Godina VII, broj 161 - 15.03.2011. - www.kakanjske.com - cijena 1 KM (bez PDV-a)

KAO I DOSAD, SVEČARSKI

OK Kakanj odbranio titulu

PO 13. PUT OK KAKANJ OSVAJAČ KUPA BIHPobjednici Kupa BiH:

1994.,1995.,1996.,1997.,2001.,2002.,2003.,2004.,2006.,2008.,2009.,2010.,2011.

Ponovo internističke usluge u Domu

zdravlja sa poliklinikom Kakanj

Mjesna zajednica Brežani

Realizacija brojnih projekata, uz slabu podršku Općine i Vijeća

Akcija mještana MZ Čatići

Za dostojan život – za Čatiće

bez prašine

8. mart u Kaknju

2 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

KAKANJSKE NOVINEInformativni list općine Kakanj

www.kakanjske.com

Izdavač:Kakanjske novine doo Kakanj

Direktor:Fikret Kadrić

Glavni i odgovorni urednik:Faris Sikirić

Redakcija:Eldin OmeragićAzerin SalihbegovićEmerin AhmetaševićAmina KulovićAlma Kahvedžić

Saradnici:Ivica PekićAdib ZekićMaid GoralijaAlmir ImamovićSanela SmajićAbdurahman ZukanEmina DedićNađa KovačevićAhmed KovačDarko JurićNedžma BjelopoljakMirsad Mujagić

List izlazi svakih 15 dana.

Adresa redakcije:Šehida br. 5Kakanj

Telefon/fax:032 554-878

E-mail:kakanjske@gmail.com

Fotografije:Redakcija

Grafička obrada i DTP:“Labirint” d.o.o. Zenica

Štampa:“Labirint” d.o.o. Zenica(labirintzenica@gmail.com)

Rukopisi, fotografije i diskete se ne vraćaju.List je 08.07.2004. godine, u skladu sa Zakonom o informisanju, a na osnovu rješenja broj 10-40-14367/04 upisan u evidenciju javnih glasila Bosne i Hercegovine pod rednim brojem 41.Na osnovu mišljenja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke broj 05-15-2859/04 od 02.07.2004. godine “Kakanjske novine” su proizvod na koji se ne plaća porez na promet proizvoda.

Žiro račun:134-020-00000083244 kod IK banke Zenica

UVODNIK

Svi pričaju i pišu o politici, svi se bavimo politikom a politika se bavi nama, a rijetko ili gotovo nikada se mi ne bavimo sami sobom. Ovo nije pri-ča o nekome ili protiv nekoga, niti je priča o tome šta je trebalo, a nije, i šta je a nije trebalo, niti o tome ko je šta jamio. Ne pišem je da bi se neko sa mnom složio, a svejedno mi je za one koji se neće složiti sa mnom, pišem je tek tako, možda baš da pobjegnem od politike i globalnog ludila, bježim od ispijanja kahva kada je politika na repertoaru, mijenjam kanale gdje se priča o politici, ne čitam ni sport gdje se opet sve svodi na politiku, ne čitam horoskop jer ne vjerujem u njega, dakle ne čitam novine!

Ne čitam forume gdje jednima smeta Džeko a drugi ga vole, neki zamjere Dini Merlinu jer će na Evro-viziji pjevati na engleskom, a isti slušaju Seku Aleksić. Kafiće, restora-ne, picerije itd. smo podijelili na one „seljačke“ i „građanske“; odeš u jedan kažu seljak, odeš u drugi kažu ovaj se ufur’o, a gdje god da dođeš ubi krkan-luk i alkohol.

Svi mrzimo i grozimo se od špan-skih sapunica a svi ih gledamo, ili ne, ovo je turska a ne španska serija, e „nije g.... već se pas p....“.

Na ljetovanje ne želimo u Neum jer tamo su sve Kakanjci i Bosanci, stidimo se nakog znanca a taj isti znanac se stidi nas pa bježimo na neku zabačenu plažu gdje nas niko ne zna pa glumimo „Evropljanine i intelektualce“.

Neko ne ide u džamiju ili crkvu jer mu ide komšija, smeta nam tuđi uspjeh, a sami ništa ne činimo da us-pijemo. Lahko ćemo na nekoga poka-zati prstom i pogledati u tuđu avliju, a svoju nismo očistili, ko smo ili šta smo mi, to se nikada ne pitamo.

Sjetih se one od velikog Meše Seli-movića:

„Šta smo onda mi? Lude? Nesrećnici? Najzamršeniji ljudi na svijetu. Ni s kim istorija nije napravila takvu šalu kao sa nama. Do juče smo bili ono što želimo danas da zaboravimo. Ali nismo postali ni nešto drugo“.

Ovo je priča o nama samima. Ko smo i šta smo, odlučite sami i uspo-

KO SMO, ŠTA SMOMi na drugima vidimo trun zla, a na sebi ne

vidimo brdo poganlukastavite dijagnozu.

Pričamo o nemoralu i nepravdi, o zlu o neradu, o nama gospodi, o sve-mu, a sami smo kao nedodirljivi, svi sve znamo, znamo i ko je ubio Ke-nnedyja, kako su napravljene egipat-ske piramide kao i to da li postoje ili ne one u Visokom. Na trenutak pomi-slim da se kojim slučajem nalazimo u antičkom periodu sa svih čoškova bi vrebali Platoni, Aristoteli i Sokrati.

Da, puno je nemorala, nepravde i svih zala ovoga svijeta, ali ko ga čini. Predikat i subjekat idu zajedno, „Mi“, mi smo subjekti, sve ovo nije palo s neba i ne dešava se samo po sebi, postoji ubica i ubijeni, postoji nemoral i mi ubice morala, pravde, poštenja, odgoja, kulture, itd.

Zar mi nismo dio svega, zar mi ni-smo subjekti, egzekutori i činioci? Da li smo siromasi, ne po novcu već po stanju duha, kokuzi po svijesti o nama samima, ljudi samo po rođenju...?

Lahko sudimo drugima o onome što rade ili ne rade, a mi, šta smo mi doprinijeli društvu, zajednici, porodi-ci, jesmo li korisni, ali bez priče da su svi drugi krivi, a ne mi sami jer nismo korisni pa vrijeme trošimo po kafama, internetu i ispred TV-a. Možda, vjero-vatno sam i ja isti jer i ja sam samo čovjek, i ako je tako onda ne slijedite me jer sam već na krivome putu, ako je ovo biti čovjek odričem se svoje ljudskosti, ako ovako treba apstiniram od bilo kakvog djelovanja.

Ako je sve ovo krivo, svijet ne mo-žemo mijenjati.

Ali, već je rečeno: „ Ako želiš pro-mijeniti svijet počni od sebe“. Svi smo dio cjeline, svi zajedno činimo harmo-niju ili havariju.

Bio bih nekulturan da sebi uzmem za pravo da kažem šta i kako treba pa ću se samo poslužiti tuđim mislima koje svi znamo, prvu koja bi bila rje-šenje da treba da pomijenimo sami sebe ako želimo da mijenjamo svijet, i drugu koja stoji kao prepreka na putu toj promjeni: misao u koju se može staviti cijeli ovaj tekst, a ona kaže da svi mi na drugima vidimo trun zla, a na sebi ne vidimo brdo poganluka. A.K.

broj 161, 15.03.2011. 3

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

- Projekat daljinskog grijanja u Kaknju kojeg su uspjele da imple-mentiraju generacije 80-tih godina prošlog vijeka bio je isključivo proje-kat u cilju zaštite okoliša u ovom kakanjskom području koje je pogo-tovo u tim godinama bilo opterećeno emisijama iz TE Kakanj i Cementare Kakanj i lokalnih ložišta za grijanje.

Svjesni da su i Kaknju i široj društvenoj zajednici potrebni i TE Kakanj i Cementara Kakanj i da njihov rad treba da se nastavi, na-pregli su se i uspješno implemen-tirali projekat daljinskog grijanja i time u gradskom području ugasile 24 velike kotlovnice, a u naseljima Čatići, Hrasno, Doboj i Bare više stotina individualnih ložišta.

Koncept daljinskog grijanja Ka-knja nije postavljen da funkcioniše na principu ekonomske cijene prema potrošačima, već je postavljen tako da može funkcionisati samo uz odre-đene subvencije. Iz navedenih tabela gdje se mogu uporediti tehnički i ekonomski parametri sa Tuzlom i Zenicom gdje vidimo da se u tim

Federalni Zavod za zapošljava-nje Sarajevo raspisao je 21.02. i 28.02.2011. godine Javni poziv za učešće u Programu zapošljavanja i samozapošljavanja Roma u 2011. godini i Javni poziv za učešće u Programu zapošljavanja i samoza-pošljavanja povratnika u 2011. godini. U oba programa sredstva namijenjena kao bespovratna usmjerena su za sufinansiranje poslodavaca radi zapošljavanja Roma sa evidencije nezaposlenih kao i za njihovo samozapošljavanje u iznosu od 5.000,00 KM do 12.000,00 KM po osobi, u zavisnosti od dužine trajanja radnog anga-žmana kao i vrste djelatnosti kojom se žele baviti. Kada je u pitanju program zaopšljavanja i samoza-pošljavanja povratnika u 2011.

DALJINSKO GRIJANJE U KAKNJU POSTAVLJENO EKOLOŠKI A NE I EKONOMSKI

Distributer toplotne en-

ergije

Dužina cjevovoda od TE do potrošača

[km]

Površina koja se zagrijava

[m2]

Odnos površina fizičkih /pravnih

lica

Prosječna godišnja potrošnja toplotne energije [GWh]

Odnos površine koja se

zagrijava i dužine

cjevovoda [m2/m]

Godišnja potrošnja[kWh/m2]

Cijenaprema

potrošačima-poslovni-stambeni

KM/m2

JP ‘Grijanje’ d.o.o. Kakanj 147 217.000 3,5 : 1 57,00 1,81 263

4,001,43

JP ‘Grijanje’ d.o.o. Zenica 120 1.300.000 3,3 : 1 250,00 8,84 192

4,001,92

CG Grijanje Tuzla 100 1.423.000 2,16 : 1 279,30 14,23 196

4,321,44

gradovima zagrijavana površina, koja je veća za preko šest puta od površine koju mi zagrijavamo u Ka-knju, a u Kaknju od TE Kakanj do ovih 217.000 m2 grijanog prostora imamo za gotovo 50 % dužu distri-butivnu mrežu cjevovoda od Tuzle. Primjera radi, JP ‘Grijanje’ d.o.o. Ka-kanj kupuje od TE Kakanj 34 % više energije u odnosu na Tuzlu, posma-trano prema preuzetoj količini ener-gije i površini koja se grije (kWh/m2).

Ilustracije radi, godišnja potroš-nja toplotne energije u Kaknju je 263 kWh/m2 a u Tuzli je 196 kWh/m2.

Kada bi se u Kaknju potrošnja spustila na 196 kWh/m2 onda bi godišnja faktura za toplotnu ener-

giju od TE Kakanj prema JP ‘Grija-nje’ d.o.o. Kakanj bila manja za 337.828,00 KM godišnje. Iz navede-ne tabele je vidljivo da su cijene grijanja u Kaknju jeftinije i od Tuzle i Zenice, kao i ostalih gradova u BiH.

Ovo je 25. jubilarna sezona da-ljinskog grijanja u Kaknju, mi se nadamo da nije i posljednja.

Iskreno se nadamo da će vlasnik kapitala u JP ‘Grijanje’ d.o.o. Kakanj, a to je Općina Kakanj, poduzeti po-trebne aktivnosti na obezbjeđivanju subvencija kod isporučioca toplotne energije, a to jest TE Kakanj kako bi ovaj sistem mogao nastaviti svoju funkciju i u narednim sezonama. Press JP Grijanje Kakanj

Aktuelnosti iz Biroa rada Kakanj

ZAPOŠLJAVANJE I SAMOZAPOŠLJAVANJE KROZ POTICAJE ZAVODAgodini i kroz ovaj program sredstva se usmjeravaju za sufinansiranje poslodavaca radi zapošljavanja povratnika i radi samozapošljava-nja povratnika koji pokrenu djelat-nost u poljoprivredi (stočarstvo, povrtlarstvo, uzgoj i prerada ljeko-vitog bilja, voćarstvo, pčelarstvo, zanatska ili uslužna djelatnost, se-oski turizam, ugostiteljstvo ili neku drugu djelatnost).

Korisnici sredstava po ovim programima su poslodavci iz Fe-deracije BiH, nezaposlene osobe, Romi koji su prijavljeni na eviden-ciju nezaposlenih u Federaciji BIH, odnosno poslodavci registrovani na području Bosne i Hercegovine, koji će zaposliti nezaposlene osobe povratnike i nezaposlene osobe-povratnici koji su se vratili na pri-

jeratno prebivalište na području Republike Srpske, Brčko Distrikta i BiH, a prijavljene su na evidenciju nezaposlenih prije objave javnog poziva.

