·i it -­~bil· s itf' l ~a6U

Oocl. D. IJBENIJ{, 3. lletopađa 1931.

"ZaAto' ste straAijlvl, malovjerni?" .Zašto ste strašljivi, malovjerni ?•

Zar tako malo poznate božansku silu? Zar se doista bojite upropastiti naš narod, našu državu, ispovijedajući ime Onoga, koji je svijetlo, što obasjava narode, spas i uskrsnuće onima, što u Njega vjeruju?

Katolička misao je zraka vječne

istine. Ona je kao i Bog vječna, sve- . moguća. Snaga je njezina božanska, nepobjediva. Imajući Boga za svoj izvor ona nadvisuje sva umjenja ljud­ska. Ona je kraljica i neprizivna sudinja čovječje misli. Ona iz božanske visine neodoljivom silom preinačuje lice ze­mlje. Prema sebi preudešava ljudske prilike.

Sila se katoličke misli pojavljuje negativno i pozitivno.

Negativno, jer ona rastvara najčvr­šće tvorbe. Rask da sveze, ma kako tvrdo ih sklopio jezik ili krv, srodstvo ili prijateljstvo, ili koja mu drago ko­rist. To je misao one vjerske riječi, o kojoj veli Isukrst: "Nijesam došao, da donesem mir, nego mač. Jer sam do­šao, da rastavim čovjeka od oca nje­gova i kćer od matere njezine i snahu od svekrve njezine; neprijatelji čovjeku domaći njegovi." Da, kako piše sv. Pavao, ova je riječ "jača i oštrija od svakoga mača, oštra s obje trane, prodire do rastavljanja duše i ·duha, :zglobova i mozga, i sudi mi lima namjerama srdačnim".

No misao vjerske riječi očituje svoju snagu i pozitivno: ostvarujući tvorbe, koje svojom trajnošću i stavnošću nadvi­suju sve, što stvara vrijeme. O r.joj kaže Isukrst: "Nebo će i zemlja proći, ali riječi moje neće proći". A u psalmu 118. čitamo: "Istina Gospodnja traje do vijeka". Najsjajnije posvjedočuje

božansku silu vjerske misli Crkva ka­tolička, zgradena na osnovnoj ispovi­jedi kršćan stva: "Ti si Krist, Sin Boga živoga".

Kako je Bog - On, koji jest -uzvišen nad prolaznim svijetom, tako je i katolička misao uzvišena nad ko-

jekakvim vjerskim i filozof kim susta· vima: v 1 ečna i nepromjenjiva, uvijek svježa i mlada, živa i oživljujuća. Ona, rekao bih, da saopćuje oblicima vre­mena nešto od božanske nepromjeni­tosti i vjekovitosti. Njom se ljudske tvorbe uzvi uju nad zakon prolaznosti i rasula. U njoj se pružaju pojedinci­ma i narodima u lovi stavnosti i traj­nosti, zrelo~ ti i značajnosti. Ona je vrsnija neguli ikoja druga moralna sila, da učvrsti sveze jedinstva između duhova.

Je li o novan trah onih, koji drže, da se očitim naglayavanjem kryćansko­katoličkih načela inovjerci izazivlju i draže te od dobre stvrri viye odvra­ćaju negoli za nju predobiva ju? Koji tako govore, morali bi prije vega pomisliti, da je l u • vijetlo istinito, što obasjava svakoga čovj eka, koji dolazi na vijet". Kako hoćemo, da svijetlo sv. evanđelja obasjava svijet, kad ga mećem o pod sud? Isus je htio da bude svijetlo r i ječi Božje, postavlje­no na svjetionik, eda odavle ra vjet­ljuje sav svijet. On je svojim učenici­

ma iznčito zapovjedio: "Što vam go­vorim u tami, kazujte na vidiku; a što vam se šapće na usi, propovijedajte s krovova! "

Nadamo se, da ćemo skrivanjem istine predobi ti neprijatelje za vjeru l? No "kako će vjerovati u onoga, za koga nijesu čuli? Kako će pak čuti, ako nema čovjeka, koji bi im propovijedao?" Bojimo se, da pred svijetom dajemo svjedočanstvo Isu u!? Bojimo se, da isticanjem božan ke istine ne uvrijedi­mo i ne odvratimo inovjercel? Onda malo poznamo božan ku istinu. l tina, rna kako s početka dira u oči, ona, dulje gledana , zamami i osvoj i duh. I tina Božja ljubeznim, trajnim naglašavanjem • u dobro vrijeme" omili i tvrdokor­norn srcu, osobito kad se propovije­danje riječi podupre primjerom kršćan­ske ljubavi. Da su apostoli u ono doba slijedili nauku modernoga ame­rikanizma, evanđelje Isusovo ne bi ni­kada zavladalo svijetom.

