online komuniciranje cjelina 2014
DESCRIPTION
rttTRANSCRIPT
-
ONLINE KOMUNICIRANJE
Doc.dr. Lejla Turilo
-
Online komuniciranje
Koji ga pojmovi opisuju ?
Koje medije koristi?
Kakav je odnos komunikator-recipijent?
Po emu je sam proces specifian?
-
Mrena struktura
Ravnopravnost korisnika u komunikacijskom procesu
Vijest kao konverzacija, a ne predavanje (Jay Rosen)
Brzina prijenosa informacije kao njen kljuni kvalitet
Objavi pa provjeri koncept
Javno-tajno
Online komuniciranje
-
Online komunikacija podrazumijeva nepostojanje jednog centralnog mjesta prijenosa informacija
To podrazumijeva i nemogudnost (ili malu mogudnost) kontrole tokova informacija
Svi korisnici ravnopravni su; jedini uvjet je postojanje tehnolokih uvjeta i interesa korisnika
Mrena struktura i ravnopravnost korisnika
-
Glavni razlog zato korisnici stupaju u komunikaciju je taj da im je omogudena participacija
Istraivanja pokazuju da korisnici ne prate one vijesti, informacije, stranice, na kojima im nije omogudeno da i sami kreiraju sadraj
Za zvanine organizacije i institucije to znai vedu potrebu za komuniciranjem, a ne samo transparentniji prijenos informacija
Za pojedince to znai vedu potrebu za provjeravanjem informacija i posmatranjem ne smao vijesti, nego i komentara
Za medije, to podrazumijeva da ako mi ne objavimo odreene informacije, drugi de
Vijest kao konverzacija
-
Online mediji polaze od koncepta potpune javnosti podataka
Korisnici online medija pretpostavljaju da imaju potpuno pravo na slobodan pristup svim informacijama
Upravo iz tog razloga deavaju se tenzije izmeu institucija i online korisnika, bududi da pristupaju mrei s razliitom komunikacijskom tradicijom
Javno-tajno u online medijima
-
Kritiari online medija tvrde da graani jo uvijek dobivaju samo drugoklasne informacije, dok prvoklasne informacije (one koje su kljune za donoenje odreenih stratekih odluka) ostaju u domenu dravne, vojne ... Tajne
Da li je zaista tako ?
Javno-tajno u online medijima
-
Sa druge strane, korisnici online medija smatraju kako je upravo njihovo postojanje izvojevalo pobjedu nad tajnodu informacija i podataka, odnosno prisililo institucije i organizacije da ih dijele
Da li je tako?
Javno-tajno u online medijima
-
Glavni kvalitet online informacija je brzina njihova prijenosa
Za institucije i organizacije to predstavlja dilemu: ne samo koje, nego i kada objaviti informacije (mogudnost greke, u odnosu na nepovjerenje javnosti u sluaju nekomuniciranja)
Brzina prijenosa informacija
-
Online mediji
ta im je karakteristika?
Kome su dostupni?
Kako ih koristimo?
-
Pod pojmom online mediji podrazumijevamo sve medije, kao i tehnike i metode komunikacijskog djelovanja zasnovane na digitalnim tehnologijama.
Online meidji
-
Online mediji kao pojam oznaavaju rast i razvoj digitalnih, kompjuterizovanih i umreenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija od sredine 20-tog stoljedaen.wikipedia.org/wiki/New_media
Interaktivni digitalni mediji, kao to je internet, nasuprot tradicionalnim medijima, kao to su tampa, radio i TVen.wiktionary.org/wiki/new_media
Online i digitalni nain slanja i primanja informacija.www.mediasmart.org.uk/parents-media-glossary.php
Online mediji
-
Ureaji za prikupljanje informacija digitalne kamere i mikrofoni, integrirani diktafoni na mobilnim telefonimaUreaji za smjetanje podataka kompjuteri sa ogromnim memorijama, usb stickovi...
Ureaji i tehnologija za procesuiranje podataka ukljuujudi i kompjutere malih dimenzija, tablet ureaje i sl.
Ureaji za distribuiranje informacija - Ipad, Kindle, digitalni photo-frameovi...
Display ili prikazni ureaji ukljuujudi velike displayepoput onih na NY Times Square-u
TEHNOLOKA DEFINICIJA ONLINE MEDIJA
-
Online mediji podrazumijevaju razliite vrste interaktivnih medija koje odlikuje nelinearni pristup sadraju dokumenta (hipertekst), interaktivnost (sve vede sudjelovanje korisnika) i multimedijski nain prezentacije(tekst, slika, zvuk, animacija, video itd.).
KOMUNIKOLOKA DEFINICIJA ONLINE MEDIJA
-
Tradicionalni mediji VS novi mediji (tampa, radio i Tv nasuprot on-line)
Nikola Linta: Konzervativni mediji VS on-line mediji :
Implicira da ne postoje tradicionalni i novi mediji, nego samo oni koji nede da se prilagode novom dobu i oni koji hode da se prilagode novom dobu i novim potrebama korisnika.
Po tom shvatanju i tampa, radio i TV su novi mediji, ako su prilagoeni on-line-u.
Pressosaurusi stari, neprilagoeni mediji
JESU LI ONLINE MEDIJI NOVI?
-
Slabljenje dominacije institucionalnih izvora informacija user-generated content
Mogudnost prikupljanja i produciranja sadraja u raznovrsnim simbolikim formama - multimedija
Interaktivnost i participacija citizens journalism
Potencijal neogranienog prostora i vremena-
Mogudnost za svakoga za trenutno objavljivanje pria i informacija p2p novinarstvo
Viesmjernost komunikacije
Mogudnost ispoljavanja individuanih stavova i diskusija drutvene mree
Osnovne karakteristike online medija:
-
Internet (International Network) je sloena mrea globalnog karaktera, u slubi ljudske komunikacije i prijenosa-transmisije podataka i informacija. Nastala je spajanjem dostignuda informatike, telekomunikacija i audio-vizuelnih medija, te se oslanja na postojedu infrastrukturu.
Meta-medij mrea se sastoji od vie medija (tekst, zvuk, slika), koje korisnik slobodnom voljom kombinira i koristi u skladu sa svojim potrebama i zahtjevima.
INTERNET
-
Krenulo od ideja koje bi se s dananjeg gledita mogle izraziti kao anarhinost, nehijerarhinost i decentraliziranost
Mrea koja nema sredinje mjesto, nema vlasnika ili upravljaa, a usto ne postoji nikakav sistem cenzure
Ona se dugo temeljila na samoregulaciji i brzom rastu
Ideja interneta
-
Potpuna decentralizacija
Globalni pristup
Participacija
Kljune rijei interneta
-
Ljudi u svijetu mjeseno provedu 700 milijardi minuta na FB
U SAD vie ljudi prima informacije putem interneta, nego putem svih ostalih medija zajedno
Samo 8% Amerikanaca mlaih od 25 godina uopde ita novine
Evropski prosjek penetracije interneta 65% (u BiH 37%)
Internet u praksi
-
Globalna dostupnost
Multimedijalnost
Hipertekstualnost
Komunikabilnost
Jednostavnost
Prostorna i vremenska neogranienost
Ravnopravnost korisnika
Osnovne karakteristike interneta
-
Cijena informacije je gotovo beznaajna
Izmeu take u kojoj nastaje informacija i take koja de je konzumirati vie nisu potrebni ljudski posrednici
Informacije su dio procesa komuniciranja mnogi-ka-mnogima
Vremenski interval izmeu nastanka informacije i dogaaja koji je njenim predmetom sveden je gotovo na nulu
Informacija je viedimenzionalna
Pristup informacijama je decentralizovan
Osobine informacija u internet dobu
-
Komunikacija
Pretraga i potraga za informacijama
Usluge
Proizvodnja sadraja od strane korisnika
Zabava
Za ta se danas internet najvie koristi Velika Britanija
-
Komunikacija
E-bankarstvo
Turistike informacije
Gledanje TV i sluanje radija
itanje novina
Za ta se danas internet najvie koristi - Francuska
-
Komunikacija e-mail, drutvene mree, skype
Informiranje putem on-line medija: portali
Sluanje radija on-line
Pretraivanje i dobivanje informacija
Za ta se danas internet najvie koristi - BiH
-
Web 1.0 Prva generacija www koju karakteriu odvojene statine web stranice, na kojima zvanini izvori prenose zvanine informacije
Web 2.0 Druga generacija www koju karakteriu drutvene mree i participativno prenoenje informacija
Web 1.0: one-way broadcasting Web 2.0: conversation Web 3.0?????
Web 1.0 web 2.0
-
ta ova promjena znai za novinarstvo i PR?
Novi kanali distribucije e-readeri : publika je ipak spremna da plati za odreeni sadraj
Social Media Storytelling FB, twitter kao platforme za distribuciju
Vizualizacija podataka - interaktivna infografika
Wikileaks - novi novinarski izvor
Mediji postaju lokalni (niche)
Multimedija
-
ta ova promjena znai za novinarstvo i PR?