Obrazac prijave na javni poziv, kao i druge obrasce neophodne za učešće u programu moguće je do-biti u Birou rada Kakanj. Prijave sa potrebnom dokumentacijom do-stavljaju se neposredno ili prepo-ručeno poštom na adresu Federal-nog zavoda zapošljavanja, ulica Đoke Mazalića br. 3, 71000 Saraje-vo.

Javni pozivi su otvoreni 30 dana od dana objavljivanja u dnevnim listovima „Avaz“ i „Oslobođenje“. Zaineresovani se mogu obratiti za dodatne informacije zaposlenicima Biroa rada Kakanj. A.A

4 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Povodom 8. marta, u Kaknju je u brojnim resto-ranima i hotelima organi-zovana proslava Međuna-rodnog praznika Dana žena. Najsvečanije je bilo u najbrojnijem kakanj-skom kolektivu, Rudniku Kakanj. Uposlenice Rud-nika, njih 256, svoj dan proslavile su u hotelu Premium, uz bogat kul-turno zabavni program i naravno sindikalni karan-fil. Svečano je bilo i u

Grad Kakanj ne pamti ovoliko cvijeća i poklona na štandovima

Svečano uz bogat kulturno zabavni program

Uposlenice Rudnika slavile u hotelu Premium

Brojni štandovi po gradu

Termoelektrani, Tvornici cementa, a prethodnih dana svoj dan obilježile su i radnice Doma zdravlja sa poliklinikom, te brojne prosvjetne radnice. Slavi-lo se u motelu Tiron, Ka-menom dvorcu, Taverni „Es“, restoranu „Šljivo“, pizeriji „Nanda“ i broj-nim drugim ugostitelj-skim objektima u gradu.

Radnice Općine tako-đer su slavile, a grad Ka-kanj ne pamti ovoliko

cvijeća i poklona na štan-dovima cijelom dužinom glavne ulice Alije Izetbe-govića. Prigodnu čestitku svojim sugrađankama uputio je i načelnik Ka-knja Mensura Jašarspahić u kojoj kaže da je neogra-ničena ljubav, marljivost, brižnost i nježnost, ali i velika snaga, izraz huma-nosti i plemenitosti žene.

- Žene su duboko osje-ćajne, optimistično gleda-ju na tešku životnu sva-kodnevnicu, one znaju da iznalaze rješenja čak i on-da kada se čini da izlaza iz problema nema. One to čine toplinom srca i duše koja ruši predrasude i savladava teške izazove, stoji u čestitci načelnika Jašarspahića. Az.S.

KAKANJKE DOSTOJNO OBILJEŽILE DAN ŽENA

Ove godine obilježava se stogodišnjica praznika 8. mar-ta Dana žena. Neke od aktiv-nosti koje su provođene u povodu obilježavanja ovog praznika su vođene pod ge-slom “Nećemo karanfil, hoće-mo posao!”. Ovom parolom namjera je bila da se ukaže na loš socijalni i ekonomski sta-

tus žene, te na diskiriminaciju prilikom zapošljavanja.

U našem gradu, ali i u ci-jeloj zemlji, 8. mart je prote-kao u znaku žene. Ulice na-šeg grada bile su pune šare-nila, cvijeća i ponuda poklona za osobe ženskog spola. Taj dan mališani u vrtićima, uče-nici u osnovnim i srednjim školama, pravili su čestitke i pisali pismene radove posve-ćene majci. Poslodavci su ženama poklanjali skromne poklone i skraćeno radno vrijeme. Zaposlene žene su u okviru svojih radnih organi-zacija organizovale proslave u vidu svečanih ručkova i provoda uz muziku u ugosti-teljskim objektima.

Ženska udruženja u na-šem gradu dostojno su obilje-žila ovaj praznik. Jedno takvo udruženje je i je Asocijacija

Poklon ženama Kaknja od AŽ SDA

Prisutne sugrađanke na pozorišnoj predstavi u orga-nizaciji AŽ SDA Kakanj

Forum žena SDP-a - proslava u prostorijama stranke

broj 161, 15.03.2011. 5

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Kolektiv OŠ Hamdija Kreševljaković - zakuska u školskim prostorijama

Pripremila Amina Kulović

žena SDA Kakanj, koja je svojim članicama, ali i ostalim sugrađankama kao osmo-martovski poklon poklonila pozorišnu predstavu “Recept za bolji život”, koja se odigra-la u gradskom kinu Kakanj.

“Želja nam je bila da se na jednom mjestu okupi što više naših sugrađanki, kako bi se u povodu 8. marta opustile,

nasmijale i makar nakratko zaboravile svakodnevne bri-ge i obaveze. Ova tipično “ženska” inicijativa bi ostala samo ideja na papiru da žene grada Kaknja nisu prepozna-le ovu aktivnost AŽ SDA kao dobru i pozitivnu. Zahvalju-jem se svim posjetiteljkama koje su nam ovom prilikom, svojim dolaskom priznale

podršku, kao i JU za kulturu i obrazovanje Kakanj, svojim saradnicama i članicama Iz-vršnog odbora AŽ SDA Ka-kanj, koje su kao i uvijek dale svoj nesebičan doprinos u organizovanju ove aktivno-sti”, za naše novine je izjavila predsjednica AŽ SDA Kakanj Elvira Haračić.

Forum žena SDP-a je u povodu 8. marta organizirao večeru i zabavu za svoje člani-ce u prostorijama ove stranke.

KUD “Dikan” Kakanj za svoje članice je priredio zaba-vu u prostorijama društva uz zakusku i prigodne poklone.

Mališani vrtića “Mla-dost” su tradicionalno za svoje mame priredili pred-stavu uz pomoć svojih teta i na taj način im prenijeli svoju poruku ljubavi.

Kolektivi osnovnih i srednjih škola proslavu 8. marta su obilježile u Kame-nom dvorcu, Taverni ES ili u prostorijama škole, pripre-mivši zakusku.

Kako je to sve izgledalo možete pogledati na prilo-ženim fotografijama.

Zakuska za članice KUD-a Dikan

Karanfili kao znak pažnje za članice KUD-a Dikan

Mališani su priredili priredbu za mame

Kolektiv STŠ Kemal Kapetanović u prelijepom ambi-jentu Kamenog dvorca

Nastavnice OŠ Omer Mušić Brežani u restoranu Taverna ES

Dio kolektiva OŠ 15. april Doboj u Taverni ES

6 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

nas muškaraca i zaslužuju pa-žnju svaki dan, a ne samo za 8. mart. Jedna ki-neska poslovica kaže: „Koliko je ružama potreb-no sunce toliko je ženama potrebna ljubav!“ Svakako da su žene danas u boljem položaju u odnosu na vrijeme potlačenosti i nejednakosti, ali po mom mišljenju, ima tu još prostora za pozitivne pomake.

Nermina Šišić- 8. mart je

dan kada je sve nekako u znaku žene. Taj dan se osjećamo prelije-po i mislim da bismo sve mi, mislim na žene,

voljele da je 8. mart svaki dan. Narav-no da zaslužujemo pažnju i ostalim dana, a ne samo za taj praznik. Iako se mi trudimo da budemo ravnoprav-ne s muškarcima, mislim da još uvijek nismo dostigle tu ravnopravnost.

Edin Hadžić- Što se tiče

diskriminacije žena, mislim da su diskrimirane manje nego ra-nije, ali još uvi-jek nisu ravno-pravne. To je poseban dan u godini za pripadnice ljepšeg spola kada im se poklanja više pažnje i ljubavi nego inače, sa namjerom da im se pokaže koliko su one posebne i važne za nas. Sva-kako da žene zaslužuju pažnju ne samo na taj dan već i svaki drugi dan. Iskoristio bih ovu priliku da svim pripadnicama ljepšeg spola čestitam 8 mart Dan žena.

Arnesa Dželo- Mislim da je to jedini dan u go-

dini kada se bar riječ ‚žena‘ više puta izgovori, ili se pak raspravlja o

nekadašnjim i današnjim pra-vima žene. Dra-go mi je što su u vremenu u ko-jem ja ž ivim omogućena pra-va na rad žena-ma, tj. profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije. Još uvijek postoje neke razlike između muškarca i žene u očima današnjeg naroda, ali srećom nisu dovoljne da bismo ponovo uvodili razna prava. I smatram da 8. mart ne treba biti jedi-ni datum u kojem se pridaje pažnja ženama. Ravnopravnost muškaraca i žena se može prikazati svakim da-nom u svim našim postupcima!

Ilhana Čeliković- Obično ne-

koliko dana prije Dana žena po-stavlja se pitanje da li je potrebno iskazati pošto-vanje prema že-nama taj dan.

Ono što je problem jeste to da mnogi ne shvataju važnost žena u društvu. Ono što žena čini u porodici, odgaja-jući svoju djecu, poklanjajući ljubav svojoj porodici je vrijedno poklanjanja pažnje svaki dan, a ne samo jedan dan u godini. Uzmimo samo primjer naših majki koje su tu za nas kad ih treba-mo, spremne pomoći u svakoj situa-ciji. Zamislimo li se nad tim shvatit ćemo šta zaista zaslužuje svaka žena!

Adnan Krivokapa- 8. mart bi

trebao da bude u toku cijele go-dine, a ne samo taj dan. Posveći-vati pažnju bilo čemu samo je-dan dan nije do-voljno, pa tako ni ženama. Tek tada, žene bi imale razlog da se osjećaju ravnopravnije u porodici i društvu. Anketirala Amina Kulović

ANKETA

Međunarodni dan žena, 8. mart, proglašen 1920., a službeno priznat u Ujedinjenim narodima 1977. godi-ne, simbolizira dugu historiju borbe za ženska prava, kao što su pravo glasa, pravo na legalizaciju pobačaja ili danas pravo na rad. Prva inicijati-va potekla je od američke Socijalistič-ke stranke 1909., a iduće godine na Međunarodnoj konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu, na poticaj Njemice Clare Zetkin izglasano je načelo proglašenja Međunarodnog dana žena, ali bez utvrđenog datu-ma. Godine 1977. Ujedinjeni narodi proglasili su 8. mart „Međunarod-nim danom za prava žena i za mir“. Otada dan ima simboličko značenje, poglavito u državama gdje se žene moraju boriti za osnovna prava, a posvuda gdje su žene žrtve nasilja ili nejednakosti. Tog dana se slave eko-nomska, politička i društvena dosti-gnuća pripadnica ženskog spo-la. Ako uzmemo stanje u prošlosti u kom su se naše naše prethodnice borile za osnovna prava žena, danas možemo zaljučiti da je stanje privid-no bolje. Još uvijek smo daleko od standarda ravnopravnosti koju nam nameće Zapad, a postavlja se pitanje da li se ta potpuna ravnopravnost i zaista želi?

Anketirali smo naše sugrađane o tome koliko im znači 8. mart, da li poklanjaju pažnju ženama samo tog dana, kao i to da li smatraju da su žene ravnopravne sa muškarcima u današnjem društvu.

Alisa Bjelopoljak- Žene defini-

tivno jesu u bo-ljem položaju danas. Među-tim, nisu jos uvi-jek 100% jedna-ke sa muškarci-ma. A za mene 8. mart predstavlja jedno lijepo dru-ženje sa kolegicama.

Avdo Tukić- Kažu da su žene ljepša polovica

Anketa u povodu Međunarodnog dana žena

8. MART NE SMIJE BITI JEDINI POVOD DA SE ŽENAMA POKLANJA PAŽNJA

broj 161, 15.03.2011. 7

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

U okviru ciklusa preda-vanja za žene koje organizu-ju muallime Medžlisa IZ Kakanj, Kakanjke su u prili-ci da slušaju predavanja eminentnih stručnjaka iz raznih oblasti. Prošle sedmi-ce gošća na tribini je bila poznati psiholog Aida Tule. Tema predavanja je bila “Prioriteti u porodici i druš-tvu”. U okviru ove teme Tule je govorila o dvije kraj-nosti koje postoje vezane za ovu problematiku. Prva je potpuna zatvorenost u okvi-ru porodice, a druga da se potpuno predate društve-nim tokovima, zanemarivši porodicu i njene vrijednosti. Kao idealno rješenje je pro-nalazak balansa između te dvije krajnosti, a taj balans

Iz JU „Dom zdravlja sa poliklinikom“ Kakanj stižu nam dobre vijesti. Naime, dr. Amela Lagumdžija-Žiga je ovih dana uspješ-no okončala svoju specijalizaciju i tako dobila zvanje, specijalista interne medicine. Nakon četiri godine intenzivnog učenja i usavršava-nja dr. Amela se vratila na posao i tako je naš Dom zdravlja dobio svog internistu. Doktori-ci sigurno neće biti lahko, bar u sljedećih ne-koliko mjeseci, dok ne uvede u red i ne ure-duje termine za sve pacijente, a njih je zaista mnogo. Posla se nakupilo, ali znajući dokto-

Nastavljen ciklus tribina muallima iz Kaknja

AIDA TULE GOSTOVALA U KAKNJURealizovane brojne aktivnosti u okviru projekta “Dani posvećeni ženi”

Kao i uvijek - prepuna sala

Aida Tule na tribini

nudi vjera. I na ovom pre-davanju isktaknuta je uloga žene kao ambasadora boljeg svijeta i kao majke – bitne karike u odgoju djeteta. Da bi dijete bilo odgojeno žena mora da ima ulogu u druš-tvu, kako bi i dijete moglo imati svoju ulogu.

