olimpijska revija br 12
DESCRIPTION
Olimpijsak revija br 12TRANSCRIPT
MART, 2010. Broj 12
strana 13
Singapur}e bitisjajnapromocijaolimpizma
@ak Rog
strana 7
Vankuverva`an zabudu}nostzimskogsporta
Prijem olimpijacau „Telenoru“
DIVAC: Srpski sportje na pravom putu
3
Postavljeni temelji za London
� INTERVJU PREDSEDNIKA OLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJE VLADA DIVCA ZA SAJT WWW. OKS. ORG. RS
Godinu na ~elu Olimpijskog ko-
miteta Srbije predsednik Vlade
Divac zaokru`io je Zimskim oli-
mpijskim igrama u Vankuveru.
Prvo olimpijsko iskustvo sa
„one strane“ sporta ostavilo je
pome{ane utiske na predsedni-
ka Divca.
Na premijeri na Zimskim olim-
pijskim igrama tim Srbije ~inilo je
desetoro sportista. Na{e u~e{}e
obele`ili su Jelena Lolovi}, Neve-
na Ignjatovi} i posada boba, ali je
kompletan utisak da su nedosta-
tak masovnosti, infrastrukture, si-
stema i ulaganja u zimske spor-
tove ipak stavili Srbiju na mapu
daleko od prose~nih zemalja u~e-
snica Olimpijskih igara.
Kako ste Vi do`iveli Vankuver?
- Utisci iz Vankuvera su pome-
{ani. Ima tu pozitivnih i negati-
vnih stvari. Pozitivno je to {to
sam video kako funkcioni{e spo-
rt sa druge strane, jer do sad sam
na Olimpijskim igrama bio samo
kao aktivni sportista. Lepo je bi-
lo videti Kana|ane koji su sa to-
liko ponosa i entuzijazma u~e-
stvovali u organizaciji i volonte-
re koji su svima izlazili u susret i
dokazali se kao fantasti~ni do-
ma}ini. S druge strane, bilo mi je
`ao {to nemamo vi{e sportista
koji su u~estvovali i vi{e sporti-
sta koji bi imali {ansu da osvoje
medalju. To je sve posledica na-
sle|a iz Jugoslavije u kojoj smo
se oslanjali na Slovence i njiho-
ve uspehe u zimskim sportovi-
ma. Potrebno je da napravimo
kategorizaciju sportista i u zim-
skim sportovima, kao {to smo to
uradili sa individualnim sporto-
vima za Letnje igre. Moramo ne-
ko vreme da pratimo sportiste i
radimo na stvaranju infrastruk-
ture. Ne verujem da mo`emo da
se nadamo ogromnom pomaku
u So~iju 2014, ali na Igrama
2018. sa postavljenim i ispo{to-
vanim sistemom mo`emo da
stvorimo kvalitetan olimpijski
tim i da o~ekujemo medalju.
U Vankuveru bob tim je sti-
gao do finala i zavr{io takmi~e-
nje na 18. mestu, dok je Ignja-
tovi}eva bila 32. u slalomu i 39.
u veleslalomu.
- Na{i mladi takmi~ari su repre-
zentovali svoju zemlju na najbo-
lji mogu}i na~in i dali su sve od
sebe u granicama svojih rezultat-
skih mogu}nosti. Bilo mi je drago
da ih vodim, ali ipak Olimpijske
igre su za vrhunske sportiste i mi
`elimo vrhunske rezultate.nastavak na slede}oj strani
4
BRIGA O VRHUNSKIM SPORTISTIMAProjekat kategorizacije sportista je veoma va`an poduhvat. OKS je u~vrstio svoju
poziciju institucije koja brine o vrhunskom sportu. Potpisivanje ugovora sa sporti-stima, njihovim li~nim trenerima i sportskim savezima u individualnim sportovimadaje osnovu za dobar rezultat na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine.
Ovaj projekat `ivi ve} skoro pola godine. Kako je prihva}en?- Imamo povratnu informaciju od sportista, trenera, sportskih saveza i instituci-
ja. U pitanju su izuzetno pozitivni utisci. Uskoro o~ekujemo i sastanak sa gradskimsekretarom za sport grada Beograda. U glavnom gradu tako|e ̀ ele da naprave ka-tegorizaciju. To je ono {to nas raduje, ~injenica da je na{ sistem prepoznat kao putkojim srpski sport treba da ide. Svi smo na istom zadatku i moramo da radimo za-jedno. Mnogo novca se ula`e u sport, ali, na`alost, postoji i mnogo manipulacija. Mo-ramo da sara|ujemo i da spre~imo da novac odlazi na adrese koje nisu usmereneka sportistima i njihovom napretku. Najva`nije je da sredstva budu ulo`ena u tak-mi~are na na~in koji }e doneti rezultate. Kategorizacijom smo prepoznali prave vred-nosti i njih }emo da podr`avamo. Kroz ovaj sistem }e se pokazati koji su nacionalnisportovi i talenti koje treba pratiti. Jedini merodavni su rezultati. To je u sportu pri-marno, ne mo`e da se sakrije, niti da se doda ili postigne preko veze.
Da li je plasman boba bio
iznena|enje?
- Napravili su rezultat uprkos
nedostatku podr{ke koju su ima-
le ostale posade. Samo Hrvati su
u svoju posadu ulo`ili 400.000-
500.000 evra. Od raspada SFRJ,
sa izuzetkom Solt Lejk Sitija, ni-
smo imali takmi~are u ovom
sportu, ali je dobro {to u bobu
radi grupa entuzijasta i nadam
se da }emo ve} u So~iju posti}i
jo{ bolji rezultat. Za mene je
iznena|enje uspeh Nevene Ig-
njatovi}, koja ima samo 19 godi-
na. Pokazala je da mo`emo da
ra~unamo na nju u budu}nosti.
Marija Trm~i} i Jelena Lolovi} su
tako|e dale sve od sebe. Jelena
je ve} godinama za{titni znak
na{eg skijanja i trebalo bi da bu-
demo zahvalni zbog na~ina na
koji je promovisala ovaj sport.
Zahvaljuju}i Lolovi}evoj mi ima-
mo sve vi{e dece koja se bave
skijanjem. Sa 30. mestom u su-
perveleslalomu i 33. u veleslalo-
mu bila je na{ najuspe{niji tak-
mi~ar. Najskromnije rezultate
imali su olimpijci u nordijskim
disciplinama. Dolaze iz Sjenice i
uslovi za njihov napredak su
veoma skromni. Ukoliko dr`ava
ne pomogne {to se ti~e infrastru-
kture, te{ko da }emo skoro ima-
ti dobre rezultate u ovim disci-
plinama.
Vankuver je bio i prilika za bro-
jne kontakte, a jedan je predsed-
nika Divca i generalnog sekreta-
ra \or|a Vi{ackog bezmalo osta-
vio bez re~i. U poseti predsedni-
ku Me|unarodnog olimpijskog
komiteta @aku Rogu neposredno
posle srpske delegacije boravili
su predstavnici Olimpijskog ko-
miteta SAD. Prilikom susreta sa
predsednikom i generalnim se-
kretarom OKS, Patrik Sanduski,
direktor odeljenja za komunika-
ciju u OK SAD, preneo je iskrene
~estitke i pohvale koje je izrekao
prvi ~ovek MOK-a. Olimpijski
komitet Srbije, odnosno projekti
i programi OK Srbije, poput „Ka-
tegorizacije sportista“ i „Karijere
posle sporta“ uzeti su kao pri-
mer, kako bi jedan nacionalni
olimpijski komitet trebalo da fu-
nkcioni{e i sa kakvim koncep-
tom da pristupa razvoju sporta i
promociji olimpijskih vrednosti.
