brešca omogućava se optimalan prostor

za knjižnicu i rješava se potreba za njenim kvalitetnim radom.

Sadašnji prostor knjižnice bi se dodijelio psihologu gdje bi bio omogućen rad s grupama učenika

(npr. daroviti), rješavanje situacija s više učenika, ali i pomoć djeci s posebnim potrebama. Prostor

koji sada koristi psiholog je moguće prenamijeniti u kabinet za učitelje društvenih predmeta.

Zbornica bi se rasteretila mogućnošću boravka učitelja u radnom kabinetu (sada učionica od 36 m2

koju koristi produženi boravak, a s povećanjem odjela je učionica).

Prostor za produženi boravak je potrebno planirati u potencijalnom novom prostoru dječjeg vrtića.

Potrebno je u njemu planirati kuhinju koja bi bila centralna za ovaj teren te bi se time smanjio

pritisak na kuhinju u Dječjem vrtiću Matulji.

Zgradi PO Veli Brgud je potrebna kompletna sanacija (vodovodne i električne instalacije,

međukatne konstrukcije, krov, vanjska stolarija, a i grijanje je na drva). Broj učenika u PO Veli

Brgud kreće se od 5 – 12 već dugi niz godina. Uočena je sve veća svijest roditelja o prednostima

odgojno-obrazovnog rada u „čistim“ razrednim odjelima. Izražen je broj roditelje koji ne žele da im

djeca pohađaju kombinirane razredne odjele u područnim školama, te dovoze djecu u matičnu

školu.

Prisutna je potreba za financijskim ulaganjem Općine Matulji u obrazovnu infrastrukturu za

projekte škole, terensku nastavu učenika (financiranje autobusa) i stručno usavršavanje učitelja.

Nove, zahtjevnije generacije učenika zahtijevaju i brze promjene u radu učitelja. Sve je veća

potražnja za učiteljima koji se pripremaju i izvode nastavu na način primjeren i prilagođen

zahtjevima sadašnjih učenika, uz zadržavanje etičkih vrijednosti i posvećenost odgojnom dijelu

nastave.

Također postoji potreba za kontinuiranim usavršavanjem učitelja. Potrebno je omogućiti

dovođenje izvora znanja u školu, ugrađivati nova znanja i vještine u svakodnevni rad. Primjerice,

više znanja o financijskoj pismenosti, poticanju svih kompetencija kod učenika važnih za europsko

tržište rada i cjeloživotno učenje.

Područje Osnovne škole Dr. Andrija Mohorovičić Matulji obuhvaća sljedeća mjesta: Matulji,

Rukavac, Jušići i Bregi. Matulji su najveće naselje Općine. Područje iz kojeg dolaze djeca u školu

prostire se između Bregi, Rukavca, Jušića i Matulja. Sva su mjesta povezana autobusnim linijama.

Na školskom području Osnovne škole Dr. Andrija Mohorovičić djeluje matična škola u Matuljima

(osmogodišnja s 20 odjela i dvije grupe produženog boravka) te dvije područne škole, PŠ u Rukavcu

( četverorazredna s 4 čista odjela) i PŠ u Jušićima (četverorazredna s 4 čista odjela). U Osnovnoj

školi Dr. Andrija Mohorovičić je zaposleno 65 djelatnika, 16 učitelja razredne nastave, 29 učitelja

106

predmetne nastave, 4 voditelja produženog boravka, 3 stručna suradnika, ravnateljica i 12 ostalih

djelatnika.

Osnovna škola Dr. Andrija Mohorovičić, Matulji bilježi porast broja učenika u matičnoj školi

Matulji, a u školskoj godini 2015./2016. je zabilježen rast za 4,66 postotna poena u odnosu na

prethodnu 2014./2015. školsku godinu. U područnim školama je također zabilježen rastući trend

broja učenika u sva tri promatrana razdoblja što je vidljivo u Tablici 36 i Grafikonu 28. Ukupno se

broj učenika u OŠ Dr. Andrija Mohorovičić i Matuljima povećao u posljednje dvije školske godine

za 5,68 postotna poena. Uspoređujući broj učenika i razrednih odjela OŠ Dr. Andrija Mohorovičić

ima veći broj učenika i razrednih odjela u odnosu na OŠ Drago Gervais. Razlog tome je bolja

prometna povezanost, veći broj stanovnika na području koje obuhvaća osnovna škola Dr. Andrija

Mohorovičić te bolji uvjeti rada.

Tablica 36: Broj učenika i razreda u OŠ Dr. Andrija Mohorovičić, Matulji u školskoj godini

2015./2016.

RAZREDI BROJ UČENIKA BROJ RAZREDNIH ODJELA

I.-IV. 275 16

V.-VIII. 265 12

UKUPNO 540 28

Izvor: Godišnji plan i program OŠ Dr. Andrija Mohorovičić, Matulji 2015. / 2016.

107

Grafikon 28: Broj učenika u O.Š. Dr. Andrija Mohorovičić, Matulji (2013.-2016.)

417 408

5168

43 46

511 522

0

100

200

300

400

500

600

Izvor: Izrada autora prema godišnjem planu i programu OŠ Dr. Andrija Mohorovičić, Matulji 2013. - 2016.

Matična škola u naselju Matulji ima ukupno 18 učionica i knjižnicu. Učionice su opremljene

potrebnim namještajem, pločom, ormarima, panoima i djelomično audio-vizualnim sredstvima. Uz

sve specijalizirane učionice postoje i kabineti. Informatička učionica opremljena je sa 21 umreženih

Pentium računala spojenih na Internet, od čega je škola dobila u srpnju 2009. god. 15 računala od

MZOS-a. Dana 01.04.2014. godine započela je s redovitim radom nastava TZK u novoizgrađenoj

školskoj sportskoj dvorani u OŠ Dr. Andrija Mohorovičić Matulji. Projekt izgradnje školske sportske

dvorane OŠ Dr. Andrija Mohorovičić Matulji financiran je sredstvima Primorsko-goranske županije

(kao osnivača škole), Općine Matulji (kao investitora) i tadašnjeg Ministarstva regionalnog razvoja,

šumarstva i vodnoga gospodarstva. Primorsko-goranska županija, kao osnivač Osnovne škole Dr.

Andrija Mohorovičić Matulji, je bila uključena u pripremne aktivnosti, sufinanciranje projektne

dokumentacije, izgradnju i opremanje dvorane.

OŠ Dr. Andrija Mohorovičić jedna je od 5 škola u Primorsko goranskoj županiji koja radi u dvije

smjene. Škola je 2015. godine u suradnji s Općinom Matulji i Županijom krenula u adaptaciju te su

viši razredi od V. do VIII. krenuli u jednosmjenski rad. Nakon dogradnje škole koja je planirana, svi

odjeli škole će pohađati nastavu u jednoj smjeni.

108

Obrazovni programi koje financira i organizira Općina Matulji su (Općina Matulji, 2016):

1. Program produženog boravka i čuvanja učenika

2. Program financiranja psihologa i dodatne programe (školske listove, natjecanja..)

3. Sufinanciranje autobusnog prijevoza učenika i studenata

4. Nagrađivanje najuspješnijih učenika

5. Kroz ovaj progam nagrađuju se učenici koji su s odličnim uspjehom završili sve razrede od

1. do 8., učenici generacije, učenici koji su osvojili prva tri mjesta na državnim natjecanjima

kao i najuspješniji razredi.

6. Znanost i umjetnost na ulici

7. Manifestacija Znanost i umjetnost na ulici posvećena je najvećim djelom najmlađima, i to

učenicima, a realizira se u suradnji sa znanstvenim i stručnim autoritetima kroz posebno

osmišljene radionice. Kroz ovaj program nastoji se educirati i zainteresirati najmlađe za

znanstvene teme kako bi se učenicima pružila prilika da prisustvuju praktičnoj primjeni

znanja stečenog u školi. Također, učenici se tijekom manifestacije upoznaju sa različitim

aspektima umjetnosti kako bi u što ranijoj dobi otkrili svoje polje interesa.

8. Program S.O.S. - pomoći u učenju

9. Općina financira i program S.O.S. učenje kojim učenici ostvaruju pomoć iz onih predmeta

sa kojima imaju najviše problema (matematike,fizike,kemije i engleskog). Godišnje se

ostvari oko 400 tinjak pomoći

10. Stipendije za učenike, studente i deficitarna zanimanja.

Za školsku odnosno akademsku godinu 2015./2016., Općina je temeljem Odluke o stipendiranju

Općine Matulji dodijelila ukupno 118 stipendija koje su poticaj mladima i nagrada za postignute

rezultate tijekom prethodne godine školovanja. Od 118 stipendija, 41 stipendiju su dobili

srednjoškolci za ostvaren uspjeh, 3 su socijalne stipendije, 11 stipendija za deficitarna zanimanja,

62 studentske stipendije temeljem uspjeha te 1 socijalna studentska stipendija.

Ruralni razvoj nije moguće planirati bez planiranja osnovne društvene infrastrukture; vrtići i škole

nužni su za ostanak i opstanak mladih obitelji te za privlačenje stanovništva natrag u područje

povećava se potreba roditelja za smještajem djece predškolske dobi u dječje vrtiće i jaslice.

Nedovoljni (prostorni) kapaciteti škola i vrtića onemogućavaju rast i ruralni razvoj stoga je

potrebno usmjeriti ulaganje u izgradnju novih i adaptaciju postojećih objekata uz prilagodbu djeci s

posebnim potrebama. Također je potrebno ulagati u programe za razvoj djece, ali i nastavnog

osoblja. Uspjeh učenika u školi značajan je u prevenciji nasilničkih i ovisničkih ponašanja. Značajan

je preduvjet razvoju samopoštovanja i temelj budućeg uspješnog mladog čovjeka, nositelja razvoja

Općine.

109

3.11.2. Kultura

Kultura Općine Matulji predstavlja spoj kulturno povijesnog nasljeđa te očuvanje materijalne i

nematerijalne kulturne baštine. Općina Matulji ulaže financijska sredstva u očuvanje, obnovu i

revitalizaciju kulturne baštine te kroz projekte financira rad mnogobrojnih udruga.

Zaseoci i sela koja su uvedena u registar spomenika kulture kao ruralna cjelina su:

• Andrejići, zaseok Rukavca – uveden je kao ruralna cjelina u registar spomenika kulture.

Zaseok sadrži kuće sa raznim stilskim obilježjima do jednostavnijih rustikalnih gradnji.

Kamena gradnja pokazuje vidljive tragove klesarske vještine. U zaseoku postoji i

“tornica”

• Veli Brgud – čitavo je selo zaštićeno i registrirano. Veli Brgud je po smještaju krajolik,

po samom nazivu te po unutrašnjoj organizaciji prostora dokumentira

srednjovjekovno stočarsko naselje usko vezano uz pasišta i šumu, a tek naknadno

orijentirano na obradu zemlje i na vinogradarstvo. Arhitektonski oblici gospodarskih

zgrada, razmjerno dosta zastupani, zadržali su stariji oblik kamenog zdanja s pokrovom

od biljne građe, te s karakterističnim podignutim zabatom

• Selo Lipa, registrirano kao cjelina, ali ne kao rezultat etnološkog vrednovanja, već kao

prostor kojega je obilježio fašističko – teroristički čin.

Stanovništvo ovoga prostora pripada uglavnom čakavskom govornom području, iako su osjetne

razlike u govoru jer se pojedina sela koriste ekavskom čakavicom, ikavskom ili ikavsko-ekavskom

čakavicom, osim žitelja sela Žejane, Rumuna koji su potomci vlaških doseljenika.

Općina je prepoznata po željezničkoj postaji Štacion koja je zaštićeni spomenik kulturne baštine te

je mogući turističko-povijesni resurs. Postaja ima kraljevsku čekaonicu, namijenjenu carskoj obitelji

i drugim uglednicima koji su dolazili do Matulja vlakom, a potom kočijama ili tramvajem nastavljali

putovanje do Opatije. Postaja je iz razdoblja Austro-ugarske monarhije.

Dio društvene infrastrukture čini i knjižnica Matulji, ogranak Gradske knjižnice i čitaonice „Viktor

Car Emin“ Opatija.

Na području Općine Matulji prisutan je velik broj sakralnih građevina koje predstavljaju povijesnu

poveznicu stanovništva s rimokatoličanstvom (Općina Matulji, 2016).

Registrirane sakralne građevine:

• crkva Sv. Luke, Rukavac kao dio memorijalne baštine značajan zbog događaja iz 2. svj.

rata

• crkva Sv. Mihovila

• crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, Brgud

• crkva Sv. Nikole, Veli Brgud

110

• crkva Sv. Mihovila, Pasjak.

Evidentirane sakralne građevine:

• crkva Sv. Jelene Križarice, Lipa

• crkva Sv. Nikole, Rupa

• crkva Sv. Antuna, Šapjane

• crkva Sv. Duha, Brdce

• crkva Sv. Antuna, Zvoneća

• crkva Sv. Križa, Mune

• crkva Sv. Marije Magdalene, Mune

• crkva Sv. Josipa, Brešca

• crkva Sv. Mihovila na groblju u Matuljima

• crkva Sv. Roka na groblju u Rukavcu

• crkva Majke Božje od Zdravlja, Jušići

• crkva Krista Kralja, Matulji

• crkva Sv. Andrije, Žejane

• poklonac u Permanima.

Dio važne nematerijalne kulturne baštine su zvončari na području Općine Matulji. Naime, na

području Općine razlikujemo zvončarske skupine iz Rukavca, Zvoneće, Bregi, Brguda, Muna,

Žejana, Mučića, Korenskega, Vlahovega Brega i Frlanije. Ove se skupine međusobno razlikuju po

dijelovima zvončarske opreme kao i karakterističnom zvončarskom hodu. Svi nose mornarske

majice ili karirane košulje, ovčju kožu na leđima, tri zvona te facol oko vrata, bijele hlače, sa ili bez

crvene crte, osim u Rukavcu gdje nose jutene hlače “na cindrići”. Rukavački, zvonejski, brežanski,

brgujski, mučićevi, Korensko, Vlahov breg i frlanski zvončari na glavi nose klobuk sa cvijećem od

krep papira raznih boja – “krabujosnica”, dok munski i žejanski zvončari nose kumarak koji na sebi

ima trake raznih boja dužine od vrha šešira do poda. Zvončari su upisani na UNESCO

reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Kao poticaj brojnim mogućnostima za kulturni i zabavni život građana Općine, ali i šire, izgrađen je

“Matuljski amfiteatar”, odnosno ljetna pozornica i park Jankovićev dolac koji otvara prilike za

razvoj novih kulturnih sadržaja Općine Matulji.

111

Kultura pokriva široko područje, od financiranja programa knjižnice, koja je za građane otvorena

svakog dana, do kulturnih programa, udruga, programa treće životne dobi, karnevala, Zvončarske

muzejske zbirke, zaštite kulturnih dobara, poput crkvenih objekata pa sve do područja izdavaštva i

projekata.

Općina Matulji kroz razne manifestacije djeluje na promociji i očuvanju kulturnog nasljeđa.

Kulturne manifestacije i programi u organizaciji Općine:

� Zvončarska smotra

Svake godine na Dan Općine održava se tradicionalna manifestacija „Zvončarska smotra” koja

predstavlja „veliko finale” pusnih događanja u Općini. Pored zvončarskih skupina s područja

Općine Matulji, na smotri svake godine sudjelujue oko 18-20 zvončarskih skupina iz Hrvatske,

Slovenije i ostalih zemalja koje imaju zvončarsku tradiciju (Italije, Rumunjske). Zvončarska smotra

međunarodno je prepoznatljivi projekt s ciljem promocije pokladne baštine. Smotra je zanimljiva

kako domaćem stanovništvu tako i turistima koji se kroz ovu manifestaciju mogu upoznati ne samo

sa pokladnom baštinom već i bogatom gastro ponudom u Općini. Potvrda ovoj i pratećim pusnim

manifestacijama leži u činjenici da su upravo zvončari s područja Kastavštine uvršteni na UNESCO-

vu listu nematerijalne kulturne baštine.

� Mića zvončarska smotra

Mića zvončarska smotra okuplja male zvončare zvončarskih skupina s područja Općine Matulji, ali i

šire s područja PGŽ. Cilj je da okupi i male zvončare susjednih država te da doprinese zbližavaju

mladih kroz učenje o tradiciji. Svake godine održava se u drugom mjestu Općine u kojoj postoje

tradicijske zvončerske skupine te mali zvončari prolaze tradicijskim putevima starih zvončara. U

ovu su manifestaciju uključene i male maškare DV Matulji budući da je običaj maškaranja sastavni

dio pokladne tradicije Općine.