Broj 40.

Stoga, ma bilo da se radi očitoga

naglašavanja katoličkoga načela tkogod i odmetne; ma bilo da nas tkogod i zamrzi radi i.stine; ma bilo da kao stjegonoše katoličkoga načela ostane­mo i osamljeni - ne valja nam klo­nuti duhom l Kršćanska misao dijeli udes voga božanskog Početnika, koji svladavši smrt u krsnu treći dan. Kr­šćanska misao, rna kako se već priči­

nja, da je zauvijek zašla, eto ona opet uskrsne, pa osviće većim sjajem negoli ikada prije . • 1 kad ja budem podignut od --zemlje, sve ću privući k sebi lu To vrijedi i za kr ćansku misao: Iza mr­žnje, iza progon tva ona na tupasvesla­vodobitnije te neodoljiv Jm priv ačivo­~ću owaja duhove. To se pak pokazuje osobito onda, kad katolici ne samo ispovijedanjem vjere, već i krepo nim životom davaju vjedočanstvo Isusu pred ljudima. Tako su prvi k r yćani

vetošću života svladali pogan ki svijet. Tako engleski i njemački katolici u nave doba zadivljuju i svladavaju pro­testantski svijet ne amo neustrašivim iznašanjem vjersk1h načela, već i uzor­nim i značajnim životom, kojim pred­njače inovjercima.

Tako si kršćan ka misao krči put u svijet. Tako ona tokom taljeća o­vaja narod za narodom. Tako se ona ve više približava svojoj sn i, da

.bude jed.10 stado i jedan pa·tir" . Po prirodnom zakonu ono, što je pleme­nitije i savr~enije, priteže k ebi, pre­ude ' a va prema e bi i preobrazuje ono, yto je niže, ne svršeno. Bogu se i tini jegovoj ne može ništa da o­pire.

Da ovu plemenitu vrhu uzmogne­mo dobro vršiti i da je po tignemo, moramo neu. trašivom odvažnošću vi­soko podići katoličku zastavu. Budemo li se borili pod ovom za tavom, ne amo što na a narodna naga ne će

malak ati, neao ćemo svojom u·traj­no · ću i krepošću u svoje kolo privući i drugu na·u braću, koja e ada s nama ne slažu, te ćemo tako ujedi­njeni opet postati neoborivim bede­mom napreU\:a i pro vjete kr ~ćanske. Dao Bog, bilo to ' lo prije! Oko toga uznastoj mo što življe svi l

..

Srčanost čiste duše Alibajagade, kćerka jedinica siro­

mašnih pogan5kih roditelja, pripravlja se na sv. kr:>t. Radi svoje ljubkosti i ljepote zavoli je neki protestant po imenu Benjamin, poglavar u onom kraju. Odluči Benjamin, da je uzme za životnu družicu, te zamoli nJezi­noga oca, da na to privoli. Otac si­romašan čuvš i za ovakvu izvanrednu ponudu gotovo da ne umre od vese­lja: kako je moguće, da njihov pogla­var traži ruku njegove iromašne kćerke! Kolika ča 3 t, a k tome kolika dobrobit za njegovu obitelj! Već si je u svojoj bujnoj ma ~ li pred ' tavljao nebrojene po izbor darove; već je predosjećao, ka kC! će unaprijed bezbrižno živjeti.

Ovako je on stvarao u svojoj mašti zlatnu budućnost svoje kćerke, ni e ne sluteći, da bi njegova kćerka mogla odbiti Benjaminovu prošnju. l doista· sutradan, kada se Alibajagade povrati iz Sikira, kamo je pošla, da se molitvom pripravlja za sv. krštenje, stade joj otac stav ljati pred oči veliku čast, što je hoće uzeti njihov poglavar za voju ženu. Suviše nabrajao joj je i razna blagostanja, koja će nadoći, ako se bude udala za njega. Čuvši Alibajagade, da je Benjamin, njezin prosac, prote­stant, ovako odgovori svome ocu: "Oče, samo jednu dušu imam i o vu ;ednu moram spasiti, a udaja, koju mi toliko preporu ~aš, vrlo je poo-ibeljna po mJju dušu!" Na to će otac: "Sada znam, da su bi li , vi tv oji cl kaz i lj :.t­bavi licemjerni. B_z umn Je ti je srce

Slava šibenske katedrale*) (Svršetak)

Divnu dakle baštinu nam pređi o­staviše! Ovu nuramo čuvati/ O i pro:.. šlosti !t eba da se učim za budućnost!