@elju za saradnjom izrazio je i pr-
vi ~ovek operativnog odeljenja
OK SAD Norman Belingam, a
potvrda izre~enog ve} je stigla u
vidu ponude SAD da u okviru
projekta Olimpijske solidarnosti
finansira usavr{avanje na{ih na-
cionalnih trenera. Iskrenost sa-
govornika zbunila je i samog
predsednika Divca.
- Nema ve}eg zadovoljstva
nego kada od drugih ~ujete ka-
ko po{tuju va{ rad i viziju, pose-
bno kada pohvale dolaze od
Olimpijskog komiteta takvog
kapaciteta kao {to je ameri~ki.
Rekao sam da ne znam kako da
uzvratim kompliment, jer ni-
sam o~ekivao takve re~i. Jed-
nostavno, bio sam zate~en. Mo-
gu da ka`em da mi je posebno
drago {to su pohvale upu}ene
upravo za one programe na ko-
je smo izuzetno ponosni.
Koji je put kojim }e OKS i}i u
narednom periodu?
- @elimo da sinhronizujemo
sport u Srbiji, odnosno da na-
pravimo sistem u kojem }e sve
institucije kao {to su Ministar-
stvo omladine i sporta, Sportski
savez Srbije, gradski sekretarija-
ti za sport, lokalne samouprave
i naravno Olimpijski komitet Sr-
bije zajedni~kim snagama pre-
poznati talente od 14-15. godine
i ispratiti ih tokom cele karijere.
Ne `elimo da ~ekamo da neki ta-
lenat „ispliva“ i da postane po-
znato ime pre nego {to po~nemo
da vodimo brigu o njemu. Rezu-
ltati }e biti mnogo bolji ako to
uradimo {to ranije. Va`no je i da
zajedni~kim snagama radimo na
stvaranju infrastrukture i eduka-
ciji trenera. Poti~em iz ko{arke i
znam da smo u tom sportu uvek
imali najbolje trenere na svetu.
Iz tog razloga uspevamo da odr-
`imo dobre rezultate u kontinui-
tetu. Tako ne{to treba omogu}i-
ti i u drugim sportovima.
U momentu kad sve potresa
kriza, koliko je mogu}e ostvari-
ti taj plan?
- Sve je mogu}e kad se `eli. [to
se ti~e Olimpijskog komiteta,
imamo mlade ljude sa mnogo
nastavak sa prethodne strane
5
energije. Drago mi je da sam na
~elu takve institucije. Imamo
snagu da predvodimo projekte i
siguran sam da }e se svi relevan-
tni faktori u sportu priklju~iti za-
jedni~kom poduhvatu. Kao biv-
{i sportista nemam problema da
privu~em pa`nju, ili da plasiram
neku ideju, ali za ovaj uspeh su
zaslu`ni svi u OK Srbije koji oba-
vljaju ogroman deo posla. Bez
njih to ne bi bilo mogu}e.
Ve} u drugoj godini olimpij-
skog ciklusa po~ele su pripreme
za London 2012. Da li }e OKS
uspeti da izdr`i taj tempo?
- Izdr`a}emo! Svesni smo eko-
nomske krize i ~injenica je da ni-
je lako na}i sredstva, me|utim
imamo veliku pomo} Ministar-
stva omladine i sporta, Vlade AP
Vojvodine i na{ih sponzora i
partnera koji su u krizi pru`ili
podr{ku koja nam je potrebna.
Oni su prepoznali prave vred-
nosti u na{em dru{tvu, a to su
ulaganje u sport i na{e vrhunske
sportiste. Nadamo se da }e se to
isplatiti na Igrama u Londonu.
O~ekujem dobre rezultate, po-
gotovo {to smo na vreme krenu-
li u proces priprema. Koristi}e-
mo odli~ne uslove u sportskim
centrima u [efildu i Lidsu, gra-
dovima sa kojima smo potpisali
Memorandum o saradnji.
Ne samo seniori, ve} i mladi
olimpijski tim za Singapur }e
koristiti vrhunske uslove koje
nude britanski centri.
- Mladi sportisti }e se upravo
tamo pripremati pred odlazak na
prve Olimpijske igre mladih u Si-
ngapuru. Kako trenutno stoje
stvari, o~ekujemo da }emo biti
jedan od brojnijih timova. Na{i
mladi sportisti posti`u veoma do-
bre rezultate u tom godi{tu, upr-
kos tome {to je kvalifikacioni si-
stem izuzetno surov. Ve} sad
imamo kvalifikovano 24 sporti-
sta: odbojka{e, ko{arka{e, d`udi-
ste, bicikliste i vesla~e. Kategori-
zacija sportista koju smo uspos-
tavili izuzetno je va`na za ovu ge-
neraciju mladih sportista jer }e
kroz ovaj sistem biti prepoznati
njihovi rezultati i bi}e im obezbe-
|eni uslovi za dalji napredak. To-
liko puta do sad su sjajni juniori i
kadeti blistali na me|unarodnim
takmi~enjima, a onda smo ih do
seniorske konkurencije gubili.
Moramo da zaustavimo taj trend.
Isto tako, Singapur je va`an jer }e
pored sportske imati jo{ jednu di-
menziju. U~enje stranih jezika i
pru`anje novih vidika vezanih za
edukaciju bi}e dodatna vrednost
ovog takmi~enja.
PROMOCIJA OLIMPIJSKOG POKRETA U SRBIJIOvo je izuzetno va`na godina. Posle ZOI u Vankuveru, u~estvova-
}emo na prvim Olimpijskim igrama mladih u Singapuru, a krajemgodine u Beogradu }e biti odr`ana Generalna skup{tina Evropskiholimpijskih komiteta na kojoj }e biti i predsednik MOK @ak Rog.
- U 2010. proslavljamo sto godina od osnivanja Olimpijskog ko-miteta. Centralna proslava odr`a}e se u novembru, kada }e povo-dom Generalne skup{tina EOK-a gosti Beograda i Srbije biti mnogi~lanovi Olimpijske porodice, sa @akom Rogom na ~elu. Izuzetno mije drago {to nam je povereno da budemo doma}ini ovog doga|aja,u godini u kojoj proslavljamo veliki jubilej.
Tokom ~itave godine, svakog meseca }emo u okviru raznih akci-ja obele`avati 100. godi{njicu u znak se}anja na ljude koji su imaliblistavu viziju 1910. godine. @elja nam je da obi|emo celu Srbiju, ko-liko god budemo mogli. Bili smo u Ni{u, i}i }emo u Kosjeri}, Petro-vac na Mlavi, Stragare, ^a~ak, verovatno }emo Skup{tinu OKS or-ganizovati u Subotici... @elimo da promovi{emo olimpijski pokretsvuda u Srbiji.