� Programi Zvončarske muzejske zbirke Rukavac

Zvončarska muzejska zbirka provodi niz programa tijekom godine. To su:

• Izložbeni programi autora keramičara, slikara, fotografa

• Edukativni tradicijski programi za djecu i učenike i posjetitelje

• Programi u okviru Noći muzeja u sastavu nacionalnog programa koji se provodi u svim

hrvatskim muzejima

• Natječaj – Zvončar u fokusu kojim se stvara fundus umjetničke fotografije.

� CIK film festival- filmski festival civilizacija i kultura

„CIK film festival“ je filmski festival kratkog dokumentarnog filma sa osvrtom na razne civilizacije i

njihove kulture koji je u 2015. godini održan prvi put. Misija festivala je omogućiti, promicati i

poticati filmsko stvaralaštvo, s naglaskom na civilizacije i kulture cijeloga svijeta, pri tome pokušati

široj publici prikazati predjele, život ljudi i običaje koji su malo poznati. Vizija festivala je upoznati i

sačuvati od zaborava ljepote, običaje i rijetkosti cijeloga svijeta te sabrati filmsku arhivsku građu o

112

tome za generacije koje dolaze. Tijekom održavanja CIK film festivala kao produkcije umjetnosti u

javnom prostoru, pored projekcija samih filmova održava se i tematska tribina filmskih djelatnika,

okrugli stol na temu iz područja filmske umjetnosti, a u planu su i filmske edukativne radionice

pisanja scenarija, snimanja i montaže te izložbe fotografija nastalih tijekom snimanja filmova. Na

temelju odluke stručnog žirija na kraju festivala se dodjeljuju tri nagrade stručnog žirija te jedna

nagrada publike za najbolji prikazani film.

� Matuljske ljetne večeri

Matuljske ljetne večeri skup je kulturnih programa tijekom srpnja i kolovoza:

• Program ”Tramontana” kroz nekoliko večeri promovira glazbeni i jezični izričaj kraja,

kao i domaće autore i glazbenike

• Program„Trifonija“ – program kojim se promoviraju nekomercijalni stilovi glazbe kao

što su klasična glazba, blues, jazz

• Matulji etno jazz festival – koji se temelji na jazz obradi etno napjeva.

� Program judi fešti i užanci

Program financira Općina uz suradnju i organizaciju Mjesnih odbora i društava mladih ili udruga.

Radi se o obilježavanju tradicionalnih blagdana po mjestima Općine Matulji (Matuljski dani,

Brežanska noć, Petrova Rukavac, Dani rupe, Ivanja Jurdani, Ivanja Frlanija, Mandalenine u

Munama, Jelenina u Lipi, Brgud po starinsku, Gradina Šapjane, Z ramoniko po starinsku u Pasjaku,

Dani Puževega Komuna).

� MaTaFun

Matulji teatar fest za djecu i mlade kojeg je pokrenula Općina Matulji u suradnji s Teatrom Oz iz

Mošćeničke Drage. Cilj programa je ponuditi kvalitetne scenske programe za djecu i mlade te

predstaviti najbolja kazališna ostvarenja za djecu kao i dječje predstave, ugostiti amaterske i

profesionalne umjetnike i umjetničke organizacije raznih umjetničkih izraza i oblika kao i omogućiti

radionice lutkarstva, scenografije i slično.

� Dan kulture Općine Matulji

Program zajedničkog predstavjanja kulturnih udruga kroz koncerte i izložbe u cilju promocije i

uključivanja što većeg broja građana u programe kulture.

� Božićna šetemana

Kroz božićni program, koji traje sedam dana uoči Božića, održavaju se brojni kulturni programi

posebno oni namijenjeni djeci – dječje predstave; Doček Djeda Božićnjaka uz veliki vatromet te

predstave brojnih dječjih radionica, školaraca i predškolaca kao i Dobra ruka – stari običaj

darivanja djece. Tu je i Božićni koncert zborova i klapa izložbe i slično.

� Komemorativni programi

Programi sjećanja na stradanja civilnog stanovništva u drugom svjetskom ratu posebno u Lipi koja

je jedno od tri mjesta u Europi, uz Oradour u Francuskoj i Lidice u Češkoj, u kojima je stradao

113

najveći broj civilnog stanovništva u II svj.ratu. Komemoracije se s istim ciljem održavaju u Munama

i Žejanama. Obilježava se i dan oslobođenja Općine u Pasjaku.

� Programi za osobe treće životne dobi

Programi se odnose na osmišljavanje slobodnog vremena osobama treće životne dobi kao i

edukativne programe u smislu cjeloživotnog obrazovanja. Radi se o programima informatičkog

opismenjavanja, kreativnih, presnih, sportskih i ostalih radionica.

U Općini Matulji se nalaze Memorijalni centar Lipa pamti, Zvončarska muzejska zbirka Rukavac,

Rodoslovni centar Kastavštine i Liburnije te Galerijica Općine Matulji. Prisutno je i 12 društvenih

domova: Dom Hangar, Dom Rukavac, Dom Bregi, Dom Jušići, Dom Brgud, Dom Mune, Dom Rupa,

Dom Lipa, Dom Šapjane, Dom Permani, Dom Biškupi i Dom Lisina. U društvenim domovima se

odvijaju razne kulturne manifestacije posebice u vrijeme karnevala.

Pored Općine Matulji za organizaciju kulturnih manifestacija zaslužne su i udruge. Općina kroz

natječaj Javni poziv za sufinanciranje javnih potreba na području Općine Matulji sufinancira

kulturno stvaralaštvo i rad udruga, njihove projekte, programe i manifestacije. Potpore se

dodjeljuju mjesečno kroz 12 mjeseci, a za projekte i manifestacije neposredno nakon realizacije.

U Općini nedostaje adekvatnih prostora za rad udruga. Jedna od mogućnosti je obnova postojećih

domova u kojima bi udruge mogle djelovati te održavati izložbe, koncerte i ostale projekte kojima

se bave. Potrebno je raspisati natječaje za prostore orijentirane specifično za rad udruga.

Adekvatnom kulturnom infrastrukturom je moguće stanovništvu približiti kulturu te uključiti veći

broj ljudi u kulturne aktivnosti. Kulturu je potrebno integrirati uz turizam i kroz taj segment

razvijati ruralni razvoj. Kroz kulturu je moguće podizati društveni standard Općine.

Potrebno je razvijati i educirati stanovništvo o kreativnim tradicionalnim zanatima, poticati

otvaranje edukativnog centra, glazbene škole, izložbeno galerijske prostore gdje bi udruge imale

priliku izložiti svoj rad, radionički prostor te planirati povezivanje umjetničkih djelatnosti u funkciji

razvoja društva. Otvaranje Multimedijalnog centra koji bi sadržavao knjižnicu, čitaonicu,

polivalentnu dvoranu, izložbeni prostor i sl. bi doprinijelo radu i razvoju udruga te raznih društava

te pozicioniralo i promoviralo Općinu. Iako se područje Općine razvija i jedinice lokalne uprave

potiču kulturno stvaralaštvo i organizaciju manifestacija potrebno je dodatno razvijati i poticati

programe udruga i privatne inicijative te uključiti građane kako bi se podigla kvaliteta života u

području Općine Matulji.

3.11.3. Sport i rekreacija

Na području Općine Matulji djeluje niz sportskih klubova i udruga koje promiču kulturu bavljenja

sportom, rekreaciju i zdrav životni stil. Općina želi razvija amaterski i rekreativni sport sa

naglaskom na djecu i mlade.

114

Općina Matulji je nagrađena županijskom nagradom za posebno ulaganje u programe sporta i

sportsku infrastrukturu u 2015. godini te je bila domaćin nekoliko uspješnih međunarodnih

sportskim manifestacija.

Popis registriranih sportskih klubova / društva na području Općine Matulji:

• Tenis klub “Rukavac” • Stolno teniski klub “Matulji”

• Boćarski klub “M. Mandić” • Sportsko društvo “Konopaši”

• Nogometni klub “Mune” • Planinarsko društvo “Lisina”

• Košarkaški klub “Matulji 2000” • Boćarski klub “Korensko”

• Rukometni klub “Matulji 2001” • Odbojkaški klub “Matulji”

• Ženski rukometni klub “Liburnija” • Autocross klub “Svigo”

• Karate klub “Metal” • Šahovski klub “Matulji”

• Boćarski klub “Kras” • Triatlon klub “Matulji”

• Športsko ribolovno društvo “Preluk” • Pikado klub “DM Matulji”

• Malonogometni klub “Kvarner” • Motocross klub “Kvarner”

• Moto klub “Matulji” • Paintball klub “Rukavac”

• Badminton klub “Rukavac” • Auto klub „Učka sport“

• Pikado klub “Črni Mačić”

115

U Općini Matulji sportske aktivnosti se odvijaju u školskim dvoranama, na otvorenim igralištima ili

drugim prostorima.

Rekreacijski sadržaji koji se nalaze na području Općine Matulji su:

• Školska sportska dvorana OŠ Dr. Andrija Mohorovičić, Matulji

• Školska sportska dvorana OŠ Drago Gervais, Brešca

• Parkovna površina Jankovićev dolac sa sportskim (nogometno, rukometno i

odbojkaško igralište) i kulturnim sadržajima (ljetna pozornica)

• Mreža biciklističkih i pješačkih staza - ukupno 130 km staza označenih po težini

• Nogometno igralište NK Mune

• Sportski Centar „Damar“ u Rukavcu - tri zemljana teniska terena i jedan teniski teren s

tvrdom podlogom, 4 badminton terena, teretana, natkriveno malonogometno

igralište, veliki paintball poligon, stolni tenis

• Boćališta – Hangar, Pasjak, Šapjane

• Otvorena igrališta – Brešca, Jurdani, Lipa, OŠ Dr. Andrija Mohorovičić Matulji, OŠ

Rukavac, Pasjak, Rupa, Rupnjak, Šapjane, Veli Brgud, Zvoneća, Žejane

• Rukometno igralište Matulji

• Park-šuma Lisina

• Autocross centar Rupa.

Važno je istaknuti kako je potrebno graditi dodatne sportske sadržaje kako bi se potaknuo razvoj

sportske klime na području Općine, te potaknule sportske manifestacije, sportski projekti i

osnivanje novih klubova. Domovi i igrališta na otvorenom nisu adekvatan prostor za organizaciju

sportske rekreacije te nisu opremljeni svim potrebnim sportskim sadržajima.

Općina ima neiskorištenog prostora za razvoj sportova. Postoji potreba za razvojem, uređenjem i

označavanjem postojećih biciklističkih staza, planinarskih putova, triatlon staza i slično.

Za sportski rast i razvoj, razvoj djece i mladih te „branding“ Općine kao područja koje stvara

talentirane mlade sportaše preduvjet je sportska infrastruktura koja će omogućiti talentiranim

sportašima, što rekreativcima, što profesionalnim sportašima, uvjete za aktivno bavljenje i

promicanje sportskih aktivnosti.

Općina Matulji kroz različite projekte i programe sufinancira rad sportskih udruga te organizaciju

sportskih manifestacija. Kroz program se sufinanciraju programi, projekti i manifestacije udruga u

sportu s područja Općine. U 2015. godini se kroz proračun sufinanciralo sportske udruge te

školske sportske klubove.

116

Sportske manifestacije, programi i projekti koje financira Općine kroz program javnih potreba u

sportu:

1. Manifestacija „Dani sporta Općine Matulji“ čiji je cilj prezentacija sporta i sportskih

udruga na području Općine

2. Program sufinanciranja sportskih kampova za svu djecu Općine Matulji

3. Program tehničke kulture kroz financiranje Bijele patrole i Prvih koraka u prometu za

prvaše.

Osim toga, sufinanciraju se sportska natjecanja po mjesnim odborima:

1. Matuljski dani - gimkana

2. Brežanska noć – Trka na zvonac

3. Petrova Rukavac – malonogometni turnir

4. Ivanja Jurdani – malonogometni i boćarski turnir

5. Mandalenine u Munama – dječje igre i turnir u briškuli i trešeti

6. Dani Rupe – Giro di Rupa

7. Jelenina Lipa – nogometni turnir

8. Kuzmova u Velom Brgudu – Tomos fest

9. Dani Puževega Komuna – zabavno sportsko natjecanje za posjetitelje.

Sufinanciranje tradicionalnih manifestacija sportskih udruga:

1. Kup Mediterana – Rukometni klub Matulji

2. Rukavac open – Tenis klub Rukavac

3. Rukavac open (badminton) – Badminton klub Rukavac

4. Muški maškarani malonogomenti turnir – MNK Kvarner

5. Maškarani rukomenti turnir – RK Liburnija

6. Međunarodni nogometni turnir „Mune Cup“ – NK Mune

7. Kup Miloš Dujmić – NK Mune

8. Međunarodni boćarski turnir „Mirko Mandić“ – BK Mirko Mandić

9. Prvenstvo u triatlonu – TK Matulji

10. Škola košarke u ljetnim mjesecima – KK Matulji

11. Mići kup Preluka – natjecanje u ribolovu – SRD Preluk

12. Turnir u pikadu – PK DM

117

13. Prvenstvo centralne europske zone u autocrossu u Rupi – AK Svigo Rupa

14. Prvenstvo Hrvatske u disciplini super moto – MK Kvarner

15. Međunarodni Pikado Masters turnir – u provođenju sudjeluje Pikado klub DM Matulji.

Općina financira programske i ostale troškove Zajednice sportskih udruga Općine Matulji koja

okuplja i koordinira rad sportskih udruga na području Općine Matulji te provodi vrednovanje

programa sportskih udruga prema kriterijima i mjerilima propisanim u Javnom pozivu za

sufinanciranje javnih potreba na području Općine Matulji.

Kroz program potpore projektima vrhunskog sporta se podupire rad vrhunskih sportaša sa

područja Općine koji svojim vrhunskim rezultatima na državnim i međunarodnim natjecanjima

promoviraju Općinu.

Sufinanciraju se sportski kampovi za djecu sa edukativnim programima iz područja skijanja i

planinarenja koji su namijenjeni djeci i mladima i kroz koje godišnje prođe značajan broj djece i

mladih (između 120-150). Održavaju se dva puta godišnje u ljetnom i zimskom periodu.

Cilj programa potpore planinarskim projektima za djecu i mlade je poticanje mladih na

planinarenje i boravak u prirodi kroz organizaciju jednog planinarskog pohoda mjesečno (“Svjesno

planinarenje” – desetak godišnje).

Sportska infrastruktura je temelj za razvoj i rast sportske kulture i rekreacije na području Općine

Matulji. Potrebno je izgraditi adekvatnu i višenamjensku sportsku dvoranu prilagođenu

stanovnicima sve životne dobi te također socijalno ugroženim i invalidnim skupinama. Kako bi se

razvijala sportska kultura te time osigurala bolja kvaliteta života stanovnika Općine te se svima

omogućilo bavljenje sportskim aktivnostima, Općina treba uložiti dodatne napore, što u programe

potpore i poticanja, što u razvoj postojećih i osnivanje novih sportskih klubova i udruga.

3.11.4. Zdravstvena djelatnost

Zdravlje je jedna od temeljnih društvenih vrijednosti te je neophodno ulagati u unaprjeđenje

učinkovite zdravstvene zaštite na svim razinama uprave, od lokalne pa do državne razine.

Učinkovit zdravstveni sustav temelj je razvoja svakog društva, te je posebno važno osigurati

pristup zdravstvenih usluga svim članovima zajednice. Prema dostupnim podacima, na području

Općine Matulji registrirano je 11.484 osoba s osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Broj

osiguranika u registru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje veći je od ukupnog broja

stanovnika Općine, jer su evidentirane i osobe koje imaju privremeno boravište na području

Općine.

Zdravstvena zaštita na području Općine Matulji obuhvaća primarnu i sekundarnu zaštitu. Primarnu

koordinira Dom zdravlja Primorsko-goranske županije – ispostava Opatija, specijalističke preglede

stanovnici obavljaju na Poliklinikama u Rijeci, a bolničko liječenje osigurava se u KBC-u Rijeka te

118

drugdje, ako postoji potreba. Hitna medicinska pomoć osigurana je u Gradu Opatija. Na području

Općine Matulji djeluje:

• 5 ambulanti opće prakse

• 11 stomatoloških (4 javne i 7 privatnih stomatoloških ordinacija te 1 stomatološki

laboratorij)

• 3 dentalne klinike

• 1 pedijatrijska ordinacija (zdravstvena zaštita predškolske djece)

• 1 ginekološka ordinacija.

