op†a pedagogija

Download OP†A PEDAGOGIJA

Post on 12-Feb-2016

20 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

OPA PEDAGOGIJA

qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnm

OPA PEDAGOGIJAANTONIA KLARI1/20/2016

SADRAJ

OPA PEDAGOGIJA31.1.PEDAGOGIJA OPENITO31.2.CILJEVI PEDAGOGIJE31.3.RALAMBA ZNANOSTI O ODGOJU PREMA DIETRICHU41.4.MODERNA RALAMBA ZNANOSTI O ODGOJU51.5.INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ODREENJU PEDAGOGIJE6METODE ZNANOSTI O ODGOJU8ODGOJ122.1.DEFINICIJA ODGOJA122.2. ASPEKTI ODGOJA132.3.CILJEVI, NORME I VRIJEDNOSTI ODGOJA152.4.STRUKTURNI MODEL ODGOJA17OBRAZOVANJE18

OPA PEDAGOGIJA

1.1. PEDAGOGIJA OPENITO

gr. paidagogos (pais=dijete; agein=voditi) DEFINICIJA: znanost o odgoju i obrazovanju koja daje teorijski okvie za praktino djelovanje odgojno-obrazovne procese koji pripremaju I usmjeravaju osobu za ivot u razliitim okruenjima

1.2. CILJEVI PEDAGOGIJE

1.3. RALAMBA ZNANOSTI O ODGOJU PREMA DIETRICHU

Opa pedagogija obuhvaa temelja i ono openito svake od specijalnih pedagogija: filozofski i bioloki aspekt pedagogije, dakle generalnu teoriju odgoja i obrazovanja koja se moe primijeniti na svim subjektima u svim okruenjima Komparativna pedagogija usporeuje znaajke odgoja i obrazovanja odnosno obrazovne sustave razliitih zemalja Povijesna pedagogija objanjava razvoj pedagogije kroz povijesna razdoblja, korijene pedagogije u povijesti i temelja (naela) koja su se razvijala i odravala do danas i danas imaju svoju primjenu Posebne (specijalne) pedagogije fokusirane na specifine segmente drutva predkolska pedagogija kolska pedagogija teorija kole i kolska organizacija teorija o nastavnom planu i programu (teorija kurikuluma) teorija nastave obiteljska pedagogija socijalna pedagogija pogonska/industrijska pedagogija (pedagogija u poslovanju)

1.4. MODERNA RALAMBA ZNANOSTI O ODGOJU

1.5. INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ODREENJU PEDAGOGIJE

FILOZOFSKI- razmatra filozofske aspekte odgoja: ciljevi odgoja i obrazovanja (smisao odgoja zato odgajati?), vrijednosti odgoja, utjecaj pedagogije na ovjeka (ima li odgoj ikakav utjecaj, je li odgoj svemoan ili nemoan, utjecaj na razum, moralnost, ljudskost), etika problematika u pedagogiji

PSIHOLOKI - prouava osjeaje, raspoloenja (promjena raspoloenja, afektivni poremeaj), kognitivne (misaone) procese, psihomotorike procese- kako psiha osobe utjee na njezino ponaanjeSOCIOLOKI- proces socijalizacije (kako odgajati osobu da se uspjeno integrira u drutvo i daje svoj doprinos u drutvu)- drutveni aspekti odgoja i obrazovanja (demografski, politiki, mikrosocioloki)- odnosi u skupinama (grupe u vrtiu, razredi)ANTROPOLOKI- prouava temeljne strukture i funkcije ljudskog tijela- uoava fizioloke slabosti (ovjek se raa slab i bespomoan) i odgojne procese kako bismo te bioloke manjkavosti prevladali- prouava tjelesne i mentalne ljudske potrebe, tenje i mogunosti te kako ih odgojem razvitiKIBERNETIKI- upravljanje usvajanjem odgojno-obrazovnih sadraja: ulaz informacija (kako osobi to uspjenije prenijeti znanja), njihova prerada (kako osoba prihvaa i doivljava informacije) i izlaz (kako osoba ispoljava/demonstrira ono to je nauila, povratna informacija)- pronai najbri put za ostvarenje zadanog cilja (kako pojedinca to bre neto nauiti)

INFORMATOLOKI- tijek informacija izmeu odgojno-obrazovnih subjekata, informacije se prenose u razliitim oblicima- optimizacija tijeka informacija (kako to bolje prenositi informacije) meu subjektima