Žena mora imati cilj u društvu

Da bi žena opstala u društvu mora imati cilj, jer svaki čovjek bez cilja je sluga. Kao primjer za žene koje su imale cilj, Tule je navela žene iz vremena Poslanika, koje su od njega tražile da ih podučava u tačno određeno vrijeme, i na tačno određenom mje-stu. Na taj način one su

definisale svoj cilj i uspjeh je bio zagarantovan.

Drugi dio predavanja gospođa Tule je posvetila istraživanju koje je pred-stavljeno na Helsinškom komitetu 1998. godine. Ra-dilo se o istraživanju o soci-jalnoj isključenosti. To istra-živanje je podrazumijevalo sagledavanje tri aspekta: tržišta, države i civilnog društva. Povezano je to sa nepoznavanjem osnovnih prava žena koje dovodi do socijalne isključenosti. Trži-šte rada danas poprilično diskriminira ženu, koja ne-ma jednaku platu za iste poslove kao muškarac. Kao

zaljučak predavanja je na-glašeno da treba biti uklju-čen i da od sistema u koji smo uključeni zavisi uspjeh. Poenta je da u svim stvarima nađemo srednji put i da tom prilikom koristimo zdrav razum i emocionalnu stabil-nost, riječi su Aide Tule.

Pored redovnih tribina svake srijede najavljene su i druge aktivnosti u okviru projekta “Dani posvećeni ženi”. To su halke Kur’ana, akcije volonterizma, radioni-ce na temu očuvanja bošnjač-ke tradicije, posjete selima i slični projekti, o kojima ćemo vas izvijestiti u narednim brojevima. Amina Kulović

Internistička služba u JU „Dom zdravlja sa poliklinikom“ Kakanj

Nakon četiri duge godine – napokon olakšanje za pacijente

Dr. Amela Žiga, spec. interne medicine

ricu od prije i njene vrline i stručne sposobnosti u obavljanju posla, niko od nas ne sumnja da će ona veoma brzo sve dovesti u red. U svakom slučaju, bit će mnogo bolje nego do sada.

Znači, svi pacijenti kojima je potrebna internistička usluga mogu je dobiti u našem Domu zdravlja svakim radnim danom od 7 do 15 sati, naravno uz narudžbe, jedino će hitni slučajevi imati prednost. Dr. Ameli Lagumdžija-Žiga, spec. interne medicine od srca čestitamo i želimo joj puno uspjeha u daljnjem radu! Nađa Kovačević

8 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

28. sjednica Općinskog vijeća Kakanj održana je na triput. Počela je u srijedu 2. marta, i to oproštajnim govorom dosadaš-nje vijećnice dr. Senke Imamović Balorda koja je preuzela novu dužnost ministrice zdravstva u Vladi Zeničko-dobojsog kan-tona. Prema najavama, njeno mjesto zau-zet će Vernest Karzić sa liste SDP-a.Za zimsko i redovno održavanje cesta 500.000 KM

Općinsko vijeće Kakanj usvojilo je dva programa o raspodjeli sredstava planiranih budžetom općine Kakanj za ovu godinu. Riječ je o programu utroška sredstava komunalne naknade čija uku-pna vrijednost iznosi 1.800.000 KM i programu utroška sredstava od cestov-nih naknada i to za zimsko održavanje 370 hiljada KM i za redovno održavanje cesta 170 hiljada KM.

Analizu stanja i poslovanja JU Cen-tar za socijalni rad Kakanj za 2010. go-dinu i Prijedlog Plana i programa rada JU Centar za socijalni rad Kakanj sa finansijskim planom za 2011. godinu Vijeće je vratilo na doradu sa zaključci-ma da se prihodi Centra usklade sa planiranim u budžetu Općine i da se uradi sistematizacija sa brojem izvrši-laca i pravilnik o platama i naknadama.

Prijedlog odluke o vodovodu i kanali-zaciji također je usvojen, a u odluku su uvršteni prijedlozi i amandmani sa po-sljednje sjednice. Ova odluka koja se nije mijenjala od 1977. godine definira snabdi-jevanje vodom za piće te odvođenje i tre-tman fekalnih voda, odnose između do-bavljača i korisnika, način korištenja i priključivanja na vodovodnu i kanalizaci-onu mrežu, potrošnju i plaćanje vode, održavanje objekata i slično.

Usvojen je i Prijedlog odluke o dopu-nama Odluke o administrativnim taksa-ma Općine Kakanj. Utvrđene su nakna-de za provođenje postupka usklađivanja i registracuje redova vožnje na općin-skim linijama i takse za izdvajanje do-punskih taksi oznaka za taksi vozilima. Naknade kojima je odluka dopunjena su: 60,00 KM za stari red vožnje za svaki polazak i povratak, za stari red vožnje sa promjenom za svaki polazak i povra-tak, 300,00 KM novi red vožnje za svaki polazak i povratak. Ista naknada 300,00 KM utvrđena je za rješavanje prigovora uočenih na postupak usklađivanje redo-va vožnje - općinske linije, dok je taksa za izdvajanje dopunskih taksi oznaka za taksi vozila 5,00 KM.

Tokom rasprave o prijedlogu Programa utroška sredstava od koncesija, nije moglo doći do usaglašavanja i sjednica je preki-nuta, a nastavak je zakazan u petak, 4.

Održana 28. sjednica Općinskog vijeća Kakanj

Obiman dnevni red „razvukao“ sjednicu na sedmicu dana

Detalj sa zadnjeg nastavka 28. sjednice Vijeća

Dr. Senka Balorda-sa mjesta vijećnice na mjesto ministrice

marta, a na dnevnom redu ostalo je ostalo je deset tačaka.Usvojeno šest prijedloga

U nastavku sjednice prihvaćen je Prijed-log programa utroška sredstava od konce-sija sa 22 glasa, a predstavlja popis niza projekata za koje je planiran iznos od 350 hiljada KM i nastavak realizacije projekata ugovorenih u 2010. godini od oko 110 hi-ljada KM. Jedan od najznačajnih projekata planiranih u ovom programu je sanacija ulice na području Podvarda, desna obala Bosne, u iznosu od 47 hiljada KM. Prijedlog prioritetnih i neizmirenih dugova iz ovog programa iznosi 111 hiljada KM.

Prijedlog programa utroška sredstava Fonda za zaštitu okoliša za 2011. godinu

u iznosu od 129 hiljada dobio je potrebnu većinu sa 23 glasa. Iz ovih sredstava pla-nira se čišćenje divljih deponija sa 20 hi-ljada KM i troškovi rada mobilne stanice za mjerenje parametara kvaliteta zraka 26 hiljada KM. Između ostalog, 40 hiljada KM je planirano za podršku projekata defini-ranih akcionim planom LEAP. Iz Stranke za BiH su predložili da se u skladu sa zakonskim propisima uputi inicijativa resornom federalnom ministarstvu o pla-ćanju naknade od strane velikih industrij-skih zagađivača u Fond za okoliš, čime bi se u budućnosti moglo raspolagati za većim sredstvima u ovoj oblasti.

Sa 19 glasova „za“ prihvaćen je zaklju-čak vezan za Prijedlog programa raspore-da sredstava za obilježavanje značajnih datuma i manifestacija u 2011. godini u iznosu od 40 hiljada KM. Zaključak se odnosi na formiranje ad-hoc komisije ko-

ja ima zadatak da sačini tri raspodjele sredstava ili tri programa. Jedan koji će se odnositi na obilježavanje značajnih datu-ma vezanih za ratna događanja, drugi za obilježavanje vjerskih praznika i treći za obilježavanje državnih, federalnih, kanto-nalnih i općinskih praznika.

Usvojen je i Prijedlog programa utroš-ka sredstava za informisanje za 2011. go-dinu, u iznosu od 70 hiljada KM.

Prihvaćen je i Prijedlog programa ras-poreda budžetskih sredstava za zaštitu i spašavanje u 2011. godini. U ovom je pro-gramu sanacija klizišta i zaštita životinja sa iznosom od 50.000,00 KM. Klub vijeć-nika SDA, Stranke za BiH i Nezavisne liste predložili su prekid sjednice i njen nasta-vak iduće sedmice, u srijedu 9. marta.Informacija o zastupljenosti konstitutivnih naroda u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nije usvojena

U nastavku 28. sjednice OV-a Kakanj našlo se pet preostalih tačaka. Vijećnici su usvojili Izvještaj o implementaciji Općin-skog akcionog plana (MAP) u saradnji sa projektom upravne odgovornosti (GAP). Podsjećamo da se ovaj projekat realizirao u trogodišnjem periodu 2008-2010., a u okviru njega, između ostalog, realizirano je umrežavanje mjesnih ureda sa Centrom za pružanje usluga Općine Kakanj.

Analizirana je informacija o prekomjer-noj zagađenosti zraka koja je posebno bila izražena u januaru ove godine, kada je i zaprljanost saobraćajnica i drugih javnih površina također bila prekomjerno izražena.

Informacija o zastupljenosti konstitutivnih naroda u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nije usvojena i vraćena je na doradu, a u nekim trenucima ova tačka izazvala je burnu reakci-ju vijećnika HDZ-a i bila je na rubu incidenta.

Usvojen je Prijedlog rješenja o imeno-vanju člana Komisije za budžet Općinskog vijeća. Naime, umjesto Rahmana Džele u ovu komisiju imenovan je Rešad Merdić.

Razmatran je i zahtjev Institucije om-budsmena za ljudska prava BiH i prigo-vora Gordane Tomić i Srpskog građanskog vijeća na imenovanje direktora JU za predškolski odgoj i obrazovanje „Mla-dost“ Kakanj . Ovu unformaciju vijećnici su primili k znanju. Az.S.

broj 161, 15.03.2011. 9

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Redakciji Kakanjskih novina obratio se Dražen Filipović, predstavnik mješta-na MZ Čatići Kakanj, koji je iznio jedan od najvećih problema s kojim se susreću mještani MZ Čatići. Radi se o ekološkom zagađenju ove mjesne zajednice, kao i inicijativi grupe mještana da se ovo sta-nje promjeni. Već duže vrijeme egzistira internet stranica Eko Čatići, pokrenuta od strane mještana koji traže dostojan život u Čatićima. Cilj internet stranice je da se javnost upozna sa problemima aerozagađenja i drugih vidova zagađe-nja, te da se pokuša pronaći neko rješenje za te probleme. U pismu između ostalog stoji:

Samo naselje Čatići nalazi se u nezavid-nom ekološkom položaju od same izgradnje, pokretanja te daljnjih proširenja Termoelek-trane Kakanj. Osim lokalne Termoelektrane, najveći problem pogoršane ekološke situaci-je je odlagalište - deponija uglja koja se na-lazi iznad samog naselja tj. 30 metara od prvih kuća mještana. Deponija služi za spremanje, obradu i transport uglja od po-strojenja Seperacije do lokalne Termoelektra-

U uredu načelnika opći-ne Mensura Jašarspahića potpisani su ugovori o rea-lizaciji projekata nekoliko kakanjskih NVO koje će fi-nansirati HO „World Visi-on“ BiH i Općina Kakanj. Ugovore su potpisali općin-ski načelnik Mensur Jašars-pahić, Taib Bajramović u ime HO „World Vision“, te predstavnici Crvenog križa Kakanj za projekat „Kućna njega“, Terapijske zajednice „PROI“ Veliki Trnovci za projekat „Ulog u buduć-nost“, NVO „Alternative

HO „World Vision“ BiH i Općina Kakanj pomažu projekte NVO

29.000 KM nevladinim organizacijama u Kaknju

Detalj sa potpisivanja ugovoraKakanj“ za projekat „Lokal-na zajednica aktivna u oču-vanju prirodnih vrijednosti i kulturno-historijskih spo-

menika“, Udruženja Roma općine Kakanj za projekat „Jačanje romskog omladin-skog aktivizma u općini

Kakanj. Ugovor su potpisa-li i Udruženje pčelara „Ba-grem“ Kakanj za „Edukaci-ju i liječenje apiterapijom i ljekobiljem“, zatim MDD „Merhamet“ Kakanj „Kućna njega i pomoć u kući za sta-ra i iznemogla lica“, te Udruženje poljoprivrednih proizvođača „Oranica“ „Proizvodnja i distribucija rasadnog materijala za čla-nove udruženja“. Za reali-zaciju ovih projekata HO „World Vision“ dodijelila je 19.000 KM, a Općina Kakanj izdvojila je 10.000 KM. Az.S.