Veći dio ambulanti se nalazi u sklopu novoga Centra za primarnu zdravstvenu zaštitu Matulji

(CPZZ). Na području Općine također djeluje Ustanova za zdravstvenu skrb za medicinu rada i

sporta "MEDRIS", Specijalna bolnica Dr. Nemec te Privatna praksa fizikalne terapije i rehabilitacije.

Prisutne su dvije ustanove ugovorene u djelatnosti zdravstvene njege u kući (jedna s 1

medicinskom sestrom, te druga s 2 medicinske sestre). Područje na kojem se obavlja djelatnost je

Općina Matulji, a pripadaju Regionalnom uredu u Rijeci.

Na području Općine se nalaze tri ljekarne:

• Zdravstvena ustanova - Ljekarna Rijeka (Jušići/Jurdani)

• Ljekarna Jadran (u okviru CPZZ)

• Specijalizirana prodavaonica za promet na malo lijekovima (Zvon d.o.o.)

U okviru CPZZ-a također se nalaze: OPTIKA RA-VU (optika i optometrija) te Centar za javno

zdravstvo Matulji (Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ).

Kroz različite programe u području zdravstva Općina Matulji financira i potpomaže u prevenciji i

liječenju bolesti.

Zdravstveni programi financirani i provođeni od strane Općine Matulji:

� Financiranje korektivne medicinske gimnastike – za djecu OŠ Matulji i OŠ Brešca – koja imaju

deformitete kralježnice, prsnog koša i stopala, srčana oboljenja i smetnje dišnih organa.

� Sufinanciranje fizikalne terapije i rehabilitacije za žene – vježbe za osobe koje imaju problema

sa osteoporozom, a koje se provode na 4 lokacije u Općini (Matulji, Jušići, Permani i Rupa), te

financiranje vježbi trudnicama s područja Općine.

� Preventivni zdravstveni programi za građane.

Dva do tri puta godišnje provode se subvencionirani soecijalistički pregledi: programi UTZ

abdomena, ginekološki pregledi, ultrazvučni pregledi prostate s pregledom urologa, dezitometrija

119

s ultrazvučnim pregledom dojke i štitne žlijezde te specijalističkim obradama, color doppler krvnih

žila vrata, ruku, nogu i abdomena, pregled madeža s ciljem prevencije melanoma.

� Program Zajedno do zdravlja

Program Zajedno do zdravlja je program koji je nastao u suradnji sa Nastavnim zavodom za javno

zdravstvo PGŽ-a. Obuhvaća niz preventivnih zdravstvenih programa te edukativnih predavanja i

radionica. U sklopu programa prezentiraju se i eko proizvodi, a građanima se pruža mogućnost

mjerenja krvnog tlaka, BMI i razine šećera u krvi te dermatološki pregled kože lica kamerom. Kroz

brojne radionice i predavanja građanima se ukazuje na važnost prevencije bolesti redovnim

pregledima. U program su uključene sve dobne skupine, od djece vrtićke dobi do udruga

umirovljenika.

� Preventivni zdravstveni programi za djecu i mlade – prevencija oboljenja zuba i usne šupljine

kod djece predškolske dobi; cijepljenje djevojčica i djevojaka do 26 godina protiv HPV-a.

� Preventivni zdravstveni projekti i manifestacije za građane

• Program Zajedno do zdravlja provodi se u suradnji s Nastavnim zavodom za javno

zdravstvo – to je jednodnevni program s ciljem predstavljanja programa i važnosti

očuvanja zdravlja koje građani na godišnjoj razini mogu iskoristiti;

• Predstavljaju se programi Ljekarni i njihove ponude – ljekovitih porodnih programa,

programi rada Udruga koje promoviraju preventivne aktivnosti, predavanja liječnika na

temu koju tu godinu promovira Svjetska zdravstvena organizacija, programi Crvenog križa,

Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Preventivni godišnji programi Općine Matulji,

natjecanja u spravljanju zdrave hrane za djecu, mlade i osobe treće životne dobi (uključuju

se škole, vrtići, udruge umirovljenika);

• Program prevencije oboljenja zubi i usne šupljine kod djece predškolske dobi – provodi se

u Dječjem Vrtiću na godišnjoj razini s ciljem da bi se suzbio strah od stomatologa i uvela

praksa redovne kontrole zubi.

� Potpore mladim obiteljima kroz pomoć za novorođenu djecu

Naknade za novorođenu djecu – 3.000 kn za prvo dijete, 4.000 kn za drugo, 7.000 kn za treće i

svako sljedeće dijete. U 2015. godini odnosile su se na 121 dijete (2014.: 98 djece).

� Savjetovališta i podrške za djecu, mlade i obitelj

Financiranje psihološkog savjetovališta za djecu, mlade i obitelj (provodi udruga Malenica); u 2015.

godini koristilo ju je 48 osoba kroz cijelu godinu te je održano 208 susreta:

• Program „Psihološko savjetovanje građana“ provodi se kontinuirano u Općini Matulji od

2002. godine; cilj programa je pružanje stručne psihološke pomoći građanima Općine pri

raznim životnim teškoćama, problemima i krizama koje su izazvale pojačani stres,

preplavljenost neugodnim emocijama, pojavu psihičkih simptoma ili smanjenu sposobnost

svakodnevnog funkcioniranja;

120

• Program dodatne defektološke pomoći socijalnog pedagoga – Program provodi Udruga

Malenica, a u 2015. godini koristilo ju je 19 korisnika te je sveukupno održano 135 susreta

• Projekt „Edukacijsko-rehabilitacijska podrške logopeda u Općini Matulji“ – provodi se za

učenike osnovnoškolskog obrazovanja sa područja Općine, te za djecu predškolske dobi sa

područja Općine, kojima je rješenjem o primjerenom obliku školovanja određena dodatna

defektološka pomoć defektologa i logopeda; kroz godinu program koristi 40-ak djece.

� Program sufinanciranja zdravstvenih ustanova i organizacija

Sufinancira se posebno vikend dežurstvo ambulante Doma zdravlja PGŽ za građane Općine.

� Programi potpora obiteljima nelječivih bolesnika kroz program palijativne skrbi

Program omogućuje pružanje potpune skrbi neizlječivim bolesnicima u njihovom domu,

sprječavanje i olakšavanje simptoma bolesti, olakšavanje psihičkih, psihosocijalnih i duhovnih

problema. Program provodi Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, a sufinanciraju se troškovi

jednog palijativnog tima.

3.11.5. Socijalna skrb

Kvalitetna zdravstvena i socijalna zaštita preduvjet je postizanja ujednačenog razvoja, odnosno

adekvatne kvalitete života i jednakih mogućnosti za sve građane, što se poklapa sa strateškim

hrvatskim i europskim ciljevima socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva. Sukladno tome,

pristupačne, održive i visokokvalitetne socijalne usluge omogućuju kvalitetniji i dostojanstven život

te ujedno povećavaju socijalnu integraciju pojedinih „osjetljivih“ skupina. Općina Matulji, kao dio

Primorsko-goranske županije, suočava se sa sličnim problemima i izazovima, posebno u kontekstu

skrbi o ranjivim kategorijama društva kao što su starije stanovništvo, osobe s invaliditetom te djeca

s teškoćama u razvoju.

Na području Općine ne postoje ustanove zadužene za pružanje usluga socijalne skrbi, a Centar za

socijalnu skrb zadužen za područje Općine nalazi se u Opatiji. S obzirom da su za obavljanje

djelatnosti socijalne skrbi određeni normativi i standardi, te je to djelatnost od posebnog

društvenog interesa, Općina će i dalje iz vlastitog proračuna sufinancirati programe socijalne skrbi,

a korisnici ustanova će i dalje ovisiti o susjednoj Opatiji. Stoga je važno koordinirati aktivnosti

„socijalnog karaktera“ u okvirima Primorsko-goranske županije. No, s obzirom na demografske i

društvene trendove, neophodno je razvijanje institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi na

području Općine, posebno o osobama starije životne dobi te o osobama oboljelim od kroničnih i

neizlječivih bolesti (uključujući domove za starije osobe, dnevne centre, gerontodomaćice,

volonterstvo, savjetodavna potpora i dr.). Također, u cilju stvaranja kvalitetnih i dostojanstvenih

uvjeta života, strateška je odrednica Županije decentralizacija pružanja socijalnih usluga, posebno

imajući u vidu njihovu dostupnost u svim područjima Općine koja je po površini najveća u Županiji

(ne računajući gradove) i jedna je od najvećih u Republici Hrvatskoj.

121

U nastavku slijedi analiza mjera i aktivnosti Općine Matulji u području socijalne skrbi. Treba

naglasiti kako prema indeksu razvijenosti Općina spada među razvijenije u državi, premda je ispod

županijskog prosjeka, te da je stopa nezaposlenosti niža od državnog i županijskog prosjeka.

Socijalna slika nije alarmantna, no i dalje postoje značajne potrebe za adekvatnom skrbi. Tablica 37

prikazuje osnovne statističke podatke vezane za socijalne pomoći koje pruža Općina Matulji.

Ukupan broj zahvaćenih stanovnika Općine je 2015.godine bio 476, što je oko 4% njenog

stanovništva. Trendovi ukazuju na povoljnije socijalno stanje na području Općine.

Tablica 37: Socijalne pomoći Općine Matulji

2014. 2015. Postotna

promjena

(2014./2015.)

Proračunska sredstva za Socijalni program

(kn)

1.257.600,00 1.179.000,00 -6,25%

Ukupno razmotreno zahtjeva 392 313 -20,15%

Od čega:

• Odbijeno zahtjeva 29* (7,4%) 29 (9,26%) -

Ukupno korisnika programa socijalne pomoći

Općine

320 299 -6,56%

Od čega:

• Korisnici prava na općinsku socijalnu

pomoć

285 260 -8,77%

• Godišnja skrb za djecu (osobe) s

teškoćama u razvoju

35 39 -11,43%

Broj osoba obuhvaćenih odobrenim

potporama

485 476 -1,86%

Ukupan broj realiziranih aktivnosti 1.200 1.200 =

Napomena (*): u 2014. godini su nakon odbijanja zahtjeva podnesene dvije žalbe na takvu odluku, od kojih je jedna

djelomično usvojena.

Izvor: Izvješće o radu Socijalnog vijeća Općine Matulji za 2014. i 2015. god.

U 2015. godini su proračunska sredstva za Program socijalne pomoći Općine iznosila oko 1,18

milijuna kuna, što je smanjenje od 6,25% u odnosu na prethodnu godinu, a otprilike se poklapa i s

postotnim smanjenjem ukupnog broja potpora. No, ukupan broj osoba obuhvaćenih potporama

neznatno se smanjio (-1,86%). Broj zahtjeva za potporom Socijalnog programa Općine smanjio se

122

čak za 20,15% u odnosu na prethodnu godinu. Unutar tih potpora, 11-13% (ovisno o godini) se

odnosi na pomoći za godišnju skrb djece/osoba s teškoćama u razvoju. Grafikon 29 prikazuje

detaljniji pregled broja korisnika općinskih socijalnih programa prema spolu i prema godištu

rođenja.

Grafikon 29: Korisnici socijalnih pomoći Općine Matulji prema godištu rođenja i spolu za 2014. i

2015. godinu

Izvor: Izrada autora prema podacima Izvješća o radu Socijalnog vijeća Općine Matulji za 2014. i 2015. god.

Najveći dio korisnika u obje promatrane godine jesu osnovnoškolska i srednjoškolska djeca te

muškarci rođeni između 1950. i 1959. godine. Ukupan broj ženskih, odnosno muških korisnika

programa je bio:

• 149 žena i 136 muškaraca u 2014. godine

• 120 žena i 140 muškaraca u 2015. godine.

Zamjetan je nagli pad broja ženskih korisnika programa, čak 19,5% u 2015. godini u odnosu na

prethodnu godinu, ali i prosječno veći broj žena u „mlađim“ i „srednjim“ dobnim razredima.

Tablica 38 ukazuje kako se, među korisnicima potpora, u strukturi domaćinstava u 2015. godini, u

odnosu na 2014. godinu, značajno povećao broj samačkih domaćinstava (za otprilike. 30%), dok se

smanjuje broj domaćinstava s većim brojem članova. Najveći dio korisnika smješteno je u naselju

123

Matulji (otprilike. 1/3), a više od deset zahtjeva vezano je za korisnike iz naselja: Mihotići, Rukavac,

Jušići, Bregi i Jurdani. Ostala naselja bilježe manje od sedam zahtjeva godišnje.

Tablica 38: Broj domaćinstava među korisnicima socijalne pomoći Općine Matulji u 2014. i 2015.

godini

2014. 2015.

Postotno povećanje

2014./2015.

Samac 64 83 +29,7%

Dvočlana obitelj 57 52 -8,8%

Tročlana obitelj 36 35 -2,8%

Četveročlana obitelj 31 36 -16,1%

Peteročlana i višečlana obitelj 15 8 -46,7%

Ukupno 485 476 -1,86%

Izvor: Izvješće o radu Socijalnog vijeća Općine Matulji za 2014. i 2015. god.

Općina Matulji provodi cijeli niz konkretnih programa za socijalnu skrb. Najveći dio (oko 60%

godišnjih rashoda za programe socijalne skrbi) odnosi se na „Pomoć socijalno ugroženim i

nemoćnim osobama“ (714.500 kn prema tekućem planu za 2015.godine, što je 8% manje nego

sredstva za 2014. godine).

Programi socijale koje financira i provodi Općina Matulji (Općina Matulji, 2016.):

• Školske marende

• Autobusne karte (2015.godine: 97 korisnika – ponajprije osobe s invaliditetom, učenici

osnovnih škola, dobrovoljni darivatelji krvi, učenici srednjih škola, hrvatski ratni vojni

invalidi i njihova djeca te jedna majka poginulog hrvatskog branitelja)8

• Troškovi stanovanja (2015.godine: 33 korisnika kojima se mjesečno pomaže u troškovima

stanovanja, 33 korisnika kojima se mjesečno pomaže sufinanciranjem troškova električne

energije i 9 korisnika kojima se pomaže putem sufinanciranja troškova komunalnih

usluga)9

8 U odnosu na 2014. godinu, broj korisnika se povećao za 67%, no ukupna proračunska sredstva za ovu

stavku su umanjena za 7,11%.

9 U odnosu na 2014.godine broj korisnika ove mjere se smanjio za 21,05%, no utrošeni iznos je povećan za

4,91%.

124

• Ogrjev (87 korisnika; uglavnom socijalno ugrožene osobe i obitelji te djeca s posebnim

potrebama)

• Paketi hrane, higijenski paketi i poklon bonovi (2015:g: ukupno 372 paketa u vrijednosti

111.379,79 kn)10

- Paketi hrane (86)

- Poklon bonovi djeci/osobama s teškoćama u razvoju (39)

- Paketi za socijalno ugrožene za Božićno-novogodišnje blagdane (70)

� Paketi namijenjeni djeci/osobama s teškoćama u razvoju, nepokretnim osobama, teže

pokretnim osobama koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica, 100% slijepim osobama,

udomiteljskim obiteljima11 te majci poginulog i supruzi umrlog hrvatskog branitelja (95)

� Paketi za posjet 90-godišnjacima i starijima te građanima u domovima za starije i nemoćne

te u Centru za rehabilitaciju Rijeka kao i paketi za potrebe Aktiva Crvenog križa Matulji (80)

- Program rada Aktiva Crvenog križa Matulji (2)

� besplatni smještaj u vrtiću (16 korisnika u 2015.godine, od kojih 1 za jaslice)

� besplatni školski udžbenici (2015.godine: 56 korisnika)12

� program besplatnog produženog boravka (2015.g.: dvoje korisnika na preporuku stručnog

tima osnovne škole te jedno dijete hrvatskog ratnog vojnog invalida; 2014.g.: ukupno 7

korisnika)

� Ostale pomoći (usluge sahrane, sufinanciranja pogrebnih troškova i humanitarna akcija

socijalne samoposluge Rijeka)

� Stipendije socijalno ugroženim srednjoškolcima (2015.godine: troje korisnika)

� Sufinanciranje ljetovanja učenika socijalno ugroženih obitelji osnovnih i srednjih škola

(2015.godine: devet korisnika).

10 Tijekom 2014.godine dodijeljen je 368 paket, ukupne vrijednosti 134.283,28 kn.

11 Godine 2015. su na području Općine registrirane tri udomiteljske obitelji, koje su udomile četvoro djece.

12 U odnosu na 2014.g. stavka programa je financijski umanjena za čak 60,6%, dok je broj korisnika smanjen

za 29,1%.

125

Tablica 39: Besplatne marende za učenike osnovnih škola za 2014. i 2015. godinu


promjena

2014./2015.