Nije naša du žnost ponosom čuvati

samo ovaj amanet, nego i ideju, koju on pred tavljal ~ibe ni k ne bi bio vjerni čuvar ove u11jetnine, s kojom se on gordi i svakome pokazuje ka o nešto najlj epšega , nešto najboljega, što im a, kad ne bi slijedio i puteve, A. oje katedrala pokazuje.

Valjda se nijedan narod nije toli ko obolio sa svojim hramom kao Izrael sa hramom u Jeruzolimu. Bijaše on djelo

*) Homilija preuzv. b1 kupa dra Jerolima M i­le t e, od ržan:~ u šibenskoj ka t cdr:~l i 25. VII. 1931., prilikom nj ezinoga 500. goJišnjcga j u­bileja .

iskvarila tvoja vjera, jer me ne slušaš više. - "Oče, nemoj zlo govoriti o mojoj vjeri, jer mi ona upravo i na­laže, da te ljubim i slušam u svemu, što nije pogibeljno . za moju dušu. Duša je na prvom mjestu!"

Na tako odlučan i neočekivan od­govor razbjesni se otac, te pjeneći se od gnjeva reče: "Dobro, ja, tvoj o­tac, kažem ti, da ćeš se za onoga po­glavara udati. Vidjet ćemo, tko će

pobijedttil ... " Na to je uhvati i stavi joj noge u t. zv. mijubu (:1eka vrst mučila).

Djevojka provede u tim m11čilima

tri dana i tri noći bez hrane. Treću

noć zamoli, da je pusti na slobodu, što i učin ·. otac u nadi, da je svoje mnije nje promijenila. No, čim bijaše oslobođena, dade se na bijeg prema misijskoj postaji u Bikir, kamo stigne drugoga jutra .

Proboravivši u Bikiru 15 dana po­vrati se kući, nadajući se, da je otac ne će više uznemirivati radi udaje. No prevarila se, jer, čim stigne kući , stade je otac tu ći tako dugo, dok ne padne pred njegove noge onesviještena. Vi­djevši je u ovakvo !1 stanju , dr teti, da je mrtva, pobjegne te se iza ugla svoje kolibe sakrije. Kada dođe Alibajagade iza kratkoga vremena k svijesti, stade tražiti oca kliču ć i: .Oče, oče, ja te ljubim i opraštam ti, što si me zbsta­vljao ". Ove riječi ganuše srce okr ut­no?;a poganina, te joj obeća, da će je unaprijed ostaviti sasma slobodnu, da se ud a za kogagod hoće .

slavnocr i mudrog !<ralja Salamuna. liram skupocjenoga kamena, urešen s drag uljima i zlatom! Izrael, zane en s njegove lj epote, nikad ga nije zabo­ravio: ni u slavi Siona ni u rop ;tv u dabilona, ni raspršen po tuđim kra­ljevstvima i k(ajevima ni boraveći u domu Davida l Vrhunac svih radosti, nada i lave bio je za onaj narod hram Gospodnji. "Hram je Gospodnji, hr am je Gospodnji, hram je Gospod­nji (Jerem. gl. 7, 4)1" - kliktao je uvijek u najvećem zanosu Izrael!

G spod ipak po Jeremiji (gl. 7, 3) prigovara ovom narodu: .Popravite puteve svoje, na kane svoje, pa ću ja preb ivati s _vama na ovom mjestu".

Zaista je malo uzveličavati samo lje­potu katedrale, dičiti se njezinom umjetnošću, arhitekturom, a ne slije-

JINJ 40

Srčanost čiste duše slavila je po­bjedu nad poganskom brutalnošću.

* Ima li u tom događaju pouke i za

vas roditelji, mladići i djevojke?

Uspjeli kongres nJemačkih katolika Koncem mjeseca kolovoza održan

je u Nlirnbergu u Njemačkoj 70. ka­tolički dan, koji je usprkos današnje gospo 1arske krize izvr::.no uspio. Pri­su tvovalo mu je preko 130.000 uče­snika. Među učesnicima bio je veliki broj crkvenih dost:Jja'lstvenika i po­znatih lično5ti iz javnoga života.

