odluka o donošenju prostornog plana uređenja grada siska ... za provodjenje .pdf · „službeni...

PROSTORNI PLAN UREᄀENJA GRADA SISKAP R O Ⴠ I ᘀ ၠ E N I T E K S T

1

Temeljem აlanka 4. Odluke o osnivanju Odbora za statutarno pravna pitanja (KLASA: 023-01/09-01/6 od. 19. lipnja 2009. godine i KLASA: 023-01/09-01/8 od 7.listopada 2009. godine), Odbor za statutarno pravna pitanja na 27. sjednici, odr០anoj 12. travnja 2013. godine, utvrdio je proაiᘐၰeni tekst Odluke o donoᘐenju Prostornog plana ureᄐenja Grada Siska.

Proაiᘐၰeni tekst obuhvaၰa Odluku o donoᘐenju Prostornog plana ureᄐenja Grada Siska „Slu០beni glasnik SM័“ broj 11/02 i njene izmjene i dopune objavljene u „Slu០benomglasniku SM័“ broj 12/06 i 03/13.

ODLUKAo donoᘐenju Prostornog plana ureᄐenja Grada Siska

(proაiᘐၰeni tekst)

I. TEMELJNE ODREDBE

Ⴠlanak 1.Ovom Odlukom donosi se Prostorni plan ureᄐenja Grada Siska.

Ⴠlanak 2.Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Prostorni plan ureᄐenja Grada Siska, koji se sastoji od:

I. Tekstualni dio – Odredbe za provoᄐenje

II. Grafiაki dio izraᄐen u M 1:250001. Koriᘐtenje i namjena prostora2. Infrastrukturni sustavi3. Uvjeti za koriᘐtenje, ureᄐenje i zaᘐtitu prostora

3.a. Uvjeti za koriᘐtenje, ureᄐenje i zaᘐtitu prostora3.b. Podruაja nacionalne ekoloᘐke mre០e

Grafiაki dio izraᄐen u M 1:50004.1. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA BLINJSKI KUT4.2. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA BUDAᘀEVO 4.3. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA BUKOVSKO4.4. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA CRNAC4.5. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA ჀIGOჀ4.6. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA DONJE KOMAREVO4.7. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA GORNJE KOMAREVO4.8. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA GREDA4.9. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA GUᘀၠE

4.10. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA HRASTELNICA4.11. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA JAZVENIK4.12. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA KLOBUჀAK4.13. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA KRATEჀKO


2

4.14. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA LETOVANCI4.15. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA LONJA4.16. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA LUKAVEC POSAVSKI4.17. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA MAD័ARI4.18. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA MU័ILOVჀICA4.19. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA NOVO PRAჀNO4.20. GRAᄀEVNSKO PODRUჀJE NASELJA NOVO SELO4.21. GRAᄀEVNSKO PODRUჀJE NASELJA NOVO SELO PALANJEჀKO4.22. GRAᄀEVNSKO PODRUჀJE NASELJA ODRA SISAჀKA4.23. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA PALANJEK4.24. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA PRELOᘀჀICA4.25. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA SELA

4.26.a GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA SISAK4.26.b GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA SISAK

4.27. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA STARA DRENჀINA4.28. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA STARO PRAჀNO4.29. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA STARO SELO4.30. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA STUPNO4.31. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA SUVOJ4.32. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA TOPOLOVAC4.33. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA VELIKO SVINJIჀKO4.34. GRAᄀEVINSKO PODRUჀJE NASELJA VUROT4.35. GRAᄀEVINSKO PORUჀJE NASELJA ័ABNO

III. Obvezni prilozi

Ⴠlanak 3.Sastavni dio elaborata iz აlanka 2. ove Odluke je i zasebni elaborat „Mjere zaᘐtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“

Ⴠlanak 4.Prostorni plan ureᄐenja Grada Siska obuhvaၰa cjelovito podruაje Grada Siska, u njegovim administrativnim granicama.


3

II. ODREDBE ZA PROVOᄀENJE

1.Uvjeti za odreᄐivanje namjena povrᘐina na podruაju Grada

Ⴠlanak 5.Prostornim planom su odreᄐene slijedeၰe osnovne namjene povrᘐina:

a) POVRᘀINE ZA RAZVOJ I UREᄀENJE NASELJA• izgraᄐeni i neizgraᄐeni dijelovi graᄐevinskog podruაja naselja

b) POVRᘀINE ZA RAZVOJ I UREᄀENJE PROSTORA IZVAN NASELJA• gospodarska namjena

- povrᘐine za iskoriᘐtavanje mineralnih sirovina- graᄐevinska podruაja proizvodno-poslovne namjene- komunalno-servisna namjena (odlagaliᘐte komunalnog

otpada)• ᘐportsko-rekreacijska namjena (konjiაki ᘐport, rekreacija na vodi i sl.)• poljoprivredno tlo iskljuაivo osnovne namjene

- vrijedno obradivo tlo- ostala obradiva tla

• ᘐuma iskljuაivo osnovne namjene- gospodarska ᘐuma- zaᘐtitna ᘐuma- ᘐuma posebne namjene

• ostalo poljoprivredno tlo, ᘐume i ᘐumsko zemljiᘐte• vodne povrᘐine (vodotoci, akumulacija, rukavci)• posebna namjena (graᄐevine MORH-a)• infrastrukturni sustavi dr០avnog i ០upanijskog znaაaja• groblje

Ⴠlanak 6.Razmjeᘐtaj i veliაina povrᘐina iz აlanka 1. prikazani su na kartografskom prikazu, br. 1. “Koriᘐtenje i namjena povrᘐina” u mjerilu 1 : 25.000.

Granice graᄐevinskih podruაja naselja i graᄐevinskih podruაja proizvodno-poslovne namjene detaljno su odreᄐena na kartografskim prikazima, br. 4.1. - 4.35. “Graᄐevinska podruაja naselja”, na katastarskim kartama u mjerilu 1 : 5000.


4

2.Uvjeti za ureᄐenje prostora

2.1. Graᄐevine od va០nosti za Dr០avu i ័upaniju

Ⴠlanak 7.Graᄐevine od va០nosti za dr០avu odreᄐene su posebnim propisom te Prostornim planom Sisaაko-moslavaაke ០upanije. Temeljem navedenog utvrᄐuju se sljedeၰi zahvati u prostoru (gradnja novih ili rekonstrukcija postojeၰih graᄐevina, ako se bitno utjeაe na uvjete i naაin koriᘐtenja prostora, te stanje okoliᘐa) od va០nosti za dr០avu i ០upaniju, na podruაju Grada Siska:

Zahvati u prostoru od va០nosti za dr០avu:• autocesta A11 Zagreb-Sisak,• brza cesta Popovaაa-Sisak-Slunj i ostale dr០avne ceste s pripadajuၰim

graᄐevinama i ureᄐajima (benzinske postaje i druge prateၰe graᄐevine),• magistralna ០eljezniაka pruga Zagreb-Sisak-Hrv. Kostajnica, te kolodvori i pru០na

postrojenja,• meᄐunarodna pruga M104 Zagreb Glavni kolodvor - Sisak – Novska,• planirana ០eljezniაka pruga velike propusne moၰi Sisak (Greda)-Kutina,• ០eljezniაko prometno-carinski terminal u Sisku,• rijeაna luka Sisak kod Crnca sa pristaniᘐtem na Kupi za klasiაne i rasute terete i

luku na Savi za prekrcaj nafte,• plovni put Savom i Kupom,• meᄐunarodni i magistralni naftovod, plinovod i produktovod Sisak-Zagreb,• naftni terminal,• termoelektrana Sisak (novi kombinirani blok),• dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 i 400 kV,• odteretni kanal Sava-Odra-Sava,• retencija Lonjsko polje i Odransko polje s pripadajuၰim hidrotehniაkim graᄐevinama,• sustav melioracijske odvodnje povrᘐine veၰe od 10.000 ha,• vodoopskrbni sustav Sisak-Petrinja,• sustav za odvodnju otpadnih voda s ureᄐajem za proაiᘐၰavanje otpadnih voda

Grada Siska,• graᄐevine za proizvodnju baznih kemijskih proizvoda i preradu nafte,• graᄐevine za obradu opasnog tehnoloᘐkog otpada,• vojna graᄐevina i graᄐevina od posebnog znaაaja za obranu dr០ave.

Zahvati u prostoru od va០nosti za ០upaniju:• graᄐevine druᘐtvenih djelatnosti (uprava i pravosuᄐe, obrazovne, kulturne,

visokoᘐkolske, znanstvene i zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi i ᘐportsko-rekreacijski sadr០aji),

• ០upanijske ceste s pripadajuၰim graᄐevinama i ureᄐajima,• kamionski terminal,• ០eljezniაka pruga I. i II. reda s pripadajuၰim graᄐevinama i pru០nim postrojenjima,• ᘐportska i poljoprivredna zraაna luka ᘀaᘐna Greda,• tranzitno-pristupna telefonska centrala (TC-PC) Sisak,• svjetlovodni sustav prijenosa (SVK),• pristupne mre០e i udaljeni pretplatniაki stupnjevi (UPS),


5

• pokretne mre០e (analogne i digitalne),• srediᘐnji i mjesni poᘐtanski uredi,• graᄐevine plinoopskrbe - mjerno redukcijske stanice (MRS) i redukcijske stanice

(RS) i ០upanijska plinovodna mre០a,• dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje napona 20 - 110 kV,• eksploatacijsko polje za proizvodnju mineralnih sirovina,• akumulacija (Komarevo) za prihvaၰanje poplavnog vala zapremnine veၰe od 1,0

mln m3,• prostori za razvoj gospodarstva.

2.2. Graᄐevinska podruაja naselja

Ⴠlanak 8.Graᄐevinska podruაja naselja su podruაja unutar kojih je predviᄐeno ureᄐenje i razvoj naselja, a sastoje se od izgraᄐenog dijela i dijela predviᄐenog za daljnji razvoj naselja.

U graᄐevinskom podruაju naselja predviᄐena je izgradnja novih graᄐevina, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojeၰih graᄐevina namijenjenih za: - stanovanje i prateၰe pomoၰne i gospodarske funkcije;- rad bez ᘐtetnih utjecaja na okoliᘐ; - javne i prateၰe sadr០aje; - druᘐtvene djelatnosti;- trgovaაke i uslu០ne sadr០aje;- turistiაke i ugostiteljske sadr០aje;- vjerske sadr០aje;- prometnu i komunalnu infrastrukturu; - ᘐport i rekreaciju;- groblja.

Izgradnja iz prethodnog stavka ovog აlanka nije moguၰa na zemljiᘐtu na kojem su utvrᄐeni slijedeၰi faktori ograniაenja:- kliziᘐta;- tektonski rasjedi;- strmo zemljiᘐte nagiba veၰeg od 15%;- zemljiᘐte nedovoljne nosivosti;- moაvare;- poplavno podruაje.

Graᄐevinske აestice na kojima se nalaze domovi Mjesnih odbora smatraju se izdvojenim graᄐevinskim podruაjima naselja.

Ⴠlanak 9.Unutar graᄐevinskog podruაja naselja moguၰe je ureᄐenje zelenih povrᘐina (park, park ᘐume, zaᘐtitne zelene povrᘐine) kao i drugih graᄐevina i povrᘐina koje slu០e za normalno funkcioniranje naselja, a u svrhu ureᄐenja i zaᘐtite okoliᘐa.

U sklopu povrᘐina iz prethodnog stavka omoguၰeno je ureᄐenje i izgradnja:•kolnih i pjeᘐaაkih puteva,•biciklistiაkih staza,•ᘐportsko-rekreacijskih povrᘐina i igraliᘐta s manjim prateၰim graᄐevinama,


6

•manjih ugostiteljskih, trgovaაkih, uslu០nih i drugih sliაnih graᄐevina.

Povrᘐine objekata i graᄐevina iz alineja 3. i 4. prethodnog stavka ovog აlanka ne smije prelaziti 10% zelene povrᘐine, te oblikovanjem, a naroაito visinom, koja ne prelazi prizemlje s potkrovljem, trebaju biti u skladu s ureᄐenjem prostora u kome se grade.

Iznimno od stavka 2. ovog აlanka u zoni pejza០nog i zaᘐtitnog zelenila mogu se zadr០ati stare stambene i gospodarske graᄐevine u svojoj izvornoj funkciji.

Unutar graᄐevinskog podruაja naselja odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi graᄐevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugro០avale ០ivot i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojeၰeg okoliᘐa naselja.

Ⴠlanak 10.Na jednoj graᄐevnoj აestici u graᄐevinskom podruაju naselja mo០e se graditi stambena i poslovna ili stambeno-poslovna i poslovna ili poslovna graᄐevina, te uz njih gospodarske i pomoၰne graᄐevine koje s ovima აine cjelinu.

Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se koristiti i prostori ili graᄐevine koji ranije nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoၰnog ili gospodarskog prostora.

Stambene, poslovne i stambeno-poslovne graᄐevine se u pravilu postavljaju na uliაni graᄐevinski pravac u skladu s odredbama iz აlanka 29., a pomoၰne, gospodarske i dvoriᘐne poslovne graᄐevine po dubini graᄐevne აestice, iza tih graᄐevina.

Iznimno se mo០e dozvoliti i drugaაiji smjeᘐtaj graᄐevina na graᄐevnoj აestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik graᄐevne აestice, te tradicijska organizacija აestice ne dozvoljavaju naაin izgradnje odreᄐen u prethodnom stavku ovog აlanka, ukoliko utjecaji na okoliᘐ ne prijeაe takovu izgradnju.

Ⴠlanak 11.Stambenim graᄐevinama smatraju se obiteljske kuၰe, stambeno-poslovne i viᘐestambene graᄐevine, te graᄐevine za povremeno stanovanje (vikendice).

Viᘐestambene graᄐevine su stambene ili stambeno-poslovne graᄐevine s viᘐe od dvije stambene jedinice. U viᘐestambenim graᄐevinama mo០e se koristiti prizemlje i potkrovlje za manje poslovne, uslu០ne i javne namjene.

Ⴠlanak 12.Poslovnim graᄐevinama smatraju se:

• za tihe i აiste djelatnosti:prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslu០ne i trgovaაke djelatnosti, manji proizvodni pogoni (kod kojih se ne javlja buka, zagaᄐenje zraka, vode i tla), ugostiteljsko-turistiაke djelatnosti bez glazbe i s ograniაenim radnim vremenom (osim disco bara);

• za buაne i potencijalno opasne djelatnosti: manji proizvodni pogoni, automehaniაarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovaაnice, proizvodnja betonske galanterije, betonare, pilane, stolarije, klaonice, prodaja graᄐevinskog materijala, ugostiteljsko-turistiაke djelatnosti s glazbom i sliაno.


7

Tihe i აiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene graᄐevine, ukoliko za to postoje tehniაki uvjeti.

Buაne i potencijalno opasne djelatnosti potrebno je locirati na propisanoj udaljenosti od stambenih graᄐevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaᘐtitu od buke, te zaᘐtitu zraka, vode i tla.

U zoni mjeᘐovite prete០ito stambene namjene poslovni prostori s buაnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo iznimno, ukoliko tehnoloᘐko rjeᘐenje, veliაina აestice i njen polo០aj u naselju i predviᄐene mjere zaᘐtite to omoguၰavaju.

Ⴠlanak 13.U sluაaju kada se utvrᄐuju prostorni elementi za novu izgradnju ili rekonstrukciju poslovnih graᄐevina bez izraᄐenog i doneᘐenog urbanistiაkog odnosno detaljnog plana ureᄐenja, na podruაju na kojem nije definirana prometna mre០a i ostala komunalna infrastruktura, u sklopu idejnog rjeᘐenja u postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice potrebno je izraditi urbanistiაko rjeᘐenje s odreᄐenim pristupnim putevima i utvrᄐenim odnosom prema susjednim აesticama.

Idejnim rjeᘐenjem, za namjeravani zahvat u prostoru, biti ၰe naroაito obraᄐeno:- polo០aj აestice u naselju;- veliაina graᄐevinske აestice i koeficijent izgraᄐenosti აestice;- tehnoloᘐko rjeᘐenje i kapaciteti;- naაin smjeᘐtavanja pojedinih sadr០aja na აesticu;- prometno rjeᘐenje;- moguၰnosti komunalnog opremanja აestice;- naაin proაiᘐၰavanja otpadnih voda;- potencijalni utjecaj na okoliᘐ;- mjere za zaᘐtitu okoliᘐa.

Ⴠlanak 14.Gospodarskim graᄐevinama smatraju se:

- bez izvora zagaᄐenja: ᘐupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremiᘐta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, suᘐare (puᘐnice), pაelinjaci i sl.

- s potencijalnim izvorima zagaᄐenja: staje, svinjci, kokoᘐinjci, kuniၰnjaci i sl.

Ⴠlanak 15.Gospodarske graᄐevine s potencijalnim izvorima zagaᄐenja su graᄐevine za potrebe uobiაajenog uzgoja i tova ០ivotinja. Najveၰi broj uvjetnih grla temeljem kojeg se mo០e dozvoliti izgradnja takve gospodarske graᄐevine iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo te០ine 500 kg (krava, steona junica) i obilje០ava koeficijentom 1. Sve vrste ០ivotinja svode se na uvjetna grla primjenom slijedeၰih koeficijenata:


8

vrsta ០ivotinje koeficijent najveၰi broj ០ivotinja

- krave, steone junice 1,000 10- bikovi 1,500 7- volovi 1,200 8- junad 1-2 godine 0,700 14- junad 6-12 mjeseci 0,500 20- telad 0,250 40- krmaაa + prasad 0,550 18- tovne svinje (preko 6 mjeseci) 0,250 40- mlade svinje (2-6 mjeseci) 0,130 77- teᘐki konji 1,200 8- srednje teᘐki konji 1,000 10- laki konji 0,800 13- ០drebad 0,750 13- ovce, ovnovi, koze i jarci 0,100 100- janjad i jarad 0,050 200- tovna perad(prosjeაne te០ine 1,5 kg) 0,003 3.333

- tovna perad(prosjeაne te០ine veၰe od 1,5 kg)

0,006 1.667

- kokoᘐi nesilice konzumnih jaja(prosjeაne te០ine 2,0 kg) 0,004 2.500

- kokoᘐi nesilice(prosjeაne te០ine veၰe od 2,0 kg)

0,008 1.250

- nojevi 0,250 40- sitni glodavci 0,010 1.000

Iznimno od prethodnog stavka, najveၰi broj krava ili steonih junica temeljem kojeg se mo០e dozvoliti izgradnja gospodarske graᄐevine iz prethodnog stavka unutar graᄐevinskih podruაja naselja Greda, Jazvenik, Stara Drenაina, Palanjek, Klobuაak, Mad០ari, Letovanci, Staro Selo, Gornje i Donje Komarevo, Blinjski Kut, Preloᘐၰica, Bukovsko, Lukavec Posavski, Veliko Svinjiაko, Guᘐၰe, Ⴠigoა, Krateაko, Mu០ilovაica, Suvoj i Lonja, iznosi 50. U graᄐevinskim podruაjima svih naselja Grada Siska mo០e se dozvoliti izgradnja gospodarske graᄐevine za najviᘐe 21 mlijeაnu kravu ili konja (10 uvjetnih grla + 11 mlijeაnih krava ili konja).

U graᄐevinskom podruაju naselja Sisak za kojeg je propisana obveza izrade Generalnog urbanistiაkog plana, izgradnja graᄐevina iz prethodnog stavka moguၰa je u dijelovima naselja, ukoliko su ti dijelovi naselja odreᄐeni navedenim planom u០eg podruაja.

Za gradnju graᄐevina iz stavka 1. ovoga აlanka u naseljima koja se nalaze unutar podruაja Parka prirode Lonjsko polje treba koristiti elemente tradicionalne arhitekture, odnosno graᄐevine trebaju biti izgraᄐene od drveta ili sa drvenom oplatom na svim proაeljima, odnosno zabatima.


9

Ⴠlanak 16.Pomoၰnim graᄐevinama smatraju se gara០e za osobna vozila, drvarnice, spremiᘐta, nadstreᘐnice, kotlovnice za kruto i tekuၰe gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje, ljetne kuhinje i sl.

2.2.1. Oblik i veliაina graᄐevne აestice

Ⴠlanak 17.Graᄐevna აestica nalazi se u graᄐevinskom podruაju naselja i mora imati povrᘐinu i oblik koji omoguၰava njeno funkcionalno i racionalno koriᘐtenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog Prostornog plana.