Akcija mještana MZ Čatići

Za dostojan život – za Čatiće bez prašine

Deponija u neposrednoj blizini kuća

Prašina sa deponije

ne. Izgrađena je sredinom 80-tih godina, no do dan danas nije dovedena u odgovarajuće stanje koje bi zadovoljilo osnovne ekološke uvjete skladištenja uglja i njegovog tran-sporta.

Mještani Čatića pokrenuli su krajem 2010. godine akciju pod nazivom Za dostojan život – za Čatiće bez prašine, u okviru koje traže rješevanje ovog eko-loškog problema od strane Elektropri-vrede BiH tj. Termoelektrane Kakanj koja je vlasnik deponije, a samim tim i odgovorna za njen rad. Svoje nezado-voljstvo izrazili su i potpisivanjem peti-cije koja će biti uručena predstavnicima lokalne vlasti. Peticiju je, prema riječima Filipovića, potpisalo više od 170 mješta-na. Svoja prava na čišću životnu okolinu tražit ćemo kod predstavnika naše općine, Elektroprivrede, pa ako treba i na cesti, ista-kli su mještani Čatića.

Napominju da deponija svojim ra-dom ugrožava život i zdravlje mještana i ozbiljno narušava životnu sredinu jer:

ugalj nije propisno skladišten (ugalj se skladišti, obrađuje i transportira na otvorenom prostoru bez ikakve izolaci-je od naselja. Radi se ogromnoj količini uglja (oko 300.000 tona), koji se zbog raznih vremenskih uvjeta, te zbog obra-de i transporta raspršava u obliku sitne ugljene prašine – poznatoj u medicini kao ubojica rudara, te prekriva naselje i izravno ugrožava zdravlje stanovnika kroz udisanje iste.)

Nesnošljiva buka zbog rada industrij-skih mašina: bagera, buldožera i krano-va. (Buka traje konstantno 24 sata zbog

stalne potrebe snabdijevanja Termoelek-trane ugljenom)

Najprije želimo upoznati širu javnost sa problemom koji nas već decenijama mu-či, jer nažalost, mnogi naši sugrađani nisu upoznati sa katastrofalnim ekološkim sta-njem u Čatićima. Predstavnici lokalne Termoelektrane već godinama nam daju lažna obećanja bez ikakvih konkretnih ko-raka ka rješavanju ovog za nas gorućeg problema. Nažalost, izgubili su naše povje-renje, jer do dana današnjeg nisu pokazali nikakvo interesovanje o tome kako mi ovdje uopće i dišemo. Ovdje nije riječ o nerazu-mnim zahtjevim nego o elementarnom ljudskom pravu na čišći zrak. Znamo da je u našoj općini to gotovo nemoguća misija, no svakako bilo kakvo smanjenje nekontro-liranog zagađivanja poboljšat će i ovako katastrofalnu situaciju, konstatiraju mje-štani Čatića, te poručuju da su spremni svoja osnovna ljudska prava tražiti svim zakonom dopuštenim sredstvima. Uredila Amina Kulović

10 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Povodom implementiranja Zakona o upravljanju i održavanju stambenih i stambeno-poslovnih zgrada ZDK, nedav-no je u organizaciji firme Harry-Electrics d.o.o. i predstavnika etažnih vlasnika na području općine Kakanj održan sastanak kojem su prisustvovali predstavnici nave-dene firme, Haris Jusić i Amer Smolo, ispred Općine Kakanj Ferdo Mijač, pred-stavnik MUP-a Tamara Delibašić, ispred Profesionalne vatrogasne jedinice Halim Kulović i pravni zastupnik Amina Zulić, ispred VGT osiguranja Adnan Šabović, te predstavnici etažnih stambenih objekata i predsjednici mjesnih zajednica. Sastanku se nisu odazvali predsjednici MZ Kakanj 1 i Kakanj 2 za koje organizatori kažu kako bi njihovo prisustvo bilo od velike važnosti budući da se baš u tim dijelovima grada nalazi najviše stambenih objekata.

Cilj i ideja vodilja ovog sastanka je ne osvrtati se puno u prošlost, na određene probleme i opstrukcije koje se dogode u radu, već okretanje budućnosti, da se za-jedno donesu zaključci i i zauzimanje za-jedničkog stava o implementiranju pome-nutog zakona, te zauzimanje aktivnije pozicije u društvu političkoj zajednici i okruženju, a vezano za ovu problematiku.Harry-Electrics d.o.o. Kakanj-licencirani upravitelj stambenim i stambeno-poslovnim zgradama u ZDK

Zakon o upravljanju i održavanju stambenih i stambeno-poslovnih zgrada ZDK, stupio je na snagu u mjesecu augu-stu 2008. godine. Harry Electrics d.o.o., preduzeće u privatnom vlasništvu, aplici-ralo je i pošto je ispunjavalo uslove dobilo licencu od nadležnog ministarstva ZDK i time postalo ovlašteni, tj. licencirani upra-vitelj stambenim i stambeno-poslovnim zgradama u ZDK. Od dana dobijanja li-cence pa do danas aktivnosti firme su se

Sastanak predstavnika etažnih vlasnika

Potrebna organizacija i implementiranje Zakona

Osnovni zaključci sastanka

• Obavijestiti javna preduzeća, Elektrodistibuciju, Bh telecom, Vinet i druga pravna i fizička lica, da ukoliko žele da izvode radove u zgradama, mora-ju iste najaviti upravitelju, tj. predsjedniku etažnih vlasnika, kao i o zavr-šetku radova, kako bi predstavnik etažnih vlasnika mogao provjeriti da li je stanje po izvođenju radova vraćeno u prvobitno stanje i da li je nanese-na eventualna šteta na zajedničkoj imovini skupa etažnih vlasnika.

• Tražiti od MUP-a, PS Kakanj, da aktivnije učestvuje u provođenju kućnog reda, javnog reda i mira (problemi parkiranja ispred zgrada, problem glasne muzike iz ugostiteljskih objekata).

• Da se od Opštine traži da obaveže organe općinske uprave, kao i pred-sjednike MZ Kakanj 1 i Kakanj 2, da se aktivnije uključe u aktivnosti vezano za probleme održavanja zgrada.

• Da Opština pomogne finansiranju obnove zgrada, krovova i fasada, formirajući fond na nivou opštine, nad kojim bi nadležnost imali organi općinske uprave.

• Da se pokuša uticati na aero zagađenje, preko Opštine, ograničavanjem broja i kontrolom kotlova (dimnjaka) u gradskom području.

Sa skupa predstavnika etažnih vlasnika

razvile na području Kaknja.Napominju kako su u svom radu imai

dosta problema, pa čak navodeći kako su bili na meti i krivci za postojanje ovog zakona, te nerazumijevanje istog, dezin-formacija i zlonamjernih priča. Razlog tome vide i u stalnom prilivu/odlivu ur-banog/ruralnog stanovništva ili jednostav-no migraciji stanovništva u užem dijelu gradu. Bez obzira na to, napominju kako su u 2010. godini izručili cca 400 naloga za radne usluge od kojih su veliki broj i ispunili i odradili. Izbjegavane su tužbe neplatišama, zbog visokih troškova utu-živanja, osim u onim slučajevima gdje su se tužbe morale podići, budući da se radi-lo o vlasnicima poslovnih prostora.

„Shvatajući situaciju u kojoj se nalazi-mo, raznim dopisima obraćali smo se Opštini, kao i privrednim društvima koja egzistiraju i rade u Kaknju, za pomoć ili eventualne donacije za potrebe skupova etažnih vlasnika, ali do sada nismo naišli na razumijevanje. Razlog tome je što se stanovi posmatraju kao privatizovani, te da su vlasnici stanova jedini dužni izdva-jati sredstva za održavanje zgrada, što je i sasvim logično, ali treba imati u vidu i činjenicu da su se zgrade u proteklih 20 godina veoma malo ili nimalo održavale, te da je prosječna starost zgrada u Kaknju

preko 40 godina i realno postoji potreba da se neke zgrade hitno saniraju jer zbog oronulosti predstavljaju prijetnju po život i zdravlje kako stanara, tako i prolaznika„ - istakao je na početku obraćanja Amer Smolo, predstavnik firme Harry-Electrics d.o.o.Uplate od stanara nisu dovoljne

Pored Općine, pomoć je zatražena i od privrednih društava, jer uplate od stanara jednostavno nisu dovoljne. Obraćanje je upućeno i prema Općinskom vijeću da se u budžet za 2011. godinu uvrste sredstva za održavanje stambenog fonda u gradu, kao i sa inicijativom za sufinansiranje obaveza socijalno ugroženih kategorija za izmirenje obaveza prema skupovima etažnih vlasnika. Ova stavka na Vijeću nije ni razmatrana.

„Naš prioritet u proteklom radu, bio je da se zgrade održavaju čistim i da se osi-guraju, jer je to i zakonska obaveza, zatim da se obezbijedi zatvaranje stubišta, osvjet-ljenje stubišta, kao i molovanje i krečenje gdje god smo to mogli izvesti u dogovoru sa skupovima etažnih vlasnika. Radove smo izvodili i na djelimičnim sanacijama krovova i prokišnjavanja, kao i sanaciji vertikala odvoda kanalizacije, oborinskih voda i grijanja, gdje god smo mogli i ko-liko smo imali raspoloživih sredstava. Saradnju sa pravnim licima koja vrše usluge stanarima, kao što su JP Grijanje, Vodokom, Elektrodistribucija, Telecom, kablovski operateri i sl., smataramo zado-voljavajućom, mada ona mora biti i jača i bolja. Problemi u odnosima sa ovom ka-tegorijom ogledali su se u podjeli odgo-vornosti oko održavanja zajedničkih dije-lova zgrada, ali te probleme smo načelno riješili. Ova saradnja u budućnosti svaka-ko mora biti i bolja i uspješnija, poštujući prava i obaveze i jedne i druge strane, i uzimajući u obzir realnu situaciju na tere-nu“ – zaključio je Smolo.

Do izlaska ovog broja, stigla je i infor-macija da je firma Harry-Electrics d.o.o., u saradnji sa VGT osiguranjem, obezbije-dila 60 protupožarnih aparata koji će biti podijeljeni predstavnicima etažnih vlasni-ka. Emerin Ahmetašević

broj 161, 15.03.2011. 11

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Prva redovna Skupština pčelara novo-formiranog udruženja „Matica“ iz Kaknja održana je u prostorijama mjesne zajedni-ce Doboj. Osim gostiju iz udruženja „Api“ iz Zenice, sjednici je je prisutvovao njen predsjednik Midhat Serdarević. Pčelari su bili u prilici i poslušati predavanje na temu „Pčele i polud“, a predavač je bio Dino Cerić. Izborom radnog predsjedništva, te izborom komisije Skupština je započela svoj rad, a delegati, njih 47, usvojili su Izvještaj o radu za 2010. godinu, kao i fi-nansijski izvještaj za ovaj period. Podrža-ni su i planovi Udruženja za ovu godinu, a ovo je bila i prilika da se donese Odluka o kupovini laptola za ovu organizaciju

Vannastavne aktivnosti i rad sekcija OŠ “Rešad Kadić” Brnjic predstavili smo ne-davno u našim novinama. Jedan od pro-blema koji je u razgovoru o školi istaknu-la direktorica Azra Piljug bio je nedovolj-na opremljenost folklorne sekcije škole, tj. nedostatak narodnih nošnji u kojima čla-novi sekcije nastupaju.

Folklorna sekcija ove škole pod vod-stvom nastavnika Delić Mirsada postoji i traje već duži vremenski period i u svom radu postiže zapažene rezultate. Dosad su bili prisutni na mnogim otvorenjima i kul-turnim manifestacijama, te na taj način promoviraju školu široj društvenoj zajed-nici. Međutim, nošnje koje je folklorna sekcija imala su neautentične i dotrajale, pa je uprava škole odlučila da to promijeni.