Kod oba javna zborovanja govo­rili su: Papinski nuncij o Papinim poslanicama o odgoju, braku i soci­jalnom pitwju; vođa katoličkih radni­ka nar. za tupnik Joos o značenju

katoličkoga dana; dr princ od Lowen­steina o katoličkoj mladosti u dana­šnjem modernom vremenu; gđa Kt. Siebert o v. Elizabeti i ženama da­našnjice; dr M. Vetter o kršćanskoj

obitelji u današnjem svijetu; dr L Krapp o katoličkoj Crkvi i njemačkom narodu.

Vrhunac svečanosti bila je pontifi­kalna v. Misa pod vedrim nebom, koju je od-lužio apostolski nuncij. Pred preko l 00.000 pri5utnika održao je propovijed nadb~kup dr Hauc~

O~rom a n utisak je učinila pJvorka od 20.000 mladića, koji su u svojim krasnim naro j 1im noš njama došli iz svih kra jeva, gdje se govori njemački. Oni su podržavali na kongresu osobitu živahnost i odu "evljen je. U svojoj velebnoj po­vorci nosili su razne natpise i nepre­stano z ~nosno pjevali. Među ostalim

dili puteve . ne zanašati se za ciljevi­ma, koje o1a simbolizira i tako divno poka zu je svojom arhitekturom i sim­boli: bkvm!

Čitamo u sv. Pismu krasnu stranicu, koja se odnosi na divni hram Jeruzo­lima. Slavni kralj bijaše dovršio hram i uzdigao svoje srce i molitvu G Jspo­du Izraela. Gospod u svetom templu progovori :

"Ako se vi i sinovi vaši odvratite i ne pođete za mnom i ne uzdržite zapovijEdi mojih i uredaba mojih, koje sam Vam dao, i:ltrijebiću Izraela sa zemlje, koj LJ sam mu dao, i hram, koji sam posvetio imenu svome, odbaciću od sebe, a Izrael će postati priča i podsmjeh svim narodima, a dom ovaj postaće primjer. Kojigod prođe pored njega, začudiće se i reći će: Zašto

:ta i

1 ovaj pored J,a510

natpisima bio je ovaj: • Vjernost našoj Crkli, koja nas vodi, čuva i štiti!« Tim riječima izražen je značaj čitavoga kongresa.

U zajednici sa katoličkim danom održane su 62 skup3tine različitih ka­toličkih udruženja i u lanova. Ta'<o n. pr. opća skupština žena, roditelj-kog udruženja seljaka i radnika, njema~kih karitativnih udruženja, učitelja i učite­

teljica, katoličkih novinara, sveučilišnih profe ora, umjetnika, pjesnika i knji­ževni<a, oč~va obitelja i uzgojitelja, misijska izložba, ku p "tina '\•eć enstva,

seljaka i eljakinja 1 t. d. 1 a - •im tim skup"tinama nastupili su kao predavači prvorazredni govornici i stručnjaci. No najnačajnije je, ~to -e ovaj katolički

dan nije zadovoljio samo sa bli tavim teoretskim predavanjima i zaključcima, nego je uj~dno odmah pokazao, kako se u prak i može o· tvariti ono, što je u debati iza predavanja bilo prihvaćeno. Stvoreni su mnogi zaključci, koji d<~ju nade, da katolicizam u Njemačkoj čeka još ljepša budućno t.

KonQTe se o:irž~vao u znaku ak­iuelne pomoći bijedo ma i nezapa le­nima u d.thu katoličke ljubavi (.Cari­ia ). Govornici su i5ticali, kako je potrebno, d:~ svi uz osjetljive i izda~ne žrtve kršćanske ljubavi na toje ublažiti silnu bijedu nezaposlenih, a ne da daju tek nez'latnu milo tinju, kako se običaje davati pro jacima. To je bio duh i prvih kršćana, koji u veliko­<lu~no davali obilne vote u zajednič­

ku blagajnu za potporu irotinje. U ttme priređen je za vrijeme

uc1m Go ;od tako ovoj zemlji i ovo­me domu? I odgovorice: Jer o tavi~ e Oo poda Bola voga i pođoše za bo­gO\•ima tuđim i stado:ie im se klanjati i !užiti" (Ill knjiga Kralj. gl. 9. 6-9).

ratimo se vojoj katedrali. Vrati­mo se onom~. što nam on1 pred lavlja. Vratimo se onom;!, komu je o:-~a po dignuta; onome, CIJe je ona čedo.

Olivimo u S\ o jem srcu vjeru na "ih otaca!