Kod postupka utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice, graᄐevna აestica mo០e se iznimno formirati tako da se აestici, koja povrᘐinom veၰom od polovice ulazi u graᄐevinsko podruაje, mo០e prikljuაiti njen preostali dio ili dio potreban za formiranje graᄐevne აestice.

Ⴠlanak 18.Minimalne veliაine graᄐevnih აestica obiteljskih kuၰa, stambeno-poslovnih graᄐevina i graᄐevina za odmor (vikendice) odreᄐuju se za:

naაin najmanja najmanja najmanja max. koef. izgradnje ᘐirina აestice dubina აestice povrᘐina აestice izgraᄐenosti (kig)a) za izgradnju graᄐevine na slobodnostojeၰi naაin:- prizemne 12 m 22 m 264 m

20,3

- katne 16 m 25 m 400 m2

0,3b) za izgradnju graᄐevine na poluugraᄐeni naაin:- prizemne 10 m 22 m 220 m

20,4

- katne 12 m 25 m 300 m2

0,4c) za izgradnju graᄐevina u nizu:- prizemne 7 m 25 m 175 m

20,5

- katne 6 m 25 m 150 m2

0,5

Iznimno, dubina graᄐevne აestice namijenjene izgradnji gospodarskih graᄐevina iz აlanka 11. uz stambenu ili poslovnu graᄐevinu iznosi najmanje 45 m.

Maksimalna veliაina graᄐevne აestice za izgradnju stambenih graᄐevina iz prethodnog stavka, osim na podruაju obuhvaၰenom Generalnim urbanistiაkim planom, odreᄐuje se na ostalim povrᘐinama:

• za gradnju na slobodnostojeၰi naაin 1.000 m2,• za gradnju na poluugraᄐeni naაin 900 m2,• za gradnju u nizu 600 m2.

Iznimno, maksimalna veliაina graᄐevne აestice mo០e biti do 3.000 m2, uz max. koeficijent izgraᄐenosti od 0,2, kada se uz stambene graᄐevine izgraᄐuju graᄐevine za poljoprivrednu ili neku drugu gospodarstvenu djelatnost koja zahtijeva veၰu povrᘐinu.


10

Iznimno od stavka 1. ovog აlanka kod zamjene postojeၰe graᄐevine novom, odnosno u sluაaju interpolacije u veၰ izgraᄐenim dijelovima naselja, nova se graᄐevina mo០e graditi i na postojeၰoj graᄐevnoj აestici manje veliაine od propisane ukoliko se pri tome poᘐtuje postojeၰa matrica naselja (parcelacija), ali pod uvjetom da je veliაina te graᄐevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na koeficijent izgraᄐenosti, te minimalne udaljenosti od javne prometne povrᘐine, susjedne meᄐe i drugih graᄐevina.

U koeficijent izgraᄐenosti ne obraაunavaju se istaci balkona i kroviᘐta, niti elementi ureᄐenja okoliᘐa, kao terase, prilazne stube i sl. do visine 0,60 m iznad razine ureᄐenog terena.

Minimalna povrᘐina tlocrtne projekcije obiteljske kuၰe unutar graᄐevinskog podruაja naselja ne mo០e biti manja od 40 m2, s tim da se graᄐevine za povremeno stanovanje iskljuაuju iz ovog ograniაenja.

Ⴠlanak 19.Prostornim planom u០eg podruაja mogu se propisati i drugaაiji urbanistiაko - tehniაki uvjeti u pogledu oblika, veliაine i izgraᄐenosti graᄐevne აestice ovisno o gustoၰi i postojeၰoj tipologiji izgradnje.

Ⴠlanak 20.Koeficijent izgraᄐenosti graᄐevnih აestica za izgradnju viᘐestambenih graᄐevina graᄐenih:- na slobodnostojeၰi ili poluugraᄐeni naაin ne mo០e biti veၰi od 0,4, te- u nizu ne mo០e biti veၰi od 0,6.

Izuzetno koeficijent izgraᄐenosti mo០e biti i veၰi u srediᘐnjem guᘐၰe izgraᄐenom i urbaniziranijem dijelu naselja Sisak.

Ukoliko se radi o rekonstrukciji neophodnoj za funkcioniranje graᄐevine kao cjeline mo០e se predvidjeti i veၰa izgraᄐenost od one iz stavka 1. ovog აlanka u sluაaju kad bi izgradnja tog sadr០aja adaptacijom unutar postojeၰe graᄐevine bitno poremetila funkcioniranje postojeၰe graᄐevine.

Ⴠlanak 21.Povrᘐina graᄐevne აestice viᘐestambene i poslovne graᄐevine utvrᄐuje se shodno njihovim potrebama i u pravilu obuhvaၰa zemljiᘐte ispod njih i zemljiᘐte potrebno za redovitu uporabu graᄐevine.

Povrᘐina graᄐevne აestice iz prethodnog stavka odreᄐuje se za svaku pojedinaაnu graᄐevinu.

2.2.2. Smjeᘐtaj graᄐevina na graᄐevnoj აestici

Ⴠlanak 22.Graᄐevine koje se izgraᄐuju na slobodnostojeၰi naაin ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne meᄐe ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.

Iznimno, udaljenost graᄐevine od susjedne meᄐe mo០e biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, i to u sluაaju da smjeᘐtaj graᄐevine na susjednoj graᄐevnoj აestici omoguၰava postizanje propisanog razmaka izmeᄐu graᄐevina, odnosno poᘐtivanje ritma izgradnje u naselju ili dijelu naselja.


11

Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog აlanka, na manjoj udaljenosti od 1,0 m, dozvoljava se dogradnja i nadogradnja postojeၰe graᄐevine tako da se dogradnjom mo០e zadr០ati postojeၰa udaljenost od susjedne meᄐe uz uvjet da se poᘐtuje odreᄐeni maksimalni koeficijent izgraᄐenosti.

Na dijelu graᄐevine koja je izgraᄐena na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne meᄐe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim ako se na susjednoj graᄐevnoj აestici nalazi javna povrᘐina (javni put, zelenilo i sl.).

Otvorima se u smislu stavaka 1. i 4. ovog აlanka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veliაine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke ili drugih materijala sliაnih karakteristika (koji propuᘐtaju svjetlo, ali onemoguၰuju pogled), ventilacijski otvori najᘐireg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguၰe ostvariti vizualni kontakt.

Ⴠlanak 23.Graᄐevinama koje se izgraᄐuju na poluugraᄐeni naაin smatraju se dvije vrste graᄐevina: jedne koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne graᄐevne აestice, a druge (dvojne graᄐevine) koje se jednom svojom stranom prislanjaju uz granicu susjedne graᄐevne აestice i uz susjednu graᄐevinu.Zid izmeᄐu dviju graᄐevina mora se izvesti kao protupo០arni.

Ⴠlanak 24.Udaljenost ostalih dijelova graᄐevine izgraᄐenih na poluugraᄐeni naაin, otvorenih prema susjednoj graᄐevnoj აestici (nadstreᘐnice, balkoni, prohodne terase i otvorena stubiᘐta) ne mo០e biti manja od 3,0 m od granice graᄐevne აestice.

Ⴠlanak 25.Graᄐevine koje se izgraᄐuju u nizu dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih graᄐevnih აestica i uz susjedne graᄐevine. Zid izmeᄐu dviju graᄐevina mora se izvesti kao protupo០arni.

Ⴠlanak 26.Udaljenost gospodarskih graᄐevina s izvorima zagaᄐenja i gnojiᘐta mora iznositi najmanje 3,0 m, a gospodarskih graᄐevina izgraᄐenih od drveta ili u kojima se sprema sijeno i slama mora iznositi najmanje 5,0 m od susjedne meᄐe.

Izuzetno, udaljenost gospodarskih graᄐevina s izvorima zagaᄐenja i gnojiᘐta od susjedne meᄐe mo០e biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne graᄐevne აestice odreᄐuju uvjeti ili veၰ postoji gnojiᘐte, odnosno graᄐevina s izvorima zagaᄐenja ili ukoliko se radi o rekonstrukciji postojeၰe gospodarske graᄐevine ili izgradnji zamjenske.

Dno i stijenke gnojiᘐta do visine 1,0 m od razine terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekuၰina iz staja, svinjaca i gnojiᘐta mora se odvesti u jame i silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu.

Udaljenost pაelinjaka od susjedne meᄐe ne mo០e biti manja od 5,0 m, ako su letiᘐta okrenuta prema meᄐi, a najmanje 3,0 m ako su okrenuta u drugim pravcima.


12

Ⴠlanak 27.Kao poluugraᄐene ili u nizu mogu se na zajedniაkoj meᄐi graditi i gospodarske graᄐevine pod uvjetom da su izgraᄐene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi.

Ⴠlanak 28.Uz stambenu graᄐevinu, na istoj graᄐevnoj აestici se mogu graditi pomoၰne, manje poslovne i gospodarske graᄐevine, koje sa stambenom graᄐevinom აine stambenu i gospodarsku cjelinu i to:- odvojeno od stambene graᄐevine na istoj graᄐevnoj აestici,- na poluugraᄐeni naაin, i to da se:

- jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne graᄐevne აestice - jednom svojom stranom prislanjaju uz granicu susjedne graᄐevne აestice i uz stambenu graᄐevinu.

Graᄐevine iz prethodnog stavka koje se grade na poluugraᄐeni naაin, tako da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne graᄐevne აestice, moraju zid prema susjednoj აestici izvesti od vatrootpornog materijala.

Odredbe stavka 1. ovog აlanka, alineja 1. i 3. ne odnose se na graᄐevine iz აlanka 26.

Ⴠlanak 29.Udaljenost graᄐevine od vanjskog ruba uliაne ograde (regulacijskog pravca) ne mo០e biti manja od 5,0 m, a za gospodarske graᄐevine s izvorima zagaᄐenja ne manja od 20,0 m, te za pაelinjake, ne manja od 15,0 m.

U veၰ izgraᄐenim, zbijenim dijelovima graᄐevinskog podruაja, i u sluაajevima nepovoljne konfiguracije terena, ako su graᄐevine na susjednim აesticama na regulacijskom pravcu ili na manjoj udaljenosti od propisane u stavku 1. ovog აlanka, mo០e se za izgradnju nove graᄐevine dozvoliti izgradnja na regulacijskom pravcu, odnosno na manjoj udaljenosti od propisane, osim za graᄐevine sa izvorima zagaᄐenja i pაelinjake აija se udaljenost ne mo០e mijenjati.

Izuzetno od stavka 1. i 2. ovog აlanka na regulacijskom pravcu mo០e se izgraditi gara០a pod uvjetom da je graᄐevna აestica na strmom terenu, te ne postoji moguၰnost izgradnje gara០e u njenoj dubini i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da koriᘐtenje takve gara០e ne ugro០ava javni promet ili da drugim propisom nije drugaაije odreᄐeno.

Ⴠlanak 30.Udaljenost izmeᄐu graᄐevina mora biti veၰa od visine viᘐe graᄐevine, ali ne manja od 6,0 m za prizemne, odnosno 8,0 m za jednokatne graᄐevine.

Izuzetno, meᄐusobna udaljenost graᄐevina mo០e biti najmanje 4,0 m ukoliko se radi o izgradnji graᄐevine od vatrootpornog materijala.

Visina graᄐevine iz stavka 1. ovog აlanka mjeri se na zabatnoj strani od sljemena kroviᘐta do zavrᘐne kote ureᄐenog terena, a na ostalim stranama od visine vijenca do zavrᘐne kote ureᄐenog terena. Navedena odredba iz stavka 1. i 2. ovog აlanka odnosi se i na dvoriᘐne graᄐevine na istoj graᄐevnoj აestici, osim graᄐevina iz აlanka 32. i 33.


13

Ⴠlanak 31.Pomoၰne graᄐevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom graᄐevnom აesticom, uz uvjet:

- da se prema susjednoj graᄐevnoj აestici izgradi vatrootporni zid,- da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,- da se odvod krovne vode i snijega rijeᘐi na pripadajuၰu graᄐevnu აesticu.

Ⴠlanak 32.Udaljenost gospodarskih graᄐevina s potencijalnim izvorom zagaᄐenja od stambenih i poslovnih graᄐevina ne mo០e biti manja od 12,0 m, a u postojeၰim dvoriᘐtima gdje se to ne mo០e postiၰi dopuᘐta se najmanja udaljenost od 8,0 m, kod zamjene stare gospodarske graᄐevine novom.

Udaljenost gnojiᘐta, gnojiᘐnih jama od stambenih i poslovnih graᄐevina ne mo០e biti manja od 15,0 m, a od graᄐevina za snabdijevanje vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) i uliაne ograde ne manja od 20,0 m.

Udaljenost gospodarskih graᄐevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgraᄐene od drveta, mora iznositi najmanje 5,0 m od susjednih graᄐevina.

Udaljenost pაelinjaka od stambenih, poslovnih i gospodarskih graᄐevina u kojima boravi stoka ne mo០e biti manja od 10,0 m.

Udaljenost ostalih gospodarskih graᄐevina od stambenih i poslovnih graᄐevina ne mo០e biti manja od udaljenosti odreᄐenih u toაki 30.

Ⴠlanak 33.Udaljenost poslovnih graᄐevina s buაnim i potencijalno opasnim djelatnostima od susjedne stambene graᄐevine ne mo០e biti manja od 10,0 m, a od stambene graᄐevine izgraᄐene na istoj graᄐevnoj აestici, ne manja od 5,0 m.

2.2.3. Visina i oblikovanje graᄐevina

Ⴠlanak 34.Najveၰa eta០na visina stambenih ili poslovnih graᄐevina mo០e biti tri nadzemne eta០e i to; prizemlje, kat i potkrovlje uz moguၰnost izgradnje suterena i podrumskih eta០a(S+Po+Pr+1+Pk).

Na podruაju naselja Siska najveၰa eta០na visina stambenih ili poslovnih graᄐevina mo០ebiti ᘐest nadzemnih eta០a i to; prizemlje, 4 kata i potkrovlje uz moguၰnost izgradnje suterena i podrumskih eta០a (S+Po+Pr+4+Pk).

Visina graᄐevine mjeri se od konaაno zaravnanog i ureᄐenog terena uz proაelje graᄐevine na njegovom najni០em dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, აija visina ne mo០e biti viᘐa od 1,2 m.

Ukupna visina graᄐevine mjeri se od konaაno zaravnanog i ureᄐenog terena na njegovom najni០em dijelu uz proაelje graᄐevine do najviᘐe toაke krova (sljemena).


14

Najveၰa eta០na visina dvoriᘐnih gospodarskih, pomoၰnih i poslovnih graᄐevina uz stambene graᄐevine mo០e biti dvije nadzemne eta០e i to; prizemlje i potkrovlje uz moguၰnost izgradnje podruma (Po+Pr+Pk). Visina poslovne, gospodarske ili pomoၰne graᄐevine mora biti usklaᄐena sa stambenom graᄐevinom s kojom se nalazi na istoj graᄐevnoj აestici i აini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ju nadvisiti.

Ⴠlanak 35.Potkrovlje (Pk) je dio graᄐevine აiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova (krovne kuၰice), sa svojom krovnom konstrukcijom.

Ⴠlanak 36.Izvedena ravna kroviᘐta koja zbog loᘐe izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija ၰe se izvrᘐiti u skladu s ovim odredbama (visina nadozida, nagib krova, sljeme).

Ⴠlanak 37.

Suteren (S) je dio graᄐevine აiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konaაno ureᄐeni i zaravnani teren uz proაelje graᄐevine, odnosno da je

najmanje jednim svojim proაeljem izvan terena.

Podrum (Po) je dio graᄐevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan viᘐe od 50% svoga volumena u konaაno ureᄐeni zaravnani teren i აiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Ⴠlanak 38.Horizontalni i vertikalni gabariti graᄐevina, oblikovanje proაelja i kroviᘐta, te upotrebljeni graᄐevinski materijali moraju biti usklaᄐeni s okolnim graᄐevinama, krajolikom i tradicionalnim naაinom izgradnje.

Odnos du០ine prema visini proაelja stambene graᄐevine (osim viᘐestambene) mjereno na sredini du០ine proაelja, preporuაa se da bude1:1 ili viᘐe u korist du០ine proაelja.

Graᄐevine koje se izgraᄐuju na poluugraᄐeni naაin ili u nizu moraju s graᄐevinom na koju su prislonjeni აiniti arhitektonsku cjelinu.

Proაelja se u pravilu izvode sa ០bukom, bijele ili vrlo svijetle pastelne boje, drveta tamne boje, kamena, kulira ili fasadne opeke.

2.2.4. Ograde i parterno ureᄐenje

Ⴠlanak 39.Kada se javna cesta koja prolazi kroz graᄐevinsko podruაje ureᄐuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba uliაne ograde od osi ceste mora iznositi najmanje:- kod dr០avnih cesta 10,0 m- kod ០upanijskih cesta 6,0 m- kod lokalne i 5,0 m- kod nerazvrstanih cesta 5,0 m


15

Izuzetno od stavka 1. alineja 4. ovog აlanka u slijepim ulicama, აija du០ina ne prelazi 100 m, udaljenost od vanjskog ruba uliაne ograde od osi ceste mo០e biti i manja, na აesticama u interpolacijama, uz uvjet da se poᘐtuje regulacijski pravac susjednih ograda izgraᄐenih uz propisana odobrenja, ali ne manja od 3,25 m.

Ⴠlanak 40.Ograda se mo០e podizati prema ulici i prema susjednim აesticama najveၰe ukupne visine 2,0 m. Ukoliko je uliაna ograda ukupne visine veၰe od 1,6 m potrebno je ishoditi odgovarajuၰi akt o graᄐenju.

Iznimno, ograde mogu biti viᘐe od 2,0 m, kada je to nu០no radi zaᘐtite graᄐevine ili naაina njenog koriᘐtenja (npr. graᄐevina posebne namjene, trafostanice i sl.) sukladno posebnim propisima.

Ogradu je moguၰe izvesti jednim dijelom ili u potpunosti providnom. Kameno ili betonsko podno០je uliაne ograde ne mo០e biti viᘐe od 50 cm. Dio uliაne ograde iznad punog podno០ja mora biti providan, izvedeno od drveta, pocinაane ០ice ili drugog materijala sliაnih karakteristika ili izveden kao zeleni nasad (០ivica).

Ulazna vrata na uliაnoj ogradi moraju se otvarati na აesticu, tako da ne ugro០avaju promet na javnoj povrᘐini.

Ⴠlanak 41.Dio graᄐevne აestice, organiziran kao gospodarsko dvoriᘐte na kojem slobodno borave domaၰe ០ivotinje, mora se ograditi ogradom koja onemoguၰava njihovo kretanje van აestice.

Ⴠlanak 42.Zabranjuje se postavljanje ograda i potpornih zidova kojima bi se sprijeაavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moၰ vodotoka ili na drugi naაin ugrozili vodotok i pripadajuၰi mu zemljiᘐni pojas (vodno dobro).

Ⴠlanak 43.Teren oko graᄐevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na naაin da se ne naruᘐava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na ᘐtetu susjednog zemljiᘐta, odnosno susjednih graᄐevina.

Najveၰa visina potpornog zida ne mo០e biti veၰa od 2,0 m. U sluაaju da je potrebno izgraditi potporni zid veၰe visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenoᘐၰu zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.

Ⴠlanak 44.Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviᘐe 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan povrᘐine za razvoj tlocrta graᄐevine, ali na naაin da se na jednoj strani graᄐevne აestice osigura nesmetan prilaz na stra០nji dio graᄐevne აestice minimalne ᘐirine 3,0 m.


16

2.2.5. Prikljuაak na prometnu infrastrukturu

Ⴠlanak 45.Graᄐevna აestica mora imati osigurani pristup na javnu prometnu povrᘐinu najmanje ᘐirine 3,0 m.

U sluაaju pristupa graᄐevne აestice na javnu cestu u postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice potrebno je ishoditi posebne uvjete prikljuაenja od strane nadle០ne uprave koja tim cestama upravlja.

U sluაaju kada se graᄐevna აestica nalazi uz spoj ulica razliაitog znaაaja, prilaz s te აestice na javnu prometnu povrᘐinu obavezno se ostvaruje preko ulice ni០eg znaაaja.

Slu០nost za kolni prilaz na graᄐevnu აesticu mo០e se utvrᄐivati samo izuzetno, kada je to dozvoljeno posebnim propisima, te u sluაajevima veၰ izgraᄐenih graᄐevnih აestica koje nemaju direktan prilaz na javnu prometnu povrᘐinu, a isti se ne mo០e ishoditi.