Direktorica Azra Piljug o ovome nam

Općinski sud u Kaknju

U prethodnoj godini ispunili normu za

čak 184 odstoRiješen 16.141 predmet

Zgrada Općinskog suda u Kaknju

Iako rade u otežanim okolnostima, sudije i uposlenici Općinskog suda u Kaknju u prethodnoj godini ispunili su normu za čak 184 odsto. Ovaj podatak govori da se u općinskim sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine radi pre-ma uputama i standardima koje zahtjeva Evropska unija. Prema riječima predsjed-nice Općinksog suda u Kaknju Hasne Ljubojević, što zaostalih što novoprimlje-nih predmeta u 2010. godini bilo je 27.713.

- Od tog broja riješen je 16.141 pred-met, a 11.572 predmeta još su fazi rješa-vanja. S obzirom da u Sudu ima jedan dio predmeta koji imaju status strajih po preporuci i Upustvu Visokog sud-skog i tužilačkog vijeća, donesen je poseban Program za rješavanje starih predmeta kojima će biti posvećana po-sebna pažnja u narednom periodu, kaže predsjednica Ljubojević.

Općinski sud u Kaknju dijeli svoje prostorije zajedno sa službenicima Policij-ske stanice Kakanj. Uskoro bi, prema na-javama, u neposrednoj blizini ove zgrade trebala biti izgrađena i moderna policijska stanica sa svim pratećim sadržajima.

- Nadam se da će se i ovaj višegodiš-nji problem riješiti na obostrano zado-voljstvo uposlenih. Modernizacija sud-stva i pojava interneta i umrežavanje sudova umnogome su pomogli i sudija-ma i volonterima koji pomažu radu ove ustanove. Došlo je vrijeme kada će pred-meti koji dolaze iz komunalnih potraži-vanja biti rješavani u vrlo kratkom vre-menskom periodu. Očekujem, naravno, da se ove godine i uprazni radno mjesto stručnog saradnika, a tražit ćemo i sagla-snost za prijem još tri volontera od mini-starstava pravosuđa i finansija Zeničko-dobojskog kantona, koji bi sudijama u narednom periodu pomogali u završa-vanju predmeta, ističe Ljubojević. Az.S.

UG pčelara „Matica“ KakanjSve više mladih ljudi vidi svoju perspektivu u proizvodnji meda i medarskih proizvoda

Detalj sa Skupštine

Diploma za osvojeno prvo mjesto

kako bi evidencija svih članova bila do-stupna svim pčelarima. Prema riječima Halida Bečirhodžića, predsjednika kakanj-skog udruženja pčelara, ovo je bila prva redovna skupština na kojoj su usvajani akti i kako kaže, UG“Matica“ svakim da-nom dobiva sve više članova.

- Pčelarstvo kao grana poljoprivrede ima značajno mjesto u našoj zemlji. Zenič-ko-dobojski kanton i Općina Kakanj ima-ju brojne pašnjake na kojima se mogu postaviti pčelinjaci. Raduje me činjenica da sve više mladih ljudi vidi svoju per-spektivu u proizvodnji meda i medarskih proizvoda, ističe Bečirhodžić.

Treba istaći da su članovi ovog udru-ženja na manifestaciji „Dani poljoprivrede i ekoturizma„, održanoj u Kaknju, osvoji-li prvo mjesto za najuređeniji štand na sajmu. Az.S.

Aktivnosti OŠ “Rešad Kadić” Brnjic

NABAVLJENE NOVE NARODNE NOŠNJE ZA FOLKLORNU SEKCIJU

Folklorna sekcija nekada

Folklorna sekcija sada

je rekla:“U suradnji sa kakanjskim Ansamblom

narodnih pjesama i igara uspjeli smo da obezbijedimo sredstva za nabavku 16 kompletnih bošnjačkih autentičnih narod-nih nošnji za opremanje sekcije, kako bi-smo im omogućili da školu u narednom periodu predstavljaju u još boljem svjetlu. Naše učenice imaju dosta afiniteta kada su u pitanju aktivnosti u domenu rada folklorne sekcije.”

Nošnje koje sada posjeduje folklorna sekcija škole su identične sa nošnjama koje koristi pomenuti Ansambl, a čiji članovi i rukovodstvo učestvuju na raznoraznim međunarodnim folklornim susretima.

Članovima folklorne sekcije škole želi-mo uspješan dalji rad i mnogo nastupa kojima će svoju školu predstaviti u najbo-ljem svjetlu. Uredila Amina Kulović

12 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

PREDSTAVLJAMO

Faruk Murtić je novi predsjednik MZ Brežani, kojeg smo na početku našeg raz-govora zamolili da nam kaže osnovne podatke o ovoj mjesnoj zajednici.

- Prostor mjesne zajednice Brežani se nalazi u neposrednoj blizini Kaknja, cca 5 km udaljen od grada. U svom strukturnom pogledu mjesna zajednica je podijeljena na nekoliko podružnica. Podružnica Bre-žani je najveća i čini većinu stanovništva mjesne zajednice. Zatim imamo i podruž-nice koje se nalaze dalje istočno, a to su: Zajezda, Jesike i Bištrani, sve sa svojim naseljima. Posmatrajući Brežane sa svim ovim naseljenim mjestima možemo reći da je ova mjesna zajednica prostorno jed-na od većih na općini Kakanj. Imajući u vidu gore navedeno isto se može reći i za demografsku strukturu Brežana. Naime, Brežani imaju preko 1.100 stanovnika, što ih prema broju stanovnika također čini jednom od većih u Kaknju.

Brežani su smješteni u donjem toku rijeke Trstionice. Naselje se prostire na više geografskih oblasti, ali reklo bi se i mjesnih zajednica. Stara jezgra sela smje-štana je u brdovitom predjelu podno gradine, sa starom džamijom i objektima koji su tu od najstarijih vremena. Drugi dio Brežana i to onaj veći se nalazi sa obje strane rijeke Trstionice, odnosno s obje strane regionalnog puta koji ide prema Kraljevoj Sutjesci. Dakle, ovdje imamo dva tipa seoskih naselja smještenih u relativno kompaktnom i gusto naseljenom prostoru. To su gusto naseljena stara jezgra sela sa starom džamijom kao centrom naselja i linijsko naselje koje se prostire duž dvije strane rijeke Trstionice, odnosno regional-nog puta.

Vrlo zanimljivi su bliski historijski podaci koji su vezani za ovaj prostor, šta se u njima može sažeti?

- Historijski posmatrano, ovo područje je jedno od najstarijih naselja na području kakanjske općine. Gradina koja se nalazi u neposrednoj blizini sela je jedna od na-starijih ali i najvećih na prostoru Kaknja. Pouzdano se zna da je sredinom prvog milenijuma prije nove ere ova gradina bila naseljena i to od strane ilirskog ple-mena Desidijati. Ovo pleme je bilo izuzet-no ratoborno te se u rimskim spisima može pročitati kako su se muškarci borili iza utvrđenih zidina na svojim prirodnim uporištima, odnosno gradinama. Tako je i ova gradina imala svoju ulogu jer je ima-la jako povoljan položaj u odnosu na okolna mjesta.

Imajući u vidu da se Brežani u tom pogledu vezuju za neolitska naselja iz Obara, spominje se i Kralj Tomaš?

Mjesna zajednica Brežani

REALIZACIJA BROJNIH PROJEKATA, UZ SLABU PODRŠKU OPĆINE I VIJEĆA

- Da, imajući u vidu da se u neposred-noj blizini gradine nalaze i neolitska nase-lja u Obrima, može se reći da na ovom prostoru ima jedan kontinuitet života, što je i logičan slijed zbog povoljnih uvjeta za život. Sigurno se dio stanovništva sa gra-dine preselio u današnje selo i tu nastavio sa razvojem. Kasnije se formiraju i okolna naseljena mjesta Tomašići, Miljačići i dru-gi. Kao što se može primijetiti, toponim Tomašići nam kazuje da se ovo naselje može povezati sa kraljem Tomašom ili nekim iz njegove uže porodice. Tako da se danas ukazuje na to da je ovdje bilo vla-stelinstvo istaknutijih srednjovjekovnih feudalaca.

Kakav je bio značaj za dolazak Osmanlija?

- Dolazak Osmanlija donosi i novu prekretnicu u ovom naselju. Naime, na lokalnim grebljima možemo uočiti veliki broj kamenih ostataka koji su predstavlja-li nišane umrlih. Na osnovu velikog broja nišana koji je smješten na krajnjem istoč-nom dijelu sela može se zaključiti da je ovdje bio veliki broj muslimanskog sta-novništva. Ono što se još može zaključiti jeste i to da se broj tih nišana ne poklapa sa daljim razvojem mjesta. Naime, čudi to što Brežani nisu imali veći broj stanovnika kada se vidi koliko je bilo umrlih. Uzrok toga se krije u činjenici da su u to vrijeme vladale velike kuge koje su pokosile lokal-no stanovništvo i nije bilo većeg prirašta-ja zbog povećane smrtnosti.

Brežani se spominju i u djelu «Visočke nahije», u periodu od prije i kasnije, odno-sno danas?

- Početkom 20. st. (1920-tih godina) na ove prostore dolazi M. Filipović koji je tada napisao svoju «Visočku nahiju». U dijelu knjige gdje opisuje Brežane on za-pravo navodi neke od osnovnih parame-tara koji su bili važni za tadašnje selo Brežani. Tako on ističe koje su bile sve porodice zastupljene u selu, odakle je koja porodica došla i sl. Ono što je bitno jeste da je tada postojao manji broj kuća,

ali sa više porodica u jednoj kući npr. 3-4 porodice su živjele pod jednim krovom i sl. Također su iznesene i neke druge činje-nice o nazivima mjesta. Danas se staro selo, odnosno stara jezgra Brežana dobro očuvala i raspored kuća i pomoćnih obje-kata je mahom isti kakav je bio i prije 100 godina. To je jedno naselje čije su ulice međusobno povezano i čine jedan sistem umreženih puteva koji grade i povezuju objekte. Sam raspored kuća i pomoćnih objekata (štale, šupe itd.) je također zani-mljiv, jer je tada sve bilo smješteno tako da su pomoćni objekti jasno distancirani od kuća što dokazuje izvjesnu plansku grad-nju mjesta.

Desila se i demografska eksplozija?- Period nakon Drugog svjetskog rata

donosi novi zamah u gradnji naselja. Na-ime, ovaj period je karakterističan po po-većenom prirodnom priraštaju što je iza-zvalo svojevrsnu demografsku eksploziju. Broj stanovnika se naglo povećavao pa se i naselje počelo širiti. Zbog nedostatka

prostora u brdskom dijelu sela, kuće i pomoćni objekti su se počeli graditi na prostoru oko rijeke Trstionice, prvo sa li-jeve a onda i sa desne strane rijeke. Tako da se selo sada prostire na onom prostoru koji je gore naveden.

Brežani su postali poprište građevinsk evolucije i rekonstrukcije, je li to veliki korak za novo rukovodstvo i izradu stra-teških planova? Šta se to dešava u Vašoj mjesnoj zajednici?

- Uporedo sa širenjem naselja dolazi i do građenja novih infrastrukturnih obje-kata. Izgradnja nove džamije i rušenje stare od 1964. godine, izgradnja asfaltnih puteva, škole, rasvjete, rudničke pruge itd.

Sredinom pretprošle godine, tačnije 21.06. 2009. godine, održani su izbori za članove savjeta mjesnih zajednica općine Kakanj te su u Brežanima izabrani: Murtić Faruk – predsjednik, Heganović Rasim – potpredsjednik, Lopo Mirsad – sekretar, te članovi Ivo Pezer, Bečirović Asmir i Begić Redžib. Odmah po izboru novog rukovodstva Savjet je poduzeo niz aktiv-

Faruk Murtić, predjednik Savjeta MZ Brežani

Asfaltiran put pruga-most

broj 161, 15.03.2011. 13

KAKA

NJSK

E NOV

INE

PREDSTAVLJAMO

Izgradnja džamije

Mjesna zajednica Brežani

REALIZACIJA BROJNIH PROJEKATA, UZ SLABU PODRŠKU OPĆINE I VIJEĆAnosti u cilju popravljanja i poboljšanja uslova za život stanovništva. Aplicirali smo na sve nivoe vlasti projektima koji su ranije urađeni i za koje imamo sve potreb-ne dozvole. To su projekti rasvjete, kana-lizacije, puteva, stadiona i drugi zahtjevi sa manjim iznosima.

Je li istina da i danas rasvjetu i put gradite sredstvima solidarnosti svojih građana?