Vojvo|anskabanka - tre}i put!
� POTPISAN UGOVOR IZME\U OLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJE I RENOMIRANE BANKE
6
Olimpijski komitet Srbije {iri spisak
~lanova sponzorskog pula. U No-
vom Sadu je sve~ano potpisan ugo-
vor sa Vojvo|anskom bankom, ~i-
me je tim „Zajedno za London“ pos-
tao jo{ kvalitetniji. Poznato je da je
Vojvo|anska banka, odnosno Na-
cionalna banka Gr~ke, stari partner
na{ih olimpijaca. Ciklus do Londo-
na 2012. bi}e tre}i zaredom u kojem
je renomirana ustanova zvani~na
banka na{eg Olimpijskog komiteta.
- Po~eli smo da sara|ujemo jo{ za
vreme Igara u Atini 2004. Na{e part-
nerstvo je, slobodno mogu da ka`em,
sada ve} tradicionalno kada je na{a
banka u pitanju - rekao je Marinis
Stratopulos, predsednik Izvr{nog od-
bora Vojvo|anske banke. - @elimo da
pomognemo Olimpijskom komitetu
Srbije u ostvarivanju ciljeva u pripre-
mama za Igre u Londonu. Tako|e
ho}emo da pomognemo nekom od
talentovanih takmi~ara da na slede-
}im Igrama ispune svoje `elje.
Otkako ju je preuzela Nacionalna
banka Gr~ke 2006. godine, Vojvo-
|anska banka je postala deo nacio-
nalnog {ampiona Gr~ke u oblasti
bankarstva i blisko je povezana sa ze-
mljom gde je pre nekoliko hiljada go-
dina ro|ena ideja o Olimpijskim
igrama.
- Uzimaju}i u obzir na{u istoriju,
ne postoji bolji na~in da se promovi-
{u ciljevi na{e banke, sem da posta-
ne deo institucije koja se vodi i koja
je motivisana olimpijskim idealima,
Olimpijskog komiteta Srbije - zavr{io
je Marinis Stratopulos.
Predsednik OK Srbije Vlade Divac
je posle potpisivanja ugovora rekao:
- Sponzorski pul Olimpijskog ko-
miteta Srbije ja~i je za jo{ jednog ~la-
na. Izuzetno mi je drago da je Vojvo-
|anska banka, odnosno Nacionalna
banka Gr~ke, posle Atine i Pekinga,
sada sa nama i na putu ka Londonu
2012. Ve} tre}i ciklus zaredom Vojvo-
|anska banka je ~lanica sponzorskog
pula Olimpijskog komiteta, ali ovog
puta na du`i period, sa ciljem {to bo-
ljih rezultata. Ovim ugovorom na{
partner je pokazao da vrhunski spo-
rt u Srbiji prepoznaje kao pravo me-
sto za ulaganje i ja im zahvaljujem i
~estitam na tome.
Ima malo i simbolike da u godini
jubileja OK Srbije, stogodi{njice od
osnivanja, jedan od finansijskih par-
tnera bude banka ~ije je je sedi{te u
postojbini Olimpijskih igara.
7
U Vankuveru je Srbija prvi put
bila predstavljena na Zimskim
olimpijskim igrama. Od 10 spo-
rtista nije se o~ekivalo da nas
obraduju medaljama, ali su ski-
ja{i, biatlonci i bobisti nekoliko
dana bili u centru pa`nje na{e
sportske javnosti.
Zajedno sa „Telenorom“ kao
svojim generalnim sponzorom,
OKS je organizovao do~ek srp-
skog bob tima i reprezentativki
u skijanju. Prisutni su bili bobi-
sti Vuk Ra|enovi}, Igor [ar~evi},
Slobodan Matijevi} i Milo{ Savi}
i skija{ica Nevena Ignjatovi}.
Oni su bili deo srpskog olimpij-
skog tima u Vankuveru. Veliki
broj predstavnika medija, po-
slovnih partnera i prijatelja u
prostorijama „Telenora“ dokaz
je da je u Kanadi ispunjen
osnovni cilj i da se Srbija pred-
stavila na dostojan na~in. To je
uostalom rekao i predsednik OK
Srbije Vlade Divac.
- Zadovoljan sam organizaci-
jom Olimpijskih igara u Vanku-
veru, kao i u~e{}em na{ih spo-
rtista koji su prvi put pod ime-
nom Srbija predstavljali na{u
zemlju. Iskustvo je pozitivno i
dragoceno iako nismo ostvarili
neke velike rezultate. Sada Oli-
mpijskom komitetu, Ministar-
stvu omladine i sporta i savezi-
ma zimskih sportova predstoji
period osmi{ljavanja strategije,
sa ciljem da {to bolje pripremi-
mo sve sportiste za slede}e iza-
zove. Najuspe{niji u srpskom
timu bili su bob tim i Nevena
Ignjatovi}, skija{ica. Koristim
priliku da jo{ jednom zahvalim
svim sportistima koji su pred-
stavljali na{u zemlju na ovim
Igrama. Slede}e takmi~enje ko-
je nas o~ekuje su Olimpijske
igre mladih, koje }e se odr`ati u
avgustu u Singapuru, na kojima
verujemo da }emo imati vi{e
od 24 do sada kvalifikovanih
u~esnika.
U ime doma}ina, ]el Morten
Jonsen, generalni direktor kom-
panije „Telenor“ u Srbiji, rekao
je:
- „Telenor“ i Olimpijski komi-
tet zajedno su pro{li ve} jedne
Olimpijske igre. Posle Pekinga,
imali smo veliku `elju, ali i oba-
vezu da nastavimo da podr`ava-
mo srpske sportiste, sve talente
i da ula`emo u sport, koji pred-
stavlja va`an segment svakog
dru{tva. Drago nam je {to smo
na{im sponzorstvom pomogli
da Srbija prvi put u istoriji ima
predstavnike i u disciplini bob
~etvorosed. Pripreme za najve}a
planetarna takmi~enja, Olimpi-
jske igre, bitna su na razvojnom
putu svakog sportiste, a na{a ko-
mpanija, kao generalni sponzor,
tu je da im pru`i potrebnu podr-
{ku od Vankuvera do Londona
2012.
ZADOVOLJSTVO NEVENE IGNJATOVI]Nevena Ignjatovi} je dala svoj maksimum i opravdala o~ekivanja.
Na sve~anosti u „Telenoru“ nije krila da }e Vankuver pamtiti kao le-pu pri~u u svojoj sportskoj karijeri:
- Zadovoljna sam svojim u~e{}em. Osvojila sam 32. mesto u sla-lomu, 39. u veleslalomu, a trku u superveleslalomu nisam zavr{ila.Vremenski uslovi su bili nezgodni, ali sam se trudila da se koncen-tri{em na trku i pru`im maksimum. Zaostala sam tri sekunde zapobednicom Marijom Ri{ i mislim da je to dobar rezultat - izjavila jeNevena Ignjatovi}, debitant na Igrama u Vankuveru, koja ove sezo-ne zavr{ava takmi~enje u juniorskoj konkurenciji.