FB je pretekao Google kao glavni izvor linkova prema vijestima (Prvo vjerujem sebi, onda svojim prijateljima)
Publika eli da vijesti/informacije o proizvodima i uslugama pronau nju, ne eli da ona traga za vijestima
Je li to vradanje na staro, kad je rije o konzumiranju informacija?
-
Crowdsourcing outsourcing using ordinary people
Brian Sleter: Help me write
ta nam je donio web 2.0?
-
Vijest = free + charge = besplatno + pladeno
Besplatno: ko, ta, gdje, kada?
Pladeno: zato, kako i ta slijedi?
Tzv. Freemium model pitanje nije da li naplatiti ili ne, nego ta naplatiti.
Kako zaraditi?
-
Zakljuak
Online komuniciranje donosi znaajne promjene u ljudske komunikacijske, socijalne i profesionalne aktivnosti
Glavna kontroverza: da li je online komunikacija poboljala ljudsku interakciju ili ju je samo izmijenila?
Glavno pitanje za profesionalce: kako se prilagoavati?
-
NOVOMEDIJSKO TRITE INFORMACIJA I IDEJA
WEB PARADIGME: WEB 1.0 WEB 2.0. I KAKO SE PRILAGODITI
Doc.dr. Lejla Turilo
-
Princip: ponuda potranja : oni koji ele da informacije predstave + oni koji trebaju informacije = novo trite
Informacija kao komercijalno isplativa roba
Razvoj digitalnih proizvoda : digitalni proizvod je sve ono to moe da se primi i poalje on-line (ne samo informacija, ved i zabava, pa i nepoeljni sadraji)
Zato se razvija on-line trite?
-
News update addicts (ovisnici o auriranim vijestima) - newsfeed kao uvjet opstanka: 24 h TV + internet + web 2.0
Net-newsers - oni kojima je primarni (nekima i jedini) izvor informacija internet
Integrators oni koji kombiniraju stare i nove medije
(Pew, 2008)
Ko su ciljne grupe on-line trita?
-
Internet-based media: mediji kojima je osnovna platforma internet
Mobile media platforms: koji distribuiraju informacije putem mobilnih ureaja: telefona, tablet-a i sl.
Koje su tehnologije podloga novomedijskog trita?
-
Sa webom se publika vrada korak unatrag, u vrijeme kao kad su se itale novine (svako u svoje vrijeme ita svoje naslove)
Promjena se ini revolucionarnom, jer mi uporeujemo nove medije sa televizijom (koja okuplja svi prate isti program)
Vradamo li se unatrag? Sonia Livingston
-
Informacija
http://www.youtube.com/watch?v=-4CV05HyAbM&playnext=1&list=PL157BC140BF9C8FC8
Forma
http://www.youtube.com/watch?v=6gmP4nk0EOE
ta se sutinski promijenilo?
-
Svijet i nain poslovanja i komuniciranja u njemu
http://www.youtube.com/watch?v=kzCQ219bxl8&feature=fvwrel
ta se sutinski promijenilo?
-
Raniji medijski sadraji ovisili su o veliini i kapacitetu medija koji su ih prenosili (npr. broj stranica u novini, duina trajanja TV emisije)
Neogranieni kapacitet interneta omogudio je da mi odluujemo koliko nam i kakvih informacija treba / ili ih elimo
ta se sutinski promijenilo?
-
Informacijska ahura (information cacoon) zatvaranje samo u onaj krug informacija koje se unaprijed slau, odnosno sa kojima se mi unaprijed slaemo; izbor takvih on-line medija koji de nam takve informacije pruati
Ipak, bilo je tih sluajeva i ranije (izbor novine koju itamo naprimjer)
Problem za recipijenta
-
Prezasidenost informacijama information overload: vijest je ono to se brzo zaboravlja
Problem za recipijenta
-
Nepouzdanost sadraja
Neograniena mogudnost ugroavanja drugih
Rizik primanja pogrenih informacija (na berzi npr.)
Ugroavanje intelektualnog vlasnitva
Rizici on-line sfere za korisnike
-
Rizici on-line sfere za organizacije
-
Prelaz od: malo medija-velika panja ka: ogroman broj medija mala panja (rizik: kako privudi publiku?)
Tehnologija je globalna, ali su drutva specifina (rizik: kako se prilagoditi?)
Promjena publike i korisnikih navika
Rizici on-line sfere za medijske organizacije
-
Opda publika
Interaktivna publika (nisko obrazovana, ali on-line pismena)
On-line publika, dakle, ne mora imati kompetencije da sudjeluje u aktivnostma novomedijskog trita, ali ima neogranienu priliku
Promjena publike- Mirko Petrid
-
Izazov za medijske organizacije
Kako zaraditi ? ameriko istraivanje: od 1500 korisnika twittera niko nije bio spreman platiti za njega ako on ne bi bio besplatan
-
Net-native content onaj koji se kreira iskljuivo za web
Net-based content onaj koji se nae na webu, ali nije nuno i iskljuivo napravljen za njega
Kako izbjedi GI-GO (Garbage In Garbage Out) medijske sadraje pojeftinjenje u sutinskom, a ne samo formalnom smislu
Izazov za medijske organizacije
-
Nikako! Ponete s velikim novcem!
Problem: Velike kompanije i tu poinju imati primat
Primjer: Rupert Murdoch i Daily za iPad
Kako zaraditi veliki novac na webu?
-
The Daily
Dostupan samo na iPadu
Pretplata: 99 centi sedmino
Primjer povezivanja i ukrupnjavanja kapitala i na novomedijskom tritu: News Corp. +Apple
-
Paywall napladivanje naknade za pristup odreenim dijelovima site-a manje popularan
Freemium dio sadraja besplatan, dio se napladuje - popularniji
Kako zaraditi
-
Tzv. Freemium model pitanje nije da li naplatiti ili ne, nego ta naplatiti.
Vijest = free + charge = besplatno + pladeno
Besplatno: ko, ta, gdje, kada?
Pladeno: zato, kako i ta slijedi?
Kako zaraditi?
-
Bududnost medija on-line
Format=sadraj oboje jednak vano
Distribucija= 3M (multimedia, multichannel web 1.0, web 2.0, multiplatform android telefoni, iPad, web...)
MOJO Mobile Journalists sposobni za multitasking
-
Koji je jedini medij koji nestaje naglim rastom on-line trita?
-
Koji je jedini medij koji nestaje naglim rastom on-line trita?
Teletext
Ttx. je zvijezda repatica novih medija zabljesnuo je brzo i brzo se ugasio
Srbija: ttx. finansiraju kladionice (one daju tehniku podrku svim TV stanicama koje ele imati teletekst, da bi im one prenosile rezultate
Teletekst je kladioniarski CNN Dubravka Valid Nedeljkovid
-
http://www.youtube.com/watch?v=tVy76THYMDs&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=PuebaqkEumU
http://www.youtube.com/watch?v=4J4Ynp9AvYk&feature=relmfu
Zakljuak: kako se mijenja(lo) news trite i generalno trite sa on-line medijima?
-
KONCEPT INTERAKCIJE I PARTICIPACIJE AUDITORIJA:
DAN GILLMOR VS. ANDREW KEEN
Dr.sc. Lejla Turilo
-
Utemeljitelj Centra za graanske medije (Center for Citizen Media http://www.citmedia.org)
Autor knjige We , the Media Grassroots Journalism by the People for the People (OReilly, 2006)
Uveo pojam grassroots media kojim se opisuje participacija auditorija u kreiranju medijskih sadraja (citizens generated media)
Dan Gillmor
-
Andrew Keen
Profesor historije i politolog
ivi u Berkeleyiju, California
Autor knjige Kult amatera (Fraktura, Zagreb, 2010)
estoki kritiar participativnog djelovanja pojedinaca i teze da masa prosjenih zna bolje od malog broja natprosjenih
-
Web 1.0.
-
Web 2.0.