- Ono što je specifično za ovo naselje jeste i to da su Brežani prvi na općini Ka-kanj imali svoju javnu rasvjetu. Tako da i danas postoje postolja na kojima su se nalazile sijalice od javne rasvjete. Među-tim, danas to područje koje je imalo prvu rasvjetu u Kaknju sada istu nema. Naime, mi u Brežanima za razliku okolnih mjesta nismo završili rasvjetu, odnosno ona je urađena jednim dijelom ali dobar dio sela tu rasvjetu nema. Moramo priznati da je jako teško gledati neka mjesta gdje niko i ne živi, ali rasvjeta postoji dok kod nas to nije slučaj. Mi smo pokretali već dvije akcije koje su uspješno realizirane. Odno-sno, mi smo iz svojih sredstava kupili sav potreban materijal i osvjetlili dobar dio sela. Već godinu dana čekamo na realiza-ciju još jednog dijela rasvjete ali nismo dobili potrebnu pomoć od Vijeća i Općine. Naime, imamo prikupljeno 4.500 KM. Rečeno je da smo dobili 6.000 KM, ali to je bila samo fraza koja je ostala mrtvo slovo na papiru. Mi smo možda jedini koji svo-jim sredstvima finansiraju ove projekte u Kaknju, a da nemamo još uvijek podršku od Općine po tom pitanju, te se nadamo da ćemo barem u ovoj godini završiti s ovim projektom.

Novac od kantonalnog Ministarstva za promet i komunikacije u iznosu od 50.000 KM ste dobili prošle godine, za šta je bio namijenjen?

- Sve što je navedeno za rasvjetu mo-žemo isto reći i za put. Prikupljali smo sredstva za određene putne pravce, ali ni to nije ispraćeno podrškom od strane Vi-jeća i Općine. Naime, mi smo samo tražili onaj iznos koji smo i mi dobili od mještana

pa čak i manji. Npr. mi imamo samo 3.000 KM. Slično se desilo u podružnici Jesike. Također, imamo dosta putnih pravaca koji su neasfaltirani, putevi su dobrim dijelom dotrajali, propali, te ćemo u na-rednom periodu nastojati uraditi sve što je u našoj moći kako bi se oni popravili. Ono što smo dobili, jeste 50.000,00 KM od resornog kantonalnog ministarstva za saobraćaj i komunikacije te se od tih sred-stava uradio put od pruge do mosta. Na Bištranima je Kanton, odnosno resorno ministarstvo također izdvojilo isti iznos. Isti problemi su i u podružnicama kada je u pitanju rasvjeta i put. Rasvjete nema, putevi loši, propali itd.

Dobili smo informaciju da su povrat-nici Pezera zapostavljeni?

- Mi se nadamo da će i povratnici u Pezere napokon dobiti malo pažnje, jer su pomalo zapostavljeni od svih. Naime, njihov put je u katastrofalnom stanju, ide se po blatu, makadamu i slično. Nemaju, naravno, ni rasvjete, te se nadamo da će i

oni uskoro dobiti barem nešto, a put i ra-svjeta zajedno koštaju 15 do 20 hiljada KM kako bi se i njima obezbijedili humani uslovi za povratak. Bilo je i nekih granto-va iz Općine koji su išli za Brežane, ali su nominalno ipak realizovani na području MZ Haljinići (put prema stadionu, put uz prugu) što pomalo iritira stanovništvo u Brežanima.

Skoro pa na sve strane mjesne zajedni-ce osjeti se neugodan miris kanalizacija, čini li se šta da se taj problem riješi?

- Veliki problem Brežana jeste neriješe-no pitanje kanalizacije. Za ovaj projekat je predviđen nešto veći iznos kako bi se kompletirao. Kao i za sve prethodne i ovaj projekat ima sve moguće dozvole potreb-ne za gradnju ali je samo dijelom realizo-van, ponovo iz Kantona još prije 4 godine smo dobili 50.000,00 KM. Ove godine su mještani ponovo bili spremni sufinansira-ti i ovaj projekat u značajnoj mjeri svojim sredstvima ali Općina to nije mogla prati-ti.

Kako smo saznali, od Općine Kakanj

naselje Barica je za sistem vodosnabdije-vanja dobilo 10.000 KM, dokle je stigla realizacija ovog projekta?

- Također, u naseljenom mjestu Barica nije riješeno pitanje vodosnabdijevanja. Ovo je možda jedinstven slučaj gdje ljudi i žene u kantama nose vodu u kuću, za piće, kupanje, pranje veša i sl. Nevjerovat-no je da danas imate žene koje haljine peru ručno na koritu pri temperaturi od -10º C. Radovi na ovom projektu su poče-li tek ove godine, mada je Općina mnogo ranije izdvojila 10.000,00 KM.

Izgradnja igrališta za djecu, praktički iz tri mjesne zajednice, traje već četiri godine?

- Mi smo mnogo insistirali na izgradnji igrališta koje okuplja djecu iz tri mjesne zajednice. Naime, stadion je započet prije tri godine a evo sad će i četvrta kako nije završen. Mi ćemo biti uporni i nećemo prestati prozivati sve ljude dok se stadion ne završi, sviđalo se to nekome ili ne, jer nama su naša djeca prioritet.

Aktuelan projekt je izgradnja mjesne džamije. Vidimo uz džamiju i druge objek-te, reklo bi se pravi islamski centar?

- Uvijek aktuelan projekat u zadnjih pet godina jeste izgradnja nove džamije u Brežanima. Ovo je jedan veliki projekat koji uključuje izgradnju džamije i pomoć-nih objekata uz nju. Do sada je utrošeno mnogo vremena, truda i novca kako bi se došlo ovdje gdje smo sad. Gasulhana je završena i uređena, dok su grubi radovi na džamiji i pomoćnim objektima dobrim dijelom urađeni. Sada nam predstoji peri-od daljeg prikupljanja novca kako bi se džamija završila. Većinu radova do sad su finansirali sami mještani, ali ima i donaci-ja od drugih ljudi. Ovom prilikom pozi-vamo sve ljude sa područja Kaknja i šire da se uključe i svojim novčanim prilozima pomognu izgradnju ove džamije koja se nalazi u centru doline Trstionice. Svaka pomoć je dobrodošla.

Razgovarao Hamid HadžićDio lokalnog puta

Igralište čeka svoj završetak već 4 godine

14 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

ZDRAVSTVENI INFORMATOR

Federalno ministarstvo zdravstva BiH, pod pokrovi-teljstvom Vlade Federacije BiH, pokrenulo je projekat pod na-zivom „Prevencija i rano otkri-vanje raka debelog crijeva“. U taj projekat se, naravno, uklju-čio i naš „Dom zdravlja sa poliklinikom“ Kakanj.

Zamolili smo dr. Hadžić Sedinu, koja uspješno sprovodi ovaj projekat, da nam kaže nešto o raku debelog crijeva kao i o rezultatima sprovede-nih testova u porodičnoj am-bulanti Doboj:Simptomi raka debelog crijeva

„Rak debelog crijeva je jedan od najčešćih karcinoma koji podjednako zahvata oba spola. Kod muškaraca je, po učestalo-sti, odmah iza karcinoma pluća, a kod žena iza raka dojke. Ima visoku stopu smrtnosti. Učesta-

Uradi test i budi siguran!„Naučno je dokazano da hrana bogata biljnim

vlaknima (povrće, voće) mnogo brže prolazi kroz probavni sistem, što opet utječe na pravilno pra-žnjenje i izaziva svakodnevnu redovnu i normalnu stolicu, što sve smanjuje mogućnost nastanka raka debelog crijeva. Ovaj test koji se radi, svakako je dio prevencije na rano otkrivanje raka debelog crijeva. Na kraju bih istakla da svako krvarenje na stolicu ili pojava anemije u osoba starijih od 40 godina (naročito muškarci) upućuje na karcinom debelog crijeva, dok se ne dokaže suprotno (kolo-noskopija)“, kazala je dr. Hadžić.

Bolje spriječiti nego liječiti

U posljednjih dvadeset godina rak debelog crijeva u stalnom porastu

lost karcinoma debelog crijeva je u posljednjih dvadesetak godina u stalnom i značajnom porastu. Epidemiološki podaci jasno ukazuju da je nastanak raka debelog crijeva pod jakim utjecajem vanjskih faktora, pr-venstveno ishrane bogate ma-stima životinjskog porijekla, konzervansima, dodacima jeli-ma itd. Bitno je istaknuti da gojaznost povećava dva puta rizik od nastanka raka debelog crijeva. Kod oba spola, rizik od nastanka ove opake bolesti se povećava iznad 40. godine ži-vota. Simptomi raka debelog crijeva uglavnom se javljaju u odmaklom stadiju bolesti, tj. onda kada je već došlo do na-predovanja bolesti.

Najčešći simptomi su:-svježa krv u stolici,-bol u trbuhu,-promjene u načinu pra-

žnjenja crijeva (smjene zatvora i proliva),

-anemija nerazjašnjenog porijekla.

Bitno je istaknuti da se na-vedena simptomatologija mo-že lako zanemariti ukoliko pacijent ima hemoroide, pu-knuća sluznice u analnom ka-nalu, ili sindrom prenadraže-nog crijeva. U takvim slučaje-vima kolonoskopija je dijagno-stička metoda koja najobjektiv-nije (sa visokim stepenom si-gurnosti) pruža mogućnost postavljanja dijagnoze direk-tnim uvidom u šupljinu i zid debelog crijeva, sa mogućno-

šću uzimanja bioptičkog mate-rijala svake nađene sumnjive promjene.“

Screneng metodom do ranog otkrivanja raka debelog crijeva

„Screneng metodom (po-stupak kojim se želi provjeriti određena dobna skupina, od-nosno otkriti potencijalni nosi-oci nekog oboljenja) je obuhva-ćena dobna skupina pacijenata od 40 do 65 godina života. Sve što pacijent treba da uradi jeste da se javi svom porodičnom ljekaru, gdje može dobiti kar-tonske testove za rano otkriva-nje raka debelog crijeva. O detaljima, kako ispravno ura-diti test, bit će pacijentima objašnjeno od strane njihovog porodičnog ljekara. Svaka am-bulanta je zadužila određen broj screneng testova. Ukoliko test bude pozitivan takav paci-jent se upućuje na hitni kolo-noskopski pregled u Kantonal-nu bolnicu Zenica, čime se dobiva konačna potvrda o to-me da li se zaista radi o raku debelog crijeva, jer kao što sam rekla, kolonoskopija je jedina pouzdana dijagnostička meto-da. Do sada je u ambulanti Doboj urađeno oko 40 testira-nja od kojih je jedan bio poziti-van i taj pacijent je upućen na daljnje pretrage, kolonoskop-ski nalaz očekujemo. Ovaj test mogu dobiti asimptomatske (bez simptoma) osobe od 40 do

65 godina. Dok osobe koje bo-luju od upalnih bolesti crijeva (ulcerozni kolitis, m. Crohn), osobe kod kojih je ranije dija-gnostikovan kolorektalni kar-cinom kao i osobe koje imaju svježu krv u stolici (takvi paci-jenti se upućuju na specijali-stički tretman), ne mogu dobi-ti ovaj test“, istakla je dr. Had-žić.

V.d. direktora Doma zdrav-lja sa poliklinikom Kakanj dr. Mirsada Tursuma pitali smo da li postoji mogućnost da se ova-kve akcije omasove i da scren-eng obuhvati još neka oboljenja koja se isto kao i rak debelog crijeva uspješno liječe ako se otkriju na vrijeme.

„Mi redovno vršimo kontro-le dijabetesa, hipertenzije, pluća i još nekih oboljenja koja ugro-žavaju kardiovaskularni sistem i to je jedan vid prevencije.

Za neke skuplje i složenije screnenge nismo dovoljno jaki ni sa kadrom, ni opremom, a ni materijalnim sredstvima. Već smo vratili dio dugovanja i ako nastavimo ovim tempom u skorijoj budućnosti mogli bi-smo izdvojiti i dio novca za screnenge koji su zaista od ve-like pomoći u prevenciji i ra-nom otkrivanju raznih obolje-nja. Naravno, u ovakve projek-te bi se trebala uključiti i šira zajednica, jer su nam ovakvi screnenzi svima potrebni i ko-risni“, kazao nam je dr. Tursum.

Nađa Kovačević

Prikaz raka debelog crijeva po stadijima

Dr. Hadžić Sedina, ljekar u porodičnoj ambulanti Doboj

broj 161, 15.03.2011. 15

KAKA

NJSK

E NOV

INE

POLICIJSKI BILTEN

Nakon prikupljenih operativnih saznanja o kriminalnim aktivnostima lica: V.S., P.J. i G.H., sva iz Kaknja, dana 09.03.2011. godine, na osnovu naredbe Općinskog suda u Kaknju, policijski službenici Odsje-ka za posebne namjene MUP-a Ze-do kantona, Policijske stanice Kakanj, Policijske uprave IV Tešanj i Jedinice policije za podrš-ku, izvršili su pretrese stambenih i pomoćnih objekata, kao i vozila koje koriste navedena lica.