Srbija ~asno predstavljena
� „TELENOR“ I OKS ORGANIZOVALI PRIJEM ZA U^ESNIKE OI U VANKUVERU BOBISTI NOVISPORTSKIJUNACIPoznato je kakva susve doga|anja prati-la takmi~enja u bo-bu. Sa pa`njom sepratilo u~e{}e na{eposade i, na kraju,osvojeno 18. mestoje u potpunosti zado-voljilo srpsku jav-nost, koja nemamnogo iskustva satakmi~enjima u ovojatraktivnoj, ali i opa-snoj disciplini.
Vuk Ra|enovi} na-jpre je zahvalio napodr{ci Olimpijskomkomitetu Srbije i ko-mpaniji „Telenor“,generalnom sponzo-ru Olimpijskog tima,i napomenuo da jesna`na podr{ka bilamotiv vi{e.
- Bob staza stvar-no nije neophodna zavrhunski rezultat. Niselekcije koje u svo-jim zemljama imajustaze ne trenirajuposle marta jer jeodr`avanje leda pre-skupo. Treninzi sesvode na simulacijustarta i ve`be snage ibrzine, klasi~ne atle-tske treninge. Nismohendikepirani {tonemamo bob stazu -objasnio je pilot srp-skog boba ~etvoro-seda, i dodao: - Sada}emo se malo od-moriti, a onda kre}e-mo u ~etvorogodi{njiciklus priprema zaIgre u So~iju 2014.
8
KANA\ANI SABIRAJU UTISKE SA PROTEKLIH ZOI
Legati VankuveraZimske olimpijske igre u Vanku-
veru su zavr{ene, a sportski svet
na svim kontinentima ve} je uve-
liko pa`nju usmerio na predsto-
je}e Letnje olimpijske igre u Lo-
ndonu 2012. godine, So~iju 2014.
i Riju 2016. godine. Za gra|ane
kanadskog Vankuvera nedavno
odr`ane Igre jo{ dugo }e biti u u
centru pa`nje i deo svakodnevi-
ce, pre svega jer neposredni or-
ganizatori 16 dana takmi~enja
tek sada po~inju da sumiraju
utiske, sprovode bilanse i iznose
zaklju~ke. Ulo`eni sedmogodi-
{nji rad upravo sada je na meti
procena predstavnika grada, re-
gije i zemlje, odnosno celokup-
nog stanovni{tva, koje jasno `eli
da zna {ta su pravi legati Igara
2010. godine.
Zaostav{tina Igara u Vankuve-
ru je pre svega u oblasti sporta, ali
jednako i humanosti i infrastruk-
ture. Ogroman broj sportskih
objekata je izgra|en i renoviran,
{to omogu}ava {ansu za razvoj zi-
mskih sportova kakav ne postoji
u ~itavoj Severnoj Americi. Ogro-
man broj inicijativa u oblasti spo-
rta zapo~et je tokom Igara i pru-
`a}e mogu}nost kao svojevrstan
pokreta~ za izmenu dru{tva, pre
svega u korist ve}eg bavljenja
sportom.
Igre 2010. godine predstavljale
su i ogroman kulturni iskorak Ka-
na|ana. Igre nisu samo do{le u
ovu zemlju, ve} su okupile milio-
ne ljudi na jednom mestu, {to }e
bez sumnje promeniti `ivote
mnogih od njih, a posebno mla-
dih. Veliki broj ljudi je zaposlen
tokom Igara i stekao je ogromno
iskustvo u oblasti sporta, {to }e
mo}i da se poka`e i u narednom
periodu.
Koriste}i potrebe u~esnika Iga-
ra, Vankuver je stekao zavidnu
gradsku infrastrukturu. Autoput
od Vankuvera do Vislera danas je
br`i i sigurniji, lokalni aerodrom
je povezan sa novim lokacijama
{irom zemlje i sveta, a olimpijska
sela su pretvorena u stambene je-
dinice.
Sve gore pomenuto je, naravno,
samo jedan deo celokupnog lega-
ta posle odr`anih Igara koji sam
delom potvr|uje ogromne i traj-
ne dobrobiti koje imaju svi orga-
nizatori olimpijskih takmi~enja.
Mnogi smatraju da je hokej sport
Kana|ana, ali 20 predstavnica ze-
mlje lovorovog lista izborilo je put
do olimpijskog zlata na proteklim
Igrama i potvrdilo da ovaj sport
pripada njima jednako koliko i
mu{karcima. Hokeja{ki `enski
tim Kanade, uvek u senci u jav-
nosti zbog mnogo vi{e populari-
zovanih kolega, zapravo ne mari
mnogo na pa`nju sa strane sve
dok posti`u dobre rezultate.
- Hokej igramo jer ga obo`ava-
mo - istakla je Megan Agosta,
~lan tima Kanade.
@enski hokej se na Olimpij-
skim igrama igra od 1998, dok su
mu{karci deo olimpijske porodi-
ce jo{ od 1920. godine.
Povodom utakmica vi|enih u
Vankuveru ~ak je i @ak Rog,
predsednik MOK-a, izjavio: „@e-
nski hokej }e u budu}nosti biti
hit zimskih igara“
Kana|anke blistale
@ENSKI HOKEJ HIT ZOI
NAJUSPE[NIJI
Marit Bjorgen kraljica IgaraNajuspe{niji u~esnik Igara u Vankuveru je svetskoj
javnosti malo poznata Marit Bjorgen, 29-godi{nja
Norve`anka, koja je u kros-kantriju osvojila pet me-
dalja - tri zlatne, srebrnu i bronzanu. Bjorgenova ve}
godinama dominira u ovom sportu i tek je deveti
sportista u istoriji Igara kome je po{lo za rukom da
na jednim Igrama osvoji pet odli~ja. U takmi~enji-
ma Svetskog kupa trijumfovala je ~ak 21 put, a u isto-
riji ovog sporta ovaj podvig je po{ao za rukom samo
Jeleni Valbe iz nekada{njeg SSSR i Bente Skari, tako-
|e iz Norve{ke.
Marit Bjorgen je ro|ena 1980. u Trondhajmu, vi-
soka je 168 cm, te{ka 64 kg. ^lan je kluba Rogne II i
trenira je Svein Tore Samdal.
U konkurenciji mu{karaca najvi{e odli~ja na ZOI
u Vankuveru (dva zlatna, srebrno i bronzano) osvo-
jio je tako|e Norve`anin Peter Norhug.
9
Olimpijski muzej u Lozani, cen-
tar olimpijske kulture i obrazo-
vanja MOK-a, ovih dana po~inje
generalno renoviranje prostora.
Muzej je izgra|en 1993. godine,
tokom mandata Huana Antoni-
ja Samarana, a adaptiran prvi
put 2001. godine. Posle gotovo
20 godina funkcionisanja, Muzej
po~inje glavno renoviranje, mo-
dernizaciju i pro{irenje obima
svog poslovanja u nameri da
ispuni o~ekivanja svih koji u nje-
ga dolaze.
U martu ove godine javnosti
su prezentovane prve dve faze
projekta na pres-konferenciji, a
o~ekuje se da }e do 2020. godine
ovaj obiman projekat biti reali-
zovan u potpunosti.