-
Read-write web umjesto world wide web
Vijest je konverzacija, a ne predavanje
Prosumer kao novi oblik aktivnog pojedinca
Citizen-generated media kao globalna konverzacija u kojoj masa zna bolje
News activism kao oblik participacije u kojem su kreatori informacija p2p korisnici
Teze Dana Gillmora
-
Veliki mediji gube monopol nad informacijama, zahvaljudi web based tehnologijama
Readers-turned-reporters preuzimaju polje informiranja
Digitalizirani i konvergentni mediji su feedback sistemi
Ljudi koje smo nekad zvali pulikom danas su kljuni za kreiranje informacijskog drutva
Teze Dana Gillmora
-
Obini graani de 2021. proizvoditi 50% vijesti
Te vijesti bit de u multimedijalnom obliku
Njihovo koritenje povedat de stepen demokratizacije globalnog drutva
Na to se moraju naviknuti sve elite, newsmakeri (i elite i novinari), novinari, ali i obini graani
Teze Dana Gillmora
-
Huxleyeva teorema o beskonanom majmunu
Web 2.0 gradi kult amatera, koji nas navodi na pogrean trag
Umjesto da nam slui za traenje vijesti i informacija, koristimo se njime da bi bili vijest i informacija
Web 2.0 donosi povrne opservacije o svijetu oko nas
Informacijski se posao preobrazio, uz pomod interneta, u obinu galamu stotinu miliona kreatora vijesti u pidamama koji svi istovremeno govore o sebi
Teze Andrewa Keena
-
Wiki istina: 2+2=5 ako mi tako odluimo
Googlegeneracionisti i wikipedijasti ne poznaju koncept vlasnitva i autorstva
Danas sa digitalizacijom, konvergencijom i on-line medijima, koji ine sve glasove ravnopravnim, rijei se mudraca ne cijene nita vie od mrmljanja budale.
Najdragocjeniji resurs savremenog digitaliziranog doba (p)ostaje vrijeme.
Teze Andrewa Keena
-
Kao konani rezultat digitalizacije, konvergencije, on-demand medija dobit demo kanal za svakog pojedinog od nas, na kojem smo mi sami jedini emiteri i jedina publika?!
U kultu amatera one koji znaju najvie mogli bi prognati oni koji znaju najmanje.
Teze Andrewa Keena
-
Gillmor: Istinitost informacija jeste dilema, ali rjeiva dilema, jer publika uvijek zna bolje pa i ako pogrijeite, publika de vas korigovati
Keen: U web 2.0 prostoru istina jedne osobe postaje istinita kao bilo ija druga. Dananji mediji drobe svijet u milijardu personaliziranih istina od kojih je svaka naizgled jednako valjana i vrijedna.
Razlike: Gillmor - Keen
-
Gillmor: Participativno i interaktivno kreiranje informacija od strane nekadanje pasivne publike de nas osloboditi pritisaka i jednodimenzionalnih istina velikih kompanija, elita i sl.
Keen: U digitaliziranim medijima se promocija i PR preruavaju u vijesti i briu se granice izmeu injenica i fikcije.
Razlike: Gillmor - Keen
-
Kljuno mjesto razmimoilaenja Gillmora i Keena
New Yorker, karikatura Gillmor-Keen
Gillmor: Ovo je prednost
Keen: Kome vjerovati?
-
Gillmor: Blogovi, kao oblik p2p izvjetavanja by the people for the people ine stvari oiglednijim za graane, odnosno povedavaju broj dostupnih raznorodnih informacija i vienja/stavova.
Keen: Blogovi sve vie postaju bojno polje na kojem spin doktori za odnose s javnodu vode svoje propagandne ratove.
Razlike: Gillmor - Keen
-
Gillmor: Vijest treba biti razgovor meu obinim graanima, a ne lekcija za koju se oekuje da je slijedimo.
Keen: Odgovornost je profesionalaca/novinara da nas obavijeste, a ne da s nama razgovaraju.
Razlike: Gillmor - Keen
-
Gillmor: Web nam donosi najvedu demokraciju koju smo ikada upoznali
Keen: Sva ta demokracija zapravo je najveda eksplozija masovnog ekshibicionizma u povijesti ovjeanstva.
Razlike: Gillmor - Keen
-
Gillmor: Digitalna demokratija je nain da se otvorimo jedni prema drugima
Keen: Rije je o opasnom obliku digitalnog narcizma: jedini razgovori koje elimo uti jesu oni sa samima sobom i onima koji su poput nas.
Razlike: Gillmor - Keen
-
Gillmor: Mediji koje stvaraju korisnici de nas osloboditi
Keen: Mediji koje stvaraju korisnici unitavaju nau ekonomiju, kulturu i vrijednosti
Razlike: Gillmor - Keen
-
Inteligentni i sveprisutni web 3.0
Nastavak postojedih web based tehnologija
Zasnovan na tzv. reccomender sistemu (slino dananjem Amazon.comu, gdje se najvie nude one knjige koje su drugi preporuili)
Web 3.0. init de stalno razvijajudi siteovi koji prate korisnike navike i preference svojih korisnika
Web 3.0
-
Web 3.0. - The Future is Yesterday!
-
Gillmor D. (2006), We the Media Grassroots Journalism by the People, for the People, OReilly
Keen, A. (2010), Kult amatera: kako blogovi, MySpace, YouTUbe i ostali suvremeni mediji koje stvaraju korisnici unitavaju nau ekonomiju, kulturu i vrijednosti, Fraktura, Zagreb
Izvori/literatura:
-
PARTICIPACIJA AUDITORIJA I/ILI KVALITET ONLINE INFORMACIJA
Dr.sc. Lejla Turilo
-
Kljuno pitanje weba kao izvora informacije je: KO OBJAVLJUJE I TA SE OBJAVLJUJE NA WEBU?
Jedini uvjet za stupanje u komunikaciju je: ELIM DA KOMUNICIRAM!
Fenomeni: user-generated contenta (sadraja generiranog od strane korisnika online medija koji ne moraju nuno biti profesionalni komunikatori), citizens' journalisma (novinarstva iji su subjekt obini graani, a ne novinari-profesionalci) ili collaborative reportinga (izvjetavanja putem weba kojim dominiraju svi oni koji za to imaju elje i interesa).
KREDIBILITET INFORMACIJA NA WEBU
-
Na internetu niko ne zna da sam pas karikatura New Yorkera
-
PROFESIONALNI AMATERI
-
Problemi s web-om kao alatom za novinare:
Neorganiziranost web-a najveda je prepreka pretraivanju.
Web kao istraivaki alat je miljama irok, ali vrlo plitak.
Informacije koje su dostupne uglavnom su povrne.
Novinarski istraivaki rad na prii ne smije se zasnivati iskljuivo na mrei.
-
Glavni problemi novinarske web pretrage
Traenje informacija na web-u - kako traiti informacije?
Pronalaenje upotrebljive koliine informacija koliko informacija nam je, zapravo, potrebno?
Odabir najrelevantnijih izvora ta se trai?
Vrednovanje izvora i informacija - vjerujemo li izvoru?
-
Tri zakona za informacije na web-u:
Vrednovanje izvora i informacija
Kritiki stav prema izvoru
Kritiki stav prema informacijama
-
Osobine informacija na web-u:
Raznolikost - i po sadraju i po izvoru;
Rasprostranjenost globalna (informacijerairene po mnogobrojnim site-ovima);
Povezanost - web je razgranata mrea veza,puteva i labirinata, jer su informacije povezanepo hypertext principu;
-
Osobine informacija na web-u:
Koliina ogromna, sa eksponencijalnim rastom (kako je ved reeno, milioni site-ova, milijarde stranica);
Neutralna sadrajna vrijednost - sve je mogude plasirati; nema kontrole sadraja:
- Neki sadraji su tani, pouzdani, provjereni;
- Neki sadraji su pristrasni, sami sebi svrhom, propagandni, promotivni;
- Neki su sadraji sluajno netani (faktor greke);
- Neki su sadraji namjerno netani, ponekad i sa zlom namjerom.
-
Kriteriji za vrednovanje site-ova:
AUTORSTVO Ko je autor site-a? Kakva je njegovareputacija? Koji su razlozi zbog kojih je on na web-u?(promocija sebe ili svojih ideja, diseminacija informacija,ekonomski razlozi itd.)? Naziv domene (ko je postavio site dali je domena komercijalna (.com), edukativna (.edu),organizacijska (.org) i iz koje je zemlje (.ba, .hr, .yu, .mk, .si)
DEFINIRANJE SADRAJA SITE-a Jesu li sadraji postavljenina site-u: informativni, propagandni, uvredljivi za nekegrupe itd.?
-
Kriteriji za vrednovanje site-ova:
TANOST INFORMACIJA Mogu li seinformacije sa site-a provjeriti? Ko su izvori ijesu li navedeni? Imaju li izvori neki link ilisvoju e-mail adresu za provjeru i dodatneinformacije?
AKTUELNOST INFORMACIJA Kada jeinformacija postavljena na site? Koji je zadnjiupdate site-a?
-
Kriteriji za vrednovanje site-ova:
POVJERENJE DRUGIH U IZVOR INFORMACIJA Ima lisite broja posjeta? Koliko je ljudi prije vaspristupalo site-u? Ima li site forum na kojem su drugirekli svoje miljenje o njemu?
POVEZANOST SITE-a SA DRUGIMA Na koje site-ove postoje linkovi i jesu li ti linkovani site-ovi onikoji izazivaju povjerenje?
-
Web jeste jako bogat, ali nije poetak i kraj informacijskih izvora!!!
-
KO JE ODGOVORAN ZA SADRAJ NA WEB-u?