Ⴠlanak 46.Za neizgraᄐeni dio graᄐevinskog podruაja ili grupu აestica ili veၰu graᄐevnu აesticu potrebno je izraditi idejno rjeᘐenje u postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice kojim ၰe se jedinstveno rijeᘐiti organizacija graᄐevnih აestica i pristup na dr០avnu cestu, te ishodovati graᄐevna dozvola za pristupnu prometnicu kojom ၰe se ostvariti pristup na dr០avnu cestu.

2.2.6. Komunalno opremanje graᄐevina

Ⴠlanak 47.Stambene i poslovne graᄐevine u higijenskom i tehniაkom smislu moraju zadovoljiti va០eၰe standarde vezano na povrᘐinu, vrste i veliაine prostorija, a naroაito uvjete u pogledu sanitarnog აvora.

Ako na dijelu graᄐevinskog podruაja postoji vodovodna mre០a i ako za to postoje tehniაki uvjeti, stambena graᄐevina se obvezatno mora prikljuაiti na vodovod, a u drugim sluაajevima opskrba pitkom vodom se rjeᘐava na higijenski naაin prema mjesnim prilikama i sanitarno - tehniაkim uvjetima.

Otpadne vode iz domaၰinstva moraju se upuᘐtati u javni kanalizacijski sustav ili na drugi naაin, u skladu s posebnom odlukom.

Prikljuაivanje graᄐevina na sustav odvodnje otpadnih voda, te vodovodnu, elektroopskrbnu, plinoopskrbnu i telekomunikacijsku mre០u obavlja se na naაin propisan od nadle០nih slu០bi.

2.3. Izgraᄐene strukture izvan graᄐevinskih podruაja naselja

Ⴠlanak 48.Graᄐevine ᘐto se, u skladu s odredbama Zakona , mogu ili moraju graditi izvan graᄐevinskog podruაja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na naაin da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju, gospodarenje ᘐumama i vodama, te koriᘐtenje drugih graᄐevina i objekata, a da pri tome ne ugro០avaju vrijednosti აovjekovog okoliᘐa i krajolika.


17

Za potrebe smjeᘐtaja proizvodno-poslovnih zona izvan graᄐevinskih podruაja naselja utvrᄐena su graᄐevinska podruაja proizvodno-poslovne namjene.

Izvan graᄐevinskog podruაja mo០e se odobriti izgradnja slijedeၰih graᄐevina:• stambene i gospodarske graᄐevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a

sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti kao ᘐto su:- sklopovi gospodarskih graᄐevina za biljnu proizvodnju (biljne farme)- sklop gospodarskih graᄐevina za uzgoj ០ivotinja (០ivotinjske farme)- kleti, spremiᘐta za voၰe i povrၰe- plastenici i staklenici- ribnjaci- pაelinjaci

• ᘐportske, rekreacijske i zdravstvene graᄐevine• graᄐevine za istra០ivanje i iskoriᘐtavanje mineralnih sirovina• ostala izgradnja izvan graᄐevinskog podruაja;

- benzinske postaje- male hidrocentrale- streljane- groblja- pilovi i manje kapelice- graᄐevine za potrebe lovstva i gospodarenja ᘐumama- infrastrukturne graᄐevine (prometne i komunalne)- vojne i druge graᄐevine od interesa za obranu zemlje i zaᘐtitu od

elementarnih nepogoda

2.3.1. Graᄐevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Sklopovi gospodarskih graᄐevina za biljnu proizvodnju

Ⴠlanak 49.Sklopom gospodarskih graᄐevina za biljnu proizvodnju (u nastavku: biljna farma) se smatra funkcionalno povezana grupa graᄐevina sa pripadajuၰim poljoprivrednim zemljiᘐtem, koji se u pravilu izgraᄐuje izvan graᄐevinskog podruაja.

Najmanja veliაina posjeda na kojem se planira izgradnja biljne farme ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti iznosi:- 10 ha za intenzivnu ratarsku djelatnost,- 3 ha za uzgoj voၰa i povrၰa,- 2 ha za uzgoj vinove loze,- 1 ha za uzgoj cvijeၰa i sadnica.

Ⴠlanak 50.Graᄐevine koje se mogu graditi u sklopu biljne farme su:- osnovne gospodarske graᄐevine za potrebe ratarske djelatnosti, te druge gospodarske

graᄐevine iz აlanka 14.,- graᄐevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili

prete០no proizvedeni na farmi,- pomoၰne graᄐevine (gara០a, spremiᘐta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.),- stambene graᄐevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika,- graᄐevine ugostiteljsko-turistiაke namjene za potrebe seoskog turizma.


18

Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih graᄐevina, a istovremeno ili tek u slijedeၰim etapama izgradnja prateၰih stambenih graᄐevina i graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene.

Povrᘐine i raspored graᄐevina iz stavka 1. ovog აlanka utvrᄐuju se u postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Smjeᘐtaj graᄐevina je potrebno tako organizirati kako bi se postiglo njihovo grupiranje u jednom dijelu posjeda.

Za izgradnju pojedinih vrsta graᄐevina iz stavka 1. ovog აlanka primjenjuju se odredbe za visinu izgradnje, najmanju udaljenost od javne prometne povrᘐine, susjedne აestice i drugih graᄐevina kao i za izgradnju tih graᄐevina unutar graᄐevinskih podruაja naselja.

Izuzetno, visina graᄐevina mo០e biti i veၰa od propisanih ukoliko to njihova funkcija ili neki tehnoloᘐki proces iziskuje (silos i sl.)

Ⴠlanak 51.Za izgradnju biljnih farmi treba izraditi Idejna rjeᘐenja, te ishoditi suglasnosti, pozitivna miᘐljenja nadle០nih slu០bi (vodoprivredna, sanitarna, prometna i sl.) i propisana odobrenja.

Idejnim rjeᘐenjem, temeljem kojeg se mo០e planirati izgradnja, potrebno je prikazati:- veliაinu აestice i povrᘐine poljoprivrednog zemljiᘐta predviᄐenog za koriᘐtenje,- vrstu ratarske djelatnosti ili turistiაke ponude (za seoski turizam) koja ၰe se na njemu

organizirati,- tehnoloᘐko rjeᘐenje i kapacitete, broj i veliაinu potrebnih gospodarskih i industrijskih

graᄐevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, - podruაje namjeravane izgradnje graᄐevina na biljnoj farmi sa predviᄐenim razmjeᘐtajem

graᄐevina i ostalih sadr០aja,- pristup na javnu prometnu povrᘐinu, direktno ili pristupom sa pravom slu០nosti,- moguၰnosti opremanja აestice komunalnom infrastrukturom (naroაito: opskrba vodom,

naაin sabiranja, odvodnje i proაiᘐၰavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.),- ozelenjavanje აestice i sadnju zaᘐtitnog zelenila,- potencijalni utjecaj na okoliᘐ i mjere za zaᘐtitu okoliᘐa.

Poljoprivredno zemljiᘐte koje je slu០ilo kao osnova u postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice za izgradnju biljne farme ne mo០e se djeliti na manje dijelove.

Ⴠlanak 52.Biljne farme se ne mogu graditi na udaljenosti manjoj od 100 m od graᄐevinskih podruაja naselja.

Sklopovi gospodarskih graᄐevina za uzgoj ០ivotinja

Ⴠlanak 53.Sklopom gospodarskih graᄐevina za uzgoj ០ivotinja (u nastavku: ០ivotinjska farma) se smatra funkcionalno povezana grupa graᄐevina sa pripadajuၰim poljoprivrednim zemljiᘐtem, koja se iskljuაivo izgraᄐuje izvan graᄐevinskog podruაja.

័ivotinjske farme se mogu graditi na poljoprivrednoj აestici koja mora imati osiguran pristup s javne prometne povrᘐine ili puta s pravom slu០nosti.


19

Najmanji broj uvjetnih grla temeljem kojeg se mo០e dozvoliti izgradnja ០ivotinjskih farmi iznosi 15 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo te០ine 500 kg (krava, steona junica) i obilje០ava koeficijentom 1. Sve vrste ០ivotinja svode se na uvjetna grla primjenom slijedeၰih koeficijenata:

vrsta ០ivotinje koeficijent najmanji broj ០ivotinja- krave, steone junice 1,00 15- bikovi 1,50 10- volovi 1,20 13- junad 1-2 godine 0,70 22- junad 6-12 mjeseci 0,50 30- telad 0,25 60- krmaაa + prasad 0,55 27- tovne svinje (preko 6 mjeseci) 0,25 60- mlade svinje (2-6 mjeseci) 0,13 115- teᘐki konji 1,20 13- srednje teᘐki konji 1,00 15- laki konji 0,80 19- ០drebad 0,75 20- ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 150- janjad i jarad 0,05 300- tovna perad(prosjeაne te០ine 1,5 kg) 0,003 5.000

- tovna perad(prosjeაne te០ine veၰe od 1,5 kg) 0,006 2.500

- kokoᘐi nesilice konzumnih jaja(prosjeაne te០ine 2,0 kg) 0,004 3.750

- kokoᘐi nesilice(prosjeაne te០ine veၰe od 2,0 kg) 0,008 1.875

- nojevi 0,25 60- sitni glodavci 0,01 1.500- psi (uzgoj ili skloniᘐta za napuᘐtene ០ivotinje)

1,00 15

Iznimno od prethodnog stavka i na udaljenostima manjim od propisanih u აlanku 55., na poljoprivrednom zemljiᘐtu izvan graᄐevinskog podruაja naselja koje sa izgraᄐenom graᄐevnom აesticom unutar graᄐevinskog podruაja naselja აini funkcionalnu i vlasniაku cjelinu, moguၰe je planirati izgradnju graᄐevina za smjeᘐtaj ០ivotinja u najveၰem broju od 15 uvjetnih grla.

Iznimno od prethodnog stavka, najveၰi broj krava ili steonih junica temeljem kojeg se mo០e dozvoliti izgradnja gospodarske graᄐevine iz prethodnog stavka uz graᄐevinska podruაja naselja Greda, Jazvenik, Stara Drenაina, Palanjek, Klobuაak, Mad០ari, Letovanci, Staro Selo, Gornje i Donje Komarevo, Blinjski Kut, Preloᘐၰica, Bukovsko, Lukavec Posavski, Veliko Svinjiაko, Guᘐၰe, Ⴠigoა, Krateაko, Mu០ilovაica, Suvoj i Lonja, iznosi 50.»

Odredbe აlanka 15. odnose se i na აestice izvan graᄐevinskog podruაja naselja, koje neposredno graniაe s graᄐevnim აesticama unutar graᄐevinskog podruაja naselja, te s istima აine funkcionalnu i vlasniაku cjelinu.


20

Ⴠlanak 54.Graᄐevine koje se mogu graditi u sklopu ០ivotinjske farme su:- osnovne gospodarske graᄐevine za potrebe stoაarske djelatnosti, te druge

gospodarske graᄐevine iz აlanka 14.,- pomoၰne graᄐevine (spremiᘐta strojeva, alata i sl.),- proizvodno-obrtniაke graᄐevine za potrebe prerade i pakiranja proizvoda proizvedenih

na farmi,- stambene graᄐevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika.

Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih graᄐevina, tako da se izgradnja stambenih graᄐevina omoguၰuje tek po ishoᄐenju graᄐevnih dozvola za osnovne gospodarske graᄐevine.

Povrᘐine i raspored graᄐevina iz stavka 1. ovog აlanka utvrᄐuju se u postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste stoაarske djelatnosti. Smjeᘐtaj graᄐevina je potrebno tako organizirati kako bi se postiglo njihovo grupiranje u jednom dijelu posjeda.

Za izgradnju pojedinih vrsta graᄐevina iz stavka 1. ovog აlanka primjenjuju se odredbe za visinu izgradnje, najmanju udaljenost od javne prometne povrᘐine, susjedne აestice i drugih graᄐevina kao i za izgradnju graᄐevina unutar graᄐevinskih podruაja naselja.

Izuzetno, visina graᄐevina mo០e biti i veၰa od propisanih ukoliko to njihova funkcija ili neki tehnoloᘐki proces iziskuje (silos i sl.).

Za gradnju graᄐevina iz stavka 1. ovoga აlanka unutar podruაja Parka prirode Lonjsko polje treba koristiti elemente tradicionalne arhitekture, odnosno graᄐevine trebaju biti izgraᄐene od drveta ili sa drvenom oplatom na svim proაeljima, odnosno zabatima.

Ⴠlanak 55.Osnovne gospodarske i proizvodno-obrtniაke graᄐevine iz აlanka 54. mogu se graditi na slijedeၰim udaljenostima od graᄐevinskih podruაja, gradivih povrᘐina izvan graᄐevinskih podruაja i prometnih infrastrukturnih graᄐevina:

Raspon broja za Najmanje dozvoljene udaljenosti (m) od

Dr០anje stoke

(u uvjetnim grlima)

Dr០anje peradi i sitnih glodavaca

(u komadima)

graᄐevinskog podruაja naselja,

ᘐportsko-rekreacijskih

povrᘐina, groblja,

autoceste i magistralne glavne ០elj.

pruge

ostalih dr០avnih cesta i

០eljezniაkih pruga

០upanijskih cesta

lokalnih cesta

15-50 1.500-5.000 30 25 20 1051-80 5.001-8.000 50 30 30 15

81-100 8.001-10.000 60 45 40 20


21

101-150 10.001-15.000 80 60 45 25151-200 15.001-20.000 100 80 50 35201-300 20.001-30.000 200 120 60 45

viᘐe od 300 viᘐe od 30.000 400 200 150 100

Izuzetno, udaljenost ០ivotinjske farme od stambene graᄐevine na usamljenoj izgraᄐenoj აestici mo០e biti i manja ukoliko je s tim suglasan vlasnik graᄐevine, pod uvjetom da je ០ivotinjska farma propisno udaljena od drugih graᄐevinskih podruაja naselja i prometnica.

Poljoprivredno zemljiᘐte koje je slu០ilo kao osnova u postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice za izgradnju ០ivotinjske farme ne mo០e se dijeliti na manje აestice.

Ⴠlanak 56.Za izgradnju ០ivotinjskih farmi treba izraditi idejna rjeᘐenja, te ishoditi suglasnosti, pozitivna miᘐljenja nadle០nih slu០bi (vodoprivredna, sanitarna, prometna i sl.) i propisana odobrenja.

Idejnim rjeᘐenjem bit ၰe naroაito odreᄐeno:- veliაina აestice,- polo០aj აestice u odnosu na graᄐevinska podruაja i prometnice,- polo០aj აestice u odnosu na dominantne smjerove vjetra,- polo០aj აestice u odnosu na vodotoke i kanale,- tehnoloᘐko rjeᘐenje i kapaciteti,- naაin smjeᘐtavanja pojedinih sadr០aja na აesticu (naroაito: prostorije za rad i eventualni

boravak ljudi),- rjeᘐenje i lokacija pojedinih sadr០aja s potencijalnim utjecajem na okoliᘐ (krmna

centrala, silosi, gnojnica i sl.),- prometno rjeᘐenje s pristupom na javnu prometnu povrᘐinu,- moguၰnosti opremanja აestice komunalnom infrastrukturom (naroაito: opskrba vodom,

naაin sabiranja, odvodnje i proაiᘐၰavanja otpadnih voda, odlaganje i likvidacija otpada isl.),

- naაin ograᄐivanja აestice,- ozelenjavanje აestice i sadnja zaᘐtitnog zelenila,- potencijalni utjecaj na okoliᘐ,- mjere za zaᘐtitu okoliᘐa.

Ⴠlanak 57.Preporuაa se takvo oblikovanje graᄐevina na biljnim farmama i ០ivotinjskim farmama koje ၰe biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to naroაito:- tlocrt graᄐevine izdu០en, s preporuაenim omjerom stranica od pribli០no 1:1,5, a sljeme

krova mora pratiti smjer du០eg dijela graᄐevine;- krov mora biti dvostreᘐan, s eventualno zabatnim krovnim trokutima, nagiba do 450;- temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti

viᘐi od 60 cm od zavrᘐne kote ureᄐenog terena uz graᄐevinu na viᘐem dijelu terena.

Ⴠlanak 58.U svrhu formiranja viᘐe biljnih i/ili ០ivotinjskih farmi na jednom podruაju, radi povoljnijeg komunalnog opremanja i koriᘐtenja povrᘐina omoguၰuje se formiranje „farmerskih zona“.


22

Ostale gospodarske graᄐevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Ⴠlanak 59.Klijet i spremiᘐte voၰa i povrၰa se mogu graditi u vinogradu odnosno voၰnjaku ili poljoprivrednom zemljiᘐtu pod uvjetom da povrᘐina tog zemljiᘐta nije manja od 5.000 m2 i da je kultura (vinograd, voၰnjak) upisana u vlasniაkom listu.

Ukupna brutto povrᘐina klijeti ili spremiᘐta voၰa i povrၰa ne mo០e biti veၰa od 60 m2 kad se gradi na zemljiᘐtu minimalne povrᘐine iz stavka 1. ovog აlanka.

Povrᘐina iz stavka 2. ovog აlanka mo០e se uveၰati za 20 m2 za svakih daljnjih 1.000 m2povrᘐine zemljiᘐta.

Ako se podi០e novi vinograd na zemljiᘐtu nepogodnom za uzgoj vina, kao ᘐto je podruაje proljetnih mrazova, nedovoljnog osunაanja, prevelikog nagiba, loᘐeg sastava tla i sl., takav vinograd se ne mo០e smatrati osnovom temeljem koje se dozvoljava izgradnja klijeti.

Poljoprivredno zemljiᘐte koje je slu០ilo kao osnova za utvrᄐivanje uvjeta ureᄐenja prostora u smislu ovog აlanka ne mo០e se dijeliti na manje აestice.

Eta០na visina graᄐevina iz stavka 1. ovog აlanka je prizemlje s potkrovljem uz moguၰnost izgradnje suterena i podrumskih eta០a (S+Po+Pr+Pk) s time da svijetla visina prizemlja ne mo០e biti viᘐa od 2,6 m.

Temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viᘐi od 30 cm od kote konaაno zaravnatog terena na njegovom najviᘐem dijelu. Kota konaაno zaravnatog terena ne smije biti ni០a od 15 cm od gornje kote temelja podruma na najni០em dijelu.

Krov mora biti dvostreᘐan izmeᄐu 30° i 45° nagiba, te se ne preporuაa izvoᄐenje ravnog krova.

Preporuაa se da tlocrtna projekcija graᄐevina iz stavka 1. ovog აlanka bude izdu០ena, najmanje u omjeru 1:2, a da sljeme krova bude paralelno s du០om stranicom graᄐevine i slojnicom terena.

Kad se graᄐevine iz stavka 1. ovog აlanka lociraju u blizini sjeverne meᄐe susjednog vinograda udaljenost tih graᄐevina od te meᄐa ne mo០e biti manja od 1,0 m.

Meᄐusobna udaljenost graᄐevina iz stavka 1. ovog აlanka ne mo០e biti manja od 4,0 m.

Ⴠlanak 60.Na poljoprivrednim povrᘐinama mogu se graditi staklenici i postavljati plastenici za uzgoj povrၰa, voၰa i cvijeၰa.


23

Staklenicima se smatraju monta០ne graᄐevine s ostakljenom nosivom konstrukcijom, a plastenicima monta០ni objekti od plastiაne folije na nosivoj konstrukciji, აija udaljenost od susjednih აestica mo០e iznositi najmanje 1,0 m.

Pri gradnji staklenika i postavljanju plastenika za uzgoj povrၰa, voၰa i cvijeၰa treba rijeᘐiti problem odvodnje oborinskih voda na naაin da iste svojim djelovanjem ne utjeაu na susjedne აestice.

Ⴠlanak 61.Ribnjakom se smatraju bazeni i prateၰe graᄐevine za uzgoj ribe, koje je moguၰe izgraditi na neplodnom poljoprivrednom tlu, te na napuᘐtenim koritima i rukavcima rijeka i potoka.

Minimalna povrᘐina ribnjaka za uzgoj mlaᄐi je 3 ha, za uzgoj konzumne ribe je 5 ha, a ista se mo០e koristiti iskljuაivo za uzgoj ribe.

Maksimalni iskop za bazene ribnjaka je na dubinu do 2,5 m. Udaljenost ribnjaka od susjednih აestica mora biti takva da ne utjeაe na vodni re០im susjednog obradivog zemljiᘐta, a ovisno o strukturi tla.

U bre០uljkastim predjelima na potoაnim vodama ili uz njih, izuzetno je moguၰa izgradnja ribnjaka i na manjim povrᘐinama od navedenih u stavku 2. ovog აlanka, pod uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajuၰim Programom o namjeravanim ulaganjima.