Prilikom pretresa stana u ulici Alije Izetbegovića, koje koristi lice V.S., prona-đen je jedan pištolj marke „Zastava“, kalibra 6,35 mm, 54 komada metaka istog kalibra, 16,86 grama biljne mase i praha koji asociraju na narkotička sredstva, te pribor i tragovi konzumiranja istih, jedan laptop, 2 mobitela i 3 ultra kartice za dopunu. Prona-đeni predmeti su izuzeti radi vještačenja.

Izvršenim pretresom kuće i pomoćnih objekata u ulici Vinski put, te vozi-la koje koristi lice P.J., pronađen je jedan pištolj marke „Škorpion“, kalibra 7,65 mm, 12 komada me-taka istog kalibra, novča-nica u apoenu od 50 Eur koja svojim izgledom aso-cira na falsifikat, te pvc vrećica sa sadržajem bije-log praha koji asocira na narkotička sredstva. Pre-gledom broja šasije put-ničkog motornog vozila „volvo“ primjećeni su tra-govi djelovanja podesnog alata u vidu brušenja, što ukazuje na moguće krivo-tvorenje ID oznaka, dok su

- U vremenskom periodu od 26.02. do 28.02.2011. godi-ne, izvršena je teška krađa u kancelarije Općine Kakanj, iz kojih su otuđena 3 LCD monitora. Izvršen je uviđaj.

- Dana 28.02.2011. godine, oko 09,10 sati, u mjestu Du-manac, izvršena je krađa oko 20 komada “L” profila sa dalekovoda, vlasništvo preduzeća Elektroprenos Sarajevo. Izvršen je uviđaj.

- Dana 03.03.2011. godine, u mjestu Ćatići, zbog posje-dovanja dva paketića suhe zeljaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu marihuanu, policijski službenici lišili su slobode lice H.Dž. iz Kaknja. Navedeno lica je privedeno u službene prostorije Policijske stanice Kakanj gdje je nad istim zavedena kriminalistička obrada.

- Dana 04/05.03.2011. godine, u toku noći, u mjestu Papratnica, izvršena je krađa dva akumulatora jačine 135 Ah, sa teretnog motornog vozila marke “Man”, registarskih oznaka E75-K-321, vlasništvo S.H. iz Kaknja. Izvršen je uviđaj.

- Dana 08.03.2011. godine, u Ulici 27. juli, iz putničkog motornog vozila “ford tranzit”, registarskih oznaka 705-T-122, vlasništvo T.D. iz Banja Luke, izvršena je krađa torbice u kojoj se nalazila određena količina novca. Inter-vencijom službenika uniformisane policije, u Ulici bratstva i jedinstva, slobode je lišen P.E. iz Zenice, kod kojeg je pronađen otuđeni novac. Navedeno lice je zadržano u službenim prostorijama gdje je nad istim zavedena krimi-nalistička obrada.

- Dana 09.03.2011. godine, u mjestu Donji Kakanj, izvr-šena je teška krađa u kuću vlasništvo A.S., odakle je otu-đena određena količina zlatnog nakita i novca. Uviđaj je izvršen od strane istražitelja Policijske stanice Kakanj. (www.mupzdk.gov.ba)

Kriminalitet Pretresi u KaknjuDVOJICA PRIJAVLJENA ZA TEŠKA KRIVIČNA DJELA

na putničkom motornom vozilu „audi“ zatečene tablice koje pripadaju dru-gom vozilu. Navedena vozila, kao i putničko mo-torno vozilo „opel kadet“ koje koristi lice P.J., te pro-nađeni predmeti, su izu-zeta radi potrebnih vješta-čenja.

Tokom pretresa stana u ulici Alije Izetbegovića, koje koristi lice G.H. nisu pronađeni traženi predme-ti.

Nakon izvršenih pretre-sa, lica V.S. i P.J. su lišena slobode i zadržana u služ-benim prostorijama Policij-ske stanice Kakanj, a u to-ku dana su, nakon priku-pljenih dokaza i dokumen-tovanja krivičnih djela, ista uz službeni Izvještaj o po-činjenom krivičnom djelu i otkrivanju izvršilaca pre-data Kantonalnom tužilaš-tvu Zenica na dalji postu-pak, zbog postojanja osno-va sumnje da su počinila krivično djelo iz člana 52. Zakona o nabavljanju, dr-žanju i nošenju oružja i municije Zeničko-doboj-skog kantona. Pored nave-denog, lice P.J. je prijavlje-no i za krivična djela “Kri-votvorenje isprave” iz čla-na 373. KZ FBiH, i „Nedo-zvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija“ iz člana 371. KZ FBiH.

Pronađena biljna mate-rija prilikom pretresa, kao i novčanica, te drugi pred-meti su izuzeti i poslani na vještačenje, te se u skladu sa nalozima nadležnog tužioca nastavljaju aktiv-nosti na dokumentovanuj navedenih krivičnih djela.

(URED POLICIJSKOG KOMESARA)

16 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

VAŠA STRANA

Protekle noći, u jednoj gradskoj kafani, stajao sam za šankom sa prijateljem koji mi reče da je umro nastavnik historije. Ostadoh nepomičan, ušutio sam, sjetio se tih godina u školskim klupama, i njegovih časova. Sjetio sam se kako nas je učio o onome što je bilo prije nas stoljećima, predstavljao to važnim činjenicama kao što i jesu, da pritom nikada svoj predmet nije isticao dalje od drugih. Svoj posao radio je korektno i primjereno i mjerom sasvim dovoljnom. Učio je i moju majku nekada davno u onom prošlom sistemu, učio je mnoge naše roditelje, i pred kraj nastavničkog rada učio je i nas. Učio nas je na prelasku dvadesetog u dvadeset i prvo stoljeće. Tih godina Bosnu i Herce-govinu zadesio je historijski uspjeh, kojeg ne bi nazvao filmskim, nego generalno uspjehom zemlje na svjetskom nivou. Danis Tanović je dobio Oskara. Ceremo-nija dodjele se odvijala kasno u noć, a vijest sam saznao tek sutra na prvom času. U sedam i trideset minuta na prizemlju grad-ske osnovne škole imali smo prvi čas kod Franje Bulića, našeg nastavnika historije. Po običaju, sjeo je na prvu klupu u redu do zida i do vrata, pogledao u sve svoje učeni-ke, mene i moje drugare i rekao: “Djeco, sinoć se za našu zemlju dogodio historijski trenutak, naša zemlja je dobila Oskara. Danis Tanović je postao Oskarovac”.

Jasno se sjećam tog kratkog govora. Niko ništa nije rekao, možda nismo bili ni svjesni onoga čega je svjestan u tom trenutku bio naš nastavnik. Poslije smo svi gledali na televizi-ji kako Danis govori: Ovo je za moju zemlju, ovo je za Bosnu i Hercegovinu. Nije me taj govor dojmio, kao tihi i kratki govor moga nastavnika. Pokoj mu duši. Njegovi časovi odudarali su od ostalih. On je imao poseban način rada, kakvog drugi nastavnici nisu imali, pa čak ni oni koji su s njim skupa radi-li u doba socijalizma. Bilo je zadovoljstvo slušati i učiti. Znao je učiniti slabog učenika odlikašem, znao je biti pravi nastavnik. Na-stavnici matematike, fizike, biologije, čudili su se kako moj drug iz prve klupe do zida ima odličnu ocjenu iz historije, a slabe iz drugih predmeta. Čudili su se. Teško je bilo objasniti, a tada sigurno nikome nije padalo na pamet da kaže da nas uči naš nastavnik da budemo odlični. Jedno sam zapamtio jasno, da je Rimsko carstvo palo 1463. godine. U desnom donjem uglu na tabli napisao je veliki broj zaokružio ga i rekao da je te godine Osmansko carstvo uspostavljeno na našim prostorima i da je vladalo sve do okupacije od strane au-strougarskih trupa. Bezbroj je takvih detalja

ZGRADU TURSKOG SUDA U SELU RIBNICI

PREMJESTITI NA LOKALITET BARE KOD GREBLJA DELIBAŠIĆA

U posljednje vrijeme mnogo se priča i piše o zaštiti zgrade Turskog suda i najstarije kuće u selu Ribnica. Ja smatram da je nemoguće da ta kuća ostane u selu Ribnica, pošto je 90% mještana iseljeno i ostalo je još nekoliko kuća koje su donekle u održivom stanju, a ostale su ruševne i ruglo, po mom mišljenju je nemo-guće tu zgradu ostaviti među ruše-vinama i u odlagalištu jalovine PK.

Ako ovu zgradu treba zaštititi, onda je to moguće jedino izmješta-njem na drugi lokalitet, pošto je ista i sama u ruševnom stanju. Zgradu treba premjestiti u identičnom stanju, a po mom mišljenju najbolji lokalitet bi bio „Bare“ kod greblja Delibašića. Ako greblje svjedoči o sahrani Deliba-šića, neka ova zgrada svjedoči i o sa-hrani njihovog sela. Naglašavam, ako je trebalo zaštititi ovu zgradu i ovaj kraj, onda je to trebalo uraditi prije određivanja lokaliteta odlagališta PK. Trebalo je zaštiti dolinu rijeke Ribnice i banje koje su postojale na ovom lo-kalitetu, gdje je bilo i veće naselje sa novim kućama. Tako bi bilo zaštićeno i selo Ribnica u kojem je bilo oko 50 domaćinstava i ta zgrada Turskog suda bila bi zaštićena. Sada je to kasno i nemoguće, pošto je Rudnik ovaj lo-kalitet predvidio za svoje odlagalište, pa se pitam da li je moguće da ta zgra-da jedina strši usred odlagališta. Osim toga, iznad sela postoji i klizište koje će ugroziti ovo selo koje i samo leži na klizištu. Zato predlažem ako je interes zaštita ovog objekta, jedino njegovo izmještanje na lokalitet koji sam naveo ili na neki drugi koji bi odredili odgo-vorni za zaštitu historijskih spomeni-ka. Postoji lokalitet kod džamije u Donjem Kaknju koji nudi Ibrahim Delibašić na svom posjedu. Lokalitet „Bare“ je idealan, nalazi se pored glavnog puta na vidnom terenu i po-red greblja Delibašića.

I na kraju bi napomenuo da bi Rudnik trebao ubrzati rješavanje preostalog dijela sela Ribnica i da se konačno stavi tačka na ovo pitanje. Sejo Delibašić

Kažu mi da je umro nastavnikkoji su u momentu postali trajna uspomena. Lekcije je predavao na način pripovijedanja. One najvažnije činjenice pisao je u tezama na tabli. Njegov rukopis kredom bio je poseban, pisao je čitko štampanim slovima, vezajući ih kao pisana. Na časovima utvrđivanja gradiva nije bilo nikakvih pravila. Ispitivanje bi poči-njalo od prvog slučajno prozvanog drugara i nakon njegovog odgovora, neko drugi bi se nadovezao. Nije tražio mnogo, tražio je samo jasne i konkretne odgovore. Nakon svake lekcije, ostavljao je najčešće tri do četiri mi-nute da skupa ponovimo ono što smo učili. Jednom sam ponovio dio lekcije, nabrojao sile antante ili trojnog saveza, ne mogu se tačno sjetiti. Sve sam to čitao sa table, dovoljno da se podsjetim. Nakon školskog zvona, kada sam krenuo kući zovnuo me drug i glasno uzvi-knuo, rekao je da sam dobio peticu. Nevjero-vatan je to osjećaj bio, okrenuo sam se i pošao kući sa osmijehom. Letim i ponovo nabrajam svjetske sile koje smo učili u sedmom razredu, te dvije hiljade i druge godine kada se održalo Svjetsko nogometno prvenstvo u Japanu i Južnoj Koreji. Francuzi su poraženi od Sene-gala, a mi smo otišli na naš posljednji raspust. U osmom razredu nije nam više predavao nastavnik Franjo. Drug iz prve klupa do zida i ja nismo više imali odličnu ocjenu. Završet-kom osnovne škole rastali smo se. Nekoliko godina poslije viđao sam ga u gradu na ulici. Pozdravljao bih ga, ali mi se ponekad učinilo da me se ne sjeća. Zato bih idući put stao i potom bih se ispričali. Sjećao se. Pričao mi je da je u penziji i da ide u ribolov. Uvjeren sam da mu ribolov nije išao kao pisanje teza na školskoj tabli, no kako kažu sve u svoje vrijeme radiš, pa čak ono u čemu i ne uživaš. Možda sam o ovome svemu razmišljao stojeći za šankom sa prijateljem. Prijatelj studira histo-riju. Uska je to veza, možda on žali zbog toga, a ja zbog njega, možda i on zbog njega. Nje-govim odlaskom otišao je dio grada. Ljudi čine grad, ne zgrade, naš nastavnik činio je grad. Nastavnik Franjo Bulić jedan je od posljednjih u mom gradu. Posljednji su na izmaku. Odlaze veliki ljudi ovog grada. Veli-ki u smislu intelektualnog, sentimentalnog, duhovnog i svemu suprotnom onoga na čemu se status kultnog građanina ogleda u našem današnjem lokalnom društvu. Odlaze posljed-nji. Sutra ujutro, prošetao sam se i prošao kraj stabla kod pravoslavne crkve, maksuz što bi rekli. Nisam zatekao smrtovnicu. Već ju je vrijeme progutalo. Želio sam da se osjećam kao moj junak Jergović koji je penjući se na Mejtaš ugledao smrtovnicu velikana sevdaha Safeta Isovića, zastao i sjećao se. Nisam uspio u tome. Jasenko Korjenić

broj 161, 15.03.2011. 17

KAKA

NJSK

E NOV

INE

OGLASI

• VRŠIMO USLUGE RUČNOG MALTERISANJA KVALITETNO I POVOLJNO. Tel: 061-362-609;