Novinari profesionalci: na koje se i dalje primjenjuju klasina etika naela i norme
Ne/novinari kreatori sadraja: koji ne moraju potovati ta pravila
Da li je to fer odnos?
-
Svako prenoenje informacija svih vrsta, od vijesti preko miljenja do ostalih informacija, te djela koja se objavljuju u svrhu obavjetavanja, zadovoljavanja kulturnih, znanstvenih, obrazovnih i ostalih potreba javnosti, putem interneta, bez obzira na to jesu li informacije i djela u obliku teksta, multimedijalnih zapisa ili drugih oblika i bez obzira na to jesu li njihovi kreatori profesionalci ili amateri.
Inkluzivna definicija novinarstva:
-
Vijest je konverzacija, ne predavanje
Ako i pogrijeite, publika de vas ispraviti
Ovo iz temelja mijenja novinarstvo: insistira se na komentaru vijesti (najgori jezik mrnje upravo tamo) i na tome da publika zna bolje (ako ona zna bolje emu da ih mi informiemo?)
Jay Rosen, NYU:
-
Internet
Upravo decentralizirana strukturaInterneta onemogudava bilo kakvukontrolu nad plasiranim medijskimsadrajem
Anarhija samoizdavatva suprotstavlja se tradicionalnom svijetu odabranih
informacija.V. tambuk
-
Normativna regulativa i internet
Tzv. dupli koncept normativneregulative (Milton) polazi od:
- Individualnih prava na slobodu izraavanja (lan 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima)
ali i od
- Prava vlada da ogranie pojedinana prava u interesu nacionalne sigurnosti
-
Dupli koncept i internet
Efektivna kontrola protoka informacija i prijeinterneta je konstantno umanjivana
Sa razvojem komunikacijske tehnologijekontrola informacija postajala je sve tea
Internet je u potpunosti sruio ovu vrstukontrole ne postoje meunarodne zabrane,ako izuzmemo tehnike standarde koji seodnose na mogudnost prikljuenja ioperativnosti
-
Propadanje suvereniteta: internet prevazilazi granice drava da bi ga se reguliralo na klasian nain
Meunarodna regulativa vrijedi samo za zemlje potpisnice i najede nije obavezujuda
Individualni korisnici odgovaraju samo za najtee prekraje i kod individualnih tubi
Problemi izvoenja normativne regulative:
-
W. Kleinwachter:
Klasini nain kontroliranja i manipuliranja je neprimjenjiv za decentralizirani internet.
On predstavlja pravu ansu za primjenu lana 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim
pravima, da svako moe da trai, prima i prikuplja sve ideje, bez obzira na granice meu
dravama.
-
Ipak...
Iako je u ovom trenutku jasno da je nemogude podvesti nelimitirani Internet pod limitirane okvire (Kleinwachter)
Historija pokazuje da su sva dosadanja nova sredstva komuniciranja u odreenom trenutku ipak transformisana u
sredstva za sticanje modi i profita, ignoriudi pri tom individualna ljudska prava.
TREBA, DAKLE, BITI OPREZAN I S INTERNETOM!!!
-
Ujedinjenje TV i interneta samo de naglasiti potrebu da svaki korisnik individualno, bududi da de biti sam kreator svog paketa informacija, kreira taj paket u skladu sa vlastitim etikim kodom.
Ne vrijede univerzalna etika pravila za sve i za svakoga ona su individualna i ostavljena savjesti svakog korisnika.
DIGITALNA KONVERGENCIJA
-
ONLINE MEDIJI I SIGURNOST
Doc.dr. Lejla Turilo
-
Online mediji polaze od koncepta potpune javnosti podataka
Korisnici online medija pretpostavljaju da imaju potpuno pravo na slobodan pristup svim informacijama
Upravo iz tog razloga deavaju se tenzije izmeu institucija i online korisnika, bududi da pristupaju mrei s razliitom komunikacijskom tradicijom
Javno-tajno u online medijima
-
Kritiari online medija tvrde da graani jo uvijek dobivaju samo drugoklasne informacije, dok prvoklasne informacije (one koje su kljune za donoenje odreenih stratekih odluka) ostaju u domenu dravne, vojne ... Tajne
Da li je zaista tako ?
Javno-tajno u online medijima
-
Sa druge strane, korisnici online medija smatraju kako je upravo njihovo postojanje izvojevalo pobjedu nad tajnodu informacija i podataka, odnosno prisililo institucije i organizacije da ih dijele
Da li je tako?
Javno-tajno u online medijima
-
Glavni kvalitet online informacija je brzina njihova prijenosa
Za institucije i organizacije to predstavlja dilemu: ne samo koje, nego i kada objaviti informacije (mogudnost greke, u odnosu na nepovjerenje javnosti u sluaju nekomuniciranja)
Brzina prijenosa informacija
-
Poeo sa televizijom, ali je zapravo kulminirao sa online medijima
Pritisak na donositelje odluka zbog sve vedeg broja real time informacija
Dakle, centralno pitanje odnosa sigurnosnih institucija i organizacija i online medija nije samo kako online mediji utjeu na prijenos informacija iz domena sigurnosti, nego i da li i kako online korisnici mijenjaju donoenje odluka u sigurnosnom sektoru ?
Rije je uvijek o dvosmjernom procesu
CNN efekat
-
Novinari, ali i obini graani objavljuju informacije o dogaajima u trenutku kad se oni odvijaju
Dan Gilmor: Ako i pogrijeimo, drugi korisnici de nas korigovati
Institucije nemaju ovaj luksuz; istovremeno ovakve im informacije tete reputaciji
Objavi pa provjeri koncept
-
Propaganda
Patriotske tenzije
PR i skrivanje podataka
Elitistiki pristup
Komentar?
Kako korisnici vide sigurnosne organizacije online?
-
Gerila u pidamama
Nezdaovoljnici koji stalno smatraju kako im je neto sakriveno
Pojedinci i grupe naoruane mobilnim telefonima s kamerama i mikrofonima koje vrebaju greke sigurnosnih dunosnika
Komentar?
Kako sigurnosne institucije vide online korisnike?
-
Vedi stepen povjerenja u druge korisnike, nego u zvanine izvore
Sklonost ka pretjerivanju i dizanje panike
Orjentiranost na neefikasnost sigurnosnih institucija (bad news is good news)
Sigurnosni izazovi i online mediji
-
Korisnici smatraju kako se putem online medija najvie moe utjecati na lokalne sigurnosne institucije
Najmanje povjerenja imaju u obavjetajne slube i organizacije i vedina ih smatra kako su online mediji jedna od novih platformi borbe protiv tih slubi i organizacija
Smatraju kako obavjetajne slube imaju nisku kulturu transparentnosti i slabu vidljivost svojih aktivnosti, to je u suprotnosti sa prirodom online medija i korisnika
Povjerenje nepovjerenje i online mediji
-
Korisnici smatraju kako online mediji sigurnosnim akterima slue kako bi dobili javnu podrku, ali i zadrali tajnost podataka
I akteri iz sektora sigurnosti smatraju kako je kljuni izazov zadrati tajnost kljunih podataka, ali istovremeno graditi sliku otvorene komunikacije i dobiti javnu podrku
Komentar?
Povjerenje nepovjerenje i online mediji
-
Istraivanja pokazuju da je najvedi interes za sigurnosne institucije u online sferi u vrijeme izvoenja odreenih sigurnosnih operacija, u vrijeme kriza i u vrijeme kada akteri sigurnosnog sektora daju izjave u offline medijima o sigurnosnim temama
Tada korisnici komuniciraju meu sobom o navedenim temama, pa dodatni izazov za sigurnosne institucije predstavlja kontrola tih komunikacija koje su u svim smjerovima i meu najrazliitijim korisnicima, pa ih je nemogude pratiti
Povjerenje nepovjerenje i online mediji
-
Novinari online (istraivako novinarstvo, online mediji i sigurnosne organizacije)
Obini graani/korisnici
Organizacije koje rade protiv sigurnosnih institucija
Izazovi za sigurnosne organizacije online - akteri
-
Informacije kao sredstvo ratovanja protiv sigurnosnih institucija i sistema
Wikileaks
IO Information Operations
-
Politiki aktivizam, gerila ili ...
Marcel Rosenbach: Wikileaks nije zamjena za novinarstvo, ali ga mijenja
Vrijedan je izvor dokumenata za sve one koji ele poduzeti bilo kakve aktivnosti protiv vlada
Wikileaks
-
Holger Stark: Wikileaks je uznemirujudi za vedinu vlada i reima irom svijeta, koncerna, tvrtki, sekti, sigurnosnih slubi i organizacija, kao i svih drugih zatvorenih organizacija. On daje nadu iz perspektive participativne demokratije, u kojoj je transparentnost politikih procesa i kontrola odgovornih u sreditu panje.