Glasoviti franclffiki kipar Augu>te Rodin u svojoj knjizi o katedralama u Francuskoj kaže, da >u katedrale Fral­cuska. ,.Dok ih promatram - na­stavlja on - imam o;jećanje, da naši pređi uzlaze i silaze u meni kao na drugoj ljestvici Ja <Ovljevoj . . . Kad narod vodite u katedrale, vodite ga Bogu u njegov dom, u tvrđavu nje·

održa anja katoličkoga dana na račun učesnika o oga kongresa zajednički

rućak za 1.500 siromašnih Number­žana, bez obzira na razliku vjerske i političko-stranačke pnpadno ti. To je bio • ručak sv. Elizabete-, koja je ne­be ka za titnica katoličkoga karitaliv­nog (dCJbrotvornog) djelovanja u Nje­mačkoj.

Lurd U gw 1930. U g. 1930. d )Šio je u Lu rd iz a­

me Francu ·ke 159.093 hodoča nika 8.615 boJe·ni<a, te iz drugih krajeva svijeta 79.151 hodoča ;n ik 5.6 ~ bo­le nika ili ukupno 238.244 hodoča­

snika. Jz Belgije bilo ih je 28.791, Španjol ke 11.737, Italije 11.597, Engl~ke 6.024, Švicar-ke 4.808, Holandije 3.0 O, Jr · {e 2.0::l5, Luk­semburga 1.462, Portugal ke 1.236, Če~ke i Juo-o·Javije 773, Au trije 530, Š, ot ke 4 5, Monaka 4 71, Amerike 404, Bavar -ke 300. To je lužbeno zabilježeno. o do~lo je i drugih ko· li:na, pojedinački, te e računa da je takvih u prošloj godini došlo u Lurd do 426 ti uća ili veg<~ 664.000. Kako se vidi, natprirodni magnet privlači

čovječja rca k Majci Božjoj u obil­nom broju. S o im je mno~tvorn došlo 5 kardinala, 14 nad bi ku pa i 121 bi­skup. U vetištu je Majke Božje čitano 65 tisuća v. j'v\isa i po1ijeljeno do milijun i 170 tisuća sv. pričesti. o:e­vidno po .\briji k Isu -u!

U pi cini e okupalo 54.581 mu~kih i odijeljeno 146.2 6 žen-kih, što zdra­vih što bole 1ih. Lurd je pohodila u

~ može pro;:~a ·ti domo­vma, dok u u njoj kakdrale."

Katedrala na~ a - parafraziraću r ječi francu koo-a velikana - to je Šibenik u pro ~lo ·ti, Štbenik u adašn jo ti. Ka­tedrala je Šibenik. Kad pro:natramo katedralu, o jećarno vjeru davnih pređa ,

koji nam ·a oni nebes ih visina go· vore i p')ručuju, d3 o tanerno vjerni katedrali i onome, •to ona pred5tavlja i na čiju je slavu podignuta. Štbenik neće pro;:~a ti, dok u njoj b.1 e kate­drale, a u rcirna o-rađana vjere, koja je nju azdalal

Slavimo lavu m~e katedrale, a dajmo ča ;t B:)O'u, Kristu, Spa u našem! Ovi dani moraju da budu d:wi triurnfa Kristova u ovom hram.1 i gradu! t oćno klanjanje Šibe.1čana i drugih vjerniKa Kristu u Prcsv. Euharistiji, teoforička

Strana a.

g. 1930 do 998 liječnika, da pro­učavaju čudesa. Tu je b1lo 47 španjol-kib, 22 holandeska, 20 švicarskih, 17

ir kih, 16 njemačkih, 79 talijan kib, 89 iz Sjeverne i 38 iz Juž 1e Amerike, te 103 belgijskih i 4 9 francu kib liječ­

nika. Bilo ih je dakako i iz Polj ke, Danske, Šved ke i iz drugih država.

.Liječnički ur ed u u Lurdu je kon­statirao i poh·rdio 12 pravih čudesa,

koja u e zbila u g. 1929., i ada je eto konačno o njima izrečen i liječ­

nički -ud, da u prava čude-a. Isti ured proučava ada 104 ozdravljenja.

U Lurdu bio je te godine i Marijin kongre , kome je prisustvovao posebni kardinal kao legat sv. Oca iz Rima. To je bila veličao tvena man ife tacija u ča t .'v\ajke Božje. Učesnika je bilo preko 40 tisuća. Krasne ·u bile i ·vet­kovine a svojim ra vjetarna ll. i 18. veljače, tc 25. ožujka i . pro inca.

Lurd je uistinu '\'jetionik naše vete vjere, koji šal je obil je voga ·vi jetla po vemu svijetu.