PRVE OLIMPIJSKE IGRE MLADIH U SINGAPURU
Plamen {eta posvim kontinentimaOrganizacioni komitet Prvih olimpijskih igara mladih 2010. godine
u Singapuru obelodanio je dizajn baklje koja }e povodom ovog tak-
mi~enja obi}i po jedan grad na svakom kontinentu na{e planete.
„Baklja mladih“ poseti}e Berlin u Nema~koj, Dakar u Senegalu,
Meksiko Siti u Meksiku, Okland u Novom Zelandu i Seul (Republika
Koreja). U svakom gradu baklja }e biti dostupna maksimalnom bro-
ju ljudi u nameri promocije ovog takmi~enja, a mladi sportisti po-
menutih zemalja, u~esnici predstoje}ih Igara, bi}e promoteri ovih
aktivnosti.
RENOVIRANJE OLIMPIJSKOG MUZEJA U LOZANI
Novo lice do 2020.
SRCE MOK:
Unutra{njost
Olimpijskog
muzeja u Lozani
„Da, mladost mo`e“Sezuko Fukazava iz Montreala u
Kanadi pobednik je MOK kon-
kursa za dizajn medalja na Pr-
vim olimpijskim igrama mladih
u Singapuru. Njeno re{enje nosi
naziv „Da, mladost mo`e“, a kao
inspiracija joj je poslu`ila anti~-
ka skulptura gr~ke boginje pobe-
de Nike. U dizajnu je sadr`an i
simbol olimpijskog pokreta, pet
krugova u cilju inspiracije mla-
dim sportistima da u~estvuju i
slave u~e{}e na ovom takmi~e-
nju.
- @elela sam da postignem ~i-
st i moderan izraz jer za mene
samo tako mo`e da se na naj-
bolji na~in izrazi ideja predsto-
je}ih Igara. Jednostavno, ali
mo}no - istakla je Sezuko Fuka-
zava.
Na konkurs za dizajn medalja
prijavili su se predstavnici 34 ze-
mlje. Fukazava je u prvom glasa-
nju dobila 3.881 glas i tako u{la
u finale konkursa. Najboljih 10 je
u{lo u naju`i izbor, kada je kona-
~nu odluku doneo `iri MOK-a.
Tri grada
kandidati
za ZOI 2018.
Me|unarodni olimpij-
ski komitet objavio
je imena gradova
kandidata za XXIII zi-
mske olimpijske igre
2018. godine. Kan-
didature su do roka
15. marta ove godi-
ne istakli Minhen
(Nema~ka), Anesi
(Francuska) i Pjong-
~ang (Republika Ko-
reja).
Popunjene prijave
ovih gradova sada
}e biti na analizi
imenovane radne
grupe MOK-a, koji
treba da sa~ini prvi
izve{taj Izvr{nom od-
boru MOK-a. U junu
ove godine bi}e
objavljeno koji su
gradovi pro{li ovu pr-
vu fazu kandidature.
Potom slede posete
Evaluacione komisi-
je gradovima koji su
pro{li prvu selekciju,
a izbor doma}ina za
ZOI 2018. godine je
u Durbanu u Ju`noj
Africi, 6. jula 2011.
godine.
MOK
INSPIRACIJA
U MITOLOGIJI:
Sezuko Fukazava,
pobednica MOK
konkursa, i
nagra|eni radovi
Bambur deveti u spustuNeposredno po zavr{etku Zim-
skih olimpijskih igara 2010. go-
dine, Vankuver je ponovo toplo
do~ekao najbolje predstavnike
sportista, ali ovog puta onih sa
invaliditetom, u~esnike Parao-
limpijskih igara od 13. do 21.
marta. Me|u 600 sportista iz 44
zemlje sveta Srbiju je u debiju
na ovim Igrama predstavljao
samo jedan, Jasmin Bambur
(30), u alpskom skijanju, i to u
svim disciplinama.
Bambur je u disciplini spust
ostvario odli~no deveto mesto, u
superveleslalomu je bio 20, u
slalomu 25, a u veleslalomu je
diskvalifikovan. Na{em sportisti,
paralisanom posle saobra}ajne
nesre}e 2000. godine, ovo je pr-
vo u~e{}e na Paraolimpijskim
igrama, za koje se pripremao u
Vinter Parku u Koloradu nekoli-
ko meseci. Bambur ina~e `ivi u
Severnoj Karolini.
Rusi su apsolutno dominira-
li u ovom Igrama, osvojiv{i
ukupno 38 medalja, ispred
sportista iz Nema~ke i doma}i-
na Kanade.
Iako je javnost {irom sveta
mnogo manje zainteresovana za
Paraolimpijske igre, ovogodi{nje
izdanje u Vankuveru je ispunilo
sva o~ekivanja organizatora i
brojnih po{tovalaca jedinstvenih
u~inaka sportista sa invalidite-
tom na sportskim terenima. Na
sve~anom otvaranju na stadio-
nu „Bi-Si plejs“ prisustvovalo je
55.000 gledalaca, a u programu
je u~estvovalo oko pet stotina
peva~a, plesa~a, akrobata i spo-
rtista. Igre je otvorila guvernerka
Mi{el @an, zajedno sa direkto-
rom Organizacionog odbora
D`onom Furlongom. Baklju je
upalio @ak Bomon, mladi kana-
dski sportista.
Zimske paraolimpijske igre
odr`ane su u alpskom skijanju,
biatlonu, kros-kantriju, hokeju
na ledu i karlingu u kolicima, na
terenima i dvoranama u Vanku-
veru i Visleru, istim onim na ko-
jima su odr`avana takmi~enja
najuspe{nijih zimskih olimpija-
ca sveta tek nekoliko dana pre
toga. Igre u Vankuveru osta}e
upam}ene po najve}em intere-
sovanju medija do sada, poseb-
no kada su u pitanju prava na in-
ternet prenose, koji su mogli da
se prate {irom sveta na svim ra-
spolo`ivim modernim tehnolo-
gijama.
Rezultati BamburaSlalom: 25. mesto - 2:13.03
min, 1. mesto Martin Braksenta-
ler (Nema~ka) - 1:41.63;
Spust: 9. mesto - 1:21.41 min,
1. mesto Kristof Kunc ([vajcar-
ska) - 1:18.19;
Veleslalom: diskvalifikovan;
Super veleslalom: 20. mesto -
1:28.82 min, 1. mesto Akira Ka-
no (Japan) - 1:19.68.
Istorija duga pola vekaNeposredno posle Drugog
svetskog rata Ludvig Gutman, je-
dan od najve}ih stru~njaka sve-
ta za o{te}enja ki~me, organizo-
vao je u Ejlsberiju u Engleskoj
Igre za povre|ene ratne vetera-
ne, sa oduzetim ekstremitetima.
Istoga dana kada su otvorene
Olimpijske igre u Londonu 1948.
godine, na sportskim terenima
pomenute bolnice otvorene su i
igre paraplegi~ara u kojima je
u~estvovalo svega 16 pripadnika
britanskih oru`anih snaga (14
mu{karaca i 2 `ene). To je bila
javna demonstracija kojom se
htelo ukazati da se i osobe sa te-
{kim fizi~kim o{te}enjima mogu
baviti sportom.
Ve} ~etiri godine kasnije, 1952,
Britancima su se pridru`ili u ta-
kmi~enju i Holan|ani. Paraoli-
mpijski pokret je po~eo polako
da se razvija...