• Prodajem motokultivator Labin 14 KS, model 2009., sa kardanskom prikolicom u ekstra stanju. Cijena 5.400 KM. Tel: 061-421-802;

• Prodajem stan u Vogošći, namješten, 58 m2, sa balkonom, na drugom spratu. Stan se nalazi na adresi Jošanička 8, preko puta hotela Biokovo. Cijena 63.000 eura. Tel: 061-788-076;

• Prodajem Fiat Punto dvojka 1,9 dizel, 44 kilovata, model 2000., tek registrovan. Cijena 4.700 KM, može i zamjena za jeftinije. Tel: 061-362-648;

• Prodajem trosjed, dvosjed i fotelju, sve dobro očuvano. Cijena 350 KM. Prodajem novu ugaonu sećiju. Cijena 700 KM. Tel: 070-220-200;

• Kupujem stan do 30 m2 ili manju kuću u blizini Kaknja do 40.000 KM. Tel: 062-688-203;

• Izdajem namješten dvosoban stan u Ulici branilaca na prvom spratu. Tel: 061-162-382;

• Pravim sve vrste namještaja tapaciranog, popravljam sve vrste starog namještaja i montiram sve vrste pločastog namještaja. Tel: 062-944-747;

• Prodajem zemljište na Plandištu, cijena povoljna, 30 KM po kvadratu. Tel: 061-046-003 ili 062-286-991;

BESPLATNI MALI OGLASIBesplatne male oglase možete

poslati sms porukom: 061/362-654 i na e-mail: kakanjske@gmail.com

• Prodajem Polo karavan 1,4 benzin, model 1998., tek registrovan. Prodajem traktor Labin sa svim priključcima. Tel: 062-902-492;

• Prodajem polovan računar sa printerom. Cijena 450 KM. Tel: 061-612-104;

• Prodajem Polo 1,1 benzin, model 1984., registrovan. Cijena 1.300 KM. Prodajem kombi 1,6 model 1983. Cijena 3.100 KM. Tel: 061-788-076;

• Prodajem Škodu Feliciju 1,3 benzin, zelene boje, četvera vrata, model 1999., registrovana. Cijena 3.900 KM može i zamjena za jeftinije. Tel: 061-847-817;

• Prodajem kosu i frezu za motokultivator Labin Progres 14 KS. Tel: 061-421-802;

• Prodajem povoljno 4 ljetne gume korištene jednu sezonu 205-60/R 15 dva komada, N profilne 195-50/R 15. Tel: 061-624-678;

• Prodajem stan površine 37 m2 u blizini Autobuske stanice u Kaknju. Cijena 25.000 KM. Tel: 061-455-416;

• Prodajem Golfa 4 dizel 1,9 TDI 66 kw/90ks, model 2002., boja srebrena/metalik, troja vrata, registrovan, full oprema. Cijena 9.700 KM. Tel: 061-492-811;

• Vršimo usluge malterisanja 1. sprat 5 KM, 2. sprat 6 KM, stiropol izolacije od 10 do 13 KM po kvadratu. Tel: 061-788-076;

• Izdaju se tri stana namještena, prvi i drugi sprat, u Ulici branilaca. Tel: 061-162-382;

• Prodajem sjensku prikolicu, a može i za vuču balvana. Cijena 2.500 KM. Tel: 061-297-572;

• Izdajem nenamješten jednosoban stan u S1 (soliter). Tel: 061-417-685;

• Prodajem dvosoban stan u Kaknju 56,5 m2. Cijena 63.000 KM. Mušteriji za zamjenu u Bijeljini ili Banja Luci dajem 2.000 KM. Tel: 065-447-896;

• Prodajem grtalicu za snijeg benzin u extra stanju, ima lance na točkovima. Tel: 062-431-761;

• Prodajem stan u S3 (soliter) 70 m2, na sedmom spratu. Tel: 061-824-694 ili 061-781-370;

• Prodajem kuću u Barama na parceli od 500 m2, može zamjena za stan ili poslovni prostor po dogovoru. Tel: 061-847-384;

• Pravim sve vrste namještaja tapaciranog, popravljam sve vrste starog namještaja i montiram sve vrste pločastog namještaja. Tel: 062-944-747;

• Prodajem kavez za koke nosilice 120 komada. Tel: 061-714-645;

• Prodajem kuću sa okućnicom u naselju Doboj. Tel: 061-390-094;

• Pokretna islamska knjižara nudi vam: serdžade, hamajlije, tespihe svih vrsta, ilmihale, audio i video kasete, suru „Bekaru“ na kasetama i CD-u, surme, mevlude, „Veliki tumač snova“, mirise, razne zbirke dova, privjeske, Kur’an na transkripciji – kućna dostava na području Kaknja. Tel: 061-750-142;

• „As Computers“, otkupljujemo polovne računare uz doplatu za nove. Tel: 061 – 838 – 943;

• Prodajem muzilicu. Tel: 061-448-815;• Prodajem kvalitetnu pčelarsku

opremu, kompletan sanduk sa podnjačom, tri tijela sa okvirima, hranilicu i poklopac opšiven limom. Cijena 80 KM. Tel: 061-421-802;

• Betonska galanterija: proizvodnja i ugradnja balkonske ograde, ivičnjaci, korita za vodu, vibro i presovane pločice, saksije, usluge farbanja ograde itd. Tel: 061-310-086;

• Vršimo usluge građevinskih radova: zidanje, malterisanje...Tel: 0616-788-076;

• Betonska galanterija: proizvodnja i ugradnja balkonske ograde, svih vrsta stubića, širok izbor pličica podnih i zidnih, grčki stubovi, postolja, ivičnjaci...Tel: 062-668-642;

• Studentu mašinstva potrebne instrukcije za predmet mašinski elementi. Tel: 061-875-157;

• Vršim sve usluge molerskih radova, gletovanje, rofiksa, rekipsa, laminata, kvalitetno i povoljno. Tel: 061-842-965;

• Prodajem kuću sa garažom i popratnim objektima koja se nalazi na parceli od 1.100 m2 u blizini grada. Tel: 062-487-227;

• Povoljno prodajem mali kućni solarijum za lice, može i drugi djelovi tijela, marke Filips, 50 KM. Idealan je za frizerske salone. Zvati na 032-558-056.

Ako želite uspješno poslovanje na polju transporta, trgovine, izgradnje, proizvodnje betona i asfalta, nazovite prihvatljivog i

povjerljivog poslovnog partnera

Direktor - tel 032-557-180 Centrala/fax - 032-555-808 www.trgosped.com.ba e-mail: trgosped@bih.net.ba

18 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

ZABAVA

broj 161, 15.03.2011. 19

KAKA

NJSK

E NOV

INEUlica A.Izetbegovića 63

Tel: 032 557-360; 557-361

Ulica 311. Lahke brigade bbTel: 032 558-970

PZU “MGM APOTEKE“

20 broj 161, 15.03.2011.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

Odbojkaši OK Kakanj po 13. put po-stali su osvajači državnog Kupa. Osvaja-njem ovog naslova ekipa OK Kakanj nastavila je sa pisanjem blistave historije te u tako u kup takmičenjima po četvrti put uzastopno odbranili titulu pobjedni-ka ovog takmičenja. Put do trinaeste ti-tule osvajača Kupa BIH zapravo je i počeo i završio utakmicom polufinala protiv ekipe OK Jedinstvo. Ipak, krenimo re-dom.Organizacija završnog turnira

Po treći put uzastopno grad Kakanj dobio je mogućnost organiziranja završ-nice turnira Kupa BIH, a glavni organi-zator istog bio je OK Kakanj. Igrama na kvalifikacionom turniru, završnicu Kupa BIH, koja se u Kaknju igrala 11. i 12. marta, izborile su ekipe OK Kakanj, OK Napredak iz Odžaka, OK Jedinstvo Brč-ko, te OK Mladost Ražljevo. Voljom žri-jeba dvije trenutno najjače odbojkaške ekipe u BIH, OK Kakanj te ekipa OK Je-dinstvo Brčko, činili su jedan od polufi-nalnih parova, dok je drugi polufinalni par sačinjavao OK Napredak te OK Mla-dost. Parovi polufinala bili su na raspo-redu 11. marta, dok je finale, uz direktan TV prenos na državnoj televiziji, bilo na rasporedu 12. marta u 13 sati i 30 minuta.Najava turnira

Povodom održavanja završnice Kupa BIH u Kaknju, u prostorijama OK Kakanj održana je press konferencija na kojoj su se prisutnima obratili sekretar OK Kakanj Kazimir Ivić, trener OK Kakanj Almir Begić, te generalni sekretar Odbojkaškog saveza BIH Draženko Haračić. Gospodin Haračić nije krio zadovoljstvo učinjenim oko organizacije protekla dva turnira koja su se održavala u Kaknju, te je ista-kao to kao jedan od glavnih razloga zbog kojeg je i ove godine završnica pomenu-tog turnira dodijeljena našem gradu.Polufinalne utakmice

U prvoj polufinalnoj utakmici sastale su se ekipe OK Mladost Režljevo te ekipa OK Napredak iz Odžaka. Ovo je bio dvoboj novog prvoligaša te nekada izu-zetno jake i kvalitetne ekipe OK Napre-dak iz Odžaka koji ove godine prolazi kroz izuzetno teške trenutke te im je sve neizvjesniji opstanak u elitnom odbojkaš-kom takmičenju u BIH. U ovom susretu koji se odigrao pred oko 100-tinjak gle-dalaca ekipa Mladosti, predvođena ne-kadašnjim prvotimcem ekipe Napretka, Teodorovićem te Zimonjićem, potpomo-gnuta iskusnim Simikićem nije imala većih poteškoća protiv ekipe Napretka. Samo u prvom setu utakmica je bila u

OK Kakanj odbranio tituluSPORTSKI PREGLED IZMEĐU DVA BROJA

Uređuje: Eldin OmeragićFoto: Mirsad MujagićPO 13. PUT OK KAKANJ OSVAJAČ KUPA BIH

rezultatskom egalu, a nominalni gosti iz Odžaka imali su prednost od četiri poena u većini seta sve do rezultata 18:22, kada trener Mladosti Keserović poziva minu-tu odmora nakon koje njegovi igrači prave seriju od 4:0, te poravnavaju rezul-tat na 22:22. Do kraja seta došao je do izražaja kvalitet ekipe Mladosti pa su tako ovaj set riješili u svoju korist rezul-tatom 25:23. U drugom setu ekipa Na-pretka držala se u rezultatskom priključ-ku samo do rezultata 16:12, ali nakon toga više nisu mogli pa je ekipa Mladosti osvojila i ovaj set rezultatom 25:16. Treći set bio je puka formalnost pa je ekipa Mladosti ekspresno došla do rezultata 25:14, te konačnog rezultata 3:0, i ostva-renja najvećeg uspjeha ovog odbojkaškog kluba u njihovoj historiji.

Druga finalna utakmica donijela je nešto više neizvijesnosti. Pred oko 300 gledalaca domaća ekipa OK Kakanj za protivnika je imala drugoplasiranu ekipu na prvenstve-noj ljestvici, ekipu Jedinstva iz Brčkog. Sam početak utakmice bio je sličan onom prvom polufinalnom paru. Naime, samo je prvi set donio rezultatsku napetost. Izabranici Al-mira Begića bolje su otvorili ovaj set, ali se igralo poen za poen sve do rezultata 13:13, a onda ekipa OK Jedinstvo sa dobra dva napada pravi prednost i na prvi tehnički time out odlazi sa rezultatom 16:14 u svoju korist. Brčaci su prednost čuvali sve do re-zultata 20:22, ali ekipa Kaknja se onda budi, poravnava rezultat, te preko Mustedanovi-ća i Aganovića dolazi do osvajanja seta re-zultatom 26:24. Drugi set gosti su ponovo otvorili bolje te poveli sa 3:7, ali nakon toga se „građevinari“ bude te do drugog tehnič-k