Ukupno učenika 64 55 -14,06%

Od čega:

• Broj učenika OŠ Dr. A. Mohorovičić, Matulji 50 40 -20,0%

• Broj učenika OŠ D. Gervais, Brešca 14 15 +7,14%

Ukupno utrošeno (kn) 64.608,00 76.947,50 +19,1%

Izvor: Izrada autora prema Izvješću o radu Socijalnog vijeća Općine Matulji za 2014. i 2015. god.

Tradicionalno, uz prigodne poklone za Božićno-novogodišnje blagdane, članovi Aktiva Crvenog

križa i članovi Socijalnog vijeća Općine Matulji posjećuju majku poginulog i suprugu umrlog

hrvatskog branitelja te starije osobe s područja Općine Matulji koji se nalaze u domovima za

odrasle osobe (Tablica 40).

Tablica 40: Stanovnici Općine Matulji koji se nalaze u domovima za odrasle osobe

Godine:

Domovi:


promjena

2014./2015.

Volosko 14 12 -14,29%

Kantrida 11 7 -36,36%

Centar za rehabilitaciju Rijeka 4 4 =

Ukupan broj stanovnika Općine

zbrinutih u domovima

29 23 -20,69%


Izvan segmenta „Pomoći socijalno ugroženim i nemoćnim osobama“ Općina financira i ostale

socijalne programe:

� „Program sufinanciranja gradskog društva Crvenog križa Opatija i Aktiva Crvenog križa Matulji“

(Tablica 41)

� „Program pomoći i njege u kući“ za bolesne, nemoćne, starije, same i osobe kojima je pomoć

najpotrebnija (50.000,00 kn)

126

� „Program pomoći za osobe s invaliditetom“ (133.000,00 kn; prijevoz za djecu i studente te

prehranu djece/osoba s teškoćama u razvoju, donacije humanitarnim udrugama te programi

zaštite osoba s invaliditetom)

� Program pomoći humanitarnim udrugama izvan područja Općine prema broju korisnika sa

područja Općine Matulji

• U 2015.godine donacije su bile namijenjene sljedećim udrugama: Udruga gluhih i nagluhih,

Udruga slijepih Primorsko-goranske županije, Društvo multiple skleroze Rijeka, Zajednica

udruga HVIDR-e, Društvo tjelesnih invalida Grada Rijeke, Udruga ratnih i vojnih invalida,

Udruga osoba s mišićnom distrofijom Primorsko-goranske županije13

� U 2015. godini program zaštite osoba s invaliditetom se odnosio na sufinanciranje

programa autoškole za invalide, dok je u 2014.godine Općina sufinancirala veći

broj aktivnosti (opremanje senzorne sobe Dječjeg vrtića Matulji, sufinanciranje

glazbenog terapeuta u Centru Slava Raškaj u Rijeci, sponzorstvo 18. susreta osoba

s invaliditetom na plaži Kostanj, pomoć Centru za rehabilitaciju Fortica i sl.)

• „Programi potpore humanitarnim udrugama“ (26.500,00 kn; sufinanciranje rada i

programa Aktiva Crvenog križa Matulji i Udruge liječenih alkoholičara Općine Matulji).14

Tablica 41: Program Gradskog društva Crvenog križa Opatija / Aktiva Crvenog križa Matulji

Godine:

Aktivnosti: 2014. 2015.

Postotna

promjena

2014./2015.

Dobrovoljni darivatelji krvi (broj darivatelja) 180 250 +38,89%

Akcije darivanja i mjerenje tlaka i šećera 3 3 =

Broj građana na predavanju 30 30 =

Korištenje usluga skladišta Aktiva Crvenog križa

Matulji (broj građana) 40 40

=

Utrošeno kuna 234.999,96 255.000,00 +8,5%


U odnosu na 2014. godinu, u 2015. godini potpore za aktivnosti Crvenog križa uvećane su za 8,5%,

dok su sredstva za Program pomoći i njege u kući umanjene za 15,6%. No, valja napomenuti kako 13 Godinu ranije je Općina donirala sredstva, između ostaloga, i za: Centar za rehabilitaciju Rijeka, Klub žena

operiranih dojki „Nada“ Rijeka, Udruga invalida rada Rijeka, Udruga civilnih invalida Rijeka.

14 Dodatna sredstva za promotivni tisak majica za djecu „Palčiće“ (Klub roditelja nedonoščadi „Palčići“).

127

se u prvoj polovici 2014. godine mijenjala regulativa vezana za kriterije dodjeljivanja pomoći od

strane Ministarstva socijalne politike i mladih pa je broj korisnika općinske pomoći pao sa 20 na

samo 9 korisnika tijekom 2015. godine. Za Program pomoći za osobe s invaliditetom je utrošeno

11,24% manje sredstava u odnosu na prethodnu godinu (iako je proračunski plan predvidio manje

smanjenje – za 5,8%), dok su donacije za humanitarne udruge umanjene čak za 1/3 općinskih

sredstava.

Tijekom 2014. godine Općina Matulji je izdvojila 32.896,00 kn za opremu za potrebe Crvenog križa:

dva bolnička kreveta, dva podna madraca (medicinska), dva antidekubitus madraca s

kompresorom, dvije elektromotorne dizalice za nepokretne osobe, jedan vanjski lift za pomoć

djetetu/osobi s teškoćama u razvoju.

Za odobravanje pomoći iz programa „Pomoći socijalno ugroženim i nemoćnim osobama“ te

„Pomoći i njege u kući“, Socijalno vijeće je o pomoćima odlučivalo temeljem Odluke o socijalnoj

skrbi, a najvažniji kriterij su primanja svih članova obitelji koja čine: osobni dohodak roditelja ili

staratelja, mirovine (ukoliko baka ili djed žive u zajedničkom domaćinstvu) te prihodi od imovine

(Tablica 42).

Tablica 42: Visina primanja u obitelji (tzv. „cenzus“) za 2014. i 2015. godinu

Kategorije „obitelji“ Cenzus

Samac do 1.700,00 kn

Dvočlana obitelj do 2.500,00 kn

Tročlana obitelj do 3.600,00 kn

Četveročlana obitelj do 4.400,00 kn

Za svakog daljnjeg člana obitelji cenzus prihoda se uveća za 600,00 kn


Pored prethodno navedenih, službenih aktivnosti Općine u području neposredne socijalne skrbi, a

koje ulaze u okvire tzv. socijalnog programa, važno je istaknuti kako postoje i druge aktivnosti koje

su važne za socijalno uključivanje. Prema shvaćanju Europske komisije, socijalno uključivanje

usmjereno je na potporu socijalno osjetljivim skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u

pristupu zapošljavanju, kao i na razvoj socijalnih usluga u zajednici koje doprinose općoj

zapošljivosti. Također, socijalno uključivanje promiče usklađivanje rada i obiteljskog života te

razvija vještine koje pridonose integraciji pojedinih društvenih skupina koje se suočavaju s

nepovoljnim uvjetima zbog kojih ne mogu (ili mogu djelomično) sudjelovati u svim prednostima

društvenog i ekonomskog života određenog područja.

Programi socijalnog uključivanja („inkluzije“) posebno su važni za sljedeće društvene skupine:

osobe s invaliditetom, osobe s niskim stupnjem obrazovanja, nezaposlene mlade osobe, starije

128

osobe, dugotrajno nezaposlene osobe, žene, korisnici pomoći i usluga socijalne skrbi, pripadnici

nacionalnih manjina i ostale socijalno osjetljive skupine društva. Sudjelovanjem u takvim

programima oni stječu dodatna znanja i vještine, prolaze programe psihološkog osnaživanja,

prekvalifikacija, dokvalifikacija, treninga o životnim vještinama, te jačaju motivaciju za sudjelovanje

u aktivnostima zajednice.

Općina Matulji provodi cijeli niz programa koji su prvenstveno dio obrazovnih i rekreacijskih

aktivnosti stanovnika Općine, a neki od značajnijih su:

� Programi stipendiranja kroz osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrzovanje

- Stipendiranje učenika koji upisuju deficitarna zanimanja: Kuhar, konobar, slastičar, bravar,

strojobravar, stolar, zidar, soboslikar-ličilac, vodoinstalater, instalater grijanja i

klimatizacije, elektroinstalater, brodski mehaničar, plinoinstalater, klesar, krojač, vrtlar, i

limar

- Stipendiranje studenata i učenika temeljem socijalnog cenzusa

� Program potpora učenicima i studentima kroz sufinanciranje autobusnih karata

� Programi adventa-božićna šetemana

- Dobra ruka (darivanje učenika prvih razreda)

� Programi namijenjeni svim osobama treće životne dobi

- Program informatičkog opismenjavanja

- Program edukativno-kreativne radionice

� Program redovne djelatnosti knjižnice i čitaonice

� Program sufinanciranja sportskih kampova

� Program sufinanciranja tehničke kulture

- Bijele patrole

- Informatičko opismenjavanje osoba treće životne dobi.

Prethodno identificirani programi Općine u području socijalne skrbi, zdravstvene skrbi te

obrazovno-rekreacijskih programa pridonose integraciji starijih osoba, djece, osoba s

invaliditetom, s nižim stupnjem obrazovanja, ženama, korisnicima pomoći i usluga socijalne skrbi

te školskoj djeci i studentima tijekom stjecanja određenih znanja i vještina potrebnih za tržište

rada. No, nezaposlene mlade osobe i dugotrajno nezaposlene osobe ovise ponajprije o potporama

i programima koje osmišljava Zavod za zapošljavanje u Rijeci. Slična je situacija s pripadnicima

nacionalnih manjina, premda Općina sufinancira aktivnosti srpske i slovenske nacionalne manjine.

Važnu ulogu imaju i općinska Udruga liječenih alkoholičara te Udruga umirovljenika i starijih osoba

Općine Matulji.

129

Prepoznati problemi u društvenim djelatnostima

• Nedostatan broj i kapacitet predškolskih i osnovnoškolskih ustanova

• Neusklađene autobusnih linija i nastava

• Nedovoljna iskorištenost postojećih sportsko – kulturnih kapaciteta

• Demografska, ekonomska i infrastrukturna stagnacija pojedinih naselja što rezultira i

zamiranjem društvenih djelatnosti

• Nedovoljna svijest o opasnostima za zdravlje i potrebi zdravog stila življenja

• Rastuća potreba za socijalnom skrbi „osjetljivih“ skupina

Preporuke za razvoj

• Izgradnja i proširenje novih vrtića

• Nadogradnja objekata osnovnih škola

• Prilagodba autobusnih linija nastavi i ostalim društvenim potrebama

• Poticanje projekata, programa i manifestacija u području obrazovnih, kulturnih i sportskih

djelatnosti

• Potpora obrazovanju učenika i studenata

• Poticanje programa cjeloživotnog obrazovanja i učenja

• Podrška udrugama civilnog društva i volonterski rad

• Rekonstrukcija postojećih neiskorištenih kapaciteta

• Unaprjeđenje zdravlja i zdravstvenog standarda te socijalnog blagostanja

• Edukacija o raznim bolestima i njihovom ranom otkrivanju te poticanje preventivne akcije

• Zdravstveni programi (potpore mladim obiteljima kroz pomoć za novorođenu djecu,

preventivni zdravstveni programi za građane, programi potpora obiteljima neizlječivih

bolesnika kroz program palijativne skrbi, savjetovališta i podrške za djecu, mlade i obitelj itd.)

• Poticanje zdravog stila života

• Razvoj institucionalne skrbi o starijim i nemoćnim osobama

• Unaprjeđenje socijalne sigurnosti i jačanje socijalne uključenosti

• Promicanje vrijednosti nacionalnih manjina i multikulturalnosti

130

3.12.3.12.3.12.3.12. Prikaz strukture proračuna Prikaz strukture proračuna Prikaz strukture proračuna Prikaz strukture proračuna

Proračun Općine Matulji za 2016. godinu planiran je na razini od oko 46.000.000 kn na

prihodovnoj, odnosno oko 43.000.000 kn na rashodovnoj strani.

Na veličinu proračuna Općine Matulji značajno smanjenje proračunskih sredstava u posljednjih par

godina (najveći proračun 2011. godine preko 100.000.000 kn) utjecalo je nekoliko „potresa” i

promjena sustava oporezivanja, npr. ukidanje statusa brdsko-planinskog područja u poreznom

smislu, te promjene stopa i razreda oporezivanja građana porezom na dohodak. Navedene

promjene imale su značajan učinak na najizdašniju kategoriju poreznih prihoda Općine. U

narednom razdoblju prihode prije temeljene na statusu brdsko-planinskog područja bit će moguće

samo dijelom nadoknaditi, i to samo kao namjenske potpore projektima (tzv. kompenzacijske

mjere).

Porezni prihodi građana, prije svega porez na dohodak, najveći je prihod proračuna i doprinosi

proračunu s prosječno 60% - 70%, ne uključujući prenesene viškove i prihode od zaduživanja, čime

su građani, njihova zaposlenost i visina primanja od najvećeg značaja za sve općine, pa tako i

Općinu Matulji. Osim građana, oko 15% prihoda proračuna u razdoblju od 2010. do 2015. godine

čine kapitalne potpore države i Županije.

U proračunu je planirano smanjenje potpora države i Županije. U prethodnom razdoblju navedeni

prihodi iznosili su od 24.000.000 kn (2012.) do oko 14.000.000 (2013.-2015.), a za 2017. godinu

planirano je svega 2 mil. kn. Ovisno o razvoju kapitalnih projekata ova će se stavka, s pripadajućim

rashodom, rebalansirati.

Prihodi od imovine Općine relativno su mali, danas iznose oko 2.000.000 kn, i u prethodnom

razdoblju, s izuzećem prihoda od kamata, nisu bitno oscilirali. Obzirom na vrijednost i veličinu

ukupne imovine Općine, uz preduvjet gruntovno-vlasničkog sređivanja stanja te inventarizacije

imovine i mogućnosti korištenja, navedene prihode je moguće značajno povećati.

Prihodi po posebnim propisima koji uključuju i komunalni doprinos i komunalnu naknadu u

proteklom razdoblju (2010. - plan 2017.) variraju od 5,5 do 7,5 mil. kn u 2015. godini odnosno 8,3

mil.kn prema planu za 2017. godinu.

Prihodi prema posebnim propisima uglavnom su namjenski prihodi, između ostalog namijenjeni

podizanju komunalnog standarda, i veličina ove kategorije prihoda direktno će utjecati na

investicije u obnovu komunalne infrastrukture.

Kapitalni prihodi Općine odnose se na prodaju i najam Općinske imovine, uključujući zemljište,

variraju u rasponu od jednog do dva milijuna kuna, i za očekivati je da će se razvojem poduzetničke

zone Miklavija, kao i razvojem upravljanja Općinskom imovinom, u budućnosti povećati.

Struktura prihoda proračuna u nastavku je prikazana i grafički.

131

Grafikon 30: Struktura prihoda proračuna 2011., 2013. i 2015. Godine

- kn

5.000.000,00 kn

10.000.000,00 kn

15.000.000,00 kn

20.000.000,00 kn

25.000.000,00 kn

30.000.000,00 kn

35.000.000,00 kn

40.000.000,00 kn

45.000.000,00 kn

2011 2013 2015

PRIHODI OD POREZA

POTPORE

PRIHODI OD IMOVINE

PRIH. PO POS.PROPISIMA

OSTALI PRIHODI

KAPITALNI PRIHODI

PRIMICI FINANCIRANJA

PRENESENI VIŠAK

Izvor: Izrada autora prema podacima o proračuna objavljenim na www.matulji.hr

Općina Matulji rashode je redovito planirala u skladu s prihodima, vrlo često ostvarivala je i

prenosila u naredno razdoblje značajne viškove, koji su nakon akumulacije korišteni za financiranje

kapitalnih projekata.

Rashodi za predstavnička i izvršno tijelo te funkcioniranje MO iznose od 2,6 – 3,2 mil.kn i prosječno

iznose manje od 5% proračunskih izdataka. Dodatnih oko 5% proračuna, 3 do 3,5 mil.kn, iznose

plaće zaposlenika Općine i materijalni troškovi i oprema stručnih službi Općine.

Općina iz proračuna sufinancira rad redovitog programa dječjeg vrtića, za što godišnje izdvaja oko

5,5 mil.kn, te financira čitav niz društvenih djelatnosti u iznosu od preko 17 mil.kn, i to u

predškolskom i školskom odgoju (1,6 mil.), kulturi (1,7 mil.), sportu (2 mil.), socijalnoj skrbi (1,3

mil.) i zdravstvenoj zaštiti (0,8 mil.), prostornom planiranju (1,3 mil.), vatrogastvu i civilnoj zaštiti

(2,3 mil.), javnom prijevozu (3,3 mil.), zaštiti okoliša (2,2 mil.) i sl.