Igre u olimpijskom maniru
odnosno pravilima za osobe sa
invaliditetom organizovane su
prvi put 1960. godine u Rimu uz
u~e{}e 400 sportista iz 22 zemlje.
I od tada su se redovno odr`ava-
le svake druge godine, do Igara u
Torontu 1976, kada su se para-
plegi~arima pridru`ile i osobe sa
razli~itim oblicima invaliditeta.
To su zapravo bile prve Paraoli-
mpijske igre kakve danas pozna-
jemo i po pravim olimpijskim
pravilima. Iste godine u [vedskoj
odr`ane su prve Paraolimpijske
zimske igre.
10
� OD 13. DO 21. MARTA U VANKUVERU ODR@ANE PARAOLIMPIJSKE IGRE
BILANS MEDALJA
Z S B Ukupno
Rusija 12 6 10 38
Nema~ka 13 5 6 24
Kanada 10 5 4 19
Ukrajina 5 8 6 19
SAD 4 5 4 13
Slova~ka 6 2 3 11
Austrija 3 4 4 11
Japan 3 3 5 11
Belorusija 2 0 7 9
Italija 1 3 3 7
11
Olimpijski komitet Srbije pridru-
`io se akciji „O~istimo Srbiju“
Ministarstva `ivotne sredine i
prostornog planiranja. Memo-
randum o saradnji potpisali su
predsednik OKS Vlade Divac i
ministar Oliver Duli}, a aktivnost
}e se odvijati kroz projekat „Ek-
Olimpijada“.
- U godini u kojoj proslavlja-
mo veliki jubilej, kao Olimpijski
komitet Srbije, `elimo da na{im
gra|anima pribli`imo sve one
olimpijske vrednosti koje su, pre
100 godina na{im osniva~ima,
bili vodilja na putu ka Olimpij-
skoj porodici. Te vrednosti ne ti-
~u se samo sportskih takmi~enja
i vrhunskih sportskih rezultata.
Pored zalaganja za fer plej, obra-
zovanje, ravnopravnost polova,
zatim zalaganja za borbu protiv
dopinga i svake vrste diskrimi-
nacije, o~uvanje `ivotne sredine
je jedan od osnovnih principa
olimpizma. @elimo da u saradnji
sa Ministarstvom `ivotne sredi-
ne i prostornog planiranja do-
prinesemo podizanju svesti o
neophodnosti o~uvanja `ivotne
sredine, pre svega kod dece i
mladih. Mislim da ovom zajed-
ni~kom aktivno{}u dajemo do-
bar i dru{tveno odgovoran pri-
mer saradnje vladinog i nevladi-
nog sektora u Srbiji - rekao je
Vlade Divac.
Odgovoran odnos po pitanju
za{tite `ivotne sredine predsta-
vlja jedan od osnovnih principa
olimpizma. Ovim projektom
OKS i nadle`no ministarstvo `e-
le da doprinesu edukaciji {kolske
dece i omladine po pitanju neo-
phodnosti o~uvanja `ivotne sre-
dine. U planu je poseta ve}em
broju gradova Srbije, a poznati
sportisti }e ukazivati deci na va-
`nost za{tite `ivotne sredine i
zna~aj bavljenja fizi~kom aktiv-
no{}u. U ~itavu akciju }e se
uklju~iti i sponzori OKS.
Ministarstvo `ivotne sredine i
prostornog planiranja i OKS su,
prema re~ima Olivera Duli}a,
prirodni partneri.
- Ova saradnja nam je veoma
va`na, jer olimpijski duh ne po-
drazumeva samo sport, ve} i
promovisanje drugih vrednosti,
a jedna od njih je i briga o `ivot-
noj sredini. Danas je u svetu na-
jve}a pa`nja usmerena na pove-
zanost ljudskog zdravlja i aktiv-
nosti koje vode do disharmonije
u prirodi. Kroz „EkOlimpijadu“
mladi }e u~iti o vrednostima ko-
je su zaboravljene proteklih go-
dina.
Srpska deca za 2012. godinuPredsednik Olimpijskog komi-
teta Srbije Vlade Divac, pot-
predsednik @arko Paspalj i ge-
neralni sekretar \or|e Vi{acki
bili su gosti na prijemu u rezide-
nciji njegove ekselencije, bri-
tanskog ambasadora u Beogra-
du Stivena D`ona Vordsvorda.
Povod je zavr{etak likovnog ko-
nkursa „Na putu za London“, u
kojem su u~estvovala deca iz
cele Srbije.
Ovom prilikom nagra|eni su
u~enici osnovnih {kola ~iji su ra-
dovi progla{eni za najbolje na
konkursu za olimpijsku masko-
tu. Nagrade su im dodelili pred-
sednik OKS Vlade Divac i amba-
sador Stiven D`on Vordsvord.
- Spremamo se za London, ta-
da }emo obele`iti 100 godina od
na{eg prvog u~e{}a na Igrama.
Do sada imamo 98 medalja i ve-
rujemo da }emo 2012. do}i do
stote medalje. Siguran sam da }e
saradnja sa Ambasadom Kralje-
vine Velike Britanije biti u korist
na{eg uspe{nog puta ka nared-
nim Olimpijskim igrama - rekao
je Vlade Divac.
Sportsko dru{tvo „Radni~ki“ iz
Beograda proslavlja 90 godina od
osnivanja. Popularni „krsta{i“ su
zadu`ili jugoslovenski i srpski
sport plejadom velikih sportista,
trenera, klubova, vrhunskih rezu-
ltata. Rukometa{ice, ko{arka{i,
rva~i, fudbaleri samo su deo po-
nosne porodice.
Predsednik OKS Vlade Divac
razgovarao je sa delegacijom SD
„Radni~ki“ povodom obele`ava-
nja jubileja. Predsednik UO Mo-
mir Kecman rekao je da }e biti
odr`ana sve~ana akademija na
kojoj }e zaslu`nima biti dodelje-
ne plakete. Dvadesetog aprila bi-
}e polo`en venac na spomen-plo-
~u. Generalni sekretar Miroljub
Damjanovi} dodao je da naredni
jubilej - stogodi{njicu, Radni~ki
ho}e da do~eka sa jo{ boljim re-
zultatima i tehni~kim napretkom.
Predsednik OKS Vlade Divac
zahvalio je na poseti i ~estitao na
istrajnosti i kontinuitetu kojim SD
„Radni~ki“ doprinosi srpskom
sportu.
- Tradicija, snaga, vizija je mo-
to sa kojim je OKS u{ao u prosla-
vu svoje 100-godi{njice. To je
upravo ono {to prepoznajem i u
SD „Radni~ki“, jednom od najsta-
rijih sportskih dru{tava. Mnogi
sportisti i sportski stru~njaci koji
su tokom karijere ostvarili vrhun-
ske sportske rezultate potekli su iz
Radni~kog - rekao je Vlade Divac.