Materijal koji nastaje prilikom iskopa potrebno je, u pravilu, deponirati uz lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti ga za ureᄐenje okolnog prostora, kako bi se po prestanku njegovog koriᘐtenja iskoristio za sanaciju iskopa.

Ⴠlanak 62.Za pაelinjake se primjenjuju odredbe za provoᄐenje koje vrijede i u graᄐevinskom podruაju naselja.

2.3.2. ᘀportske, rekreacijske i zdravstvene graᄐevine

Ⴠlanak 63.Izgradnja ᘐportskih, rekreacijskih i zdravstvenih graᄐevina, koje se u skladu s ovim Prostornim planom mogu graditi izvan graᄐevinskog podruაja, mo០e se vrᘐiti samo na temelju idejnog urbanistiაko-arhitektonskog rjeᘐenja, odnosno na temelju detaljnog plana ureᄐenja za kompleksnu izgradnju na povrᘐini veၰoj od 5,0 ha.

Povrᘐina izgraᄐenosti აestice ne smije prelaziti 20% povrᘐine pod graᄐevinama, dok 50% povrᘐine აestice mogu zauzimati ᘐportski tereni, a 30% povrᘐine აestice mora biti zelenilo.

2.3.3. Graᄐevine za istra០ivanje i iskoriᘐtavanje mineralnih sirovina

Ⴠlanak 64.Eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskoriᘐtenje prirodnih resursa, ᘐto uvjetuje smjeᘐtaj te djelatnosti uz le០iᘐta sirovina. Istra០ni radovi i eksploatacija se odobravaju u skladu s posebnim propisima.


24

Napuᘐtena eksploatacijska polja moguၰe je koristiti (proᘐirivati) uz uvjete propisane posebnim propisima, a dijelove i cjeline koji se napuᘐtaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamjeniti u skladu s izraᄐenom dokumentacijom na naაelima zaᘐtite okoliᘐa.

Cjelokupni prostor obuhvata Plana je Istra០ni prostor ugljikovodika (nafte i plina) "Sava" koji je proglaᘐen Odlukom Vlade Republike Hrvatske.

Ukoliko se prilikom istra០nih radova na istra០nim prostorima mineralnih sirovina utvrdi da je lokacija povoljna za eksploataciju, mo០e se na lokaciji istra០nog prostora (prikazanog na kartografskom prikazu 3. A Uvjeti koriᘐtenja, ureᄐenja i zaᘐtite prostora) odobriti jedno ili viᘐe eksploatacijskih polja.

Nova eksploatacijska polja ne mogu se locirati na visokovrijedno poljoprivredno zemljiᘐte (P1), dok je potrebno izbjegavati smjeᘐtaj na vrijedno poljoprivredno zemljiᘐte (P2).

Istra០ivanja na istra០nim prostorima mineralnih sirovina koja se nalaze u zaᘐtiၰenim dijelovima prirode i Nacionalnoj ekoloᘐkoj mre០i ne smiju se zapoაeti prije ishoᄐenja dozvole, a sukladno Zakonu o zaᘐtiti prirode i Pravilniku o ocjeni plana, programa i zahvata na ekoloᘐku mre០u.

2.3.4. Ostala izgradnja izvan graᄐevinskog podruაja naselja

Ⴠlanak 65.Benzinske postaje mogu se graditi izvan graᄐevinskog podruაja uz prometnice sukladno posebnim propisima.

Ⴠlanak 65.aReklamni panoi su povrᘐine namijenjene postavi razliაitih vrsta reklamnog materijala.Mjesta i uvjeti postavljanja reklamnih panoa odreᄐuju se posebnom opၰinskom odlukom kojom se utvrᄐuje mjesto postave reklamnog panoa, povrᘐina i naაin koriᘐtenja pripadajuၰeg zemljiᘐta, uvjeti oblikovanja (veliაina, tip i vrsta) te predviᄐeni rok za uklanjanje.Odluka iz prethodnog stavka mora sadr០avati i grafiაki prikaz svih lokacija, granicu pripadajuၰeg zemljiᘐta za postavu i koriᘐtenje i elemente oblikovanja.

Ⴠlanak 66.Male hidrocentrale mogu se graditi na vodotocima sukladno vodopravnim uvjetima, te posebnim uvjetima zaᘐtite okoliᘐa i prirode.

Ⴠlanak 67.Streljane se mogu graditi na minimalnoj udaljenosti 100 m od graᄐevinskog podruაja naselja i prometnica s tim da metiᘐta budu okrenuta u suprotnom smjeru od njih, a sukladno posebnim uvjetima MUP-a.

Ⴠlanak 68.Postojeၰa groblja mogu se rekonstruirati (proᘐiriti) ili staviti van upotrebe sukladno odredbama posebnih propisa.

Lokacija Ⴠunci kod Stare Drenაine odreᄐena je za formiranje novog gradskog groblja koje ၰe se izgraditi sukladno odredbama posebnih propisa.


25

Povrᘐina za razvoj groblja iz prethodnog stavka utvrᄐena je u grafiაkom dijelu Plana naაelno na kartografskom prikazu. br. 1: Koriᘐtenje i namjena povrᘐina, te na katastarskoj podlozi na kartografskom prikazu, br. 4.27: Graᄐevinsko podruაje naselja Stara Drenაina.

Dio povrᘐine iz prethodnog stavka koji se nalazi na udaljenosti manjoj od 50 m od granice graᄐevinskog podruაja naselja nije moguၰe urediti kao groblje, veၰ ga je moguၰe urediti kao zelene zaᘐtitne i parkovne, te parkiraliᘐne povrᘐine za potrebe groblja.

2.3.5. Postojeၰa izgradnja izvan graᄐevinskog podruაja

Ⴠlanak 69.Postojeၰe graᄐevne აestice stambenih ili stambeno poslovnih i drugih graᄐevina sa pripadajuၰim pomoၰnim i gospodarskim graᄐevinama, ᘐto se nalaze izvan utvrᄐenih graᄐevinskih podruაja, a njihov polo០aj nije suprotan kriterijima odreᄐenim u toაki 5. ovih odredbi, smatraju se izdvojenim dijelom graᄐevinskog podruაja.

Pod postojeၰim graᄐevnim აesticama iz stavka 1. ovog აlanka smatraju se one აestice na kojima postoje izgraᄐene graᄐevine koje su upisane u zemljiᘐne knjige kao graᄐevine izgraᄐene prije 15. veljaაe 1968. godine ili graᄐevine uknji០ene temeljem uporabne dozvole ili nekog drugog akta koji je Zakonom izjednaაen s uporabnom dozvolom.

Opseg i moguၰnost radova (izgradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, adaptacija i sl.) na graᄐevnim აesticama iz stavka 1. ovog აlanka sukladan je odredbama za provoᄐenje ovoga Prostornog plana koje se odnose na prostor unutar graᄐevinskog podruაja naselja s time da se povrᘐina tih აestica ne mo០e poveၰati.

3.Uvjeti smjeᘐtaja gospodarskih djelatnosti

Ⴠlanak 70.Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se graᄐevine proizvodne industrijske (proizvodni pogoni) i proizvodne zanatske namjene (malo i srednje poduzetniᘐtvo), te graᄐevine poslovne (trgovaაke, uslu០ne I komunalno-servisne), te ostale sliაne djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne ote០avaju i ugro០avaju ostale funkcije i okoliᘐ u naselju, a აija je povrᘐina tlocrtne projekcije veၰa od 200 m2.

Integriranjem gospodarskih djelatnosti na jednom prostoru formiraju se gospodarske zone. Ove zone se formiraju unutar graᄐevinskog podruაja naselja ili izvan njega kao graᄐevinska podruაja proizvodno-poslovne namjene.

Planiranje novih gospodarskih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troᘐkove pripreme, opremanja i ureᄐenja zemljiᘐta.

Ⴠlanak 71.U sklopu zona gospodarskih djelatnosti izgradnja treba biti tako koncipirana da:- najveၰi koeficijent izgraᄐenosti graᄐevne აestice iznosi 0,6,- najmanje 20 % od ukupne povrᘐine აestice mora biti ozelenjeno,- minimalna veliაina graᄐevne აestice za proizvodnu industrijsku namjenu iznosi 3.000

m2, a za proizvodnu zanatsku i poslovnu namjenu iznosi 500 m2,


26

- najviᘐa visina vijenca graᄐevina mo០e iznositi 7,0 m, odnosno 15,0 m na podruაju naselja Sisak, a iznimno i viᘐe kada to zahtjeva proizvodno-tehnoloᘐki proces (mlin, silos).

Graᄐevine gospodarskih djelatnosti moraju biti udaljene najmanje 30,0 m od stambenih i javnih graᄐevina, te odijeljene od graᄐevina stambene, javne i druᘐtvene djelatnosti, zelenim pojasom najmanje ᘐirine 20,0 m ili javnom prometnom povrᘐinom, zaᘐtitnim infrastrukturnim koridorom i sl.

Udaljenost od stambenih i javnih graᄐevina mo០e biti i manja, ali ne manja od 20,0 m, ako izmeᄐu gospodarskih i drugih graᄐevina postoji tampon visokog zelenila.

Najmanja udaljenost graᄐevina gospodarskih djelatnosti od granica graᄐevne აestice mora iznositi 5,0 m.

Graᄐevne აestice graᄐevina gospodarske djelatnosti potrebno je ograditi zaᘐtitnom ogradom dovoljne visine kako bi se sprijeაio nekontrolirani ulaz ljudi i ០ivotinja.

4.Uvjeti smjeᘐtaja druᘐtvenih djelatnosti

Ⴠlanak 72.Pod druᘐtvenim djelatnostima podrazumijevaju se graᄐevine za:- odgoj i obrazovanje,- zdravstvo i socijalnu skrb,- kulturne i druᘐtvene organizacije,- javne i prateၰe sadr០aje (banka, poᘐta i sl.),- ᘐport i rekreaciju,- vjerske graᄐevine.

Ⴠlanak 73.Za izgradnju graᄐevina druᘐtvenih djelatnosti koriste se slijedeၰi orijentacijski normativi:

- za primarnu zdravstvenu zaᘐtitu 0,10 m2 po stanovniku- za djelatnost druᘐtvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2 po stanovniku- za javne djelatnosti (poᘐte, banke i sl.) 0,10 m2 po stanovniku- za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima

Ⴠlanak 74.Povrᘐina graᄐevne აestice graᄐevine predᘐkolske ustanove iznosi najmanje 35 m2 po djetetu, ako je graᄐevina jednoeta០na, odnosno najmanje 25 m2 po djetetu, ako je graᄐevina dvoeta០na.

Povrᘐina graᄐevne აestice ᘐkolske graᄐevine (ᘐkolska zgrada, prostor za odmor i rekreaciju, vanjski ᘐportski tereni, zelene povrᘐine i drugo), odreᄐena je normativom od 20 do 40 m2 po uაeniku.

Koeficijent izgraᄐenosti graᄐevne აestice na kojoj ၰe se graditi ᘐkola ili predᘐkolska ustanova iznosi najviᘐe 0,3, u kojeg se ne uraაunavaju povrᘐine vanjskih ᘐportskih terena i prostora za odmor i rekreaciju uაenika, odnosno dijece (terase u nivou terena).


27

Navedeni normativi odreᄐuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja prateၰim sadr០ajima, no ukoliko postoji interes pojedinih investitora za izgradnjom, povrᘐina prateၰih sadr០aja mo០e premaᘐiti navedene normative.

Ⴠlanak 75.Povrᘐina graᄐevne აestice graᄐevina druᘐtvenih djelatnosti utvrᄐuje se shodno potrebama te graᄐevine i u pravilu obuhvaၰa zemljiᘐte ispod graᄐevine i zemljiᘐte potrebno za redovitu uporabu graᄐevine.

Ⴠlanak 76.Koeficijenti izgraᄐenosti graᄐevnih აestica za izgradnju graᄐevina iz აlanka 72., odreᄐuju se kao i za stambene graᄐevine, osim za graᄐevine ᘐkola I predᘐkolskih ustanova.

Preporuაa se eta០na visina graᄐevina iz აlanka 72. od Po+Pr+1 kat, odnosno 12,0 metara do vijenca graᄐevine za ᘐportske, kulturne i vjerske graᄐevine.

Iznimku predstavljaju dijelovi graᄐevina (zvonici, dimnjaci kotlovnica) აije visine mogu biti veၰe od preporuაenih u prethodnom stavku ovog აlanka.

Ⴠlanak 77.Udaljenost graᄐevina iz აlanka 72. mora iznositi najmanje 3,0 m od susjedne meᄐe.

Ako se graᄐevina predᘐkolske ustanove ili ᘐkolske zgrade grade sjeverno od postojeၰe graᄐevine, njihova udaljenost od te graᄐevine mora iznositi najmanje tri njegove visine (visina mjerena od konaაno zaravnatog terena neposredno uz graᄐevinu na ni០em dijelu do sljemena kroviᘐta graᄐevina), odnosno ako se ispred navedenih javnih sadr០aja gradi nova graᄐevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadr០aja ne mo០e biti manja njene trostruke visine.

Ⴠlanak 78.Na graᄐevinskoj აestici namijenjenoj za graᄐevine druᘐtvenih djelatnosti, odnosno na javnoj prometnoj povrᘐini uz tu აesticu potrebno je osigurati broj parkiraliᘐnih mjesta za osobna vozila i autobuse prema normativima iz აlanka 86.

5.Uvjeti za utvrᄐivanje koridora / trasa i povrᘐina za prometne i komunalne

infrastrukturne sustave

Ⴠlanak 79.Ovim Prostornim planom je predviᄐeno opremanje podruაja Grada Siska slijedeၰom prometnom i komunalnom infrastrukturom:- promet (cestovni, ០eljezniაki, rijeაni, zraაni, poᘐtanski, javne telekomunikacije),- energetika (proizvodnja i cijevni transport nafte i plina, elektroenergetika),- vodno gospodarstvo (koriᘐtenje voda, odvodnja otpadnih voda, ureᄐenje vodotoka i

voda, hidromelioracija)

Detaljno odreᄐivanje trasa i povrᘐina prometne i komunalne infrastrukture koje su odreᄐene ovim Prostornim planom, utvrᄐuje se idejnim rjeᘐenjem, odnosno struაnim podlogama za izdavanje uvjeta ureᄐenja prostora, vodeၰi raაuna o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Na kartografskim prikazima naznaაene su orjentacijske pozicije infrastrukturnih trasa i koridora.


28

5.1. Prometna infrastruktura

Ⴠlanak 80.Podruაjem Grada Siska prolaze mre០e cestovnog, ០eljezniაkog i rijeაnog prometnog sustava, აije su povrᘐine i trase definirane na kartografskom prikazu, br. 1. “Koriᘐtenje i namjena povrᘐina”.

Razgraniაenje infrastrukturnih koridora za graᄐevine pojedinog infrastrukturnog sustava vrᘐi se prema slijedeၰim kriterijima:

SUSTAV PODSUSTAV GRAᄀEVINA KORIDORGRAᄀEVINE (m)

vrsta kategorija vrsta postojeၰa planirana

០eljeznica dr០avna magistralna ០elj. pruga 6/11 -

autoceste 105 200dr០avnadr០avne ceste 70 100

០upanijska ០upanijske ceste 40 70lokalne ceste 12 20-40

PROMETNIceste

lokalna ostale nerazvrstane ceste

9-12 20

Ⴠlanak 81.Na podruაju Grada Siska locirano je uzletiᘐte kod ᘀaᘐne Grede predviᄐeno da se koristi kao ᘐportska zraაna luka (padobranska ᘐkola i trena០ni letovi), te za potrebe poljoprivrede. Uz ovo uzletiᘐte predviᄐeno je ureᄐenje heliodroma u krugu bolnice u Sisku te na podruაju Pogorelca.

Ⴠlanak 81.aPodruაjem Grada Siska prolazi dio autoceste A11 Zagreb-Sisak. Ovim Prostornim planom osigurava se zaᘐtitni pojas autoceste koji se mjeri od vanjskog ruba zemljiᘐnog pojasa autoceste, a iznosi 40 m sa svake strane.

U zaᘐtitnom pojasu autoceste mogu se planirati zaᘐtitne zelene povrᘐine, locirati i izgraditi graᄐevine niskogradnje (prometnice, pjeᘐaაke i biciklistiაke staze, prilazi i parkiraliᘐta), te komunalna infrastrukturna mre០a (telekomunikacije, elektroenergetska mre០a i javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, kanalizacija), a minimalna udaljenost istih od vanjskog ruba zemljiᘐnog pojasa definira se ovisno o vrsti i namjeni niskogradnje.

Za svaki zahvat u prostoru od strane pravnih ili fiziაkih osoba, a koji su planirani unutar zaᘐtitnog pojasa autoceste (polaganje TK kabela, prikljuაak na TS, plinovod, prometnice, svjetla javne rasvjete i drugi komunalni infrastrukturni prikljuაci), potrebno je sukladno va០eၰem Zakonu, podnijeti zahtjev za izdavanjem posebnih uvjeta graᄐenja i dostaviti na daljnje rjeᘐavanje nadle០noj pravnoj osobi s javnim ovlastima.

Zabranjeno je postavljanje svih vizualnih efekata koji mogu ometati pa០nju vozaაa na autocesti (reklamni panoi, reklame na graᄐevinama visokogradnje i sl.) unutar zaᘐtitnog pojasa autoceste. Graᄐevine niskogradnje (prometnice i svjetla javne rasvjete) unutar zaᘐtitnog pojasa moraju se projektirati na naაin da ne odvraၰaju pozornost i ne ugro០avaju sigurnost prometa na autocesti.


29

Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda ne dozvoljava se spojiti na kanal u nadle០nosti Hrvatskih autocesta.

Kod planiranja prometnica u blizini autoceste potrebno je predvidjeti ograde (zeleni pojas) protiv zasljepljivanja, kako bi se, u noၰnim satima, neutralizirao negativan utjecaj vozila na odvijanje prometa na autocesti.

Zaᘐtitna ០iაana ograda Hrvatskih autocesta ne smije se koristiti kao ograda buduၰih zahvata u prostoru, te se ista mora predvidjeti na აestici u vlasniᘐtvu investitora udaljena minimalno 3 m od zaᘐtitne ០iაane ograde (radi redovnog odr០avanja zemljiᘐnog pojasa autoceste).

Ⴠlanak 81.bPodruაjem Grada Siska prolaze dr០avne ceste: D36 (Karlovac(D1) - Pokupsko - Sisak -აvor Popovaაa (A3); D37 (Sisak(D36) - Petrinja - Glina (D6) i D224 (Moᘐၰenica(D37) -Blinjski kut - Sunja - Panjani (D30). Ovim Prostornim planom osigurava se zaᘐtitni pojas dr០avne ceste, koji se mjeri od vanjskog ruba zemljiᘐnog pojasa dr០avne ceste, a iznosi 25 m sa svake strane.

Svaka gradnja unutar zaᘐtitnog pojasa dr០avne ceste D36, D37 i D224 moguၰa je iskljuაivo uz posebne uvjete graᄐenja odobrene od nadle០ne pravne osobe s javnim ovlastima, a izgradnja prikljuაaka ili rekonstrukcija raskri០ja sa dr០avnim cestama mo០e se izvoditi samo uz projektnu dokumentaciju odobrenu od nadle០ne pravne osobe s javnim ovlastima.

Ⴠlanak 82.Sve javne prometne povrᘐine unutar graᄐevinskog podruაja na koje postoji neposredan pristup s graᄐevnih აestica ili su uvjet za formiranje graᄐevne აestice, moraju se projektirati, graditi i ureᄐivati na naაin da se omoguၰuje voᄐenje komunalne i druge infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

Prilaz s graᄐevne აestice na javnu prometnu povrᘐinu treba odrediti tako da se ne ugro០ava odvijanje prometa na javnoj prometnoj povrᘐini.

Ⴠlanak 83.Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar graᄐevinskog podruაja uz kojega se izgraᄐuju ili postoje stambene ili druge graᄐevine, te na koji te graᄐevine, odnosno graᄐevne აestice imaju izravan pristup.

Ulice u naselju koje su razvrstane kao dr០avne, ០upanijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom cesta (javne ceste).

Kolnici ulica iz stavka 1. ovog აlanka moraju imati najmanju ᘐirinu 5,5 m za dvije prometne trake, odnosno 4,5 m za jednu prometnu traku.

Samo jedna prometna traka mo០e se izgraᄐivati iznimno na preglednom dijelu kolnika do najviᘐe 500 m, pod uvjetom da se na svakih 250 m uredi ugibaliᘐte, odnosno u slijepim ulicama აija du០ina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.