Najznačajniji rashodi proračuna odnose se na održavanje i gradnju komunalne i društvene

infrastrukture, za koju Općina izdvaja npr. u 2015. godini 34,6 mil.kn.

Rashodi komunalne infrastrukture odnose se na tekuće održavanje komunalne infrastrukture s 4 -

6 mil. kn, ovisno o radovima investicijskog i tekućeg održavanja, gradnju cesta, sustava oborinske i

kanalizacijske odvodnje i vodnih građevina u prosječnom godišnjem iznosu od oko 10 mil.kn, te na

gradnju kapitalnih objekata Općine. Vrijednost rashoda za gradnju kapitalnih objekata Općine

varira od 10 mil. kn do preko 35 mil. kn, a ovisi o pojedinačnim kapitalnim projektima. Iz ovog se

izvora u razdoblju 2010. – 2015. godine financirala izgradnja Zdravstvenog centra, Školske sportske

dvorane, Park površine Jankovićev dolac, dogradnje škole i vrtića, ulaganja u zonu Miklavija,

pripreme projekta društveno poticane stanogradnjeitd.

132

Struktura rashoda proračuna u nastavku je prikazana i grafički.

Grafikon 31: Struktura rashoda proračuna 2011., 2013. i 2015. Godine

- kn

5.000.000,00 kn

10.000.000,00 kn

15.000.000,00 kn

20.000.000,00 kn

25.000.000,00 kn

30.000.000,00 kn

35.000.000,00 kn

40.000.000,00 kn

2011 2013 2015

PREDSTAVNIČKO I IZVRŠNOTIJELO

DJEČJI VRTIĆ MATULJI

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

STRUČNE SLUŽBE OPĆINSKEUPRAVE

TEKUĆE ODRŽAVANJE

KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

GRADNJA CESTOVNE I VODNEINFRASTRUKTURE

KAPITALNI OBJEKTI I IZDACI ZAFINANCIRANJE

Izvor: Izrada autora prema podacima o proračuna objavljenim na www.matulji.hr

3.13.3.13.3.13.3.13. Realizirani projekti u Općini Matulji u razdoblju od 2010. do 2015. godineRealizirani projekti u Općini Matulji u razdoblju od 2010. do 2015. godineRealizirani projekti u Općini Matulji u razdoblju od 2010. do 2015. godineRealizirani projekti u Općini Matulji u razdoblju od 2010. do 2015. godine

Prema dostupnim podacima u razdoblju od 2010. do 2015. godine u Općini Matulji je realizirano 8

velikih projekata:

Centar primarne zdravstvene zaštite Matulji – projekt izgradnje je započeo u kolovozu 2008.

godine, a završio je u listopadu 2012. godine. Vrijednost ukupnog projekta je 20.945.762,00 kn.

Izgradnjom centra objedinjene su usluge primarne zdravstvene zaštite na području Općine Matulji:

ordinacije opće medicine, pedijatrijska ordinacija, ginekološka ordinacija te stomatološke

ordinacije. U centru se nalazi i polivalentna dvorana za fizikalnu rehabilitaciju, zubotehnički

laboratoriji i ljekarna.

Školska sportska dvorana Matulji - projekt izgradnje je započeo u svibnju 2007. godine, a završio

je u ožujku 2014. godine. Vrijednost ukupnog projekta je 41.533.668,00 kn. Objekt je građevina s

podrumom i tri suterenske etaže ukupne površine 4.469,50 m2. U podrumu se nalazi javna garaža

sa 56 parkirnih mjesta dok suterenske etaže sačinjava dvoranski prostor polivalentne sportske

namjene. Uz samu dvoranu nalaze se jednostrane tribine za gledatelje kapaciteta 565 mjesta te

sanitarije za posjetitelje. Osigurana su 3 garderobna sklopa za učenike / sportaše od kojih se svaki

sastoji od 2 prostora za presvlačenje i 1 prostor s umivaonicima i tuševima i zahodima. Garderobne

sklopove za trenere također čine tri garderobna sklopa.

133

Nova dvorana namijenjena je prvenstveno za korištenje učenika Osnovne škole Dr. Andrija

Mohorovičić Matulji u jutarnjim satima, dok u poslijepodnevnim satima sportski klubovi s

područja Općine Matulji koristite isti prostor.

Topla veza (most) između zgrade škole i školske sportske dvorane OŠ Dr. Andrije Mohorovičića –

projekt izgradnje je započeo u 2013. godini, a završen je početkom 2014. godine. Vrijednost

ukupnog projekta je 1.500.000,00 kn. Pješački most nalazi se iznad Šetališta Drage Gervaisa te

povezuje prvi kat postojeće školske zgrade i komunikacijsku vertikalu školske sportske dvorane.

Izgradnja i uređenje novog dječjeg igrališta Dječjeg vrtića Matulji – projekt je dovršen u lipnju

2014. godine. Vrijednost projekta je preko 2,7 milijuna kuna. Općina Matulji je energetski vrlo

osviještena općina te nastoji javne prostore učiniti energetski učinkovitima. Trenutno su u tijeku

radovi energetske obnove vanjske ovojnice (fasade) zgrade DV Matulji. U 2015. godini saniran je

ravni krov na DV Matulji te je zamijenjena cjelokupna vanjska stolarija na DV Rukavac.

Memorijalni centar Lipa pamti – projekt kompletne sanacije muzeja započeo je 2013. godine te je

otvoren za javnost u travnju 2015. godine. U svibnju 2016. godine otvorena je i etnografska zbirka

čime je dovršeno uređenje Spomen muzeja Lipa. U nastavku projekta sanacije Memorijalnog

centra Lipa pamti uredit će se kompleks ruševina koji se nalazi pored zgrade muzeja te se planira

širenje muzeja izvan muzeja.

Razvoj poduzetničke zone R-2 Matulji – program razvoja zone R-2 u Matuljima započeo je 1999.

godine donošenjem Detaljnog urbanističkog plana uređenja radne zone R-2. Od 1999. godine do

kraja 2014. godine za razvoj poduzetničke zone R-2 Matulji ukupno je utrošeno 24.419.375,00 kn.

Temeljem Plana, realizirana je prva faza Regionalne veletržnice Rijeka - Matulji, denivelirano

križanje s državnom cestom D8, pristupna cesta do veletržnice i potrebna komunalna

infrastruktura. Nakon pripremnih radnji sama izgradnja prometnica započela je 2010. godine kada

je izgrađena I. faza izgradnje i rekonstrukcije raskrižja, te II. faza izgradnje ceste E-E sa pratećom

infrastrukturom.

U 2011. godini i 2012. godini nastavljeno je sa izradom parcelacijskih elaborata, rješavanjem

imovinsko-pravnih odnosa, te projektiranjem odnosno izradom glavnih projekata za preostale faze

izgradnje prometnica u R-2 utvrđene načelnom dozvolom.

U 2014. godini dovršen je dio III. faze izgradnje prometnica u poduzetničkoj zoni R-2 čiji su radovi

sufinancirani od strane Općine Matulji i Primorsko-goranske županije. Za izgradnju iste osigurano

je sufinanciranje Primorsko-goranske županije u iznosu od 200.000,00 kn.

Po usklađivanju projekata izdane su potvrde glavnih projekata:

� IV. faza prometnica i pješačka površina C-O, D-O i dionica ceste F-E-D-F KLASA: 361-03/12-

01/37, URBROJ: 2170/1-03-06/7-12-10 od 17.rujna 2012.

� V. faza prometnica i pješačka površina dionica ceste F-E-D-F, KLASA: 361-03/12-01862

URBROJ: 2170/1-03-06/7-13-12 od 12. prosinca 2013.

Ovime je za svih pet faza izgradnje prometne mreže unutar radne zone R-2 prema načelnoj dozvoli

izrađena projektna dokumentacija te izdani akti za građenje.

134

Razvoj poduzetničke zone R-1 Matulji – program razvoja zone R-1 u Matuljima započeo je 2000.

godine donošenjem Detaljnog urbanističkog plana uređenja radne zone R-1 u Matuljima. Od 2000.

godine do kraja 2015. godine ukupno je u poduzetničku zonu R-1 uloženo 10.960,941,69 kn.

Nakon donošenja Plana, započelo se s otkupom zemljišta, izvedeno je denivelirano križanje s

državnom cestom D8, izgrađena je dionica ceste C-D-O-P-T i sva potrebna prateća komunalna

infrastruktura čime je osiguran pristup do četiri slobodna platoa.

Parkovna površina Jankovićev dolac sa sportskim (nogometno, rukometno, odbojkaško igralište) i

kulturnim sadržajima (ljetna pozornica).

Modernizacija sustava javne rasvjete - Ukupna vrijednost projekta koji je proveden u 2014. godini

iznosi 335.000,00 kn, a od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostvareno je

sufinanciranje u visini od 60% ukupne investicije.

Ciljevi projekta bili su usklađivanje postojećeg sustava javne rasvjete Općine Matulji s normiranim

svjetlo-tehničkim vrijednostima (HRN EN 13 201) kao uvjeta prometne sigurnosti, povećanje

energetske učinkovitosti sustava, zaštita okoliša od svjetlosnog onečišćenja, uklanjanje štetnih

radnih tvari izvora svjetlosti i smanjivanje emisije stakleničkih plinova. Cilj projekta bio je

unapređenje energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete Općine Matulji te modernizacija

nekoliko odabranih sekcija prometnica.

Provedbom projekta Modernizacije sustava javne rasvjete Općine Matulji očekuju se uštede kroz

smanjenje snage svjetiljki od 16,07 kW, godišnje uštede potrošnje električne energije od 79.195,40

kWh/god i 57.416,66 kn/god, te smanjenje emisije stakleničkih plinova od 29,78 tCO2/god.

Glavnina realiziranih projekata direktno je usmjerena poboljšanju društveno socijalne

infrastrukture na prostoru Matulja. Također je naglasak na razvoju poduzetničkih zona s ciljem

privlačenja što većeg broja poduzeća, kako iz županije tako i iz cijele Europske unije i svijeta.

Otvaranje novih poduzeća u poduzetničkim zonama dovodi do povećanja poduzetničkih aktivnosti

svih pratećih djelatnosti, zapošljavanja novih djelatnika te povećanja dodane vrijednosti sata rada i

BDP-a Općine.

Projekti koji nisu dovršeni ili su planirani u fazama predviđeni su za realizaciju u razdoblju od 2015.

do 2020. godine.

135

4.4.4.4. Identifikacija ključnih izazova i razvojnih potencijala Identifikacija ključnih izazova i razvojnih potencijala Identifikacija ključnih izazova i razvojnih potencijala Identifikacija ključnih izazova i razvojnih potencijala

4.1.4.1.4.1.4.1. SWOT analizaSWOT analizaSWOT analizaSWOT analiza

� Geostrateški položaj (gospodarska i prometna važnost)

� Teritorijalno najveća općina u PGŽ � Pozitivni demografski procesi � Indeks razvijenosti iznad prosjeka � Etnološka i kulturno-povijesna baština � Dobra prometna povezanost i infrastruktura � Bio i geo raznolikost (brdsko-planinsko područje i

blizina mora) � Razvijena poduzetnička infrastruktura i poduzetničke

zone � Raznovrsna gospodarska aktivnost � Zdravstveni i stomatološki turizam � Ekološki očuvano poljoprivredno zemljište s

mogućnosti sadnje voćnih i povrtnih kultura � Velika površina iskoristivog šumskog zemljišta � Dostupnost odgojno-obrazovnih programa te

zabavnih, sportskih, rekreacijskih i ostalih društvenih sadržaja

� Otvorenost za gospodarsku i društvenu suradnju

� Raspršenost i brojnost naselja � Neujednačeni razvoj urbanog i ruralnog područja � Koncentracija stambenih i gospodarski zona u

jugoistočnom dijelu općine � Negativni demografski trend u ruralnom području � Usitnjenost posjeda i nesređeni imovinsko-pravni

odnosi � Skromne obradive poljoprivredne površine � Prekapacitiranost pojedinih prometnih čvorišta i

stambenih zona � Nedovoljno razvijena infrastruktura (optička,

prometnaitd.) u poduzetničkim zonama � Nedovoljno iskorištene poduzetničke zone � Poslovne zone u pretežito privatnom vlasništvu � Neadekvatno upravljanje općinskom imovinom � Nekoordinirani razvoj javne infrastrukture � Visoki troškovi održavanja komunalnog standarda u

udaljenim/dislociranim područjima � Nepostojanje integriranog turističkog proizvoda � Neadekvatna socijalno-kulturna infrastruktura � Potreba za unaprjeđenjem i optimizacijom

administrativnih procesa u općini � Potreba za usavršavanjem ljudskih potencijala i

razradom sustava motivacije u Općini

SNAGE SLABOSTI

136

� Razvoj željezničke infrastrukture � Razvoj poduzetništva kroz razvoj poslovnih zona i

prometno-logističkog centra � Razvoj energetskih potencijala, energetska učinkovitost

i korištenje obnovljivih izvora energije � Razvoj i integracija različitih oblika gospodarskih i

društvenih djelatnosti u funkciji gospodarskog razvoja i razvoja turističke ponude

� Razvoj ruralnog područja kroz razvoj poljoprivredne djelatnosti, stočarstva i agroturizma

� Ekonomska valorizacija šumskih resursa � Pozitivne turističke eksternalije okolnih regija � Financiranje projekata iz EU fondova i ostalih vanjskih

izvora � Umrežavanje u regionalne interesne grupe � Jačanje istraživanja, razvoj visokotehnoloških industrija i

novih tehnologija te pametna specijalizacija � Razvoj ruralnog područja � Razvoj urbanih područja � Blizina obrazovnih, visokoškolskih i znanstveno-

istraživačkih, zdravstvenih, kulturnih, sportskih i ostalih društvenih institucija

� Nepovoljna ekonomska kretanja � Pravna nesigurnost u RH i česte promjene

zakonodavstva � Složenost prijave projekata na vanjske izvore

financiranja � Neadekvatna umreženost i slab protok informacija

između različitih javnih institucija i razina uprave � Sporost državne administracije � Nesređeno stanje u katastru i zemljišnim knjigama na

razini države � Neadekvatna prometna infrastruktura sa slovenske

strane � Potencijalni gubici od nepridruživanja urbanoj

aglomeraciji � Neravnoteža između potreba poduzetničkih zona i

obrazovne strukture stanovnika � Blizina ostalih poduzetničkih zona u PGŽ � Nepristupačnost dijela terena općine za održavanje i

hitne intervencije

PRILIKE PRIJETNJE

137

4.2.4.2.4.2.4.2. Analiza strateških dokumenata Analiza strateških dokumenata Analiza strateških dokumenata Analiza strateških dokumenata

Strateški razvojni program Općine Matulji se temelji na Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14,

stupio na snagu u siječnju 2015.). Strateški razvojni program Općine Matulji se temelji na lokalnim,

nacionalnim i nadnacionalnim dokumentima razvoja i upravljanja pojedinim elementima razvoja.

Na lokalnoj razini Strateški razvojni program Općine Matulji je interno usklađen s općinskim

strateškim dokumentima te su izvršena i eksterna usklađivanja (usklađivanje sa strategijom razvoja

PGŽ, državnim strategijama te strateškim okvirom Europske unije).

Krenuvši od strateških dokumenata višeg reda prema onima nižeg reda, potrebno je naglasiti da

Strateški razvojni program Općine Matulji prenosi dio inicijativa prepoznatih i u nadnacionalnim

politikama poput strateškog dokumenta Europa 2020.

• Strategija Europa 2020 - je desetogodišnja strategija za rast i radna mjesta Europske unije

pokrenuta 2010. godine. Cilj je do 2020. ostvariti “pametan, održiva i uključiv rast“.

Prioritetne teme Strategije Europa 2020, a koje su uzeti u obzir pri izradi Strategije su

“Mladi u pokretu“ (cilj je povećanja učinka obrazovnog sustava i olakšanja ulaska mladih

na tržište rada, mjera 3.5. Strategije), “Resursno učinkovita Europa“ (cilj je potpora

povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, modernizacija sektora transporta te

promicanje energetske učinkovitosti, mjere 2.4. i 3.3. Strategije), “Industrijska politika za

globalizacijsko doba“ (cilj je, između ostalog, unapređenje poslovnog okruženja za SME,

mjere 1.2. i 1.5. Strategije) te “Program za nove vještine i radna mjesta“ (jedan od ciljeva

je modernizacija tržišta rada te razvoj programa cjeloživotnog učenja, mjera 3.5.

Strategije).