Kongres za sv e će nička zvanja Ko ncem augu -ta održao se u

Paray-Le Monialu, prvom -vetištu Srca J-u-ova, kongre· za većenička zvanja, koji je tra jao četi n d m 1. To je u Franc11·koj -ed:ni kong-re.;;, koji ima da upozori ja\·no mi-ljenje na krizu '\•ećeničkih Z\ anja i da iznađe red tva, kojima bi e ta kriza mogla

uhloniti. Ipak e ovaj kongre od vih do ada •n j th raz lt <ova o jednom naročitom karakteri ·tikom: molitvom. Kongres u Paray Le J'v\onialu može e mirue duše na z\ ati kon re· om molitve za većenička zvanJa. ve Je mohlo:

proce · ija, kad Kri"t Go pod, pod o taj tvenom koprenom, bu e prolazio ulica'lla, neka bude zavjet na\ da o tajerno vjerni Kri'tu i je O\ oj Cr ·vii

.O Gospode - zavapiću a azi-dateljem velebnoga hrama jeruzolirn­skog~ u ča u, kad ga je Boo-u na ionu posveći\·ao - pogledaj na molitvu sluge vojega i na molbe njegove! Go pode Bože moj, čuj hvalu 1 mo­litvu, s kojom ti se moli danas ~Juga

tvoj. eka oči tvoje budu otvorene nad hramom ovim dan i noć, nad domom, za koji i re ·ao: O dje će

biti ime moje, - da u liT molbu sluge vojega i naroda ' VOJeaa Izraela, za ~togod te uzmole na ovom rnje tu.

eka budu oči f\·oje otvoreue na molbu i usliši ih u \'emu, kadgod te pozovu. g (III. knj. Kralj. , :? - 30, 52.)

..

dječica (5.000), svećenici i bis,ku pi (preko 300), seminarci i klerici, majke i žene. Svaka je. od. ovih ,grup.~ imala svoje posebne SJedmce, na koJima se raspravljalo o partikularnim sred­stvima rada za svećenička zvanja. l posebne pobožnosti imala je svaka grupa. Tako su svećenici čitavu noć proveli u adoraciji pred Svetotajstvom u kapeli Pohođenja, u onoj istoj ka­pelici, u kojoj se Božansko Srce ukazalo svojoj dragoj štovateljici Mar­gareti Alacoque.

Kongres je imao i nekoliko mani­festacijskih tačaka. Naročito impozan­tno bilo je zborovanje na zadnji dan kongresa, kojemu je prisustvovalo preko 20.000 ljudi. Poslije zborovanja svi su učesnici prisustvovali euharist~j­skoj procesiji, koja ' je prošla glavn im gradskim ulicama i onda se opet na­trag vratila u mističl<e vrtove Poho­đenja .

Tako Francuzi rade za svećenička zvanja. Ni mi nismo u stvari sveće­ničkih zvanja nimalo bolje stali, ako nismo i gore. Pa ipak smo obustavili i ono m11lo propagandne akcije, što smo je u n a jluit i čniJa poratna vremena, ne bez l< ri ti , bili pokrenuli.

Dar katoličkih dlaka sv. Ocu 4. rujna primio je sv. Otac Papa

u specijalnu au di jen ciju dva mlada japanska studen ta, Morithahka Kuri mura i Riptaro Kum akava, koji su zračnim put m došli iz Tokija u Rim . Dva su smiona zrakoplovca uručili Sv. Ocu pi menu adresu, koju su im u času nj ihova polaska iz Ja pana pre­dali njihovi kat oličk i kol ege sa sveu­čili š ta ,. Hosei " u Tokiju. Sv. Otac je po jetitelJima izrazio svoju 22 hvalno t i nzklonost te ih je zamolio da svo­jim katoli ck im drugovima i z r uče za­hval u Oca sv ih vjernika i prijatelja sve omladine.

J, r·aših krajeva 60. GODIŠ JICA NADBISKUPA ŠARI ĆA.

Iz ~atolič~oga Šibeni'l(a NAS PREUZV. B!Si<UP u ponedjeljak 28.

IX. t. g. otputovao je za Zagreb na ·kraći od­mor prije biskupskih konferencija, koje će po· četi 12. t. mj. Prije Uh · konferencija svi na~l

biskupi obav!će duhovne vježbe u Domu du­hovnih vj~žbf na Jordanovcu. Naš preuzv. biskup odsjeo je u Zagrebu u samostanu oo. konventua!aca na sv. Duhu, kod kojih je pro­veo l svoj imendan, za koji je primio veliki broj pismenih l brzojavnfh čestitaka.