Wikileaks dovodi u pitanje vrhovnu vlast nad informacijama.(...) Borba za informacije oduvijek je bila borba za mod
Wikileaks
-
Wikileaks vladama ovoog svijeta ne eli oduzeti politiku i sigurnosnu kontrolu, nego njihovu kontrolu nad znanjem o vlasti. Iznenada postoji novi akter koji si uzima za pravo da suodluuje o tome ta de ostati tajno
Iako ima odreene nedostatke, ovaj koncept zasnovan je na ideji da de kontrola graana nad modnicima stvoriti bolju politiku. To je nova ideja o nadziranju i ograniavanju, verzija 2.0
Komentar?
Wikileaks
-
Osjetljivost tajnih podataka
Spremnost iznutra za dijeljenje informacija
Interes graana za takve dokumente
Gotovo 2.5 miliona amerikih graana imalo je 2010 godine pristup povjerljivim amerikim vladinim dokumentima 2.5 miliona potencijalnih pijuna
Komentar? ta mogu uiniti zvanine institucije? Sloboda govora nasuprot interesu zatite
ta je pokazao Wikileaks?
-
John Perry Barlow, aktivist : Poeo je prvi ozbiljni rat informacijama. Bojno polje je Wikileaks. Vi ste jedinice.
Newt Gingrich, ameriki republikanski kongresmen: Assange je neprijateljski borac, informacijski ratovi su takodjer ratovi. Julian Assange vodi rat. On je terorist
Wikileaks kao aktivizam protiv...
-
Marcel Rosenbah: Do sada su autoritarne drave poput Kine blokirale pristup Wikileaksu. Ali, 2010, Amerika (land of the free) u kojoj nacisti i sekte legalno mogu koristiti internet za svoju propagandu ne strahujudi od sankcija, zabranjuje pristup stranici koja iri redakcijski ublaene diplomatske depee koje potiu od vladinih zaposlenika. Neto slino jo nije bilo vieno
Komentar?
Wikileaks i sloboda govora
-
Kibernetiki ustanak
Digitalna buna
Digitalni nemiri i virtualne uline borbe
To je sukob dvaju svjetova: etablirane strukture modi vlada, slube za krivini progon i tvrtke nailaze na zajednicu aktivista koja se sama smatra avangardom i elitom i koja dovodi u pitanje date zahtjeve za mod u njihovom mrenom svijetu (...) Bitka za Wikileaks tako je i bitka o tome ko ima presudnu rije na webu, ko ima kontrolu. Ona pokazuje da je mrea samo naoko javna i slobodna infrastruktura. Vedim dijelom njom vladaju tvrtke i njihovi poslovni uvjeti. Sukob takoer pokazuje koliko bi zakanjelo bilo voditi iru raspravu o temi neutralnosti mree.
Komentar?
Wikileaks i javnost: termini koji se koriste
-
Temeljni problem: nekompetentnost izvjetaa
Dodatni problemi: glasine, neprovjerene informacije
Argument citizen novinara: we hold them accountable niko vie nije siguran u pogrenom postupanju, jer je svjestan da ga se moze snimati u tajnosti
Komentar?
Citizen journalism i sigurnosni sistemi
-
Omogudena potpuna participacija (i pozitivna i negativna)
Otvoreno pitanje: gdje je granica u nadziranju individualnih stavova korisnika online medija od strane sigurnosnih slubi
Sloboda govora i ugroavanje drugih?
Sluajevi koji su rezultirali nasiljem (kolske pucnjave, Brejvik...)
Kanjavanje nepodobnih (sluaj iz Hrvatske)
Drutvene mree i odgovornost
-
Poetna ideja: potpuno zaobilaenje institucionalnih kanala i naina komunikacije
Ipak, online mediji poinju funkcionisati kao i klasini
Blogovi, nezavisni portali, non-profit media kao prostor za objavljivanje onih informacija koje ne bi prole u klasinim medijima
Izazov: Kako suraivati, koga smatrati legitimnim novinarom?
Komentar?
Novinari online i sigurnosni sistemi
-
Online mediji predstavljaju dodatni izazov
Da li mogu biti i prilika?
Zakljuak
-
Gilmor, D. (2004), We the Media, OReilly, New York
Mackinnon, R. (2012), Consent of the Network, Basic Books, New York
Rosenbach, M., Stark H. ( 2011), Wikileaks, dravni neprijatelj, Lumen, Zagreb
Literatura
-
Online mediji i profesionalni komunikatori:
Kako nain koritenja mijenja nain prezentiranja informacija?
Doc.dr. Lejla Turilo
-
ta online publika trai? Richard Craig
ine je ljudi kojima je teko udovoljiti
Trai precizne, jasno napisane prie iz kojih brzo dobiva informacije
Njihovi zahtjevi za online sadrajima nisu nita drugaiji od zahtjeva za offline sadrajima (po kvalitetu)
-
ta publika oekuje od site-a ili zvanine web 2.0 prezentacije?
Da bude zanimljiva!
Ako nije zanimljiva da bude korisna!
Treba nai dobru mjeru izmeu koliine i vrste sadraja, jednostavnosti upotrebe i zanimljivosti vizualnog doivljaja site-a.
-
Smisaono novinarstvo Kova i Rozentajn
Novinar ne odluuje vie o tome ta publika treba da zna
Novinar danas publici treba da pomogne da od mnotva inofrmacija napravi red.
Prvi zadatak novog novinara je da provjeri pouzdanost informacije, a potom da je publici predstavi na nain da joj odmah bude shvatljiva.
-
Njihove korisnike navike tanije bi se mogle opisati kaoskeniranje oni sagledaju cjelinu sadraja i fokusiraju sena ono to je njihov trenutni predmet interesovanja.
Utvreno je da 8 od 10 korisnika (79- 80%) skenira site iide od kljune rijei do kljune rijei. Tek 16% posjetiteljaweba proita cijeli tekst.
Vedina ljudi ne ita cijeli tekst postavljen na webu, niti
gleda sve slike i audio-vizuelne sadraje.
-
Napisana informacija/vijest/pria mora biti tako koncipirana da omogudava skeniranje, ali i istovremeno nudi vie detalja za zainteresovane;
Kljune rijei moraju biti jasne, razumljive, zanimljive i prepoznatljive za vedinu korisnika.
ta to praktino znai za novinara?
-
Osobine koje bi trebao posjedovati gotovo svaki sadraj pripremljen za prikazivanje na web stranicama
su:
Ispravnost gramatika i pravopisna istinitost i auriranost
Jasnoda jednostavnost saetost itljivost razumljivost
Zanimljivost novost konkretnost pretraivost
Interaktivnost komunikacija multimedija
-
Vano!!!!
Korisnicima je na raspolaganju ogromna koliina informacija i ogroman broj mogudnosti
Zato bi izabrali vas?
-
Ponite s najbitnijim informacijama: ne uvajte ekskluzivne vijesti za kasnije, jer posjetitelj ne moe ekati.
Kljune rijei i reenice uinite lako prepoznatljivim (koritenjem boja, bold-a itd.).
Preporuka za net novinare J. Nielsen:
-
Headlinesi trebaju biti informativni, kratki i upeatljivi, a ne samo simpatini i neobini.
Jedan paragraf treba nositi samo jednu ideju. Ne smije nita ostati neodreeno, a jo je gore u jednom dijelu pokuati objasniti nekoliko raznorodnih stvari.
Stil pisanja treba biti faktoloki, a jezik osloboen nepotrebnih rijei, atributa, opisa.
Preporuka za net novinare J. Nielsen:
-
Kako je ved reeno, korisnici uglavnom pregledaju web site, proitaju nekoliko
reenica koje ih zanimaju, a potom mogu odluiti proitti nekoliko paragrafa teksta i
eventualno kliknuti na nekoliko linkova tematski srodnih sa priom.
Kako korisnik konzumira vau priu?
-
Preporuuje se redanje informacija po vanosti i pisanje tekstova u manjim paragrafima. Vedina pravila koja
vrijede za novinarske uratke u tradicionalnim medijima vrijede i za web. Meutim, na webu je novinar sam i
uglavnom nema vremena za konsultacije sa urednikom ili lektorom. Stoga net novinar mora vladati tehnikama pisanja, ali i ureivanja i prezentiranja informacija.
Stoga...
-
Dugi paragrafi teksta plae posjetitelje. Tekst stogatreba izdijeliti na manje dijelove do 100 rijei.
Autor ne gubi nita ukoliko u naslovima i meunaslovimanajavi sadraj paragrafa koji slijedi.
Jedan paragraf treba biti koncentriran oko samo jednogelementa.
Vano je upamtiti...
-
Treba koristiti linkove jer oni povezuju tematski srodne prie i prave svojevrsnu bazu podataka o dogaaju, trendu i sl.
Na webu uvijek ima mjesta za objavljivanje svih prikupljenih informacija.
Dobro pisanje se ui i gledanjem najfrekventnijih medijskih siteova.
Vano je upamtiti...