Za potrebe nove izgradnje na neizgraᄐenom dijelu graᄐevinskog podruაja koje se ᘐiri uz dr០avnu cestu treba osnivati zajedniაku sabirnu ulicu preko koje ၰe se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu povrᘐinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima nadle០nih tijela i institucija za upravljanje prometnicom na koju se prikljuაuje.


30

Ⴠlanak 84.Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati moguၰnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne mo០e biti manja od one odreᄐene posebnim zakonskim propisima.

Izuzetno, uz kolnik mo០e se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu stranu ulice.

Ne dozvoljava se izgradnja graᄐevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji spreაavaju proᘐirivanje preuskih ulica, uklanjanje oᘐtrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozaაa i time ometaju promet.

Ⴠlanak 85.Sve prometne povrᘐine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovniᘐtva, a na javnim parkiraliᘐnimpovrᘐinama potrebno je osigurati 5% parkiraliᘐnih/gara០nih mjesta za invalide.

Ⴠlanak 86.Idejnim rjeᘐenjem u postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice, za izgradnju graᄐevina javne, proizvodno-servisne, poslovno-trgovaაke ili ᘐportsko-rekreativne namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkiraliᘐnih, odnosno gara០nih mjesta za osobna ili teretna vozila, te autobuse.

Okvir za dimenzioniranje broja parkiraliᘐno-gara០nih mjesta za graᄐevine iz prethodnog stavka su normativi iz slijedeၰe tablice:

namjena graᄐevine potreban broj parkiraliᘐnih/gara០nih mjesta na:1. INDUSTRIJA I SKLADIᘀTA 0,45 / 1 zaposlenika2. UREDSKI PROSTORI 1 / 1 zaposlenika3. TRGOVINA 3/ do 50 m2 brutto izgraᄐene povrᘐ. graᄐevine

7 / 50 - 100 m2 brutto izgraᄐene povrᘐ. graᄐev.40 / do1000 m2 brutto izgraᄐene povrᘐ. graᄐev.

4. BANKA, POᘀTA, USLUGE 40 / do 1000 m2 brutto izgraᄐene povrᘐ. graᄐev. 5. UGOSTITELJSTVO 3/ do 30 m2 brutto izgraᄐene povrᘐ. graᄐevine

7 / 30 - 50 m2 brutto izgraᄐene povrᘐ. graᄐevine10 / 1000 m2 brutto izgraᄐene povrᘐ. graᄐevine

6. VIᘀENAMJENSKE DVORANE 0,15 / 1 gledatelja 7. ᘀPORTSKE GRAᄀEVINE 0,20 / 1 gledatelja 8. ODGOJ I OBRAZOVANJE 2 / 1 zaposlenika 9. ZDRAVSTVO 20 / do 1000 m2 brutto izgraᄐene povrᘐ. graᄐev. 10. VJERSKE USTANOVE 0,10 / 1 sjedalo 11. VIᘀESTAMBENE GRAᄀEVINE 1 / 1 stan

Smjeᘐtaj potrebnog broja parkiraliᘐnih, odnosno gara០nih mjesta je potrebno predvidjeti na აestici ili u sklopu zelenog pojasa ispred აestice, na javnim povrᘐinama, uz suglasnost tijela uprave nadle០ne za promet.

Ⴠlanak 87.Predviᄐa se koriᘐtenje mjesnih i meᄐumjesnih ulica, te ០eljezniაke pruge za javni prijevoz. Na stajaliᘐtima javnog prijevoza potrebno je predvidjeti proᘐirenja za stajaliᘐta s nadstreᘐnicama za putnike prema posebnim propisima.


31

Ⴠlanak 88.Uz mjesne ulice potrebno je predvidjeti ureᄐenje ploაnika za kretanje pjeᘐaka u ᘐirini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,80 m.

Uz razvrstane ceste moguၰa je gradnja i ureᄐivanje biciklistiაkih staza sukladno odredbama posebnih propisa.

Gradnju i ureᄐivanje biciklistiაkih traka moguၰe je izvesti:• odvojeno od kolnika u drugoj razini,• kao fiziაki odvojeni dio kolnika i• prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Kod projektiranja i izgradnje biciklistiაkih staza preporuაa se konzultirati studiju „Smjernice za projektiranje i gradnju biciklistiაkih staza“. Studiju je izradila tvrtka TRAFFICON d.o.o. u o០ujku 2009. god.

5.2. Komunalna infrastruktura

Ⴠlanak 89.Ovim Prostornim planom predviᄐeno je poveၰanje kapaciteta telekomunikacijske mre០e, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih prikljuაaka svim kategorijama korisnika kao i najveၰi moguၰi broj spojnih veza.

Linijske graᄐevine (cjevovodi, kabeli, elektroniაka komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema) u pravilu je potrebno voditi uliაnim koridorima u skladu s planiranim rjeᘐenjem rekonstrukcije postojeၰih prometnica, odnosno rjeᘐenjem izgradnje novih. Ako broj i smjeᘐtaj tih graᄐevina nije drugaაije prikazan u grafiაkom dijelu Plana.

Prikazani smjeᘐtaji planiranih graᄐevina i ureᄐaja (cjevovodi, kabeli, elektroniაka komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema) u grafiაkom dijelu Plana, usmjeravajuၰeg su znaაenja i dozvoljene su odgovarajuၰe prostorne prilagodbe, koje bitno ne odstupaju od koncepcije rjeᘐenja.

Kuၰne telekomunikacijske instalacije (unutar objekta) treba projektirati i izvoditi prema Pravilniku o tehniაkim uvjetima za elektroniაku komunikacijsku mre០u poslovnih i stambenih zgrada (HAKOM, prosinac 2009. god).

Radove na projektiranju i izvoᄐenju elektroniაke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi prema va០eၰim propisima i pravilnicima.

Ⴠlanak 89.a„Na podruაju obuhvata Plana moguၰa je izgradnja samostojeၰih antenskih stupova i postava antenskih prihvata koji se postavljaju na postojeၰim graᄐevinama. Na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi, prikazane su lokacije postojeၰih antenskih stupova i podruაja elektroniაkih komunikacijskih zona radijusa do 2000m za smjeᘐtaj samostojeၰih antenskih stupova. Unutar elektroniაke komunikacijske zone (utvrᄐene kartografskim prikazom 2. Infrastrukturni sustavi) uvjetuje se gradnja samostojeၰeg antenskog stupa takvih karakteristika da mo០e prihvatiti viᘐe operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrᄐen rjeᘐenjem Ministarstva zaᘐtite okoliᘐa, prostornog ureᄐenja i graditeljstva.


32

Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike da mo០e primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko ni០ih stupova koji na zadovoljavajuၰi naაin mogu pokriti planirano podruაje signalom.

Visina stupa odreᄐuje se prema uvjetima na terenu, a u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba odreᄐenih posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishoᄐenja lokacijske dozvole. Ukoliko je unutar planirane elektroniაke komunikacijske zone veၰ izgraᄐen samostojeၰi antenski stup/stupovi, na koji iz tehniაkih razloga nije moguၰe prikljuაiti ostale operatere, tada je moguၰe planirati izgradnju dodatnog stupa za ostale operatore/operatora. Dopuᘐteno je postavljanje elektroniაke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeၰim graᄐevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba odreᄐenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishoᄐenja lokacijske dozvole. Prilikom postave antenskih stupova i postavljanja elektroniაke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeၰim graᄐevinama potrebno je voditi raაuna o utjecaju na krajolik i izgled graᄐevina.

Pri odreᄐivanju detaljnijeg polo០aja samostojeၰih antenskih stupova unutar obuhvata Plana primjenjuju se sljedeၰi uvjeti:- samostojeၰi antenski stup ne graditi unutar podruაja prete០ito stambene namjene, osim u sluაajevima kada nije moguၰe odabrati drugu lokaciju radi konfiguracije naselja i tehniაkih karakteristika mre០a elektroniაke komunikacije - samostojeၰi antenski stup ne graditi na podruაju koje je namjenjeno javnoj i druᘐtvenoj namjeni (ᘐkola, djeაjih vrtiၰa, bolnica...), odnosno unutar radijusa 500 m od prije navedenih objekata- novi samostojeၰi antenski stupovi koji se moraju smjestiti unutar obuhvata Plana

prioritetno se smjeᘐtavaju u gospodarske, komunalne ili infrastrukturne zone- najmanja udaljenost stupa od najbli០e postojeၰe graᄐevine, povrᘐine prete០itog

stanovanja, javne i druᘐtvene namjene treba biti najmanje jedna visina stupa - izbjegavati mjesta okupljanja- poᘐtivati zateაene prirodne vrijednosti i ograniაenja - poᘐtivati karakteristiაne i vrijedne vizure, slike mjesta i ambijentalne vrijednosti.

Opၰe smjernice za izbor lokacije, odnosno smjeᘐtaj samostojeၰeg antenskog stupa i povezane opreme u planiranim podruაjima/zonama radijusa od 500 do 2000 m: - pri odabiru mjesta voditi raაuna o temeljnoj vrijednosti krajobrazne cjeline kulturnog krajolika i oაuvanju njegova sklada - intervencije u povijesnoj cjelini naselja (smjeᘐtaj stupa i njegove gabarite) prilagoditi ambijentu vodeၰi raაuna o utvrᄐenom re០imu zaᘐtite prostora, te fiziაkoj i funkcionalnoj povezanosti kulturnog dobra s neposrednim okoliᘐem - voditi raაuna o vizualnim odnosima izmeᄐu planiranih novih i postojeၰih elemenata prostora, napose onih kulturno-povijesnih vrijednosti, osobito u pogledu visinskih gabarita, odnosno subdominanta, akcenata i dr.- adaptaciju postojeၰih lokacija za viᘐe operatora obaviti uz poᘐtivanje svih vrijednosti , a moguၰnosti odrediti u sklopu postupka izdavanja posebnih uvjeta - nisu uputni zahvati na lokacijama gdje postoje uvjeti za prezentaciju kulturnog dobra - prilikom izbora lokacije antenskog stupa uputno je obaviti prethodne konzultacije s nadle០nim konzervatorskim odjelom uz obvezatan terenski uviᄐaj. Istim postupkom ၰe se provjeriti je li lokacija antenskog stupa u dometu glavnih toაaka promatranja kulturno-povijesnih vrijednosti (vidikovci, odmoriᘐta, prilazni putovi).


33

Prilikom odreᄐivanja detaljnijeg polo០aja samostojeၰih antenskih stupova i postavljanja elektroniაke komunikacijske infrastrukture primjenjuju se sljedeၰe mjere zaᘐtite nepokretnih kulturnih dobara i prirode koji se ᘐtite temeljem odredbi zakona i odredbi ovog Plana:- potrebno je voditi raაuna o utjecaju na krajolik i izgled graᄐevina - nisu dopuᘐteni zahvati postavljanja samostojeၰih antenskih stupova na podruაjima arheoloᘐkih zona, lokaliteta, kao i u povijesnim cjelinama od nacionalnog znaაenja, a takoᄐer i na podruაjima upisanim ili nominiranim za upis na Listu svjetske baᘐtine. Za zahvate na ostalim arheoloᘐkim podruაjima i lokalitetima upisanim u Registar ili zaᘐtiၰenim na osnovi prostornog plana nu០na su prethodna arheoloᘐka istra០ivanja, napose ako su neophodna za odreᄐivanje uvjeta zaᘐtite kulturnog dobra. Na potencijalnimarheoloᘐkim podruაjima obvezan je arheoloᘐki nadzor, te neophodna zaᘐtitna iskopavanja. - antenske stupove na postojeၰim lokacijama, osobito one postavljene bez prethodnoga odobrenja, koji izravno fiziაki ili vizualno degradiraju kulturno dobro, odnosno kulturno povijesne vrijednosti prostora, potrebno je dislocirati ili rekonstruirati, ako je to moguၰe, prema uvjetima nadle០nog konzervatorskog odjela.- postavljanje novih samostojeၰih antenskih stupova na podruაju kulturnog dobra biti ၰe moguၰe uz uvjet da ne zadiru u povijesnu strukturu tog dobra. - ako se prilikom graᄐevinskih radova u vezi s postavljanjem novog antenskog stupa naiᄐe na arheoloᘐki nalaz treba postupiti u skladu sa Zakonom o zaᘐtiti i oაuvanju kulturnih dobara. - potrebno je izbjegavati lociranje antenskih stupova u dometu glavnih toაaka

promatranja (vidikovci, odmoriᘐta, prilazni putovi) kulturno-povijesnih vrijednosti, napose u dometu kulturno-povijesnih prostornih dominanti.

- u podruაjima gdje napajanje radijske opreme kablovima ili zraაnim vodovima mo០e znatno destruirati povijesnu strukturu kulturnog dobra ili njegovu vizuru moguၰa je primjena alternativnog izvora energije (solarnog, vjetro-solarnog i sl.) u dogovoru s nadle០nim konzervatorskim odjelom. - ne planirati smjeᘐtaj samostojeၰih antenskih stupova na podruაjima zaᘐtiၰenim

temeljem Zakona o zaᘐtiti prirode. Iznimno, ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguၰe izbjeၰi planiranje i izgradnju samostojeၰih antenskih stupova

na zaᘐtiၰenom podruაju isti se trebaju planirati rubno, odnosno na naაin da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina, te planirati minimalni broj stupova koji omoguၰava pokrivenost.- tipski objekt za smjeᘐtaj opreme treba projektirati na naაin da se koriste materijali prilagoᄐeni prostornim obilje០jima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi (០bukana proაelja, dvostreᘐni kosi krov prekriven crijepom i dr.). - za pristup samostojeၰim antenskim stupovima u najveၰoj moguၰoj mjeri koristiti i

odr០avati trase povijesnih kolnih putova i pjeᘐaაkih staza.“

Ⴠlanak 89.bPlanom se omoguၰuje izgradnja energetskih graᄐevina i ureᄐaja koji koriste obnovljive izvore energije (vjetar, sunce, biomasa, geotermalne vode i dr.)

Ove se graᄐevine i ureᄐaji mogu graditi izvan graᄐevinskih podruაja, ali i na dijelovima graᄐevinskih podruაja naselja, ukoliko ne ugro០avaju njihov razvoj.

Preporuაuje se gradnja prije navedenih graᄐevina i ureᄐaja unutar graᄐevinskih podruაja proizvodne namjene, te izvan graᄐevinskog podruაja, na manje vrijednim tlima.


34

Planiranje ovih sadr០aja nije moguၰe planirati na podruაjima zaᘐtiၰenim i predlo០enim za zaᘐtitu temeljem Zakona o zaᘐtiti prirode , te na podruაju krajobraznih vrijednosti. Osim navedenog, sunაane i vjetroelektrane ne planirati na podruაjima ugro០enih i rijetkih staniᘐnih tipova, podruაjima ekoloᘐke mre០e, ukoliko su ciljevi oაuvanja ugro០eni, rijetki h tipova staniᘐta odnosno staniᘐta neophodna za opstanak ugro០enih i rijetkih biljnih i ០ivotinjskih vrsta, te na onim podruაjima koja su izriაito definirana Zakonom o prostornom ureᄐenju i gradnji.

Ⴠlanak 90.Na podruაju Grada Siska, sukladno planovima razvoja Jadranskog naftovoda, predviᄐena je izgradnja slijedeၰih cjevovoda naftovoda za prijenos naftnih derivata:

• u trasi postojeၰeg jadranskog naftovoda Sisak - Omiᘐalj planirana je izgradnja: - novog cjevovoda naftovoda, u svrhu poveၰanja kapaciteta transporta nafte,- meᄐunarodnog naftovoda PEOP (Pan European Oil Pipeline) i- viᘐenamjenskog meᄐunarodnog produktovoda.

• u trasi postojeၰeg jadranskog naftovoda Sisak - Gola planirana je izgradnja: - novog cjevovoda naftovoda, u svrhu poveၰanja kapaciteta transporta nafte i- viᘐenamjenskog meᄐunarodnog produktovoda.

• u trasi postojeၰeg jadranskog naftovoda Sisak - Sl. Brod - Sotin planirana je izgradnja:

- meᄐunarodnog naftovoda PEOP (Pan European Oil Pipeline) i- viᘐenamjenskog meᄐunarodnog produktovoda.

Zaᘐtitna zona naftovoda je 100 m lijevo i 100 m desno od osi cjevovoda unutar koje je potrebno zatra០iti posebne uvjete za gradnju od vlasnika cjevovoda.Zona opasnosti, unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda, iznosi 30 m lijevo i 30 m desno od osi cjevovoda.

U pojasu ᘐirokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada აije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je otrebno obraᄐivati zemlju dublje od 0,5 m.

Ⴠlanak 91.Na podruაju Grada Siska predviᄐena je izgradnja slijedeၰih cjevovoda plinovoda:

• magistralni plinovod uz trasu postojeၰeg naftovoda• magistralni visokotlaაni plinovod DN 300 radnog tlaka 50 bara od Siska prema

Sunji• lokalni visokotlaაni plinovod radnog tlaka 12 bara od Siska do ័a០ine

Distributivna plinska mre០a izmeᄐu naselja planirana je kao srednjetlaაni sustav, dok ၰe za razvod plina detaljnim projektima biti predviᄐen niskotlaაni (0,1 bar) ili srednjetlaაni (4 bar) plinski sustav.

Ⴠlanak 92.U elektroenergetskom sustavu na podruაju Grada Siska predviᄐena je izgradnja slijedeၰih proizvodnih i transformatorskih postrojenja:• dogradnja novog kombi bloka termoelektrane (Sisak II)• dvosistemski 400 kV dalekovod na relaciji Veleᘐevec-Bihaၰ s novim 400/220/110 kV

rasklopnim postrojenjem,• TS 110/20 kV Galdovo s prikljuაnim 110 kV dalekovodima na 110 kV DV TE


35

Sisak-TS 110/20 kV Kutina ili direktno na TE Sisak, te na postojeၰu TS 110/20 kV Siscia,

• rekonstrukcija i prilagoᄐavanje postojeၰe 10 kV mre០e za prihvat 20 kV napona u cilju definitivnog prijelaza na tzv. dvonaponsku transformaciju 110/20 kV (napuᘐtanje 35 kV napona).

• rekonstrukcija postojeၰe TS 35/10 (20) kV Sisak 2 u TS 110/20/10 kV sa prikljuაnim dalekovodom2x110 kV na postojeၰi dalekovod 2x110 kV Praაno-Mraclin, za ᘐto je u tijeku ishoᄐenje graᄐevinske dozvole

• TS 110/20 kV Sisak 3 sa prikljuაnim dalekovodom 2x110 kV spojenim na postojeၰi dalekovod koji prolazi uz lokaciju buduၰe trafostanice u ju០nom dijelu grada

• TS 110/20 Kv Pogorelac sa prikljuაnim dalekovodom 2x110 kV spojenim na postojeၰi dalekovod 2x110 kV Praაno-Mraclin

Planirani otcjepni dalekovod DV 2X220 Kv za prikljuაak TE Sisak na DV 220 Kv TS Mraclin - TS Prijedor (BiH) bit ၰe situiran u rubnom dijelu zaᘐtitnog koridora planiranog dalekovoda DV 220 Kv TS Mraclin - TS Prijedor (BiH). Prilikom realizacije ovog dalekovoda potrebno je navedenu trasu optimalizirati u odnosu na planiranu luku u Crncu i buduၰu trasu ceste od dr០avne va០nosti u smjeru Republike Maᄐarske.

Za nove prikljuაke kuၰanstava i ostalih potroᘐaაa i postojeၰe prikljuაke na graᄐevinama koji se rekonstruiraju obvezna je izvedba prikljuაka sa prikljuაno mjernim ormarima smjeᘐtenim izvan objekta na lako dostupnom mjestu za oაitanje i kontrolu.

Vrijednosti zaᘐtitnih koridora visokonaponskih dalekovoda iz prvog stavka:

POSTOJEၠI DALEKOVODI:- dalekovod 2x400 kv - zaᘐtitni koridor 80m (40+40 od osi DV-a)- dalekovod 400 kv - zaᘐtitni koridor 70m (35+35 od osi DV-a)- dalekovod 2x220 kv - zaᘐtitni koridor 60m (30+30 od osi DV-a)- dalekovod 220 kv - zaᘐtitni koridor 50m (25+25 od osi DV-a)- dalekovod 2x110 kv - zaᘐtitni koridor 50m (25+25 od osi DV-a)- dalekovod 110 kv - zaᘐtitni koridor 40m (20+20 od osi DV-a)

PLANIRANI DALEKOVODI:- dalekovod 2x400 kv - zaᘐtitni koridor 100m (50+50 od osi DV-a)- dalekovod 400 kv - zaᘐtitni koridor 80m (40+40 od osi DV-a)- dalekovod 2x220 kv - zaᘐtitni koridor 70m (35+35 od osi DV-a)- dalekovod 220 kv - zaᘐtitni koridor 60m (30+30 od osi DV-a)- dalekovod 2x110 kv - zaᘐtitni koridor 60m (30+30 od osi DV-a)- dalekovod 110 kv - zaᘐtitni koridor 50m (25+25 od osi DV-a).