Na nacionalnoj razini Strateški razvojni program Općine Matulji naslanja se na sljedeće strateške

dokumente:

• Strategija regionalnog razvoja RH (u tijeku je izrada za razdoblje 2014. – 2020.). Iz

trenutno dostupnih dokumenata (Analitička podloga za izradu Strategije regionalnog

razvoja Republike Hrvatske iz veljače 2015. godine), značajno je razvrstavanje županija i

općina prema vrijednosti indeksa razvijenosti (IV., odnosno V. stupnjeva). Po trenutno

važećem indeksu razvijenosti regija (iz 2013. godine, a vrijedi od 01.01.2014. godine),

Općina Matulji je na IV. stupnju razvijenosti JLS (vrijednosti indeksa razvijenosti između

100 i 125%; V. stupanja je najviši) te je po svim indikatorima razvijenosti iznad nacionalnog

prosjeka osim po prosječnim izvornim prihodima per capita, gdje je 18% ispod nacionalnog

prosjeka. Općina bi trebala postaviti operativni cilj da do 2020. godine taj pokazatelj

konvergira prema prosjeku RH.

• Strategija ruralnog razvoja RH (u tijeku je izrada SRR za 2014. – 2020.). U postojećem

Programu ruralnog razvoja od 2014. do 2020. godine, postavljeno je šest prioriteta:

138

1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

područjima

2. Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te

istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i

okolišne učinkovitosti

3. Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje

poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u

poljoprivredi

4. Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i

šumarstvom

5. Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s

niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom,

prehrambenom i šumarskom sektoru

6. Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja

u ruralnim područjima

Navedeni prioriteti su pokriveni mjerama 1.4., 2.4. te 3.1. Strategije.

• Strategija razvoja turizma RH – naglašena je važnost podizanja konkurentnosti integralnog

hrvatskog turističkog proizvoda. Na lokalnoj razini, nužno je osigurati potporu istom tipu

proizvoda kroz analizu postojećih potencijala razvoja proizvoda Također se naglašava

važnost podizanja konkurentnosti i pozicioniranja kulture u turističkoj ponudi (mjera 1.3.

Strategije).

• Strategija razvoja poduzetništva u RH, 2013. – 2020. – u kojoj je naglašava važnost MSP u

RH (isti trendovi u EU), koji čine 99,7% svih poduzeća, s udjelom većim oko 60% u dodanoj

vrijednosti (mjere 1.1. i 1.2. Strategije).

Ipak, obzirom da je Općina Matulji jedinica lokalne samouprave u sastavu Primorsko-goranske

županije, Razvojna strategija Primorsko-goranske županije za 2016.-2020. godinu predstavlja

stratešku osnovu za izradu Strategije.

• Razvojna strategija Primorsko-goranske županije za 2016.-2020. godinu, u kojoj se kroz

“Strateški cilj 2: Jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj”, naglašava važnost

ublažavanja procesa urbane tranzicije kroz osiguravanje većeg broja sadržaja u ruralnim

područjima. Pri tome se naglasak stavlja i na održivi razvoj, odnosno unapređenje zaštite

okoliša (Plan gospodarenja otpadom Matulji 2014. – 2019.)

• Prostorni planom PGŽ (2013. godina) – gdje se posebno ističe važnost na državnoj razini

sljedećih građevina (članak 19):

1. poslovna zona Miklavija

139

2. čvorište Rijeka (od Matulja do Križišća) autoceste Rupa – Rijeka – Žuta

Lokva te vanjska dionica Rupa – Miklavija – Permani - ... – Žuta Lokva

3. autocesta Kanfanar – Matulji (čvor Matulji – tunel Učka)

4. brza cesta od Mošćeničke Drage do Opatije i Matulja (obilaznica)

5. građevina sekundarne zdravstvene zaštite na području općine Matulji

6. Centar za obuku vatrogasaca u Šapjanama.

Posebno se ističe potencijalni značaj poduzetničke zone Miklavija, smještene u blizini pograničnog

područja sa Slovenijom te povezanost zone sa lukom Rijeka (članak 23).

Potom, Strateški razvojni program Općine Matulji usklađen je s regionalnim strateškim

dokumentima poput inicijative lokalne akcijske grupe Terra Liburna na čijem se području

djelovanja nalazi i Općina Matulji.

• Strategija LAG Terra Liburna 2016. - 2020. godina ističe nužnost razvoja ruralnog turizma i

poljoprivrede te jačanje područja LAG-a kao turističke destinacije. Nadalje, posebno se

navodi poticanje agroturizma kroz korištenje postojećih resursa kulturne i prirodne

baštine, tradicionalnih djelatnosti, umrežavanje dionika (nositelje aktivnosti povezanih s

turističkom djelatnosti), razvoj eko-mreže stazaitd. Mjera 1.3. Strategije se fokusira

upravo na potporu razvoju integralne turističke ponude, što je u skladu i strategijom

razvoja turizma na nacionalnoj razini

Naposljetku, neki lokalni dokumenti s kojim je Strateški razvojni program Općine Matulji usklađen

su sljedeći:

• Prostorni plan općine Matulji (iz 2008. godine), u kojoj su istaknuti prirodni (pogotovo

geografski položaj te pokrivenost šumskim područjem) i antropogeni faktori (stanovništvo,

rast stanovništva, dobna struktura, stupanj obrazovanja stanovništva, lokalno tržište

radaitd.) koji uvjetuju razvoj Općine. Naglašena je tranzitni položaj Općine, što generalno

predstavlja potporu gospodarskom razvoju Općine, ali negativno utječe na pojedine

segmente gospodarstva (npr. uslužnu djelatnost poput turizma)

• Urbanistički plan uređenja Matulja (iz 2005.), koji sadrži osnovne podatke o prostoru,

prostorne razvojne značajke te razinu postojeće infrastrukurne opremljenosti. Iz plana

proizlaze prepreke i mogućnosti daljnjem razvoju Matulja kao centralnog naselja Općine

Matulji.

140

5.5.5.5. Sažetak analize, ocjena stanja i područja za razvojSažetak analize, ocjena stanja i područja za razvojSažetak analize, ocjena stanja i područja za razvojSažetak analize, ocjena stanja i područja za razvoj

Općina Matulji (kao pravna osoba) jedna je od 35 jedinica lokalne samouprave u Primorsko-

goranskoj županiji. Formirana je donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u

Republici Hrvatskoj (N.N. 90/92.). Općina je teritorijalno najveća i druga najmnogoljudnija općina u

Primorsko-goranskoj županiji te je stoga u pojedinim elementima naglašeno heterogena cjelina

(klima, biljni pokrov, visine, naseljenost, razvojne mogućnosti).

Prema službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Matulji broji 11.246 stanovnika, što

čini 3,8% ukupnog stanovništva Primorsko-goranske županije, a u odnosu na 2001. godinu, broj se

stanovnika povećao za 6,66 postotnih poena. U posljednjih nekoliko desetljeća, stanovništvo je

prosječno raslo za 0,59 postotnih poena godišnje, iz čega se može procijeniti okvirni broj

stanovnika za 2016.godine: ≈11.500. S obzirom na veliku površinu, gustoća stanovništva manja je

od županijskog i državnog prosjeka. Susjedne općine i gradovi, poput Rijeke, Kastva i Opatije imaju

mnogo veću gustoću stanovništva, pa saturacija u tim naseljima može pridonijeti novoj izgradnji

stambenog i poslovnog prostora u Općini Matulji.

U Općini je 2011. godine registrirano 4.175 kućanstava, što je 13,3% više nego u 2001.godine

Općina broji 23 naselja, a najveće je naselje Matulji, koje je urbanog tipa i 2011. godine je brojalo

3.731 stanovnika. Izuzev Mihotića, ostala naselja imaju manje od 1.000 stanovnika, dok su dva

najmanja naselja Zaluki (73) i Brdce (67). Teritorij Općine moguće je podijeliti u četiri

„koncentracijske” zone: Jugoistočno područje (naselje Matulji i okolica), Liburnijski kras,

Sjeverozapadno područje i Zapadno područje. Najveća koncentracija stanovništva i gospodarskih

djelatnosti je u jugoistočnom dijelu Općine (73,8% stanovništva).

Sjeverni i zapadni dijelovi Općine posebno su pogođeni izazovima demografske prirode. Prirodna

reprodukcija populacije usko je povezana s konstantnom emigracijom iz određenih naselja, što je

rezultiralo starenjem stanovništva i nemogućnošću zasnivanja novih obitelji s djecom.

Niske stope nataliteta i visoke stope mortaliteta donekle su ublažene mehaničkim priraštajem,

odnosno doseljavanjem stanovništva. Bez obzira na sve veći udio starije populacije i drastično

smanjenje udjela mlađe populacije, starosna i obrazovna struktura te zaposlenost stanovništva

Općine Matulji je nešto povoljnija od Županijske. Porast broja djece u Općini ohrabruje, ali to još

nije dovoljno da bi se ostvario pozitivni prirodni prirast.

Oko 47% stanovništva Općine čini „domicilno“ stanovništvo, čak 36,4% stanovnika doseljeno je iz

drugih općina i gradova Županije, a 7,2% iz ostalih županija. Značajnih 9,43% stanovnika Općine

doselilo se iz drugih država, ponajprije Bosne i Hercegovine, Slovenije i Njemačke.

S područja Općine Matulji, u 2011. godini dnevno je radi posla migriralo 3.602 osoba (4/5 u drugi

grad ili općinu unutar Županije), od toga 862 učenika i 275 studenata. U odnosu na 2001. godinu,

broj migranata se znatno povećao, što ukazuje na sve veću mobilnost radnika i veliku vjerojatnost

zapošljavanja u susjednim općinama i gradovima. Bitno je napomenuti da je najveći izvor prihoda

141

Općine upravo porez na dohodak. Od ukupno 4.687 radno aktivnih stanovnika u 2011. godini,

unutar područja Općine bilo ih je zaposleno samo 33,22%.

S obzirom na rastuću populaciju, na području Općine bi trebalo adekvatno planirati stambenu

izgradnju i stvaranje svih preduvjeta za zadovoljenje osnovnih potreba domicilnog i doseljenog

stanovništva, uključujući društvene aktivnosti i infrastrukturne zahtjeve. Tako bi Općina trebala biti

ugodna za život i rad te bi se stanovništvo motiviralo na ostanak, zasnivanje obitelji i međusobnu

interakciju, koja će potaknuti socijalnu koheziju i inkluziju svih društvenih skupina, ali i stvaranje

novih radnih mjesta na području Općine. To se posebno odnosi na sjeverna i zapadna područja

Općine, kojima prijeti potpuna depopulacija; očito je kako treba održavati i razvijati sve potrebne

okvire za opstanak tih naselja.

Komunalne djelatnosti (vodoopskrba i odvodnja sanitarnih i oborinskih voda, održavanje

nerazvrstanih cesta, održavanje groblja, javnih površina, javne rasvjeteitd.) jedna su od osnovnih

funkcija u nadležnosti Općine. Komunalne usluge na području Općine Matulji uglavnom su

povjerene poduzećima Komunalac d.o.o. i Liburnijske vode d.o.o., koja su u suvlasništvu Općine.

Općina ima vrlo visoku priključenost korisnika u vodoopskrbni sustav, iako još postoje određena

područja koja nisu spojena na vodoopskrbnu mrežu. Međutim, izgradnja sustava javne odvodnje

otpadnih voda nije pratila razvoj vodovoda te danas neka naselja Općine nisu spojena na sustav

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Stoga, postoji potreba za kontinuiranim ulaganjem u

području vodne infrastrukture, a prvenstveno u sustav kanalizacije.

Na području Općine organizirano je odlagalište otpada za cijelo liburnijsko područje. Odlagalište je

uređeno, međutim, zahtijeva sanaciju i zatvaranje. U budućnosti se otpad planira odlagati na

novom županijskom deponiju Marišćina.

Općina je priključena na elektroopskrbni sustav te se nastoji priključiti i na gradski plinovod. Postoji

zainteresiranost stanovnika za energetski održiv razvoja Općine te potencijal za povećanje

energetske učinkovitosti kroz korištenje zelenih i obnovljivih izvora energije, uključujući energetski

učinkovite privatne komercijalne i stambene prostore i javne prostore, promet i javnu rasvjetu.

Razvoj Općine ovisi o razvoju i mogućnostima primjene ICT tehnologije, pri čemu je trenutno

problematična pokrivenost i stabilnost telekomunikacijske mreže. Dostupnost širokopojasne

mreže ključna je i za razvoj industrije.

Nadalje, jednu od prepreka daljnjem razvoju Općine moglo bi predstavljati nepostojanje

jedinstvenog registra imovine u vlasništvu Općine kao i nepostojanje sustavnog plana raspolaganja

imovinom. Također, zabilježena je imovinsko-pravna neusklađenost u zemljišnim knjigama, što je

ujedno problem na nacionalnoj razini.

Temeljno područje za razvoj vezano je uz koordinaciju ulaganja u infrastrukturu. Funkcija Općine

kao administrativne jedinice koja najbolje poznaje potrebe svog prostora, gospodarstva i

stanovništva te kao takva ima pregled nad potrebnim infrastrukturnim ulaganjima i na njima

temeljenim projektima je u povezivanju različitih institucija (i službi) radi holističkog pristupa

planiranju i razvoju infrastrukture (komunalne, energetske, cestovne, željezničke, optičkeitd.).

142

Jedan od primjera integralnog pristupa razvoju općine vezan je uz potrebu razvoja stabilne

širokopojasne mreže koja se može implementirati paralelno s projektima vezanim uz radove na

komunalnoj i prometnoj infrastrukturi. Nadalje, analiza ukazuje da je sustav upravljanja općinskom

imovinom neadekvatan što dovodi do propuštenih prilika za kapitaliziranje imovine u vlasništvu

Općine. Gdje je to moguće, imovinu je potrebno staviti u funkciju.

Općina Matulji ima važan geoprometni položaj obzirom da kroz Općinu prolazi mreža prometnica

(cesta i željeznica) koje povezuju Matulje sa susjednim naseljima, Županiju sa susjednom Istarskom

županijom i ostatkom države, kao i Republiku Hrvatsku s Europom. Općina je zadužena za

održavanje nerazvrstanih cesta te se ceste kontinuirano održavaju. Općina je podrška državi i

županiji kod izgradnje javnih cesta na način da ulaže u prateću infrastrukturu.

Temeljno područje za razvoj vezano je uz dugoročno planiranje mreže prometnica, ne samo na

općinskoj, već i na županijskoj i državnoj razini kako bi se izbjegla nepotrebna višestruka ulaganja,

prometni čepoviitd. Kako bi dugoročno planiranje uopće bilo moguće, potrebno je s jedne strane

imati jasnu viziju gospodarskog razvoja i značaja područja, a s druge strane ažuriran registar

prometnica. Nadalje, potrebno je dugoročno planirati stambene zone te mreže prometnica

(prvenstveno ceste) prilagoditi prometnom opterećenju naselja. Potrebno je planirati i

poduzetničke zone te mreže prometnica (ceste i željeznice, a osobito željezničke odvojke i

terminaleitd.) uskladiti sa strateški važnim projektima poput prometno-logističkog centra

predviđenog u poduzetničkoj zoni Miklavijaitd.

Globalna ekonomska kriza koja je započela 2008. godina te recesija kao posljedica ekonomske

krize, ostavili su značajne posljedice koje su dovele do pada gospodarske aktivnosti u svim

županijama i općinama Republike Hrvatske. Posljednjih godina zamjetan je početak pozitivnih

trendova kako u Primorsko – goranskoj županiji (PGŽ) tako i u Općini Matulji. Mala i srednja

poduzeća čine okosnicu gospodarstva Općine Matulji te pokretačku snagu njegovog održivog

razvoja. Kao najvažnije djelatnosti ističu se trgovina na veliko i na malo, građevinarstvo i

prerađivačka industrija. Uvidom u statističke podatke o broju poduzetnika i njihovim financijskim

pokazateljima od 1995. godine do danas, evidentiran je pozitivan trend razvoja poduzetništva koje

pridonosi gospodarskom rastu i razvoju Općine Matulji. Postojeće i planirane poduzetničke zone u

Općini Matulji te mogućnost razvoja ruralnih područja osiguravaju prostornu i ostalu

infrastrukturu dostatnu za značajniji porast broja poduzetnika i potrebe za zapošljavanjem novih

djelatnika s područja Općine Matulji i ostalih okolnih općina.