-
http://www.ajr.org American Journalism Review
http://www.PressDisplay.com lista najvanijih svjetskih medija dostupnih online
http://podrska.considero.hr/KB/a13/kako-pisati-za-web-savjeti-za-izradu-sadraja-web-stranica.aspx
Lista referentnih site-ova:
-
Vano je upamtiti...
Va sadraj mora biti komunikabilan
Korisnici rijetko pamte siteove na kojima im nije pruena mogudnost da participiraju
Va sadraj mora biti povezan sa drutvenim mreama vie nije dovoljan site (on je samo digitalna vizit-karta; web 2.0 prenosi sadraj)
-
Bez obzira na medij prezentacije prie (tradicionalni ili novi), za njeno nastajanje
vrijede isti optevaedi profesionalni standardi i etike norme.
I najvanije...
-
Standardi/norme
Nije dozvoljeno lagati! to ukljuuje i fotomontae!!!!
Nije dozvoljeno objavljivati glasine i/ili neprovjerene informacije! Nezvanino saznajemo...
-
Standardi/norme
Nije dozvoljeno prikrivati ili izostavljati miljenja sa kojima se ne slaete posebno vai za komentare ispod lanaka
Nije dozvoljeno plagirati tue rijei ili ideje! online je to ak i lake provjeriti nego offline
-
Netiquette Wirginia Shay
Ne zaboravite na ljude Da li biste to to ste napisali rekli nekom u lice?
Primjenjujte iste standarde online i offline Anonimnost ne amnestira od odgovornosti
Prepoznajte svoje mjesto u svijetu kibernetike Da li predstavljate zvanian izvor ili iznosite privatno miljenje? Vrlo je vano ne pomijeati to dvoje
-
Netiquette Wirginia Shay
Potujte mree veza drugih ljudi Odnosi se uglavnom na slanje cirkularnih mailova; ne zatrpavajte druge cirkularnim mailovima
Predstavite dobru sliku o sebi online Gramatika,pravopis, kvalitet informacije....
Podijelite znanje, ali i provjerite one koji ga dijele Ne predstavljajte se kao ekspert u nekom podruju ako to niste; provjerite da li je izvor kojeg ste nali ekspert ili ne
-
Netiquette Wirginia Shay
Doprinesite i vi da vatrene rasprave ne izmaknu kontroli Kod osjetljivih tema
Potujte tuu privatnost Ne iznosite online ono na ta ste nabasali online, posebno ne ako ste to sluajno nali na neijem kompjuteru
Ne zloupotrebljavajte svoju mod Iako imate mod kao zvanini izvor informacija online i drugi imaju tu mod, naroito putem drutvenih mrea
-
Netiquette Wirginia Shay
Opratajte greke U komentarima, diskusiji s korisnicima itd.
Netiquette vrijedi za profesionalne komunikatore, ali i za obine korisnike
Ipak, profesionalne komunikatore, na neki nain obavezuje vie!
-
Media Plan Institut, Kako pisati za medije, Sarajevo, 2005.
Nielsen, J. Be Succinct! Writing for the Web,
www.useit.com/alertbox/9703b.html
Pavlik J, Ross S, Journalism Online: Exploring the Impact of New Media on News and Society, u knjizi Understanding the Web (Albaran A i Goff D.), Iowa State University Press, 2000.
Tita, C. Writing Well For the Web Quick and Easy Tips,
www.webreference.com/content/writing/style.html
Vie o pisanju za net:
-
ISTRAIVAKO NOVINARSTVO I ON-LINE SFERA
Dr.sc. Lejla Turilo
-
Arogantni stav: istraivako novinarstvo je vrhunac novinarskog umijeda i zahtijeva posebne novinare
Medijski stav: istraivako novinarstvo je drugi naziv za dobro, staro temeljno novinarstvo
Popularistiki stav : svaka informacija koja je zasnovana na angamanu pojedinca je istraivako novinarstvo (user-generated content, p2p novinarstvo, citizen journalism)
Tri stava o istraivakom novinarstvu:
-
Ono to se upravo desilo: Vedina medijskih kuda upravo to smatra osnovom novinarstva, tj. vijestima. To je ujedno i najprolazniji dio novinarske prie (vijest je ono to se brzo zaboravlja- T. Bauer)
Ovo je jedan od razloga zato se ne investira u istraivako novinarstvo (jer novinarstvo postaje industrija vijesti i trgovina vijestima, publika trai konstantne news feedove)
ta publika trai?Matt Thompson
-
Istraivako novinarstvo i on-line sfera
Internet ima potencijal da vrati novinarstvo u vrijeme pamfleta i prvih novinara, koji djeluju iznosedi informacije suprotne onima koje je zastupala drava.
Sa novom informacionom tehnologijom vrijeme potrebno za pronalaenje (s jednog mjesta) ljudi i informacija je skradeno, koliina uvedana, omogudena je efikanija analiza podataka.
Ipak,
96% siteova na internetu potjee iz 27 najbogatijih drava Ono to nas moe osloboditi su drutvene mree i web 2.0.
-
On-line izvori: ta konsultovati, kome vjerovati, koliko koristiti?
On-line prezentacija istraivakog novinarstva: anarhija samoizdavatva kao prilika za novinara-istraivaa
Istraivako novinarstvo i on-line
-
Najveda prednost interneta: nudi ne-linearne alternative klasinom novinarskom pristupu kreiranja prie
To znai da je na raspolaganju veliki broj izvora, ali i da su ti izvori najrazliitiji mogudi (i pouzdani i nepouzdani, i poznati i nepoznati, i oni koji su kreatori vijesti i oni koji su zagovarai)
Istraivaki tragovi: papirni (dokumenti), ivi (razgovori, posmatranje) i elektroniki (i dokumenti i ljudi)
On-line izvori i istraivako novinarstvo
-
Zvanini vladini izvori
Pojedinci
NGO
Kompanije
Baze podataka
On-line izvori Alan Knight
-
Olakavaju metod retroaktivne reference: ono to je najdostupnije na vladinim siteovima-a, pokazuju istraivanja, su arhive, odnosno raniji (stariji) materijali.
Ipak, treba imati na umu da su to, vrlo esto, PR sadraji.
Oni, naprosto, nisu dovoljni za sveobuhvatnu sliku, mogu biti poetak ili dio, nikako cjelina prie
Zvanini vladini izvori on-line
-
Blog, Facebook, Twitter kao izvori informacija
Privatne informacije u javnoj mrei Koliko privatnosti je privatno ako smo je izloili
javnosti?Koliko je tu rije o svojevrsnom individualnom PR-
u, a koliko moemo iskoristiti?
To je kao prislukivanje u kafani moe posluiti za poetak prie, ali nije pria per se. I. Vobi
Pojedinci on-line i istraivako novinarstvo
-
Odnos: privatno-javno Konsultovanje druge strane Pouzdanost informacija
ta sa Facebooka ili bloga objaviti (fotografije, post-ove)?
Kako se drugoj strani predstaviti a ne ugroziti prii i/ili sebe (novinar-istraiva i lano predstavljanje)?
Do koje mjere vjerovati objavljenim informacijama kojima su izvor pojedinci (ko su oni, i u doslovnom i u prenesenom znaenju)?
Dilema
-
E-mail intervju: Jutarnji list Ivo Sanader - identitet
Vibor Kalogjera UN ta je izreeno on the record i off the record
Fotografije s Facebooka politiara i njihovih porodica u naim sedminim novinama nedoputeno preuzimanje sadraja (to to je neto dostupno ne znai da je i doputeno, a s druge strane, zato je uopde dostupno ako je privatno)
Sluaj Brit Lapthorne u Hrvatskoj virtuelna prezentacija osobe nije identina stvarnoj osobi
Primjeri:
-
Profnet Global :
http://www.profnet.com
(univerziteti, korporacije, NGO, PR agencije)
Address Directory of Politicians of the World:
http://www.trytel.com
(e-mail adrese monarha, predsjednika i premijera 196 drava)
Mala pomod kome vjerovati
-
Kompanije su same po sebi vane jer istraivako novinarstvo prati tokove novca, a novac je upravo tamo
Problem: kompanije na webu objavljuju PR sadraje vie nego ijedna druga skupina. Dakle, na site-u nalazimo ono to znamo, a ne ono to ne znamo
Dilema: upadanje u zatideni dio siteova je kriminalna aktivnost
Kompanije on-line
-
Obezbjeuju statistike podatke i dodatne argumente za priu
esto takoer arhivske, ne nude nove podatke
Vano je istraivati koga nema u bazama podataka, jer su prave informacije kod tih kojih nema u bazama
Baze podataka on-line
-
Upravo je nevladin sektor doivi procvat u komunikacijskom smislu sa internetom kao novim medijem
Internet tedi resurse i stoga ga preferiraju nevladine organizacije
Dilema: procijeniti kome vjerovati?