Tijelo koje vodi upravni postupak izdavanja dozvola za zahvat u prostoru i dozvola za gradnju graᄐevina u zaᘐtitnom koridoru dalekovoda ili prostoru u okru០enju transformatorske stanice du០no je zatra០iti posebne uvjete gradnje od nadle០nog elektroprivrednog poduzeၰa/tvrtke, odnosno elektroenergetskog subjekta u აijoj se nadle០nosti nalazi postojeၰi ili planirani dalekovod/kabel i transformatorska stanica.

Pozicije dalekovoda i transformatorskih postrojenja na kartografskom prikazu br. 2. prikazane su orjentacijiski, a detaljnije ၰe se odrediti Idejnim rjeᘐenjima.


36

Ⴠlanak 92.aPostojeၰi dalekovodi i/ili kabeli napona 35 kv, 110 kv, 220 kv mogu se rekonstrukcijom, ponjihovim postojeၰim trasama, preoblikovati u dalekovode i kabele viᘐe naponske razine 110 kv, 220 kv, 400 kv i poveၰane prijenosne moၰi (2x110kv, 2x220 kv, 2x400 kv), gdje se takvi zahvati na njihovim trasama, na pojedinim dijelovima (ovisno o zateაenoj razvijenosti i stanju prostora), mogu prilagoditi novom stanju prostora i izgraditi sukladno tehniაkim propisima koji reguliraju uvjete i naაin izgradnje elektroenergetskih graᄐevina, odnosno kada se za takve zahvate steknu energetski, prostorno-urbanistiაki i financijski preduvjeti.

Ⴠlanak 93.Predviᄐeno proᘐirenje vodovodne mre០e u cilju jednoliაnije opskrbe pitkom vodom cijelogpodruაja temeljeno je na dosadaᘐnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim podruაjima i zadijelove naselja koji do sada nisu obuhvaၰeni vodoopskrbom.

Najmanji profili cjevovoda na koji se prikljuაuje hidrant treba iznositi ∅ 100 mm, asekundarna mre០a mo០e biti do ∅ 50 mm. Na svim აvorovima vodovodne mre០e potrebnoje predvidjeti zaporne ventile smjeᘐtene u betonska zasunska okna.

Grad Sisak sa pripadajuၰim naseljima, naselja u opၰini Martinska Ves, te naselja u Opၰini Sunja, kao i sama Opၰina Sunja, snabdjevena su sanitarno ispravnom vodom, preko magistralnog cjevovoda Ø800 Petrinja - Sisak.Nakon izgradnje planiranog cjevovoda, kojim ၰe se osigurati alternativni pravac za dovod vode sa podruაja Petrinje u Sisak, kao i osiguravanje kvalitetnih pogonskih uvjeta u vodoopskrbnom sustavu Siska, te izgradnjom distribucijskih cjevovoda, rijeᘐit ၰe se snabdijevanje sanitarno ispravnom vodom i za dio stanovniᘐtva i naselja, koja su sada spojena na lokalne vodovode. Izgradnjom gore navedenih cjevovoda, lokalni vodovodi sa pripadajuၰim objektima (zahvati vode) se stavljaju van funkcije.

Ⴠlanak 94.Pravilno rjeᘐenje odvodnje oborinskih i otpadnih voda preduvjet je zdravog urbanograzvoja. Sve otpadne vode treba prije ispuᘐtanja u recipijent tretirati tako da se uklone sveᘐtetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.

Rjeᘐenja odvodnje manjih naselja treba rjeᘐavati u skladu s Odlukom o odvodnji GradaSiska ili nekom drugom posebnom odlukom, dobro izvedenim, nepropusnim, trokomornimtalo០nicama s djelomiაnim bioloᘐkim proაiᘐၰavanjem i njihovom urednom აiᘐၰenju iodr០avanju ili biodisk ureᄐajima.

Oborinska odvodnja manjih naselja predviᄐa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcimado recipijenta. Ukoliko se u okviru manjih naselja izgrade gospodarski pogoni ili farmenu០no je otpadnu vodu tretitati do potrebne razine prije ispuᘐtanja u recipijent.

Treba predvidjeti takav sustav odvodnje kojim ၰe se, prema kategorizaciji, vodotokezadr០ati na razini zahtijevane kategorije, a to se odnosi i na sve potoke koji se koriste zaodvodnju.

Usvojeni sustav odvodnje grada Siska je mjeᘐoviti s rastereၰenjima oborinskih voda, tetransportom otpadnih voda na lokaciju buduၰeg zajedniაkog ureᄐaja za proაiᘐၰavanje. Otpadne vode buduၰeg razdjelnog sustava odvodnje gravitirajuၰih naselja, proაiᘐၰavat ၰese na zajedniაkom ureᄐaju za proაiᘐၰavanje.


37

Ⴠlanak 95.Svi eventualni industrijski pogoni, pogoni malog i srednjeg poduzetniᘐtva kao igospodarske graᄐevine za uzgoj ០ivotinja (toviliᘐta-០ivotinjske farme) trebaju imati svojepredtretmane otpadnih voda prije upuᘐtanja u javnu kanalizaciju, ᘐto se odnosi i naseparaciju ulja i masti.

Ⴠlanak 96.Prostornim planom je odreᄐena lokacija srediᘐnjeg ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda na podruაju Ⴠreta kod Crnca. Sukladno planu provedbe vodnokomunalnih – direktiva, planira se gradnja ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda III stupnja proაiᘐၰavanja. U prvoj fazi predviᄐen je UPOV-a kapaciteta 60.000 ekvivalentnih stanovnika, a u drugoj fazi joᘐ dodatnih 30.000 ES, tako da ၰe ukupni kapacitet biti 90.000 ES.

Ⴠlanak 97.Za obranu od poplava uz ostale objekte (obaloutvrde), predviᄐene su retencije, Lonjskopolje, Odransko polje (prirodna retencija) i retencija za obranu od brdskih voda Mad០ari, teakumulacija Komarevo. Na podruაju retencija Lonjsko polje i Odransko polje moguၰa jeizgradnja linijskih infrastrukturnih sustava (ceste, ០eljeznica, cjevovodi i sl.), uz uvjet da seomoguၰi nesmetano plavljenje cijelog podruაja retencije visokim vodama.

Ⴠlanak 97.aRadi oაuvanja i odr០avanja regulacijskih i zaᘐtitnih, te drugih vodnih graᄐevina i sprjeაavanja pogorᘐanja vodnog re០ima, zabranjeno je:

1. na nasipima i drugim regulacijskim i zaᘐtitnim vodnim graᄐevinama:1.1. kopati i odlagati zemlju, pijesak, ᘐljunak, jalovinu i drugi materijal,1.2. podizati nasade,1.3. obavljati druge radnje kojima se mo០e ugroziti sigurnost ili stabilnost tih graᄐevina;

2. saditi drveၰe na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba korita vodotoka ili kanala;

3. podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala;

4. u ureᄐenom inundacijskom podruაju orati zemlju, saditi i sjeၰi drveၰe i grmlje;

5. u ureᄐenom inundacijskom podruაju:5.1. podizati zgrade, ograde i druge graᄐevine, osim regulacijskih i zaᘐtitnih vodnih graᄐevina do 6 m od vanjske no០ice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaᘐtitne vodne graᄐevine koja nije nasip (obala ili obaloutvrda),5.2. vaditi pijesak,ᘐljunak,kamen, glinu i ostale tvari do 20 m od vanjskeno០ice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaᘐtitne vodne graᄐevine koja nije nasip (obala ili obaloutvrda),5.3. kopati i buᘐiti zdence do 20 m od vanjskeno០ice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaᘐtitne vodne graᄐevine koja nije nasip (obala ili obaloutvrda),5.4. buᘐiti tlo do 20 m od vanjskeno០ice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaᘐtitne vodne graᄐevine koja nije nasip (obala ili obaloutvrda);


38

6. u neureᄐenom inundacijskom podruაju,protivno vodopravnim uvjetima:6.1. podizati zgrade, ograde i druge graᄐevine, osim regulacijskih i zaᘐtitnih vodnih graᄐevina,6.2. vaditi pijesak, ᘐljunak,kamen, glinu i ostale tvari,6.3. kopati i buᘐiti zdence,6.4. buᘐiti tlo.

7. na graᄐevinama za osnovnu i detaljnu melioracijsku odvodnju, do udaljenosti od 3 m od ruba tih graᄐevina orati i kopati zemlju, te obavljati druge radnje kojima se mogu oᘐtetiti melioracijske vodne graᄐevine ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje;

8. u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom podruაju odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se mo០e utjecati na promjenu toka, vodostaja, koliაine ili kakvoၰe vode ili ote០ati odr០avanje vodnog sustava;

9. graditi i/ili dopuᘐtati gradnju na zemljiᘐtu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih povrᘐina (prometnice, parkovi, trgovi).

Iznimno od navedenih ograniაenja, odstupanja su dozvoljena, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.

6.Mjere zaᘐtite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i

kulturno - povijesnih cjelina

6.1.Prirodna baᘐtina

Ⴠlanak 98.U smislu Zakona o zaᘐtiti prirode na podruაju Grada Siska nalaze se zaᘐtiၰeni dijelovi prirodne baᘐtine i to: dio podruაja parka prirode “Lonjsko polje” (PP) s posebnim ornitoloᘐkim rezervatom “Rakita” (O), dio znaაajnog krajobraza “Kotar-Stari Gaj” (Pᘀ),spomenik prirode hrast lu០njak u Sisku na Trgu hrvatskih branitelja (SP) i znaაajni krajobraz „Odransko polje“.

Ureᄐenje i koriᘐtenje povrᘐina, te uvjeti i naაin gradnje na podruაjima iz prethodnog stavka odreᄐuju se u skladu s posebnim propisima uz suglasnost slu០be nadle០ne za zaᘐtitu prirodne baᘐtine.

Za park prirode Lonjsko polje, koji se dijelom nalazi i unutar obuhvata Plana, na snazi je dokument prostornog ureᄐenja ᘐireg podruაja prostorni plan podruაja posebnih obilje០ja -Prostorni plan Parka prirode Lonjsko polje (NN 37/10).

Ⴠlanak 99.Osim navedenih zaᘐtiၰenih dijelova prirodne baᘐtine iz prethodnog აlanka, na podruაju Grada Siska nalaze se i evidentirani predjeli prirodne baᘐtine predlo០eni za zaᘐtitu, a to su: • u kategoriji park ᘐume;

- park Viktorovac u Sisku- ᘐuma ០eljezare u Sisku


39

• u kategoriji znaაajnog krajobraza;- podruაje utoka Kupe u Savu- podruაje doline Kupe- stari grad Sisak

Ⴠlanak 99.aPropisuju se sljedeၰi uvjeti i mjere zaᘐtite prirode:

• U ᘐto veၰoj mjeri treba zadr០ati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pozornost oაuvanju cjelokupnog prirodnog pejza០a i okru០enja.

• Prirodne krajobraze treba ᘐtiti od neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba oაuvati ᘐume, prirodne vodotoke i podruაja uz njih.

• Oაuvati krajobraznu raznolikost zadr០avanjem postojeၰe strukture krajobraza tj. zadr០ati meᄐusobne odnose povrᘐina pod ᘐumama i ᘐumarcima, oranicama, livadama, vinogradima, plavljenim i izgraᄐenim povrᘐinama.

• Izbjegavati velike poljoprivredne povrᘐine zasijane jednom kulturom.• Za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan

utjecaj na ekoloᘐki znaაajno podruაje ili zaᘐtiၰenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno posebnom propisu, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve oაuvanja tog ekoloᘐki znaაajnog podruაja ili zaᘐtiၰene prirodne vrijednosti.

• Za sve zahvate i radnje koji se obavljaju na zaᘐtiၰenom dijelu prirode potrebno je sukladno posebnom propisu ishoditi dopuᘐtenje (uvjete zaᘐtite prirode) od tijela dr០avne uprave nadle០nog za poslove zaᘐtite prirode.

• Unutar podruაja znaაajnih krajobraza izgradnju strogo kontrolirati i zadr០ati unutar graᄐevinskog podruაja (bez moguၰnosti izgradnje biljnih i ០ivotinjskih farmi) s odreᄐenim visinskim gabaritima, kao i tlocrtnim veliაinama, a uz primjenu lokalnih arhitektonskih elemenata, a sve to u cilju tipiაnog krajolika.

• Ostaviti prirodne vodotoke, bez hidrotehniაkih i regulacijskih zahvata.• Oაuvati park ᘐume (zaᘐtiၰene ili evidentirane) u sadaᘐnjim prostornim veliაinama i

ne unaᘐati nove vrste nego obnavljati i sanirati oᘐteၰena stabla.• Za podruაja park ᘐuma (zaᘐtiၰenih i evidentiranih) potrebno je izraditi osim

programa gospodarenja i pejsa០nu studiju.• Unutar park ᘐuma (zaᘐtiၰenih i evidentiranih) zabraniti izgradnju izuzev objekata za

potrebe rekreacije (trim staze i sl.).• Na spomeniku prirode ne smije se bespotrebno orezivati grane, oᘐteၰivati deblo ili

korijenski sustav. Orezivanje grana ukoliko je potrebno, treba vrᘐiti struაna i ovlaᘐtena osoba.

Izuzetno od prethodnog stavka, unutar podruაja zaᘐtiၰenih i evidenitranih dijelova prirode omoguၰuje se izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih graᄐevina koje su utvrᄐene ovim Prostornim planom.

Sastavni dio Plana je i struაna podloga: Podatci o vrstama, staniᘐtima, zaᘐtiၰenim i evidentiranim podruაjima i podruაjima Ekoloᘐke mre០e RH, u kojoj su definirane i mjere zaᘐtite, აija provedba bi osigurala dugoroაno oაuvanje bioloᘐke i krajobrazne raznolikosti podruაja Grada Siska, temeljnih vrijednosti postojeၰih i evidentiranih (planiranih) zaᘐtiၰenih podruაja, te ciljeva oაuvanja pojedinih podruაja Ekoloᘐke mre០e RH.


40

6.2.Kulturna baᘐtina

Ⴠlanak 100.Sukladno njihovim kulturno povijesnim obilje០jima, stupnju oაuvanosti pripadajuၰih povijesnih struktura; prostornih i graditeljskih, ali i kvaliteti neposrednog pejza០nog okru០enja, kulturna dobra, odnosno kulturno-povijesne vrijednosti vrednovane su, odnosno predlo០ena slijedeၰom kategorijom:1 - nacionalnog (dr០avnog),2 - regionalnog (០upanijskog) i3 - lokalnog znaაaja (gradskog).

Nepokretna kulturna dobra navedena ovim Prostornim planom smatraju se zaᘐtiၰenima ipodlije០u posebnoj skrbi. Status njihove zaᘐtite obuhvaၰen je sljedeၰim kategorijama:

Z - kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH - Listu zaᘐtiၰenih kulturnih dobara,

P - preventivno zaᘐtiၰeno kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH - Listu preventivno zaᘐtiၰenih kulturnih dobara,

PZ - prijedlog zaᘐtite,E - evidentirana kulturna dobra lokalnog znaაaja

Zaᘐtiၰenim graᄐevinama, kod kojih su utvrᄐena svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezatno primjenjuju sve odredbe Zakona o zaᘐtiti i oაuvanju kulturnih dobara, smatraju se sve graᄐevine koje imaju status zaᘐtite Z i P.

Za zahvate na kulturno-povijesnim vrijednostima koja nemaju status zaᘐtiၰenih, veၰ su u prijedlogu za zaᘐtitu (oznaka PZ) kao i njihovom neposrednom okoliᘐu, a koji bi mogli prouzroაiti promjene na njima i u njihovoj neposrednoj okolini potrebno je obavijestiti nadle០ni Konzervatorski odjel Uprave za zaᘐtitu kulturne baᘐtine. Za kulturno-povijesne vrijednosti koje su u prijedlogu za zaᘐtitu, nadle០ni Konzervatorski odjel odmah ၰe pokrenuti postupak zaᘐtite.

Za sve evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti (oznaka E), preporuka je ovog Prostornog plana daljnja valorizacija unutar zasebnog programa od strane nadle០nih slu០bi i utvrᄐivanje prijedloga za zaᘐtitu sukladno posebnom propisu, koji omoguၰuje predstavniაkom tijelu Grada da proglasi zaᘐtiၰeno kulturno dobro lokalnog znaაaja na svome podruაju, a naაin zaᘐtite ၰe se utvrditi uz prethodnu suglasnost nadle០ne Uprave za zaᘐtitu kulturne baᘐtine.

Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturno-povijesnih vrijednosti:* Status zaᘐtite i prijedlog kategorije kulturnih dobara na podruაju naselja Sisak odreᄐene su GUP-om Siska.

1. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja

1.1. Povijesno naselje urbanih obilje០ja Status zaᘐtite Prijedlog ktg.1.1.1 urbanistiაka cjelina Sisak Z 1


41

1.1.2 radniაka naselja uz Petrinjsku ulicu, Sisak

1.1.1 tzv. “in០injersko naselje”, Sisak1.2. Povijesno naselje ruralnih obilje០ja1.2.1. Blinjski kut (dio naselja) E 31.2.2 Budaᘐevo (dio naselja) E 31.2.3 Donje Komarevo (dio naselja) E 31.2.4. Ⴠigoა Z 11.2.5 Greda (dio naselja) PZ 2/31.2.6. Guᘐၰe P 21.2.7 Gornje Komarevo (dio naselja) E 31.2.8 Krateაko Z 21.2.9 Lonja P 21.2.10 Lukavec Posavski E 31.2.11 Mu០ilovაica Z 21.2.12 Odra Sisaაka (dio naselja) E 31.2.13 Palanjek E 31.2.14 Preloᘐაica PZ 21.2.15 Sela (dio naselja) E 31.2.16 Staro Selo (dio naselja) PZ 21.2.17 Stara Drenაina E 31.2.18 Stupno (dio naselja) E 31.2.19 Staro Praაno (dio naselja) E 31.2.20 Suvoj Z 21.2.21 Veliko Svinjiაko (dio naselja) E 31.2.22 Vurot (dio naselja) E 31.2.23 Topolovac (dio naselja) E 3

2. Povijesne graᄐevine i graditeljski sklopovi

2.1. Graditeljski sklop Status zaᘐtite

Prijedlog ktg.