Razvoj poduzetničkih zona jedan je od alata jačanja poduzetništva. Potrebno je razvijati

poduzetničke zone, podignuti razinu infrastrukture unutar zona te poticati proizvodno i razvojno –

tehnološki intenzivne djelatnosti (naročito iz STEM područja te kroz pametnu specijalizaciju) kako

bi se privukao veći broj poduzetnika u postojeće i nove poduzetničke zone, osigurala konkurentska

prednost lokalnom poduzetništvu, povećao izvoz, smanjila nezaposlenost što bi moglo dovesti do

povećanja dohotka stanovništva Općine Matulji, kao i povećanja ukupnog društvenog standarda.

143

Kvalitetnim sustavom upravljanja poslovnim zonama ubrzavaju se administrativni procesi i

omogućuje poduzetnicima brže reagiranje na tržišne prilike.

Općina Matulji raspolaže s relativno malo kategoriziranog obradivog poljoprivrednog, a puno

šumskog i livadnog zemljišta. Poljoprivredne površine pogodne za uzgoj povrtlarskih kultura i

sadnju voća nalaze se na sjevenom djelu Općine i prostiru se na području Muna, Brguda, Rupe te

na južnom dijelu u Rukavcu i Frlaniji. Po tipu poljoprivrednih gospodarstava na području Općine,

čak 92% su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), dok ostatak otpada na obrt (6%) i

zadruge (2%).

Analiza poljoprivredne proizvodnje ukazuje na iznimno malu poljoprivrednu aktivnost i

nerazvijenost poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivredna djelatnost je uglavnom usmjerena na

zadovoljenje obiteljskih potreba i eventualno služi kao dodatni (sekundarni) izvor prihoda, ali ne i

primarna aktivnost. Ograničenje razvoju poljoprivrede predstavlja i nesređeno gruntovno stanje

poljoprivrednih površina te rascjepkanost poljoprivrednih parcela.

Obzirom na klimatološke i prostorne preduvjete, uzgoj koštičavog i bobičastog voća te razvoj

plasteničke proizvodnje voća, povrća i cvijeća ima mogućnosti komercijalne proizvodnje. U sektoru

stočarstva, mogući je razvoj ekstenzivnog stočarstva, pri čemu bi (kao i kod uzgoja biljnih kultura,

gdje bi se trebao naglasiti eko uzgoj), trebalo poticati ekološko stočarstvo s obzirom na

nemogućnost razvijanja ekonomije obujma. Poljoprivredna djelatnost može pomoći razvoju

poduzetništva i samozapošljavanju, uređenju ruralnih područja i rješavanju dijela socijalnih i

ekonomskih problema i ima značajan socio-ekonomski potencijal. Prostor za komercijalizaciju

poljoprivrednih proizvoda postoji, kako onaj sezonalni, kroz turizam, tako i onaj stalni, kroz prodaju

u riječkom bazenu i na ostalim tržištima RH te u inozemstvu. Obzirom na dostupne vrste i

kategorije zemljišta te sve izraženije eko preferencije potrošača, navedeno je poželjno pogotovo

kroz razvoj integralne i ekološke poljoprivrede. S obzirom na mogućnosti razvoja poljoprivrede

(prije svega malih poljoprivrednih gospodarstava) te mogućnosti razvoja ponajviše izletničkog i

vikend turizma, potrebno je razviti točke interesa na prostoru poljoprivrednih gospodarstava te na

taj način osigurati tržište za lokalno proizvedene poljoprivredne proizvode i prateće turističke

usluge.

Općina Matulji je od 2008. godine, prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o

razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN, 152/08.), svrstana u razred D, s time da su pojedina

naselja unutar Općine kategorizirana kao turistički atraktivnija. Turizam još dobrim dijelom

predstavlja potencijalni, ali neiskorišteni izvor ekonomske i socijalne koristi za općinu Matulji.

Geografski položaj Općine predstavlja potencijal za razvoj turističkih proizvoda integriranih u

cjelokupnu turističku ponudu kvarnerske regije. Blizina grada Opatije, kao jednog od turistički

razvijenijih gradova Primorsko-goranske županije, predstavlja priliku Matuljima za unaprjeđenje i

razvoj turističke ponude. Trenutno se turistička ponuda Općine temelji na dva elementa:

iznajmljivanju privatnog smještaja i gastronomiji, dok je korištenje prirodnih resursa za razvoj

144

biciklizma, pješačenja i trekinga, lovstva, turističkih paketa obiteljskih boravaka u prirodi,

korištenje antropogenih dobara itd. još uvijek nedovoljno iskorišteno.

Primarni zadatak je postojeće resurse kvalitetno označiti turističkim oznakama i nadograditi

nedostajućom infrastrukturom. Razvoj primarne infrastrukture nužno dovodi do povećanja interesa

i popunjenosti kapaciteta te razdoblja korištenja jedinica sekundarne turističke ponude. S obzirom

na pozitivne postojeće trendove u razvoju ovakvog tipa turističke ponude te sve većeg broja

korisnika na lokalnom tržištu (Kvarner), te velikom broju turista kojima je potencijalna turistička

infrastruktura u Matuljima najbliža. Očekuje se pozitivna privatna inicijativa i izgradnja

sekundarnih turističkih objekata.

Razvoj administrativne pomoći privatnoj inicijativi pri izgradnji smještajnih i ugostiteljskih

kapaciteta te prateće uslužne ponude, a pogotovo kuća i vila za odmor, seljačkih i seoskih objekata,

lokalne ugostiteljske ponude, usluge najma i sl. omogućit će ubrzan razvoj turističke ponude.

Nakon izgradnje javnih i privatnih objekata nužno je iste pratiti marketinškim aktivnostima.

Djelatnost predškolskog odgoja pretežito se financira sredstvima proračuna lokalne i područne

samouprave te sudjelovanjem roditelja u cijeni programa predškolskog odgoja u koji su uključena

njihova djeca. Na području Općine Matulji djeluje Dječji vrtić Matulji koji obuhvaća sedam

objekata: Jušići, Rukavac, Rupa Lipa, Brešca, Brgud, Mune i Matulji. Vrtić je u pedagoškoj godini

2015./2016. imao ukupno 23 skupine s 413 prosječno upisane djece. U posljednje tri pedagoške

godine broj vrtićkih skupina je nepromijenjen, 23 skupine, a broj djece obuhvaćene predškolskih

odgojem se smanjio s 422 djeteta 2013./2014. na 413 djece 2015./2016. zbog zakonskog

usklađivanja s propisima vezanim uz pedagoške standarde koji predviđaju manji broj djece u

skupinama te poseban pristup djeci s teškoćama u razvoju. Za potrebe provođenja programa

Dječjeg vrtića Matulji u 23 skupine u 2016. godini potrebno je ukupno 62 djelatnika. Svi objekti DV

Matulji ne nude cijelu vertikalu. Te je potražnja za upisnim mjestima veća od kapaciteta vrtića.

Na području Općine Matulji djeluju dvije osnovne škole: Osnovna škola Drago Gervais u Brešcima i

Osnovna škola Dr. Andrija Mohorovičić u Matuljima koje su osnovane od strane Primorsko –

goranske županije. Osnovna škola Drago Gervais sastoji se od matične škole u naselju Brešca i dva

područna odjela u naseljima Veli Brgud i Rupa-Lipa te tri zatvorena područna odjela u naseljima

Pasjak, Zvoneća i Vele Mune. Osnovna škola Dr. Andrija Mohorovičić sastoji se od matične škole u

naselju Matulji i dvije područne škole u naseljima Rukavac i Jušići. Osnovna škola Drago Gervais u

Brešcima u školskoj godini 2015./2016. je imala ukupno 197 učenika koji se u posljednje tri školske

godine smanjio za 25,94%. U okviru Osnovne škole Dr. Andrija Mohorovičić djeluje matična škola

u Matuljima (osmogodišnja s 20 odjela i dvije grupe produženog boravka) te dvije područne škole,

u Rukavcu (četverorazredna s 4 čista odjela) i u Jušićima (četverorazredna s 4 čista odjela). U

školskoj godini je 2015./2016. je bilo ukupno 28 razrednih odjela s ukupnim brojem od 540 učenika

što je porast od 5,68 postotna poena u odnosu na 2013./2014. kada je bilo 511 učenika. U

Osnovnoj školi Drago Gervais u Brešcima zaposleno je 7 učitelja razredne nastave, 16 učitelja

predmetne nastave, 3 stručna suradnika, ravnateljica te 11 ostalih djelatnika, a u Osnovnoj školi

Dr. Andrija Mohorovičić je zaposleno 65 djelatnika, 16 učitelja razredne nastave, 29 učitelja

145

predmetne nastave, 4 voditelja produženog boravka, 3 stručna suradnika, ravnateljica i 12 ostalih

djelatnika.

Ključna preporuka za razvoj u području predškolskog odgoja je povećanje prihvatnih kapaciteta s

obzirom na povećanu potrebu za upisnim mjestima, demografiju pojedinih područja te

prilagođavanje postojećih vrtićkih objekata djeci s poteškoćama u razvoju. Povećanjem vrtićkih

kapaciteta u naseljima u kojima za to postoji potreba ujedno će se rasteretiti kapaciteti vrtića u

naselju Matulji. Nadalje, potrebno je nastaviti i pojačati ulaganja u dodatne programe potrebne za

razvoj djece od najranije dobi.

Osnovna škola Drago Gervais u Brešcima ima potrebu za povećanjem učioničkog i pratećeg

prostora u matičnoj zgradi Brešca kako bi se uskladili i zadovoljili prostorni uvjeti propisani

Državnim pedagoškim standardom. U OŠ Drago Gervais je prisutan premali broj učionica obzirom

na 11 odjela u matičnoj školi. Također je potrebno osigurati adekvatan prostor knjižnice te

blagavaonice. Prepreka je i prijevoz autobusnim linijama koje nisu usklađene s nastavom. Zbog

porasta učenika u OŠ Dr. Andrija Mohorovičić prepoznata je potreba za proširenjem kapaciteta

škole te omogućavanje jednosmjenskog održavanja nastave za sve razredne odjele. Kapaciteti se

trebaju uskladiti s uvjetima Državnog pedagoškog standarda. U obje osnovne škole je potrebno

osigurati adekvatnu infrastrukturu i programe namijenjene nastavnom osoblju u cilju unaprjeđenja

i modernizacije nastave.

Na području Općine Matulji djeluje Memorijalni centar Lipa pamti, Zvončarska muzejska zbirka

Rukavac, Rodoslovni centar Kastavštine i Liburnije te Galerijica Općine Matulji. Prisutno je deset

društvenih domova, knjižnica Matulji kao ogranak Gradske knjižnice i čitaonice „Viktor Car Emin“ u

Opatiji te ljetna pozornica na parkovnoj površini Jankovićev dolac. Na području Općine se nalazi

nekoliko crkava te ostalih sakralnih objekata. Dio nematerijalne kulturne baštine su zvončari na

području Općine Matulji. Zvončari su upisani na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne

kulturne baštine svijeta. Općina kroz natječaj Javni poziv za sufinanciranje javnih potreba na

području Općine Matulji sufinancira kulturno stvaralaštvo i rad udruga, njihove projekte, programe

i manifestacije. Kultura pokriva široko područje, a Općina Matulji kroz različite programe i

manifestacije djeluje na promociji i očuvanju kulturnog nasljeđa, edukaciji stanovništva, poticanju

autorskog kulturnog stvaralaštva te uključivanju većeg broja stanovništva kao aktivne sudionike

kulture.

U Općini Matulji nedostaje adekvatnog prostora za rad udruga. Potrebno je dio općinskog prostora

osigurati za rad udruga. Adekvatnom kulturnom infrastrukturom je moguće stanovništvu približiti

kulturu te uključiti veći broj ljudi u kulturne aktivnosti. Potrebno je razvijati i educirati stanovništvo

o kreativnim tradicionalnim zanatima, poticati razvoj edukativnih programa i kulturnih centara te

glazbenih, likovnih, scenskih i ostalih sadržaja gdje bi udruge imale priliku izložiti svoj rad,

prilagoditi im radionički prostor te planirati povezivanje umjetničkih djelatnosti u funkciji razvoja

društva. Osim toga, otvaranje kulturnog centra koji bi sadržavao knjižnicu, čitaonicu, polivalentnu

dvoranu, izložbeni prostor i sl. bi doprinijelo radu i razvoju udruga te raznih društava te

pozicioniralo i promoviralo Općinu Matulje.

146

Općina Matulji u suradnji sa sportskim klubovima i udrugama promiče kulturu bavljenja sportom,

rekreaciju i zdrav životni stil. U 2015. godini se kroz proračun sufinanciralo sportske udruge te

školske sportske klubove sa sjedištem u Općini Matulji. Općina Matulji je nagrađena županijskom

nagradom za posebno ulaganje u programe sporta i sportsku infrastrukturu u 2015. godini te je

bila domaćin nekoliko uspješnih međunarodnih sportskim manifestacija. Rekreacijski sadržaji koji

se nalaze na području Općine Matulji su: školske sportske dvorane, mreža biciklističkih i pješačkih

staza, nogometno igralište NK Mune, sportski Centar „Damar“ u Rukavcu, boćališta, otvorena

igrališta, rukometno igralište Matulji , park-šuma Lisina te autocross centar Rupa. Općina financira

režijske i ostale troškove Zajednice sportskih udruga Općine Matulji koja okuplja i koordinira rad

sportskih udruga na području Općine Matulji te financira programe sportskih udruga prema

kriterijima i mjerilima propisanim u Javnom pozivu za sufinanciranje javnih potreba na području

Općine Matulji. Kroz program potpore projektima vrhunskog sporta se podupire rad vrhunskih

sportaša s područja Općine Matulji koji svojim vrhunskim rezultatima na državnim i

međunarodnim natjecanjima promoviraju Općinu.

Općina ima neiskorištenog prostora za razvoj sportova. Postoje mogućnosti razvoja biciklizma,

odnosno uređivanja i označavanja postojećih pješačkih, biciklističkih staza, planinarskih putova,

triatlon staza i slično. Za sportski rast i razvoj, prvenstveno kroz razvoj djece i mladih te „branding“

Općine kao područja koje stvara talentirane mlade sportaše preduvjet je sportska infrastruktura

koja će omogućiti talentiranim sportašima, s naglaskom na amaterski sport namijenjen djeci i

mladima, ali i rekreativcima te profesionalnim sportašima uvjete za aktivno bavljenje i promicanje

sportskih aktivnosti. U Općini Matulji potrebno je razvijati amaterski i rekreativni sport s

naglaskom na djecu i mlade kao vid integracije stanovništva.

Na području Općine Matulji u 2015, godini je bilo registrirano 11.484 osoba s osnovnim

zdravstvenim osiguranjem, što čini temelj za definiranje potreba za zdravstveni standard.

Zdravstvena zaštita na području Općine Matulji obuhvaća primarnu i sekundarnu zaštitu, dok je

tercijarna zaštita usmjerena uglavnom na KBC Rijeka. Na području Općine Matulji djeluje: 5

ambulanti opće prakse, 4 javne i 7 privatnih stomatoloških ordinacija, 1 stomatološki laboratorij te

3 dentalne klinike, 1 pedijatrijska ordinacija i 1 ginekološka ordinacija. Veći dio ambulanti se nalazi

u sklopu novoga Centra za primarnu zdravstvenu zaštitu Matulji (CPZZ). Na području Općine

također djeluje Ustanova za zdravstvenu skrb za medicinu rada i sporta, Specijalna bolnica Dr.

Nemec te Privatna praksa fizikalne terapije i rehabilitacije. Prisutne su također dvije ugovorne

ustanove u djelatnosti zdravstvene njege u kući, optika i optometrija, tri ljekarne te Centar za

javno zdravstvo Matulji.

Kroz različite programe u području zdravstva Općina Matulji financira i potpomaže u prevenciji i

liječenju bolesti: program sufinanciranja zdravstvenih usluga (korektivna gimnastika, fizikalna

terapija i rehabilitacija žena), brojni preventivni zdravstveni programi, potpore mladim obiteljima

kroz pomoć za novorođenčad, savjetovališta i podrška za djecu, mlade i obitelj, programi

palijativne skrbi te sufinanciranje zdravstvenih ustanova i organizacija.

Na području Općine ne postoje ustanove zadužene za pružanje usluga socijalne skrbi, a Centar za

socijalnu skrb zadužen za područje Općine nalazi se u Opatiji. S obzirom da su za obavljanje

147

djelatnosti socijalne skrbi određeni normativi i standardi, Općina će i dalje iz vlastitog proračuna

sufinancirati programe socijalne skrbi u opatijskim i županijskim okvirima. Trendovi ukazuju na sve

povoljnije socijalno stanje na području Općine. Najveći dio korisnika jesu osnovnoškolska i

srednjoškolska djeca te muškarci rođeni između 1950. i 1959. godine. Općina Matulji provodi cijeli

niz programa socijalne skrbi. Nadalje, Općina Matulji financira cijeli niz programa koji su

prvenstveno vezani uz obrazovne i rekreacijske aktivnosti stanovnika Općine: stipendiranje

učenika i studenata, sufinanciranje autobusnih karata, blagdansko darivanje učenika prvih razreda,

programi namijenjeni osobama treće dobi (npr. informatičko opismenjavanje), sufinanciranje

sportskih kampova itd.