SUSTAVSKI- teorija sustava na neki objekt gleda kao na cjelinu (sustav) koji se sastoji od meusobno povezanih elemenata izmeu kojih se prenose informacije, pri emu je vana interakcija sustava s okolinom- utjecaj okoline na subjekte pedagogije, meudjelovanje subjekata (kako oni meusobno utjeu jedan na drugog i kako djeluju kao cjelina prema ostvarenju individualnih i zajednikih ciljeva)KOMUNIKOLOKI- komunikacija izmeu osoba u odgojno-obrazovnom procesu- verbalna i neverbalna komunikacija (npr. kako pospjeiti komunikaciju izmeu nastavnika i uenika, primjeri loe komunikacije, kako loa komunikacija utjee na odnose)- sluanje (kako paljivo sluati, vanost sluanja), razgovor i povratna informacija (dobivanje i koritenje povratne informacije)- metode za rjeavanje konflikata

METODE ZNANOSTI O ODGOJU

Pedagogija je znanstvena disciplina to znai da koristi znanstvene metode istraivanja poput eksperimenata i testova da doe do znanstvenih iskaza i tvrdnji koji se pokuavaju primijeniti u praksi. Da bi neka tvrdnja bila valjana, treba se putem tih metoda dokazati.

HERMENEUTIKE METODEHermeneutika je umijee tumaenja, umijee razumijevanja ponajprije povijesno-literarnih tekstova. Razumjeti neki tekst znai shvatiti njegovo znaenje, spoznati ono unutarnje to tekst nosi. Na taj nain prouavaju se stari spisi, dokumenti ime se mogu dobiti nove pedagoke spoznaje i iskustva. Hermeneutiki proces (proces tumaenja tekstova) je neprekidan i moemo ga opisati pomou hermeneutikog kruga. Znaajno za hermeneutiki krug je: prije itanja nekog teksta imamo predrazumijevanje, predznanje, iskustvo to nam moe pomoi lake razumjeti tekst (npr. ako imamo predznanje da dijete pie test, onda njegovo nemirno ljuljanje na stolici i grickanje olovke neemo razumjeti kao nestrpljivost i elju za kretanjem, ve kao nervozu, strah i lou koncentraciju) kada razumijemo cjelinu, iz nje moemo objasniti i razumjeti pojedine dijelove (npr. iz cjeline da dijete ima lou koncentraciju i nervozu na testu razumijemo pojedinosti: dijete gricka olovku, gleda okolo, ljulja se na stolici) kada znamo pojedinosti, moemo razluiti cjelinu (iz navedenih pojedinosti zakljuujemo da dijete ima lou koncentraciju na testu) razumijevanje nekog teksta daje nam dodatno znanje (predrazumijevanje) koje moemo iskoristiti za (lake) razumijevanje sljedeih tekstovaOpis hermeneutikog kruga: ita ima neko predrazumijevanje teksta, predrazumijevanje provjeravamo tako da si postavljamo pitanja; neka od pitanja vana za predrazumijevanje: u kakvim je uvjetima tekst nastao? o kakvoj vrsti teksta se radi? kakvo je znaenje pojedinih rijei u tekstu (mnoge rijei imaju vie znaenja ovisno o kontekstu)? nae predznanje prenosimo na tekst, usporeujemo ga s tekstom i vidimo da li nam treba jo neto za razumijevanje dobivanjem novih spoznaja proirujemo svoje razumijevanje i dobivamo novo znanje s novim znanjem utvrujemo nae predrazumijevanje i postavljamo nova pitanja (sada smo spremni bolje razumjeti ve proitani tekst ili prei na neki novi, zahtjevniji tekst)

Na ovaj nain se prouavanjem pedagokih spisa (spisi o odgoju i obrazovanju) mogu dobiti nove spoznaje u pedagogiji.EMPIRIJSKE METODEKod empirijskih metoda temeljno je ispitivanje hipoteza ili pretpostavki. Postavlja se hipoteza koja se nekim metodama znanstvenog istraivanja treba dokazati i, ako se dokae, postaje novom spoznajom, normom ili tvrdnjom u znanosti. Ta tvrdnja se moe dalje primjenjivati u praksi, npr. u odgojnom procesu. Pomou empirijskih metoda prouavamo promjenjiva obiljeja (varijable), odnose i meudjelovanja u podruju odgoja i nastave. Ta obiljeja, koja istraujemo, trebaju se moi mjeriti, brojano izraziti odnosno moraju se dati kvantifi