NGO on-line
-
Etike dileme nisu drugaije od etikih dilema off-line
Svi etiki standardi koji vrijede za klasino novinarstvo trebali bi vrijediti i za on-line novinarstvo
Standardi kreiranja i prezentiranja prie su isti, razliita je samo platforma prezentacije
On-line prezentacija istraivakog novinarstva
-
User-generated content
P2P novinarstvo (peer to-peer)
Citizens journalism
Dodatna konkurencija ili zanemarivi disonantni glasovi?
Dilema:
-
Primjer- Wikileaks: http://www.wikileaks.org
We open governments Osnovan 2006. godine kao
site koji garantuje anonimnost i objelodanjuje dokumente koje vlade skrivaju
1,2 miliona dokumenata Kreatori formalno jo uvijek
neidentifikovani
-
2006. Somalija odluka o ubistvu vladinih zvaninika potpisana od strane eika Hasana Dahira Aweysa
Standard Operating Procedures for Camp Delta Procedure Guantanamo zatvora 2007. (dokument originalno iz 2003.)
Sadraj yahoo e-mail accounta Sarah Palin 2008. 2009. Strogo povjerljivi izvjetaji UN-a (60 njih) 2010. video zapis zranih udara u Bagdadu, u kojima su
poginual dva Reutersova reportera 2010 - - 92 000 dokumenata o ratu u Afganistanu 2010 Love Parade documents 2011. Bosna, Guantanamo...
Wikileaks najznaajniji leak-ovi:
-
Citiran i prenesen u vodedim globalnim medijima
Zasnovan na dokumentima insidera
Iskoristio web platformu za anonimnost
Wikileaks
-
On-line je brz, istraivanje trai vrijemeOn-line mediji ne preferiraju istraivaki pristup
(jer itatelji ne ele tu vrstu pria on-line)On-line platforme tede novac, a istraivako
novinarstvo ga troi( kad se okrenu webu, mediji ele da smanjuju broj osoblja, a prvo to se gasi su istraivake prie)On-line novinarstvo je sigurnije za novinare-
istraivaeOn-line sfera ne podlijee istim pravilima
(zakonskim i etikim) kao off-line
Dileme i zablude istraivako novinarstvo on-line
-
Dobro istraivako novinarstvo=
Znanja i vjetine+
Kritiko razmiljanje+
Etik/n/o odluivanje
Umjesto zakljuka: podsjedanje na neka osnovna etika pravila istraivakog novinarstva
-
Etike kompetencije
Kulturne i graanske kompetencije
(Novo)medijska pismenost i tehnoloke kompetencije
Razmiljanje u kodovima vijesti, jezik, stil, vjetine izvjetavanja
Piramida kompetencija novinara (Poynter Institute):
-
Metodama istraivakog novinarstva
Odnosu prema (sa) izvorima
(Ne)potkupljivosti
Pitanjima privatnosti (i izvora i predmeta prie)
Etiko prosuivanje naroito je vano kad govorimo o:
-
ta da uradim u ovoj situaciji?
Koga de moja pria povrijediti, a kome de koristiti?
Imam li bolju alternativu?
Mogu li opravdati svoje postupke drugima i/ili javnosti?
Koje principe i vrijednosti zastupam i primjenjujem?
Temeljna pitanja koja novinar-istraiva stalno sebi postavlja:
-
Vrhovna institucija prosudbe opravdanosti istraivakog rada je javnost (ne novinar sam, ne urednitvo i medij, ne izvori prie).
Javnost= medijski kompetentna publika sposobna da rasuuje po moralnim i drutvenim parametrima i kriterijima.
Javnost treba biti i garant trajanja istraivake prie jednom kad ona dospije u medije (graanski aktivizam post festum).
Vano!!!
-
Istraivako novinarstvo najvie vrijedi kada otkriva ono to je svima najvie poznato, dakle ono o emu svi ute.
Hodu redi, gospodine urednie, da de uvijek biti onih koji znaju pisati i, vanije, onih koji znaju itati. Kanali njihove meusobne komunikacije dovoljno su sporedni da im ne moete dokuiti logiku.
Viktor Ivanid:
-
Beker I. (et al.) (2004), Istraivako novinarstvo, HND, Zagreb
Dej, L.A. (2004), Etika u medijima: primeri i kontraverze, Media Centar, Beograd
Ivanid, V. (2010), Zato ne piem i drugi eseji, Fabrika knjiga Beograd
Krejg, R. (2010), Onlajn novinarstvo, Clio, Beograd Korni, D. (1999), Etika informisanja, Clio, Beograd aket, D. (2007), Novinarska etika: moralna odgovornost u
medijima, Slubeni glasnik, Beograd http://www.media.ba/mcsonline http://www.poynter.org
Izvori/literatura:
-
GLOBALNA MREA, SUVERENITET, AUTORITET I REGIONALNA STRATEGIJA
Dr. sc. Lejla Turilo
-
Osnova informacijskog drutva
Informacijsko drutvo povezuje klasine medije sa digitalnim (novim) medijima
Linearni prijenos informacija + decentralizirani viesmjerni prijenos = informacijsko drutvo
GLOBALNA MREA
-
Propadanje suvereniteta o savremenim komunikacijama se danas vie odluuje u EU, WTO, UN, nego u nacionalnim vladama
Bududi da globalna mrea transcendira nacionalni kontekst (prevazilazi granice drava), nemogude joj je nametnuti pravila koja vrijede za klasine medije
GLOBALNA MREA I SUVERENITET
-
Promijenjen je model komuniciranja (umjesto dosadanjeg: jedan centar-masovna publika, vlada: mrena viesmjerna komunikacija)
Promijenjen je sadraj komunikacije (novim medijima dominiraju komercijalni i zabavni sadraji)
Promijenjen je odnos izvora informacija (bilo ko ko vlada tehnologijom moe biti izvor)
GLOBALNA MREA I SUVERENITET
-
Kljuno pitanje: ko utvruje granice modi globlanih medija i globalne mree?
Odgovor danas: niko, eventualno, u odreenoj mjeri, komercijalni interesi i tehnoloki kapaciteti
Ostaje dilema: hode li se pokuaj odravanja suvereniteta pretvoriti u dravni pritisak na medije, pa i na internet?
GLOBALNA MREA I SUVERENITET
-
Glavni elementi medijskog sistema danassu:
a. Drutvo
b. Drava
c. Globalne korporacije
Autoritet je danas podijeljen izmeu ova tri polja.
GLOBALNA MREA I AUTORITET
-
Autoritet na globalnom informacionom tritu ukljuuje:
a. vlasnike autoputeva
b. proizvoae informacionog hardware-a
c. proizvoae informacionog software-a
d. korisnike informacija
GLOBALNA MREA I AUTORITET
-
Globalna mrea nudi priliku i alternativnim pokretima za njihovu:
socijalizaciju komunikaciju mobilizaciju konstrukciju znanja i direktnu politiku akciju.
Medijska pismenost graana je prvi i u mnogim aspektima najznaajniji uvjet realizacije bilo koje od ovih navedenih prilika!!!
GLOBALNA MREA I AUTORITET
-
Glorificirana i idealizirana slika globalne mree uglavnom zanemaruje injenicu da ni globalne komunikacije, ali ni globalnog autoriteta nema bez
ravnopravnosti u pristupu i
dijaloga
GLOBALNA MREA I AUTORITET
-
Globalna mrea namede pitanje odnosa izmeu etiri nivoa djelovanja svakog pojedinca, ali i institucija:
a. globalni
b. regionalni
c. nacionalni
d. lokalni
GLOBALNA MREA I REGIONALNA STRATEGIJA
-
Regionalna strategija podrazumijeva nain organiziranja informacijsko/komunikacijske djelatnosti na nivou koji je izmeu lokalnog/nacionalnog i globalnog/supranacionalnog
Ova je strategija usmjerena na postizanje minimuma konsenzusa i razumijevanja na meudravnom nivou prije ulaska u globalne integracije
GLOBALNA MREA I REGIONALNA STRATEGIJA
-
Zemlje u tranziciji ovise o tome da li de modi uspostaviti saradnju sa razvijenijim centrima ili de (p)ostati
marginalna podruja.
I u IK djelatnosti namede se klasina pria globalizacije: razvijene zemlje su tzv. lokomotiva progresa, a manje razvijene zemlje su na zaelju kolone.
GLOBALNA MREA I REGIONALNA STRATEGIJA
-
Upravo je iz ovih razloga vano da se zemlje u tranziciji i manje razvijene zemlje povezuju na nain da ue jedne od drugih, te da ue na grekama razvijenih zemalja (tzv. dobrobit od nerazvijenosti)
Regionalna strategija usmjerena je, izmeu ostalog, i na ouvanje kulturnog integriteta malih zemalja.