Identificirani programi Općine u području socijalne skrbi, zdravstvene skrbi te obrazovno-

rekreacijskih programa pridonose integraciji starijih osoba, djece, osoba s invaliditetom, s nižim

stupnjem obrazovanja, žena, korisnika pomoći i usluga socijalne skrbi te školske djece i studenata

tijekom stjecanja određenih znanja i vještina potrebnih za tržište rada. S obzirom na demografske i

društvene trendove, neophodno je razvijanje institucionalne i izvaninstitucionalne socijalne skrbi na

području Općine, posebno o osobama starije životne dobi te o osobama oboljelim od kroničnih i

neizlječivih bolesti (uključujući domove za starije osobe, dnevne centre, gerontodomaćice,

volonterstvo, savjetodavna potpora i dr.).

148

Popis tablica

Tablica 1: Površina Općine Matulji i udio u površini Županije ................................................................... 14

Tablica 2: Popis kulturne, arheološke, sakralne i etnološke graditeljske baštine Općine Matulji .............. 18

Tablica 3: Broj stanovnika u Općini Matulji 1991.-2016.* .......................................................................... 22

Tablica 4: Pregled temeljnih demografskih indikatora Općine Matulji, Primorsko-goranske županije,

Republike Hrvatske i odabranih susjednih jedinica lokalne samouprave (popis stanovništva 2001. i

2011. godine) .............................................................................................................................................. 24

Tablica 5: Kontingenti stanovništva u općini Matulji 2011. ........................................................................ 28

Tablica 6: Prirodno kretanje stanovništva u Općini Matulji ........................................................................ 31

Tablica 7: Broj djece u Općini Matulji ......................................................................................................... 31

Tablica 8: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu u Općini Matulji (popis 2011.) ................ 33

Tablica 9: Stanovništvo staro 15 i više godina prema (trenutačnoj) aktivnosti i starosti (popis 2011.)

u Općini Matulji ........................................................................................................................................... 36

Tablica 10: Stanovništvo staro 15 i više godina prema (trenutačnoj) aktivnosti i starosti (popis

2011.) u Primorsko-goranskoj županiji i Općini Matulji .............................................................................. 37

Tablica 11: Zaposleni prema položaju u zaposlenju i spolu (popis 2011.) u Općini Matulji ....................... 38

Tablica 12: Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti (popis 2011.) ................ 40

Tablica 13: Namjena površina prema PPUO Matulji ................................................................................... 42

Tablica 14: Naselja na području općine Matulji (površina prema PPUO) ................................................... 43

Tablica 15: Prostornim planom određene površine za gradnju gospodarskih sadržaja poslovne

namjene ...................................................................................................................................................... 46

Tablica 16: Površine sportsko-rekreacijske namjene prema PPU 2008 Općine Matulji ............................. 47

Tablica 17: Površine infrastrukturne namjene, groblja i ostale namjene prema PPU Općine Matulji

2008. ........................................................................................................................................................... 48

Tablica 18: Registar cesta po društveno – gospodarskoj važnosti na području općine Matulji ................. 50

Tablica 23: Vodovod i kanalizacija u Općini Matulji (2016. godine) ........................................................... 54

Tablica 24: Prikupljeni komunalni otpad na području Liburnije (2015, u tonama) .................................... 59

Tablica 25: Energetska infrastruktura Općine ............................................................................................. 62

Tablica 26: Poštanski uredi Hrvatskih pošta (2016.) ................................................................................... 64

Tablica 27: BDP za RH, 2013. godina ........................................................................................................... 67

Tablica 28. Indeks razvijenosti na županijskoj razini 2013. godine ............................................................. 73

149

Tablica 29: Pokazatelji financijskih rezultata poslovanja poduzetnika – Primorsko – goranska

županija 2011.godine – 2014.godine .......................................................................................................... 76

Tablica 30: Pokazatelji financijskih rezultata poslovanja poduzetnika – Općina Matulji 2010.godine

– 2014.godine.............................................................................................................................................. 77

Tablica 31: Broj poduzetnika po djelatnostima u općini Matulji ................................................................ 78

Tablica 32: Broj zaposlenih po djelatnostima u Općini Matulji ................................................................... 79

Tablica 33: Udio tri najvažnije djelatnosti u Općini Matulji u 2014. godini ................................................ 80

Tablica 34: Poduzetničke zone na području Općine Matulji ....................................................................... 83

Tablica 35: Popis turističkih manifestacija i programa u organizaciji TZ Matulji ........................................ 92

Tablica 36: Broj OPGa prema mjestu i spolu nositelja na dan 14.12.2015. ................................................ 94

Tablica 37: Broj grla stoke na području Općine Matulji .............................................................................. 95

Tablica 38: Broj skupina i djece Dječjeg vrtića Matulji prema programima ............................................... 98

Tablica 39: Broj učenika i razreda OŠ Drago Gervais Brešca u školskoj godini 2015./2016...................... 102

Tablica 40: Broj učenika i razreda u OŠ Dr. Andrija Mohorovičić, Matulji u školskoj godini

2015./2016. ............................................................................................................................................... 106

Tablica 41: Socijalne pomoći Općine Matulji ............................................................................................ 121

Tablica 42: Broj domaćinstava među korisnicima socijalne pomoći Općine Matulji u 2014. i 2015.

godini ......................................................................................................................................................... 123

Tablica 43: Besplatne marende za učenike osnovnih škola za 2014. i 2015. godinu ................................ 125

Tablica 44: Stanovnici Općine Matulji koji se nalaze u domovima za odrasle osobe ............................... 125

Tablica 45: Program Gradskog društva Crvenog križa Opatija / Aktiva Crvenog križa Matulji ................. 126

Tablica 46: Visina primanja u obitelji (tzv. „cenzus“) za 2014. i 2015. godinu .......................................... 127

Popis grafikonaPopis grafikonaPopis grafikonaPopis grafikona

Grafikon 1: Kretanje stanovnika Općine Matulji od 1857. – 2011. godine. ................................................ 23

Grafikon 2: Broj stanovnika po naseljima u Općini Matulji ......................................................................... 25

Grafikon 3: Kretanje stanovnika Općine Matulji po područjima općine od 1857. – 2011. godine ............. 27

Grafikon 4: Struktura stanovništva Općine Matulji s obzirom na spol i dob (2011.) .................................. 30

Grafikon 5: Obitelji prema tipu u Općini Matulji (popis 2011.) .................................................................. 32

Grafikon 6: Stanovništvo Općine Matulji prema narodnosti (popis 2011.) ................................................ 34

150

Grafikon 7: Stanovništvo Općine Matulji prema izvorima sredstava za život (popis 2011.) ...................... 35

Grafikon 8: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi u 2011. godini ................. 38

Grafikon 9: Stanovništvo staro 20-34 godine prema najvišoj završenoj školi i spolu u 2011. godini ......... 39

Grafikon 10: Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema starosti i spolu

Općine Matulji (popis 2011.) ....................................................................................................................... 41

Grafikon 11: Bruto dodana vrijednost PGŽ, 2013. godina .......................................................................... 68

Grafikon 12: Kretanje nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2015.

godine.......................................................................................................................................................... 69

Grafikon 13: Prikaz kretanja nezaposlenih osoba u Primorsko – goranskoj županiji u razdoblju od

2004. do 2015. godine ................................................................................................................................ 70

Grafikon 14: Nezaposlenost u Primorsko – goranskoj županiji prema razini obrazovanja na dan

31.7.2015. godine ....................................................................................................................................... 71

Grafikon 15: Kretanje nezaposlenih osoba u Općini Matulji u razdoblju od 2005. do 2015. godine ......... 71

Grafikon 16: Nezaposlenost u Općini Matulji prema razini obrazovanja na dan 31.7.2015. godine ......... 72

Grafikon 17: Kretanje broja poduzetnika i broja zaposlenih u Općini Matulji u razdoblju od 2010. do

2014. godine................................................................................................................................................ 81

Grafikon 18: Kretanje ukupnih prihoda, ukupnih rashoda i dobiti prije oporezivanja u Općini Matulji

u razdoblju od 2010. do 2014. godine ........................................................................................................ 81

Grafikon 19: Broj iznajmljivača u Općini Matulji od 2005. godine do 2014. godine ................................... 89

Grafikon 20: Broj registriranih privatnih smještajnih kapaciteta u Općini Matulji od 2010. do

četvrtog kvartala 2015. godine ................................................................................................................... 89

Grafikon 21: Broj ostvarenih noćenja u privatnom smještaju u Općini Matulji od 2010. do četvrtog

kvartala 2015. godine .................................................................................................................................. 90

Grafikon 22: Dolasci turista od 2012. do četvrtog kvartala 2015. godine .................................................. 90

Grafikon 23: Noćenja turista od 2012. godine do četvrtog kvartala 2015. ................................................ 91

Grafikon 24: Prosječna ostvarena noćenja po mjesecima od 2010. do 2015. ............................................ 91

Grafikon 25: Broj djece Dječjeg vrtića Matulji prema vrtićima/objektima ............................................... 100

Grafikon 26: Osnovne škole sa sastavnicama u Općini Matulji ................................................................ 101

Grafikon 27: Kretanje broja učenika u O.Š. Drago Gervais, Brešca od 2013.- 2016. godine. ................... 102

Grafikon 28: Broj učenika u O.Š. Dr. Andrija Mohorovičić, Matulji (2013.-2016.) .................................... 107

Grafikon 29: Korisnici socijalnih pomoći Općine Matulji prema godištu rođenja i spolu za 2014. i

2015. godinu ............................................................................................................................................. 122

Grafikon 30: Struktura prihoda proračuna 2011., 2013. i 2015. Godine .................................................. 131

151

Grafikon 31: Struktura rashoda proračuna 2011., 2013. i 2015. godine .................................................. 132

Popis shemaPopis shemaPopis shemaPopis shema

Shema 1: Organigram Općine Matulji ........................................................................................................ 11

Shema 2: Sastavnice Dječjeg vrtića Matulji ................................................................................................ 97

Popis prikazaPopis prikazaPopis prikazaPopis prikaza

Prikaz 1: Položaj Općine Matulji .................................................................................................................. 15

Prikaz 2: Poduzetničke zone u Općini Matulji ............................................................................................. 85

Popis karataPopis karataPopis karataPopis karata

Karta 1: Općina Matulji, raspored naselja i stanovništva............................................................................ 26

Popis slikaPopis slikaPopis slikaPopis slika

Slika 1. Prikaz grba Općine Matulji ................................................................................................................ 8

152

Prilozi

Prilog 1. Popis zakona i ostalih propisa koji se odnose na područje rada upravnih tijela Općine

Matulji

1. Ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10 i 93/11)

2. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07,

36/09, 150/11 ,144/12, 19/13 i 137/15)

3. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06,

16/07,NN 95/08-Odluka USHR, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 , 45/13 i 110/15)

4. Zakon o lokalnim izborima (NN 144/12)

5. Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11, 27/13 i

2/14)

6. Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/11, 12/12, 124/12, 48/13 i 57/15)

7. Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15)

8. Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi (NN 86/08 i 61/11)

9. Zakon o radu (NN 93/14)

10. Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 28/10)

11. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,

129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 i 152/14)

12. Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14)

13. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN

92/96,92/99 39/99, 42/99,43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02)

14. Zakon obveznim odnosima ( NN 35/05 ,41/08,125/11 i 78/15)

15. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99,121/99,50/00, 118/03, 107/07, 146/08,

137/ 09,125/11,152/11 ,111/12 ,68/13 i 110/15)

16. Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)

17. Ovršni zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16)

18. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08)

19. Zakon o proračunu (NN 87/08 , 136/12 i 15/15)

20. Zakon o fiskalnoj odgovornosti (NN 139/10 i 19/14)

a. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN 114/10,31/11 i 124/14)

b. Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te

prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN 52/13 i 94/14)

153

21. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97,

33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 , 25/12 ,

147/14 i 100/15)

22. Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN 78/15)

a. Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN 96/13)

23. Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 , 73/13,26/15 i 44/16)

24. Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba (NN 55/13)

25. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97 , 107/07 i 94/13)

26. Zakon o savjetima mladih (NN 41/14)

27. Zakon o najmu stanova (NN 91/96 , 48/98,66/98 I 22/06)

28. Zakon o društveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12 , 7/13 i

26/15)

29. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11 i 64/15)

30. Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe

i privatizacije (NN 92/10)

31. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07 ,152/08, 124/10 i 56/13)

32. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15)

33. Zakon o vatrogastvu (NN 106/99, 117/01, 36/02, 96/03,139/04, 174/04, 38/09 i 80/10),

34. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08., 86/09, 92/10, 105/10,

90/11, 5/12 , 16/12,86/12,126/12,94/13 i 152/14)

35. Zakon o sportu (NN 71/06,130/08, 124/10, 124/11 , 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16)

36. Zakon o tehničkoj kulturi (NN 76/93, 11/94 i 38/09)

37. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13,152/14,99/15 i 52/16)

38. Zakon o Hrvatskom Crvenom križu (NN 71/10)

39. Zakon o knjižnicama (NN 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09)

40. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95., 70/97., 128/99., 57/00, 129/00., 59/01.,

26/03. – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04,178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11,84/11

,90/11,144/12 ,94/13,153/13,147/14 i 36/15)

a. Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN

136/06, 135/10, 14/11 i 55/12)

b. podatak o etalonskoj cijeni građenja (NN 100/12)

41. Zakon o koncesijama (NN 143/2012)

42. Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11 , 83/13,143/13 i 13/14)

43. Zakon o vodama (NN 153/09., 63/11,, 130/11, 56/13 ,14/14)

44. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 153/09, 56/13 i 154/14)

45. Prekršajni zakon (NN 107/07,39/13,157/13 i 110/15)

46. Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13 , 54/13,148/13 i 92/14)

a. Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05., 64/05.,

155/05. i 14/11)

b. Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (NN 87/02.)

154

47. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13.)

48. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i

64/15)

49. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

50. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13,153/13 i 78/15)

51. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99., 151/03., 157/03.,100/04, 87/09.,

88/10., 61/11., 25/12. ,136/12,157/13,152/14 i 98/15)

52. Zakon o trgovini (NN 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13 i 30/14)

53. Zakon o grobljima (NN 19/98. i 50/12)

54. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

55. Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15)

56. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09 , 55/13 ,153/13 i 41/16)

57. Zakon o gradnji (NN 153/13)

a. Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN 79/14,41/15 i 75/15)

58.Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

59.Zakon o građevinskoj inspekciji (NN 153/13)

58. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12 i 143/13)

a. Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (NN 98/12 i

139/14)

59. Zakon o energiji (NN 120/12,14/14,95,/15 i 102/15)

60. Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14 i 110/15)

61. Zakon o naseljima (NN 54/88)

a. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04,163/04 i 9/11)

b. Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje ministarstvo izdaje lokacijsku

i /ili građevinsku dozvolu (NN 116/07, 56/11)

c. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti (NN 153/13 i 78/13)

d. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83,36/85 i 42/86)

e. Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju

graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91)

62. Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09,

128/10,136/12,76/13 i 153/13)

63. Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i

gradnji (NN 152/08,124/09 , 49/11 i 25/13)

a. Pravilnik o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (NN

136/15)

155

64. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97 i 174/04)

a. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN

30/14 i 67/14)

b. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03)

c. Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN

56/12)

d. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)

e. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)

f. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije

ugroženosti od požara (NN 62/94, 32/97)

65. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)

a. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09)

b. Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)

66. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, ,39/13 i 48/15)

a. Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog

(P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 151/13)

67. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14)

a. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13,43/14,27/15 i 3/16)

b. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju

udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01)

c. Pravilnik o autobusnim stajalištima (NN 119/07)

d. Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti (NN 119/07 i

39/11)

68. Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN

80/11)

156

Općina Matulji

Općinski načelnik: Mario Ćiković

Adresa sjedišta:

Trg Maršala Tita 11

51211 Matulji

Republika Hrvatska

Broj žiro-računa Općine Matulji:

2402006-1826100006 Erste bank d.d.

Kontakt:

Informiranje: www.matulji.hr

E-mail adresa: [email protected]

Telefon: 051 / 274 – 114

Fax: 051 / 401 – 469

općina za ugodan život i kvalitetno poslovanje -...

Documents