SARADNJA OK SRBIJE SA MINISTARSTVOM @IVOTNE SREDINE I PROSTORNOG PLANIRANJA
„O~istimo Srbiju“
OBOSTRANI INTERES:
Vlade Divac i Oliver Duli}
PREDSTAVNICI SD „RADNI^KI“ BILI GOSTI OK SRBIJE
Obele`avanje 90. ro|endana
VELIKO SPORTSKO DRU[TVO:
Vlade Divac u dru{tvu Miroljuba
Damjanovi}a i Momira Kecmana
NAGRADE NA KONKURSU „NA PUTU ZA LONDON“
PREDSTAVNICI EOK POSETILI OKS
Beograd }ebiti sjajandoma}inVeliko priznanje je dobio krajem
novembra pro{le godine na{ Oli-
mpijski komitet. Tada su, podse-
timo, predstavnici nacionalnih
OK evropskih zemalja odlu~ili da
Beograd 26. i 27. novembra bu-
de doma}in 39. generalne skup-
{tine evropskih olimpijskih ko-
miteta.
O pripremama za veliku mani-
festaciju bilo je re~i prilikom ne-
davne posete predstavnika EOK-
a Beogradu i Olimpijskom komi-
tetu Srbije. Doma}ine je sa sara-
dnicima predstavljao generalni
sekretar \or|e Vi{acki, dok su vi-
soku gostuju}u delegaciju pre-
dvodili Sabrina Retondini, pred-
stavnik odeljenja za odnose sa
Nacionalnim olimpijskim komi-
tetima i Federiko Pikardi, IT me-
nad`er EOK-a. Na dnevnom redu
su bile teme vezane za prijavljiva-
nje u~esnika, transport, sme{taj,
organizacija sastanaka i drugo.
Na{u zemlju }e posetiti vi{e od
300 ~lanova olimpijske porodice.
Bi}e tu predstavnici 49 evrop-
skih nacionalnih olimpijskih ko-
miteta, ~elnici Me|unarodnog
olimpijskog komiteta, predstav-
nici organizacionih komiteta
Olimpijskih igara u Londonu,
So~iju i Riju, kao i organizacio-
nih komiteta Olimpijskih igara
za mlade u Singapuru i Inzbruku
i narednih evropskih olimpijskih
festivala za mlade.
DOGOVORENI
DETALJI:
Sa sastanka
u Beogradu
SPREMNI: \or|e Vi{acki,
gen. sekretar OKS
13
Na redu kvalifikacije
� IZUZETNA VA@NOST OLIMPIJSKIH IGARA MLADIH U SINGAPURU
Na Olimpijskim igrama mladih u
Singapuru u~estvova}e vesla~ki
dvojac bez kormilara. Pro{le godi-
ne na Svetskom {ampionatu u fra-
ncuskom gradu u Briv la Gardu
Igor Luci} i Luka \or|evi} osvoji-
li su zlatnu medalju i osigurali
kvotu posadi Srbije na prvim Igra-
ma u Singapuru.
U vesla~kom sportu u kvalifika-
cijama se odre|uju kvote, a o sa-
stavu posada, na predlog Federa-
cije, odluku donosi nacionalni oli-
mpijski komitet. Rok za poimeni-
~ne prijave je kraj juna. Iako nije
poznato ko }e da vesla u Singapu-
ru, ve} sad se zna da to ne mogu
da budu Luci} i \or|evi}, jer su
prerasli uzrasnu kategoriju koja se
takmi~i na Igrama. Obojica su ro-
|ena 1991. godine, a limit na Oli-
mpijskim igrama mladih je 18 go-
dina.
U Vesla~kom savezu Srbije isti-
~u da }e za mesto u ~amcu najve-
rovatnije da konkuri{e oko 6-7
kandidata, odnosno tri posade.
Toliko se bar vesla~a nametnulo
do sad, posle Prvenstva Srbije na
ergometrima i testiranja na pri-
premama. Naravno, sezona tek
treba da po~ne, a stru~ni {tab i se-
lektor Dejan Guslov }e u obzir da
uzmu rezultate postignute na kri-
terijumskim regatama. Sezonu
kriterijumskih regata otvara tak-
mi~enje u Zagrebu 10. i 11. aprila,
a naredno je u Segedinu 1. maja.
Slede}u priliku vesla~i }e imati na
Beogradskoj internacionalnoj re-
gati 22. i 23 maja, a zavr{na je na
Bledu sredinom juna. To zna~i da
}e se u Sloveniji ve} u junu napra-
viti presek i bi}e poznato ko }e da
putuje u Singapur.
Vesla~i }e da budu u specifi~noj
situaciji, koja }e dodatno da uti~e
na izbor posade. Samo deset da-
na pre Igara juniori }e veslati na
Svetskom {ampionatu u Ra~ica-
ma u ̂ e{koj. Uz to, vesla~ka staza
na Igrama je dvostruko kra}a ne-
go regularna regatna staza - 1.000
metara. Ove dve stvari otvaraju
nove mogu}nosti stru~nom {tabu.
Vesla~ki savez Srbije ima mogu}-
nost da odredi dve posade od ko-
jih }e jedna da u~estvuje na Svet-
skom {ampionatu, a druga na
Igrama. Ako neki ~amac poka`e
bolje rezultate na kra}oj deonici,
a drugi na du`oj, oformi}e se dve
posade. Ako samo jedna posada
bude u „igri“ za oba takmi~enja,
ostaje dovoljno vremena posle
planetarne smotre da momci ot-
putuju na Igre.
Ni prevoz ~amaca ne}e da bu-
de problem, jer organizatori Oli-
mpijskih igara mladih, insistiraju-
}i na istim uslovima za sve, daju
svoje ~amce.
Stopama Igora Luci}a i Luke \or|evi}a
VESLA^KI DVOJAC BEZ KORMILARA SIGURAN U^ESNIK
Olimpijski komitet Srbije velikoj
manifestaciji u Singapuru prida-
je sa razlogom veliku pa`nju. Ci-
lj je da mladi sportisti provere
formu u odnosu sa vr{njacima iz
~itavog sveta, ali i da osete aro-
mu velikih takmi~enja jer }e po
svemu sude}i Singapur biti Oli-
mpijada u malom. Podsetimo,
prve Olimpijske igre za mlade u
Singapuru odr`a}e se od 14. do
26. avgusta.
Olimpijski tim Srbije ve} ima
predstavnike u pet sportova.
Osvaja~i zlatne medalje na Svet-
skom {ampionatu u veslanju i
odbojci obezbedili su u~e{}e. Pri-
dru`ili su im se ko{arka{i (igra}e
tri na tri) na osnovu rang-liste
Svetske ko{arka{ke federacije, bi-
ciklisti po pozivu Svetske bicikli-
sti~ke federacije, kao i d`udisti.
Jedino se u d`udou ve} sad zna
koji takmi~ari }e u~estvovati na
Igrama. Mateja Glu{ac (-90 kg)
izborio je mesto osvajanjem pete
pozicije na Svetskom {ampiona-
tu, dok je Una Tuba (-70) to pos-
tigla 16. pozicijom tako|e na pla-
netarnoj smotri. U ostalim spor-
tovima je odre|ena kvota.
Kona~ni spisak u~esnika jo{
uvek nije poznat jer kvalifikacije
jo{ nisu gotove za: atleti~are, pli-
va~e, stonotenisere, tenisere, rva-
~e, streli~are.
U Moskvi }e se od 21. do 23.
maja odr`ati kontinentalno kva-
lifikaciono takmi~enje u atletici.