GLOBALNA MREA I REGIONALNA STRATEGIJA
-
Vodkid-Avdagid, J. (2002) Suvremene komunikacije ne/sigurna igra svijeta
LITERATURA
-
VODEDI AUTORI U PODRUJU NOVIH MEDIJA I NJIHOVI STAVOVI
Doc. dr. Lejla Turilo
-
Manuel Castells Internet galaksija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.
Andrew Keen Kult amatera, Fraktura, Zagreb, 2010.
Dan Gilmor We , the Media Grassroots Journalism by the People for the People OReilly Press, 2006
Autori i njihova djela
-
Bill Tancer KLIK to milijuni ljudi rade na internetu i to to govori o njima, Algoritam, Zagreb, 2010.
Vladimir tambuk Informatika i internet, igoja tampa, Beograd 2005.
Stanko Crnobrnja Estetika televizije i novih medija, Clio, Beograd, 2010.
Autori i njihova djela
-
Cass Sunstein Infotopia, Oxford University Press, 2006.
Clay Shirky Here Comes Everybody, Penguin Books, 2008.
Robert Ejnzli Folirajte se... Internet, Manana press, Beograd, 2002.
Autori i njihova djela
-
Internet se razvija tolikom brzinom da teorija i nauka nisu spremne pratiti taj razvoj
Zato u internet galaksiju ulazimo punom brzinom u stanju informacijske smetenosti
Manuel Castells
-
Internet je tehnologija slobodne komunikacije. Ali, to ne znai da smo sada napokon slobodni zahvaljujudi internetu. Sve ovisi o kontekstu i procesu.
Internet je globalna komunikacijska mrea, no njegova primjena i nastajuda stvarnost proizvod su ljudskog djelovanja u specifinim uvjetima raznolikih povijesnih okolnosti.
Manuel Castells
-
Kultura interneta je kultura stvaratelja interneta participacija
Internet je medij selektivne drutvene interakcije i simbolikog pripadanja. Zajednice ne karakterie vie lokacija, nego drutvenost
Vrhovne vrijednosti interneta: sloboda i saradnja
Manuel Castells
-
Andrew Keen
MySpace i Facebook kreiraju mladenaku kulturu digitalnog narcizma
Open source poput wikipedije potkopavaju autoritet nastavnika
You Tube generacija zainteresiranija je za samoizraavanje, nego za uenje o vanjskom svijetu
-
Umjesto da nam slue za traenje vijesti, informacija ili kulturnih sadraja, mi nove medije koristimo da bismo BILI vijest, informacija ili kulturni sadraj.
Besplatne informacije online nisu besplatne svi ih pladamo najvrjednijim resursom kojeg imamo svojim vremenom.
Andrew Keen
-
Prosumer kao novi oblik aktivnog pojedinca
Citizen-generated media kao globalna konverzacija u kojoj masa zna bolje
News activism kao oblik participacije u kojem su kreatori informacija p2p korisnici
Dan Gilmor
-
Psihologija i ponaanje korisnika interneta krede se od nekadanje dominacije traganja za pornografskim sadrajima ka traganju za nainima kako zaraditi online
Internet pretraiva je mnogo vie od pukog alata pomodu kojeg pronalazimo informacije. To to traimo otkriva to to smo.
Bill Tancer
-
Tehnologija koja bi trebalo da nas pribliava esto postaje sredstvo udaljavanja
Globalna mrea mijenja nain na koji doivljavamo svijet.
Internet podrava koncept instant-vijesti i informacija, iji je najvaniji kvalitet brzina prijenosa, a najveda mana brzina zastarijevanja.
Ono ste na to klikate!
Bill Tancer
-
Tipovi korisnika interneta: surferi, veslai, ronioci, oni koji talasaju i ajkule
Surferi: Besciljno tragaju po internetu za bilo im to bi ih zainteresovalo
Veslai: Tragaju za informacijama, ali nikad ne rizikuju i prave takve siteove u kojima trae vau pomod u kreiranju sadraja
Robert Ejnzli
-
Ronioci: Tehnoloki pismeniji korisnici koje ne zanima samo sadraj site-a, nego i kako on u sutini radi, ta je pozadina svega
Oni koji talasaju: alju uvrjedljive poruke na forume, postavljaju provokativne postove na FB, izazivaju debatu i rasprave; mogu biti pladeni od kompanija ili organizacija da to rade
Ajkule:Svaki site i FB profil vide kao priliku za reklamiranje sebe i svog biznisa
Robert Ejnzli
-
Online aktivizam i napori skupina i pojedinaca mogu dporinijeti omasovljavanju ukupnog znanja
Pojmovi: groupthinking i wisdom of the many
Mnogo umova proizvodi znanje
Cass R. Sunstein
-
Glavni razlog uspjeha interneta i njegove implementacije u ivotu svakog od nas lei u injenici da internet kombinira znanje mase/a sa ljubaznodu stranaca
Konzumenti su i proizvoai, publika su i autori, korisnici su i oni koji razvijaju mreu.
Problem: informacione ahure komunikacijski svjetovi u kojima samo primamo informacije koje su nam u interesu i koje se slau s naim svjetonazorom.
Cass R. Sunstein
-
Revolucija se ne dogaa kada drutvo usvoji nove tehnologije, nego kada drutvo usvoji novi nain ponaanja
Mod online platformi lei u injenici da omogudavaju organiziranje ljudi, bez jasne i vrste organizacijske strukture.
Clay Shirky
-
Od McLuhanovog: Poruka je medij doli smo do: Svako je medij!
Po prvi put u historiji sredstvo za saradnju na globalnoj razini nije iskljuivo u rukama vlada ili institucija.
irenje interneta i (posebno) mobilnih telefona mijenja naine na koje se ljudi povezuju i organiziraju
Mijenja se nain na koji djelujemo, teme oko kojih se mobiliziramo i, u konanici, to to smo.
Clay Shirky
-
NE/MOGUDNOSTI NORMATIVNE REGULATIVE U ON-LINE SFERI
Dr.sc. Lejla Turilo
-
1996. SAD Communication Decency Act -zabranjivao emitovanje na webu onih sadraja koji se smatraju nedolinim za mlae od 18 godina; 1997. odbaen kao neustavan
Tri kljuna problema: zatita privatnosti, zatita autorskih prava i prikupljanje informacija bez znanja korisnika
NOVA PRAVILA, NOVI ZAKONI...
-
Smatra se da 21. stoljede donosi novu granu prava mreno pravo
Dopunjavaju se zakoni o autorskim pravima,donose zakoni o zatiti baza podataka, zakoni o zatiti osobnih podataka, zakoni o digitalnom potpisu itd.
INTERNET PRAVO
-
Copyleft je popularni naziv za licencu pod imenom Opda javna licenca (General Public Licence) koja utvruje vlasnitvo, identificira autora i doputa upotrebu, (re)distribuciju originalnog digitalnog (softver, tekst, video u elektronskom obliku) ili fizikog djela (tampani tekst).
COPYLEFT
-
Copyleft doputa izmjenu djela i distribuciju izmjenjene verzije pod uvjetom da izmjenjena verzija takoer bude copyleft
Obina autorska prava ili copyright utvruju vlasnitvo i identificiraju autora, ali sprjeavaju izmjenu djela i ograniavaju upotrebu i distribuciju djela bez novane kompenzacije.
COPYLEFT VS. COPYRIGHT
-
Copyright (C) 20XX Ova je informacija slobodna, moete je redistribuirati i/ili mijenjati pod uvjetima koje donosi GNU GPL Opda javna licenca, a koju je izdala Free Software Foundation.
KAKO OZNAITI COPYLEFT?
-
CreativeCommons licenca je takoer licenca koja utvruje vlasnika autorskog prava i omogudava slobodno koritenje i distribuciju djela, ali i omogudava biranje modela licence koja moe ali i ne mora dopustiti modificiranje djela.
Kako kau na CreativeCommonsu: Poput Opde javne licence za slobodni softver, CreativeCommons ima za cilj proiriti proctor slobodnog stvaralatva, njegovu razmjenu i njegovu dostupnost u javnoj domeni, ali za razliite stvaralake sadraje: muziku, fotografiju,film video, knjievnost, dizajn,...
CREATIVE COMMONS
-
Internet Corporation of Assigned Names and Numbers Internet korporacija za dodjelu imena i brojeva
Osnovana 1998, potpuno profunkcionisala 2000.
Neprofitna privatna korporacija koja preuzima upravljanje nad dodjelom IP adresa, upravlja sistemom naziva domena itd.
Jedino to je centralizirano u decentraliziranoj strukturi interneta!
ICANN
-
Kao umreenu, decentraliziranu strukturu koja nema jedno vorite, niti jednog vlasnika internet je nemogude regulirati na tradicionalni nain
Potreba za nekom vrstom kontrole (ne cenzure!) ipak postoji, kako bi se sprijeile negativne pojave na internetu (pedofilski sadraji, hakeri, zloupotreba privatnih podataka i sl.).
Bududnost regulacije je u prekograninoj saradnji!
ZAKLJUAK