2.1.1. Stambeno gospodarski sklop dvorca Kegleviၰ, Topolovac

Z 1

2.1.2. Jodno ljeაiliᘐte, Sisak PZ 22.1.3. Stari grad - utvrda, Sisak Z 12.2. Sakralne graᄐevine - Crkve i kapele2.2.1. ័upna crkva sv. Kri០a, Sisak * *2.2.2. ័upna crkva sv. Nikole, Guᘐၰe Z 22.2.3 ័upna crkva sv. Katarine, Gornje Komarevo Z 22.2.4 ័upna crkva sv. Roka isposnika, Krateაko PZ 2/32.1.5 ័upna crkva sv. Duha, Lonja P 22.1.6 ័upna crkva sv. Mihovila, Preloᘐაica Z 22.1.7 ័upna crkva sv. Magdalene, Sela Z 12.1.8 Kapela sv. Marije uz groblje Viktorovac, Sisak * *2.1.9 Kapela sv. Kvirina, Sisak * *2.1.10

Kapela ០alosne Gospe, Budaᘐevo E 3


42

2.1.11

Kapela sv. Ilije, Hrastelnica P 2

2.1.12

Kapela Presvetog Srca Isusovog, Jazvenik E 3

2.1.13

Kapela na groblju, Lonja E 3

2.1.14

Kapela raspetog Isusa, Lukavec Posavski E 3

2.1.15

Kapela sv. Antuna Pustinjaka, Odra Sisaაka E 3

2.1.16

Kapela Presvetog Srca Isusuvog, Novo Selo E 3

2.1.17

Kapela sv. Filipa i Jakova, Palanjek P 2

2.1.18

Kapela sv. Ivana Krstitelja, Stara Drenაina P 2

2.1.19

Kapela sv. Duha, Veliko Svinjiაko E 3

2.1.20

Kapela sv. Ivana Krstitelja, Topolovac Z 2

2.1.21

Kapela sv. Fabijana i Sebastijana, Vurot Z 2

2.3. Sakralne graᄐevine - Kapele poklonci2.3.1 Kapela poklonac, Greda E 32.3.2 Kapela poklonac Majke Bo០je ០alosne,

HrastelnicaP 2

2.3.3 Kapela poklonac, Lukavec Posavski E 32.3.4 Kapela poklonac, sv. Jurja, Mu០ilovაica E 32.3.5 Kapela poklonac, Presvetog Srca Isusova,

PreloᘐၰicaE 3

2.3.6 Kapela poklonac sv. Florijana, Suvoj E 32.4. Stambene graᄐevine2.4.1 Kurija Oberhofer-Hangi, Ⴠigoა PZ 22.4.2 Etnografska zbirka Ravliၰ, Ⴠigoა PZ 22.4.3 Kurija Goriაica, Topolovac E 32.4.4 Kurija ០upnog dvora, Guᘐၰe Z 22.4.5 Kurija ០upnog dvora, Krateაko E 32.4.6 Kurija ០upnog dvora, Komarevo E 32.4.7 Kurija ០upnog dvora, Lonja E 22.4.8 Etnografska zbirka Ravliၰ, Mu០ilovაica 72 P 22.4.9 Kurija ០upnog dvora, Preloᘐაica Z 22.4.10

Kurija ០upnog dvora, Sela Z 2

2.4.11

Tradicijska kuၰa, აardak, Stara Drenაina PZ 1

2.4.12

Dvor (kurija) Kegleviၰ, Topolovac Z 1


43

2.4.13

Vila Maja, Vurot PZ 2

2.4.14

័upni dvor i zgrada iza ០upnog dvora, Sisak * *

2.4.15

“Bobekova; Hatiၰeva kuၰa”, Sisak * *

2.4.16

Laᄐarska obala 5-9, Sisak * *

2.4.17

Rimska ulica 1, Sisak * *

2.4.18


2.4.19


2.4.20


2.4.21


2.4.22


2.4.23


2.4.24


2.4.25


2.4.26

័itna ulica 1, Sisak * *

2.4.27


2.4.28


2.4.29

Ul. J.J.Strossmayera 23, Sisak * *

2.4.30

Ul. J.J.Strossmayera 24, Sisak * *

2.4.31

Kuၰa Welenreiter, Sisak * *

2.4.32

Tuᘐkanova kuၰa, Sisak * *

2.4.33

Trg bana J. Jelaაiၰa 3 s dvoriᘐnom zgradom, Sisak

* *

2.4.34

ᘀetaliᘐte V. Nazora 9, Sisak * *

2.4.35

Kukuljeviၰeva ulica 7, Sisak * *

2.4.36

Kranjაeviၰeva ulica 8, Sisak * *


44

2.4.37

Kranjაeviၰeva ulica 9, Sisak * *

2.4.38

Vila Popoviၰ, Sisak * *

2.4.39

Vila Mira, Sisak * *

2.5. Graᄐevine javne namjene2.5.1 Zgrada stare ᘐkole, Ⴠigoა E 32.5.2 Zgrada stare ᘐkole i druᘐtvenog doma, Greda E 32.5.3 Zgrada stare ᘐkole, Gornje Komarevo E 32.5.4 Zgrada starog vatrogasnog doma, Krateაko E 32.5.5 Zgrada stare ᘐkole, Lonja E 32.5.6 Zgrada stare ᘐkole, Sela E 32.5.7 Zgrada stare ᘐkole, Veliko Svinjiაko E 32.5.8 Zgrada stare ᘐkole, Palanjek E 32.5.9 Veliki Kaptol, Sisak * *2.5.10

Mali Kaptol, Sisak * *

2.5.11

Bivᘐe kino “Sloboda”, Sisak * *

2.5.12

Kavana-svratiᘐte, Laᄐarska obala 11-12, Sisak

* *

2.5.13

Zgrada ០eljezniაkog kolodvora, Sisak * *

2.5.14

Mineralno/jodno kupaliᘐte iz 1931., Sisak * *

2.5.15

Kompleks stare pivovare, Sisak * *

2.5.16

Zgrada katastra, Sisak * *

2.5.17

Upravna zgrada ០eljezare Sisak, Sisak * *

2.5.18

Vojarna, Laᄐarska obala 28, Sisak * *

2.6. Gospodarske i industrijske graᄐevine2.6.1 Gospodarski sklop dvorca Kegleviၰ,

TopolovacZ 1

2.6.2 Gospodarski sklop Zagrebaაkog Kaptola, Sela E 32.6.3 Zgrada nekadaᘐnjeg Weissovov mlina,

KrateაkoE 3

2.6.4 Zgrada nekadaᘐnjeg mlina, Lonja E 32.6.5 Skladiᘐte u Rimskoj ulici 10, Sisak * *2.6.6 ័itno skladiᘐte u Ulici 1. svibnja 1, Sisak * *

3. Graᄐevine niskogradnje

3.1 Most na Kupi, Sisak * *3.2 ័eljezni ០eljezniაki most na Kupi, Sisak * *


45

3.3 Betonski most na cesti Odra - Staro Praაno E 33.4 Drveni most preko Odre, Greda PZ 2

4. Arheoloᘐki lokaliteti i nalazi

4.1 Drveni kaᘐtel, Ustilonja 16 st., Lonja PZ 24.2 Utvrda Drenაina-zidana kula, 16/17 st., Stara

DrenაinaPZ 2

4.3 Segestica, keltsko naselje, Sisak PZ 14.4 Grad Siscia, antiაko naselje 1-4 st., Sisak Z 14.5 Prapovijesno naselje Pogorelec Z 14.6. Antiაka cesta, Sela E 24.7 Antiაka cesta, Stupno E 24.8 Gradine, prapovijest-srednji vijek, Donje

KomarevoE 2

4.9 Groblje, pot.lokalitet, Klobuაak E 34.10 lokalitet sruᘐene kapele sv. Martina, Mad០ari E 34.11 lokalitet sruᘐene kapele sv. Jurja, Letovanci E 34.12 Drvena utvrda Hrastelnica, 16. st., Hrastelnica E 24.13 Drvena utvrda, 16. st., Topolovac E 24.14 Srednjevjekovno groblje, Vurot E 34.15 Utvrda Kis Komor, 16. st., Donje Komarevo E 34.16 Drvena utvrda, 16. st., Greda E 3

5. Memorijalna podruაja i obilje០ja

5.1 Spomen podruაje Brezovica, Novo Selo Palanjeაko

PZ 2

5.2 Bronაana skulptura, dvoriᘐte ᘐkole, Budaᘐevo E 35.3 Spomenik – reljef, Hrastelnica E 35.4 Spomenik – bista K. Dumboviၰ, Guᘐၰe E 35.5 Mjesno groblje, Guᘐၰe E 35.6 Mjesno groblje, Gornje Komarevo E 35.7 Mjesno groblje, Krateაko E 35.8 Mjesno groblje, Lonja E 35.9 Mjesno groblje, Preloᘐၰica E 3

6. Krajobrazne cjeline (osobito vrijedni predjeli - kulturni krajolici)

6.1 Podruაje doline Save od Preloᘐၰice, pa nizvodno

PZ 1

6.2 Podruაje doline Kupe od Vurota do Odre Sisaაke

E 2

6.3 Dio krajolika Banovine oko Starog Sela E 26.4 Perivoj dvora Kegleviၰ, Topolovac Z 26.5 Dio krajolika oko Palanjeka Z 2

Ⴠlanak 101.Za povijesne cjeline seoskih obilje០ja: Ⴠigoა, Guᘐၰe, Krateაko, Lonja, Mu០ilovაica, Preloᘐၰica, Suvoj; kao i za dijelove povijesnih cjelina seoskih obilje០ja: Blinjski Kut,


46

Budaᘐevo, D. i G. Komarevo, Greda, Lukavac Posavski, Palanjek, Sela, Stara Drenაina, Staro Selo, Topolovac, Veliko Svinjiაko i Vurot; odreᄐene su zone zaᘐtite diferencirane prema stupnju oაuvanosti povijesne graᄐevne strukture i prostorne organizacije s razliაitim re០imima i stupnjevima zaᘐtite, a to su: A zona zaᘐtite, B zona zaᘐtite, kontaktna zona i zona zaᘐtite ekspozicije naselja. Ove zone su prikazane na grafiაkim prilozima u tekstualnom dijelu ovoga Prostornog plana na katastarskim kartama u mj. 1:5.000.

A zona zaᘐtite je prvi stupanj zaᘐtite i odnosi se na zonu u kojoj se u potpunosti ᘐtiti struktura naselja. Za ovu zonu vrijede slijedeၰi uvjeti:

- potpuna zaᘐtita graᄐevnog tkiva (oblika i izgleda) a u najveၰoj mjeri zaᘐtita tradicije, funkcije i sadr០aja

- u potpunosti se აuva povijesna matrica; ulice i javni prostori te parcelacija bez izmjene njihove geometrije,

- zadr០avanje povijesne parcelacije bez moguၰnosti spajanja susjednih katastarskih აestica

- od opၰih mjera zaᘐtite i moguၰih graᄐevnih zahvata predviᄐa se odr០avanje, i popravak graᄐevne strukture, te zahvati kao ᘐto su rekonstrukcije, restauracije, adaptacije, preoblikovanja i izvedba faksimila

- moguၰnost dogradnje i nadogradnje manjeg obima dvoriᘐnih dijelova graᄐevina koje bitno ne utjeაu na arhitektonsko-urbanistiაki integritet graᄐevina.

B zona zaᘐtite vrednuje se kao 2. stupanj zaᘐtite i ukljuაuje povijesni prostor naselja u kojem je oაuvana tradicionalna matrica, mre០a ulica i parcelacija, te pripadajuၰa povijesna (tradicijska) arhitektura, ali je djelomice izgraᄐena i novijim graᄐevinama koje აine skladnu cjelinu. Za ovu se zonu propisuju sljedeၰi uvjeti:

- obvezna je potpuna zaᘐtita matrice naselja ( graᄐevne strukture, parcelacije, uliაnih poteza), skladnih ambijenata, gabarita, glavnih ekspozicija i vizurne izlo០enosti

- uz odr០avanje i sanaciju postojeၰih graᄐevina dozvoljeni su manji graᄐevinski zahvati u svrhu nu០nog prilagoᄐavanja suvremenim potrebama

- iznimno su dozvoljene i kvalitetne novogradnje (interpolacije) koje se svojim oblikovanje, mjerilom, tipologijom te gabaritima moraju uklopiti u ambijent

- iznimno su dozvoljena ruᘐenja dotrajalih graᄐevina ako nisu ocijenjena kao pojedinaაno vrijedne povijesne graᄐevine

Kontaktne zone vrednuju se kao 3. stupanj zaᘐtite, a obuhvaၰaju one prostore koji okru០uju povijesnu jezgru naselja i osiguravaju kontrolu mjerila i naslijeᄐenog obrisa i volumena. U njima prete០e nova gradnja, ali se nalaze i pojedinaაni primjeri povijesne (tradicijske) arhitekture. Za ove zone se propisuju sljedeၰi uvjeti:

- uz pridr០avanje osnovnih naაela i minimalnih ograniაenja dopustivi su i veၰi graᄐevni zahvati, odnosno novogradnje, uz uvjet da se ne naruᘐe prostorni odnosi naselja u cjelini. Nove graᄐevine moguၰe je planirati na naაin da se njihovom postavom, lokacijom, volumenom, primjenom materijala zavrᘐnog oblikovanja, kao i kvalitetom oblikovanja ne naruᘐe kvalitetni povijesni ambijenti i vizure na njih.

U zoni zaᘐtite ekspozicije naselja (zoni krajolika) koja obuhvaၰa prostore poloja ne dozvoljava se formiranje graᄐevnih podruაja. Iznimno se mogu smjestiti javni sadr០aji naselja kao ᘐto su igraliᘐta, ᘐportski tereni i sl. koji ne izazivaju velike promjene u smislu prostornih odnosa i naაina koriᘐtenja zelenih povrᘐina.


47

Ⴠlanak 102.Zaᘐtita u០ega zaᘐtiၰenog podruაja naselja (zona A - potpuna zaᘐtita povijesnih struktura naselja i zona B - djelomiაna zaᘐtita strukture naselja), kontaktna zona i zona ekspozicije naselja, uspostavit ၰe se za naselje Sisak na razini Generalnog urbanistiაkog plana Siska sa sustavom mjera zaᘐtite.

Ⴠlanak 103.Za sve graᄐevinske zahvate na graᄐevinama iz popisa kulturnih dobara i kulturno-povijesnih vrijednosti iz აlanka 100. i u prostoru povijesnih jezgri naselja iz აlanka 101., te za sve zahvate u prostoru izvan graᄐevinskih podruაja naselja na podruაjima krajobraznih cjelina iz აlanka 100. toაke 7. u postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevne აestice treba ishoditi posebne uvjete Uprave za zaᘐtitu kulturne baᘐtine, Konzervatorskog odjela u Zagrebu.

Ⴠlanak 104.Na jednoj graᄐevnoj აestici mogu se dozvoliti dvije stambene graᄐevine u sluაaju da se radi o oაuvanju vrijedne tradicijske kuၰe uz koju se, na აestici u graditeljski skladnoj cjelini sa zateაenim ambijentom, mo០e predvidjeti izgradnja nove kuၰe. Preporuაa se staru kuၰu saაuvati i obnoviti, te ju koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor ili u turistiაke svrhe (seoski turizam).

Ⴠlanak 105.Za graᄐevine koje imaju svojstva kulturnog dobra i kulturno-povijesne vrijednosti potrebno je primjenjivati sljedeၰe mjere:• Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste graᄐevine potrebno je paziti na

mikroambijent naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zateაenim tlorisnim i visinskim veliაinama postojeၰe graᄐevine (ili postojeၰih graᄐevina) kako bi se uspostavio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop.

• Vrijedne gospodarske zgrade izgraᄐene u naseljima moraju se oაuvati bez obzira na nemoguၰnost zadr០avanja njihove izvorne namjene, te se mogu prenamijeniti u stambene i poslovne prostore ili u svrhu predstavljanja i promid០be tradicijskoga graditeljstva.

• Nove gospodarske i stambene graᄐevine mogu se graditi od drva (hrastovih planjki) ili od opeke s o០bukanim proაeljima s pokrovom od crijepa. Kod gradnje novih graᄐevina u kontaktnim podruაjima povijesnog naselja preporuაa se oblikovanje kojim ၰe se uspostaviti harmoniაni odnosi s postojeၰom graᄐevnom strukturom, u pogledu gabarita, nagiba krovova, upotrebi materijala zavrᘐnog oblikovanja i kolorita. Ne dopuᘐta se izgradnja izbaაenih balkona, terasa i lukova, te koriᘐtenje grubih ០buka bijele boje, veၰ u oblikovanju graᄐevine i njenoga neposrednoga okru០enja valja slijediti prepoznatljive tradicijske graᄐevne tvorevine.

Ⴠlanak 106.Kako bi se oაuvale slike naselja daju se slijedeၰe mjere njihove zaᘐtite:

- tlocrtni obris kuၰe u naაelu je izdu០eni pravokutnik, kraၰom stranom vezan uz komunikaciju

- gabariti graᄐevina, oblikovanje proაelja, pokrovi i nagibi kroviᘐta, graᄐevni materijali i boja moraju biti u skladu s obilje០jima tradicijske arhitekture

- zidovi moraju biti ០bukani, kroviᘐta kosa s poluskoᘐenjima na zabatima - ograᄐivanje ០ivicom ili drvenom ogradom (plotom)- u vrtovima saditi tradicionalnu vegetaciju- autohtone pejza០ne ambijente treba აuvati i omoguၰiti nastajanje novih


48

(ᘐumarci, moაvare)- treba poticati i unapreᄐivati odr០avanje zapuᘐtenih poljodjelskih povrᘐina

Ne dozvoljava se ruᘐenje ili preseljenje drvenih kuၰa izvan granica parka prirode Lonjsko polje, a svaki pojedinaაni sluაaj treba dokumentirati i rjeᘐavati u okviru upravnog postupka Uprave za zaᘐtitu kulturne baᘐtine.

Ⴠlanak 107.Za arheoloᘐke lokalitete koji su evidentirani (ZPP) na temelju povremenih nalaza ili su pretpostavljeni i moguၰi nalazi, a ne postoje toაno utvrᄐene granice zaᘐtite ne propisuju se direktivne mjere zaᘐtite, veၰ je prije izvoᄐenja zemljanih radova koji prethode graᄐevinskim, potrebno provesti arheoloᘐka istra០ivanja, te upozoriti naruაitelje radova na moguၰe nalaze zbog აega je potreban pojaაani oprez.

U podruაjima kojim se ovim Prostornim planom, predviᄐa izgradnja graᄐevina, a prostor nije izgraᄐen i priveden namjeni temeljem dosadaᘐnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istra០nih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliᘐ osigura arheoloᘐko istra០ivanje, rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloᘐkih nalaza u prostoru i njihova valorizacija, odnosno da investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheoloᘐka istra០ivanja ili sondiranja prema uputama konzervatorskog odjela i da u sluაaju veoma va០nog arheoloᘐkog nalaza mo០e doၰi do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza), ako se istra០eni prostori obvezno prezentiraju in situ, a projekti konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje graᄐevina i objekata i ureᄐivanja zemljiᘐta.

7.Postupanje s otpadom

Ⴠlanak 108.Za podruაje Grada Siska odreᄐeno je sanitarno odlagaliᘐte komunalnog otpada na lokaciji u prigradskom naselju Topolovac pod nazivom “Goriაica”. Na istoj je lokaciji predviᄐena izgradnja ureᄐaja za bioloᘐku obradu komunalnog otpada.

U gravitacijskom podruაju skupljanja komunalnog otpada potrebno je uspostaviti lokalna recikla០na dvoriᘐta.

Komunalni otpad prikuplja se u tipizirane u posude za otpad ili u veၰe kontejnere za odvojeno sakupljanje (papir, staklo, baterije, karton, bioloᘐki otpad, limenke, plastiაna ambala០a i sliაno).

Za postavljanje posuda ili/i kontejnera iz prethodnog stavka potrebno je osigurati odgovarajuၰi prostor koji neၰe smetati pjeᘐacima, biciklistrima i prometu vozila, te koji ၰe biti ograᄐen na odgovarajuၰi naაin.

Ⴠlanak 109.Opasni tehnoloᘐki otpad djelomiაno ၰe se obraᄐivati u postrojenjima za termiაku obradu otpada u INA Rafinerija Sisak i Herbosu d.d. Sisak, uz uvjet da se ista opreme propisanim ureᄐajima za proაiᘐၰavanje dimnih plinova.

Opasna ulja, emulzije i drugi opasni otpadi privremeno se odla០u na mjestu


49

nastajanja otpada uz provedbu posebnim zakonom propisanih mjera zaᘐtite.

Ⴠlanak 110.Sukladno vrsti i svojstvima postojeၰeg neopasnog proizvodnog otpada, najveၰi dio zahtijeva odlaganja na odlagaliᘐte (deponiju) neopasnog proizvodnog otpada.Na podruაju ju០ne industrijske zone u Sisku planira se odlagaliᘐte neopasnog proizvodnog otpada i lokacija za gospodarenje graᄐevinskim otpadom.

8.Mjere sprjeაavanja nepovoljnih utjecaja na okoliᘐ

Ⴠlanak 111.Mjere sanacije, oაuvanja i unapreᄐenja okoliᘐa i njegovih ugro០enih dijelova potrebno je provoditi u skladu s va០eၰim propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Programom zaᘐtite okoliᘐa potrebno je detaljnije i konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaᘐtite okoliᘐa za osobito vrijedne resurse: vode, ᘐume, tlo, zrak, krajobraz.

Ⴠlanak 112.U cilju zaᘐtite okoliᘐa treba sanirati i razna odlagaliᘐta otpadaka iz domaၰinstva i industrije, neureᄐena gnojiᘐta u seoskim gospodarstvima i sl.

Zaᘐtita povrᘐinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba smanjiti pogorᘐanje kvalitete vode u vodotocima. To znaაi da se u vodotoke ne smiju ispuᘐtati neproაiᘐၰene otpadne vode iz domaၰinstava, a pogotovo iz radionica i industrije.

Ⴠlanak 113.Otpadne vode iz domaၰinstva moraju se prije upuᘐtanja u okoliᘐ proაistiti metodom autopurifikacije, izgradnjom trodjelnih nepropusnih septiაkih jama.

Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekuၰinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojiᘐnu jamu. Dno i stijenke gnojiᘐta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala.

Sva tekuၰina iz staja, svinjaca i gnojiᘐta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za აiᘐၰenje i zraაenje.