DEVETNAESTA NEDJELJA PO DUHOVJ­MA. U nedjelju 4. t. mj . je XIX. nedjelja po Duhovima. Sve jasnijim crtama slika sv. Crkva posljednje došašće Isusovo. Isus će bill Spasitelj onima, koji su se odazvali Njegovom pozivu, vršili Njegove zapovijedi l odjenuli sc halj inom milosti posvetne. A onim drugima biće prave­dan l oštar Sudac. Molimo dakle Gospoda, da nam udijeli pravu slobodu sinova Božjih, da se oprostimo svega, što nas prij eći u vršenju Bo­žjega zakona. To je nauk današnje poslanice i sv. evanđelja.

CRKVA SV. fRAN E. Blagdani sv. Terezije M. l. u subotu 3. t. mj. i sv. Frane Asiškoga u nedjelju 4. t. mj. svetkovaće se u ovoj crkvi ovim redom: U s u b o t u ujutro u 6 sati sv. Misa i skupna sv. pričcst na olta ru sv. Terezij e. U 8 sati pjevana sv . Misa. U 7 sati navečer propovi j ed o Svetici l blagoslov sa Presvetim. - U nedjelju ujutro u 5 sali . Lel<cije' o sv. Frani Asi~komu, za tim • Tebe Boga hva limo • i pr va pjevana sv. Misa sa sv. pričesti i papin­skim blagoslovom. Od 7 sati do 9.30 slijede tihe sv. Mi e. U 10.3a zadnja pjevana sv. Misa p reč. prepoz ita kan. Mon s. Iva novića, preko koje pjeva mješoviti zbor .Cecilijanskoga Zbo­ra • pod ravnanjem M.o Senti nella,. Poslije podne u 4 sata blago lov sa Presvetim.

RUŽARICA slavi se u nedjelju 4. f. mj. u crkvi sv. Dominika. U 5 s. ujutro pjevanje lekc]Ja o ruzariju, za!lm pjevana sv. Misa. U 7 i 8 sali ti hc sv. Mise, a u 10 s. sveča n a pje­vana sv. Misa u trojki, preko koje će se pje­VAti i Marijine pjesme. U ll ' /2 s. ruzarlj i kratki govo r, a tačno u podne . Molbenica· mogućoj Majci od Pobjede - Gospi od Ruzarfja . U 4'

0

njim je došao l urednik .Katoličkih misija' dobro nam poznati vlč. o. T. Marković. Pre· davanje je bilo vrlo dobro posječeno. Vlč. Mlakića predstavio je publici njegov škdlski drug vlč. o. P. P er i e a, duhovnik sjemeništa. Predavanje je bilo popraćeno skioptikonsklm slikama, što je pobudilo još veći Interes kod gle­dalaca. Vlč. Mlakić svojom živom riječju poveo nas je duhom u Sudan, da zajedno s njim promatramo tamošnje prilike. Sve nas je zani­mao laj kraj, žil ot u njemu, all na osobiti na­čin rad naših misionara u tlm krajevima. S ko­liko ljubavi l požrtvovnosti su se oni dali na taj težak, ali Bogu veoma mio rad, da l nama pokažu, kako smo svi dužni, da nešto doprine­semo širenju kraljevstva Kristova. l ako je pre­davanje tsajalo obilata 2 sata, publika je ipak s velikim zanimanjem pratila svaku njegovu ri­ječ l sliku, koja je potvrdivala ono, što je on kazivao. Kad je na kraju zamolio, da se u svojim molffvama sjetimo l njih, publika je to jednodušno prihvatila i odlučila, da će im ne samo molitvom, već i materijalnim doprinosom doći ususret. Sve je to po' vrdio kapi. prepozit preč. don Ivo I vanov ić, koji j e u ime odsut­nogll preuzv. biskupa l svih gradana toplo za­hvalio dobrom misionaru na tako lijepom l za­nimivom predavanju te obećao, da će l Sibenik doprinijeti ostva renju Kristove žel je : . Da bude jedno stado l jedan pastiri •

GRADSKI ŽUPSKI URED SV. JAKOVA. preselio se u nove prostorij e iz temelja obno­vljene crkvene kuće uz crkvu sv. Barbare. U toj istoj kući je ujedno i slan gradskoga župni­ka preč l<anon!ka Bjaž!ća. Na lo se upozorujtt svi zanfmanicl, napose svi vjernici gradske župe.

ZAJEDNICKA PR!ČEST KRI ŽARICA. Sve Kri ža rice skupa sa Malim Kri žarfcama fmajLI zajedn ičku sv. pri čest u nedjelju 4. t. mj. u 6 '/

1 sati ujutro u crkv i sv. Ivana. SAT KLANJANJA. U četvrtak 8. t. mj. o­

bičajni tjedni sat klanjanja u stolnoj bazllicr v. Jakova, spojen sa listopadskom pobožnošću. počeće u 6 sati uvečer.