U plivanju od 1. do 31. marta odr-
`a}e se nekoliko mitinga na koji-
ma }e mo}i da se postigne norma
koju je postavila svetska federa-
cija. Rva~i }e imati priliku da
obezbede u~e{}e na prvim Let-
njim olimpijskim igrama mladih
na kvalifikacionom turniru u Po-
znanju od 21. do 23. maja.
U stonom tenisu preostale su
jo{ dve prilike. U oba slu~aja mla-
di reprezentativci }e morati u Ita-
liju po vizu. U Linjanu je 23. i 24.
marta ITTF turnir, sa kojeg }e po-
bednik obezbediti mesto u Singa-
puru, dok su u Novari od 16. do
18. aprila kontinentalne kvalifika-
cije. Teniseri }e se plasirati na
osnovu ATP i WTA svetske profe-
sionalne i juniorske liste, a crta se
povla~i 31. maja. Streli~ari }e se
boriti za kvotu na Evropskom ku-
pu za juniore u Re|o Kalabriji od
18. do 23. maja.
ROG HVALI DOMA]INEPredsednik MOK-a @ak Rog boravio je u trodnevnoj poseti Singa-
puru. Izrazio je, sumiraju}i rezultate, veliko zadovoljstvo priprema-ma organizatora za veliko takmi~enje.
- Ve} je ura|en veliki posao, a impresioniran sam entuzijazmomdoma}ina da sve bude na najvi{em nivou. Siguran sam da }e pre-mijerno izdanje novog takmi~enja biti uspe{no.
Rog je razgovarao i sa 30 ambasadora takmi~enja koji promovi-{u kulturnu i edukativnu snagu Olimpijskih igara mladih.
� MALI PODSETNIK ZNANJA FONDA SPORTA I OLIMPIZMA
Olimpijski kviz
14
Podsetnik znanja za sportiste i sve
ljubitelje sporta Fonda sporta i oli-
mpizma iz broja u broj vam donosi
informacije o osnovama najpopular-
nijih sportova u na{oj zemlji. U
ovom broju Olimpijske revije ovaj
svojevrsni Kviz op{te kulture posve-
}en je znanju o osnovnim pojmovi-
ma olimpijskog pokreta. U godini ka-
da obele`avamo 100 godina od
osnivanja Olimpijskog komiteta Sr-
bije, podse}amo na univerzalne
vrednosti i simbole MOK-a.
1. ZA[TO SE NOSI OLIMPIJSKA
BAKLJA?
Tradicija {tafetnog prenosa baklje
zapo~eta je za Olimpijske igre u Be-
rlinu 1936. godine. Prve Zimske
igre na kojima je no{ena baklja bile
su one u Oslu 1952. godine.
[tafetnim no{enjem baklje stva-
ra se veza izme|u anti~kih i mode-
rnih Olimpijskih igara. Preno{enje
baklje povodom Igara nije postojalo
na Panhelenskim igrama, ali na~in
na koji se pali plamen odgovara na-
~inu na koji su stari Grci palili vatre
koje su neprekidno gorele u njiho-
vim hramovima. Nekoliko meseci
pre otvaranja Igara, plamen se pali
u Olimpiji u Gr~koj, a potom se {ta-
fetnim tr~anjem prenosi u grad do-
ma}ina Olimpijskih igara.
U ceremoniji paljenja plamena u
Olimpiji u~estvuju glumice u ulozi
starogr~kih sve{tenica. Princip pa-
ljenja je da se vrelina sunca usme-
rava na konkavno ogledalo, usled
~ega nastaje plamen. Po{to je upa-
ljen, prvi nosilac u {tafeti na njemu
pali zvani~nu baklju Igara.
2. [TA PREDSTAVLJA PET
OLIMPIJSKIH KRUGOVA?
Pet krugova koji ~ine Olimpijski si-
mbol predstavlja jedinstvo pet kon-
tinenata i univerzalnost olimpijskog
pokreta. Krugovi su isprepletani i za-
jedno imaju oblik trapeza. Boje kru-
gova: plava, crna, crvena, `uta i ze-
lena na beloj pozadini ~ine olimpij-
sku zastavu, a boje su izabrane da
bi svaka zemlja bila predstavljena
barem jednom bojom koja se nala-
zi na njenoj dr`avnoj zastavi. Iako
mnogi misle da krugovi predstavlja-
ju same kontinente, zapravo samo
njihov broj - 5 u ovom simbolu MOK
simboli~no predstavlja ovu ideju.
Olimpijski krugovi su postali sim-
bol MOK-a 1914. na kongresu u Pa-
rizu, a predstavljeni su na Igrama u
Antverpenu 1920, gde se prvi put i
zavijorila olimpijska zastava.
3. KO JE OSNOVAO MODERNE
OLIMPIJSKE IGRE?
Osniva~ Igara je Francuz baron
Pjer de Kuberten, ro|en 1863. go-
dine. Iskreno i po`rtvovano je vero-
vao u svoju viziju obnavljanja anti~-
kih igara, iako je u 19. veku bilo ne-
koliko poku{aja da se Igre obnove:
u Grenoblu u Francuskoj, Ma~ Ven-
loku u Velikoj Britaniji i Atini u Gr~-
koj, ali bez me|unarodnog zna~aja.
@ivotni san Kuberten je ostvario
stvaranjem Me|unarodnog olimpij-
skog komiteta 1894. godine i odr-
`avanjem prvih Olimpijskih igara mo-
dernog doba u Atini 1896. godine.
Njegovo interesovanje, me|utim, ni-
je bilo usmereno samo na Olimpij-
ske igre. Bio je istori~ar, pisac i pro-
fesor, vizionar i kosmopolita u sa-
vremenom smislu te re~i. Umro je
1937. godine i sahranjen u Lozani,
a njegovo srce je polo`eno ispod
mermernog stuba u Olimpiji.
4. OLIMPIJSKE MEDALJE?
Pobednici Olimpijskih igara nisu
uvek dobijali medalje. Na anti~kim Pa-
nhelenskim igrama pobednici su bili
nagra|ivani vencima od masline, ce-
lera, lovora ili bora. Na prvim moder-
nim Igrama 1896. nije bilo zlatnih me-
dalja, ve} su pobednici dobijali srebr-
nu medalju, a drugoplasirani bronza-
nu. Tokom Igara u Parizu 1900. godi-
ne najuspe{niji su dobijali plakete ili
umetni~ka dela. Medalje su standa-
rd postale 1908. godine na OI u Lo-
ndonu. Od 1928. do 1968. jedna
strana medalje je uvek nosila lik Ni-
ke, gr~ke boginje pobede, a druga je
pokazivala sportistu kojeg publika no-
si na ramenu. Od 1972. godine ovo
pravilo je promenjeno tako da je lik
boginje zadr`an, ali je dizajn lica me-
dalje prepu{ten umetni~kim re{enji-
ma organizatora Igara.
MOK ima standard kada su u pi-
tanju olimpijska odli~ja za Letnje oli-
mpijske igre, pa tako pobedni~ke
moraju da imaju najmanje {est gra-
ma ~istog zlata. Pobedni~ko posto-
lje prvi put je kori{}eno na Igrama u
Lejk Plesidu 1932. godine.