Dobre knjige DR FERDO ROŽIĆ : AVE VICTOR! Po-

. popodne ruzarij, procesija po gradu sa kipom bjedni slavo pjev. Pjesnik F. Rožić, čije smo-Gospe od Ruzarija, zatim svečan i blagoslov a pje me prije deset;,k godina nalazili u izdanji-Pre velim. Od podne subote 3. t. mj. pa kroz ma .Matice Hrvatske", .Kola hrvalskih !<nji-

U nedjelju 27. IX. o. g. proslavio je vrhbo- cijeli dan 4. t. mj., na dan Ruža r!cc, toli ko sc žcvnika', .Jeronimskog književnog društva• i sanski mefropollta l nadbiskup preuzv. g. dr puta dobi va potpuni oprost, ko liko se puta, drugdje, na dulje j e vremena ušutio, da se Ivan Šarić 60-godlšnjicu svoga života. Preuzvi- lspovjeden 1 prlčeSćen, pohodi ovu crkvu, mo- j avi jednom velikom pjesmom, modernim reli -!len! se sveč:~r rodio 27. rujna l 71. u Trav- leći barem 6 Očenaša na odluku sv . Oca Pape. gijsl<im epom. Opseg i obradba tc nove tvorbe niku. Gimn;JZiju je vršio kod oo. lsusovaca u Kroz osmin u Gospe od Ruzarija jedan pul se dokazuju veliki rad pje>nika, koji je u ovom Travnil<U, a bogosloviju u Sara;evu. Doktorat je može dob iti potpuni oprost. Katolici! Okoris 'itc slavo pjevu pobjedi Svijetla nad tminom u stihu stekao na zagrebačkom bogoslovskom fakultetu se ovim du hol nim blngodaf!ma, te pri L lvtljte izrekau umu savremenih borba modernizma s g. 1898. Bio je urednik • Vrh bosne•, lwja pod blngda nu i svečanosti ma mlle Go pe od Rnza- katoličkom Crkvom. Slavo pjev ima ol'ih pet njegovim ~n:d!vanjem poslaje najčitaniji hrvat- rljn, MAjke Božje i Majl<e naše. Svečana tro- dijelova: l. Sila Božjega Slova, 2. Nemoć cr-ski dijecezanski li t. G. 1908. po taje pomoćnim dnevn Ica započela je u četvrtak 1. t. mj. na- noga Andela, 3. Na Tibnr, 4. Novo Doba i 5. biskuporr, a g. 1920. na ljed nikom nadbiskupa dra večer. Triumf Pija Xi. Papi Pija Xi., kao osnivaču a-Josipa Stadlera. U velikim jC vremenima po- MIS!JSKO PREDAVA JE O. MLAKIĆA. mostalnc Vatikan ke države, ol'aj je slavospjev zvao Bog prvoga bosan l<Og lirvata, da butle utora!< 29. IX. t. g. uvečer održao je u dvo- pjesnik l po vetio. Knjiga od str. 16 posebno nadbiskup i metropolita u Sar aj evu. i on svoju rani • Katoličkoga Doma• 11aš ugledni mi ion ar je izdanje Hr v a t s k o g a K n j i ž e v n o g a dužnost vrši avjesno, ustrajno i značajno. Zato u Sudanu u Africi v l č . o. Stjcpa11 Mlakić, Orn Iva Sv. Jero n ima u Zagrebu mu svi ljubitelji Crkve i naroda - pak i mi s iz reda Sinova Presv. Srca, vrlo zanimivo mi- (fr g Kr a l j a To m is l a v a 2 1), a cijena joj njima - kliču: Na mnogaja ljeta! ij ko predavanje .O misijama u Sudanu". S je Din 30 (u platno u vezanoj Din 45) .

• K ATOLIK.• 1zl~:.l1 avakog tjeana.- GocUinJa pretplata d1n 30,- - Za Inozemstvo dvostTnko - Oglasi po naročitoJ br1fi. - Vlcunlk 1 ~odgovorni urednik: sveo. JOBO FELICDIOVI6, Sibenik, ultoa sv. M&Ttina. - Adresa urednlitva 1 apravĐ: Slben6k, poit. pret1nao 11, - Stampa: Pu6ka Tiskara, braća Matačić pk. Petra, predatavntk Vjek. Matc~.616

::

(

~

k: u Ćl

bi

~ Ž(