Ⴠlanak 114.Gospodarenje ᘐumom vrᘐi se u skladu sa ᘐumsko-gospodarskom osnovom.

Radi potrebe zaᘐtite ᘐuma nije dozvoljeno njihovo prosijecanje, krაenje, prenamjena ni naruᘐavanje ᘐumskog ruba, osim za zahvate u prostoru od znaაaja za dr០avu i ០upaniju, te za one odreᄐene ovim Prostornim planom.

Za uvjete gradnje i ureᄐenje i koriᘐtenja povrᘐina u zoni od 50 m od ruba ᘐume potrebno je uva០iti smjernice nadle០nog poduzeၰa koje upravlja tom ᘐumom.


50

Ⴠlanak 115.Obzirom na utvrᄐene djelatnosti koje oneაiᘐၰuju zrak u zonama stanovanja i industrijskim podruაjima, Grad Sisak du០an je sukladno posebnim zakonskim propisima, voditi katastar emisija u okoliᘐ, te izraditi Plan intervencija u zaᘐtiti okoliᘐa.

Eventualne lokacije za zahvate u prostoru kod kojih se javlja izvor oneაiᘐၰavanja zraka moraju biti na dovoljnoj udaljenosti od graᄐevnih podruაja naselja, odnosno od prete០ito stambeno-poslovne izgradnje, kako u tim zonama ne bi doᘐlo do prekoraაenja graniაnih vrijednosti emisija odreᄐenih posebnim propisima.

Ⴠlanak 116.Pri izgradnji ili rekonstrukciji graᄐevine koja je izvor buke ili se nalazi u sredini, gdje bukaprekoraაuje dozvoljenu vrijednost, potrebno je ishoditi posebne uvjete od strane nadle០ne slu០be.

Ⴠlanak 117.Kao znaაajna mjera sprjeაavanja nepovoljnih utjecaja na okoliᘐ je obveza izrade Procjene utjecaja na okoliᘐ za zahvate u prostoru za koje se oაekuje da bi svojim djelovanjem mogli znatno ugroziti okoliᘐ.

Obveza procjene utjecaja na okoliᘐ utvrᄐena je za graᄐevine i zahvate u prostoru koji su odreᄐeni posebnim propisom. Ovim su Prostornim planom predviᄐeni slijedeၰi zahvati za koje je potrebno obaviti Procjenu utjecaja na okoliᘐ (ili za koje je veၰ uაinjena):

prometne graᄐevine• autocesta Zagreb-Sisak s prateၰim graᄐevinama i spojnim cestama,• Brze i ostale dr០avne ceste sa prateၰim graᄐevinama,• dogradnja drugog kolosijeka na magistralnoj glavnoj ០eljezniაkoj pruzi Zagreb-Sisak,• pruga velike propusne moၰi (pruga velikih brzina) Sisak (Greda)-Novska sa prateၰim

graᄐevinama,• druge dr០avne ceste, te ០upanijske ceste namjenjene iskljuაivo prometu motornih

vozila s prateၰim graᄐevinama,• prometne graᄐevina-cestovni mostovi na Savi kod Krateაkog i Lukavca Posavskog,• luka Sisak u Crncu,• meᄐunarodni rijeაni plovni put Savom do Siska,• dr០avni rijeაni plovni putevi Savom od Siska do Rugvice i Kupom od Siska do Karlovca,

energetske graᄐevine• meᄐunarodni i magistralni naftovod,• naftni terminal,• magistralni produktovod,• meᄐunarodni i magistralni plinovodi,• kombi blok termoelktrane Sisak (TE Sisak II),• dvosistemski dalekovod 400 kV i rasklopno postrojenje 400/220/110 kV,• dalekovodi 220 i 110 kV, te transformatorska postrojenja 110/20 kV,

vodne graᄐevine• retencije Lonjsko polje i Odransko polje sa prateၰim vodnogospodarskim graᄐevinama,• retencija za obranu od poplava kod Mad០ara,• akumulacijsko jezero za obranu od poplava kod Komareva,


51

• odteretni kanal Sava-Odra-Sava,• melioracijski sustav povrᘐine 5.000 ha i veၰe,• regionalni vodoopskrbni sustav Sisak-Petrinja,• srediᘐnji ureᄐaj za proაiᘐၰavanje otpadnih voda,

proizvodne graᄐevine• rafinerija nafte Sisak,• za proizvdonju sirovog ០eljeza, აelika i ferolegura,• za proizvodnju plemenitih i obojenih metala,• za proizvodnju kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana,• za uzgoj stoke i ostalih ០ivotinja, kapaciteta veၰeg od 500 uvjetnih grla,• za uzgoj peradi kapaciteta 5.000 komada i viᘐe u proizvodnom ciklusu,• za preradu drveta i proizvodnju poluproizvoda od drveta, kapaciteta 5.000 t/godinu i

veၰeg,

graᄐevine za postupanje s otpadom• rotacijska i fluidna peၰ za termiაku obradu tehnoloᘐkog otpada u INA rafineriji Sisak i

pirolitiაka peၰ za spaljivanje pesticidno oneაiᘐၰene ambala០e u Herbosu Sisak,• odlagaliᘐte komunalnog otpada Goriაica,• odlagaliᘐta neopasnog tehnoloᘐkog otpada,

ᘐportske graᄐevine• ᘐportski i rekreacijski centri s viᘐe ᘐportskih sadr០aja, povrᘐine 10 ha i veၰe,

graᄐevne cjeline• turistiაko-ugostiteljske cjeline povrᘐine zahvata 5 ha i veၰe,• trgovaაki centri povrᘐine veၰe od 5 ha,• srediᘐnje gradsko groblje na lokaciji Ⴠunci kod Stare Drenაine,

eksploatacija mineralnih sirovina• eksploatacija ᘐljunka i pijeska kapaciteta 100.000 m3/god. i veၰeg,• eksploatacija geotermalne vode, ako bi se koristila u energetske svrhe,

graᄐevine na podruაju parka prirode Lonjsko polje• ceste, dalekovodi, vodopskrbi sustav i druga magistralna infrastruktura

8.1.Mjere posebne zaᘐtite

Ⴠlanak 117.aMjere posebne zaᘐtite i spaᘐavanja odnose se na Ugroze po stanovniᘐtvo i materijalna dobra na podruაju Grada Siska, a razraᄐeni su prema moguၰim opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreၰe, a to su:- poplave i bujice,- potresi,- suᘐe,- kliziᘐta,- snje០neoborine,- poledica,


52

- olujno i orkansko nevrijeme,- tehniაko-tehnoloᘐke katastrofe izazvane nesreၰama u gospodarskim objektima i- epidemioloᘐke i sanitarne opasnosti.

Za navedene mjere zaᘐtite izraᄐena je Procjena ugro០enosti stanovniᘐtva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliᘐa od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreၰa za podruაje Grada Siska (travanj, 2011.god).

Mjere zaᘐtite od po០araჀlanak 117.b

Mjere zaᘐtite od po០ara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornoᘐၰu na:- va០eၰi Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe- va០eၰi Pravilnik o hidrantskoj mre០i za gaᘐenje po០ara

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama va០eၰih propisa kojima se regulira projektiranje i izgradnja plinskih kotlovnica.

Prilikom odreᄐivanja mjesta gdje ၰe se proizvoditi, skladiᘐtiti ili koristiti eksplozivne stvari na odgovarajuၰi naაin, glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odredbe va០eၰih propisa kojima se regulira problematika eksplozivnih tvari.

U sluაaju odreᄐivanja mjesta za poslovne prostore za proizvodnju oru០ja, promet oru០ja i streljiva, te popravljanje i prepravljanje oru០ja, na odgovarajuၰi naაin primijeniti odredbe va០eၰih propisa kojima se reguliraju mjere zaᘐtite od po០ara poslovnih prostorija za proizvodnju oru០ja, promet oru០ja i streljiva, te popravljanje i prepravljanje oru០ja.

Ugostiteljske prostore projektirati i izvoditi prema odredbama va០eၰih propisa kojima se regulira zaᘐtita od po០ara ugostiteljskih objekata.

Izlazne putove iz objekta potrebno je projektirati i izvesti sukladno va០eၰim propisima kako bi se osigurala evakuacija osoba iz objekata u sluაaju nu០de.

Sustave za dojavu po០ara projektirati i izvesti prema va០eၰim propisima kojima se regulira projektiranje i izvedba istih.

Stabilne sustave za gaᘐenje po០ara projektirati i izvesti prema va០eၰim propisima i uputama proizvoᄐaაa.

Skladiᘐta je potrebno projektirati i izvesti prema odredbama va០eၰih propisa kojima se regulira zaᘐtita skladiᘐta od po០ara i eksplozija.

Prilikom projektiranja i izvedbe elektroenergetskih postrojenja primijeniti odredbe va០eၰih propisa kojima se regulira zaᘐtita od po០ara i eksplozija istih.

Prilikom projektiranja i izvedbe zahvata u prostoru gdje se predviᄐa koriᘐtenje zapaljivih tekuၰina i plinova, te gdje postoje prostori ugro០eni eksplozivnom atmosferom primijeniti odredbe va០eၰih propisa kojima se regulira problematika prostora ugro០enih


53

eksplozivnom atmosferom.

U svrhu spreაavanja ᘐirenja po០ara na susjedne graᄐevine, graᄐevina mora biti udaljena od susjednih graᄐevina najmanje 4 m ili manje, ako se doka០e uzimajuၰi u obzir po០arno optereၰenje, brzinu ᘐirenja po០ara, po០arne karakteristike materijala graᄐevine, veliაinu otvora na vanjskim zidovima graᄐevine i dr. da se po០ar neၰe prenijeti na susjedne graᄐevine ili mora biti odvojena od susjednih graᄐevina po០arnih zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u sluაaju da graᄐevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov graᄐevine najmanje 0,5 m ili zavrᘐava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti du០ine najmanje 1 m ispod pokrova kroviᘐta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u du០ini konzole.Prilikom projektiranja pojedinog zahvata u prostoru primijeniti propise vezane za zaᘐtitu od po០ara koji su va០eၰi u trenutku izrade projektne dokumentacije.

9.Mjere provedbe plana

9.1.Obveza izrade prostornih planova

Ⴠlanak 118.Za naselje Sisak, obzirom na njegov znaაaj kao ០upanijskog i gradskog srediᘐta s viᘐe od 15.000 stanovnika (oko 37.000 stanovnika 2001. godine) na snazi je Generalni urbanistiაki plan. Stavljanjem van snage navedenog Prostornog plana, ostaje obveza izrade prostornih planova ni០eg reda, propisanih navedenim Planom.

Prostorni plan iz prethodnog stavka obuhvaၰa podruაje unutar statistiაke granice naselja Sisak na dan 31. o០ujka 2001. godine, te dio podruაja naselja Novo Praაno sjeverno od ០eljezniაke pruge. Granica obuhvata navedenog prostornog plana naაelno je prikazana na kartografskom prikazu, br. 3: Uvjeti za koriᘐtenje, ureᄐenje i zaᘐtitu prostora.

Ⴠlanak 119.Zakonom o prostornom ureᄐenju i gradnji, prostornim planom ᘐireg podruაja, te posebnim propisom utvrᄐena je obveza izrade urbanistiაkih planova ureᄐenja za koje se Prostornim planom utvrᄐuju slijedeၰi obuhvati tako da:

1. Urbanistiაki plan ureᄐenja naselja „Budaᘐevo“ obuhvaၰa graᄐevinsko podruაje naselja Budaᘐevo.

2. Urbanistiაki plan ureᄐenja naselja „Crnac“ obuhvaၰa istoაni dio graᄐevinskog podruაja naselja Crnac uz rijeku Savu.

3. Urbanistiაki plan ureᄐenja naselja „Ⴠigoა“ obuhvaၰa graᄐevinsko podruაje naselja Ⴠigoა.

4. Urbanistiაki plan ureᄐenja naselja „Stara Drenაina“ obuhvaၰa graᄐevinsko podruაje naselja Stara Drenაina.

5. Urbanistiაki plan ureᄐenja naselja „Topolovac“ obuhvaၰa graᄐevinsko podruაje naselja Topolovac.

6. Urbanistiაki plan ureᄐenja Proizvodno-poslovna zona „Novo Praაno“obuhvaၰa graᄐevinsko podruაje proizvodno-poslovne namjene smjeᘐteno izmeᄐu ០eljezare i naselja Novo Praაno.

7. Urbanistiაki plan ureᄐenja Proizvodno-poslovna zona „Gruᘐnice“


54

obuhvaၰa graᄐevinsko podruაje proizvodno-poslovne namjene smjeᘐteno izmeᄐu autoceste i brze ceste jugoistoაno od naselja Sela.

8. Urbanistiაki plan ureᄐenja Proizvodno-poslovna zona „Sjenokoᘐe“ obuhvaၰa graᄐevinsko podruაje proizvodno-poslovne namjene smjeᘐteno izmeᄐu autoceste i brze ceste jugozapadno od naselja Sela.

9. Urbanistiაki plan ureᄐenja Proizvodno-poslovna zona „Rakitovac“ obuhvaၰa graᄐevinsko podruაje proizvodno-poslovne namjene smjeᘐteno izmeᄐu autoceste i brze ceste jugoistoაno od naselja Stupno.

10.Urbanistiაki plan ureᄐenja „Luka Crnac“ obuhvaၰa podruაje luke koje je sa sjeverne strane omeᄐeno rijekom Savom, sa zapadne strane granicom naselja Donje Komarevo, s ju០ne strane alternativnom trasom dr០avne ceste, te sa istoაne strane planiranim reguliranim vodotokom potoka Blinje.

11.Detaljni plan ureᄐenja „Capraᘐke poljane“ obuhvaၰa dio graᄐevinskog podruაja naselja Crnac i dio graᄐevinskog podruაja naselja Novo Selo.

Granice prostornih planova iz prethodnog stavka odreᄐene su grafiაki na kartografskom prikazu, br. 3: Uvjeti za koriᘐtenje, ureᄐenje i zaᘐtitu prostora. Granice obuhvata navedenih prostornih planova koji obuhvaၰaju dio graᄐevinskog podruაja naselja Sisak potrebno je detaljnije odrediti Generalnim urbanistiაkim planom grada Siska.

Ⴠlanak 120.Izrada Detaljnog plana ureᄐenja obvezatna je za: ᘐportsko-rekreacijske i zdravstvene komplekse, te gospodarske zone veၰe od 5 ha i novo gradsko groblje na lokaciji Ⴠunci kod Stare Drenაine, kao i za druge zahvate u prostoru za koje je to utvrᄐeno posebnim propisima (npr. proᘐirenja groblja).

Do donoᘐenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga აlanka, unutar podruაja obveze njihove izrade, ne mogu se izdavati odobrenja za zahvate u prostoru prema Zakonu o prostornom ureᄐenju i gradnji i posebnim propisima (lokacijska dozvola i akt o gradnji), izuzev rekonstrukcija iz აlanka 126.

Ⴠlanak 121.Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mjerilu 1 : 25.000 na podloge u veၰim mjerilima, osim onih elemenata Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1 : 5.000, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajuၰem mjerilu podloge.

9.2.Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Ⴠlanak 122.Potrebno je ostvarivati poticajne mjere populacijske politike provoᄐenjem “Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske”.

Poticajnim mjerama potrebno je poticati naseljavanje u naselja koja su ovim Prostornim planom odreᄐena kao podruაna (mala razvojna) i manja lokalna (poticajno razvojna) srediᘐta.

Ⴠlanak 123.U postupku utvrᄐivanja uvjeta ureᄐenja graᄐevnih აestica u sjevernom dijelu graᄐevinskog podruაja naselja Novo Selo Palanjeაko (uz ᘐumu) potrebno je voditi raაuna o


55

pristupu prostoru spomen podruაja Brezovica kako se isti ne bi onemoguၰio.

Ⴠlanak 124.U svrhu zaᘐtite objekata posebne namjene (OUP) “ᘀaᘐna Greda” definirane su sigurnosne zone; zona zabranjene i zona ograniაene izgradnje. Granice zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti za koriᘐtenje, ureᄐenje i zaᘐtitu prostora”.

Zona zabranjene izgradnje je podruაje unutar kojeg se zabranjuje izgradnja nadzemnih graᄐevina i objekata, osim objekata za potrebe obrane. Izgraᄐene dijelove naselja Bukovsko Lukaveაko koji se nalaze u ovoj zoni moguၰe je zadr០ati, a na graᄐevinama je moguၰe izvesti zahvate samo u svrhu neophodne rekonstrukcije, odnosno radi poboljᘐanja uvjeta stanovanja. Zona se prote០e u radijusu od 1.500 m od objekata posebne namjene.

Zona ograniაene izgradnje je podruაje unutar koje je zabranjena izgradnja graᄐevina i objekata koji svojom lokacijom, namjenom, tehnoloᘐkim procesima i drugim aktivnostima mogu naruᘐiti sigurnost i funkcionalnost kompleksa posebne namjene. Izgradnja novih, te adaptacija i rekonstrukcija postojeၰih graᄐevina i objekata u zahvatu ove zone moguၰa je uz prethodnu suglasnost MORH-a. Zona se prote០e 500 m uokolo izvan prve zone.

Ⴠlanak 125.Mjere zaᘐtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti iz toაke 7. elaborata “Mjere zaᘐtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti” sastavni su dio ovih odredbi za provoᄐenje Prostornog plana.

9.3. Rekonstrukcija graᄐevina

აija je namjena protivna planiranoj namjeni

Ⴠlanak 126.Za sve postojeၰe legalno izgraᄐene graᄐevine აija je namjena protivna namjeni odreᄐenoj ovim Prostornim planom, mogu se, do privoᄐenja planiranoj namjeni utvrditi uvjeti za njihovu rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju.

Uvjetima iz stavka 1. ovog აlanka za graᄐevine stambene, odnosno stambeno poslovne namjene smatraju se:

• obnova, sanacija i zamjena oᘐteၰenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova graᄐevine i kroviᘐta u postojeၰim gabaritima,

• prikljuაak na graᄐevine i ureᄐaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

• dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeၰe graᄐevine koje nemaju sanitarne prostore izgraᄐene u svom sastavu ili na postojeၰoj graᄐevnoj აestici, i to u najveၰoj povrᘐini od 12,0 m2,

• dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih, stambeno poslovnih ili pomoၰnih prostora, აija brutto graᄐevna povrᘐina svih eta០a s postojeၰim ne prelazi ukupno 75 m2 i ne poveၰava se broj stanova,

• adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojeၰeg gabarita u stambeni ili stambeno poslovni prostor

• postava novog kroviᘐta, bez nadozida kod graᄐevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o poveၰanju stambenog prostora iz podაlanka I. alineje 4. ovoga stavka.


56

• sanacija postojeၰih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (kliziᘐta).

Uvjetima iz stavka 1. ovog აlanka za graᄐevine drugih namjena (poslovne, gospodarske, javne, komunalne, prometne, prateၰe i druge graᄐevine) smatraju se:

• obnova i sanacija oᘐteၰenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova graᄐevina i kroviᘐta• dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremiᘐta i sl. do najviᘐe 16,0 m2

izgraᄐenosti za graᄐevine do 100,0 m2 brutto izgraᄐene povrᘐine, odnosno do 5% ukupne brutto izgraᄐene povrᘐine za veၰe graᄐevine

• pretvorba dijela stambenog prostora u prizemlju i iznimno na katu (kada za to postoje uvjeti) u poslovne prostore, ali samo unutar postojeၰeg gabarita

• prenamjena i funkcionalna preinaka graᄐevina unutar postojeၰeg gabarita pod uvjetom da se novom namjenom ne pogorᘐava stanje აovjekovog okoliᘐa i svojim koriᘐtenjem ne utjeაe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim garᄐevinama

• dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena ureᄐaja i instalacija vezanih za promjenu tehniაkih rjeᘐenja za normalno obavljanje proizvodne djelatnosti

• prikljuაak na graᄐevine i ureᄐaje komunalne infrastrukture• dogradnja i zamjena ureᄐaja i instalacija komunalne infrastrukture i rekonstrukcija

javno prometnih povrᘐina

Iznimno od odredbi prethodnih stavaka ovog აlanka, na podruაjima za koje je “Programom mjera za unapreᄐenje stanja u prostoru Grada Siska” u naredne dvije godine predviᄐeno ureᄐenje zemljiᘐta na postojeၰim se graᄐevinama mogu sanirati samo dotrajali konstruktivni dijelovi.

III. ZAVRᘀNE ODREDBE

Ⴠlanak 127.II. Izmjene i dopune PPUG Siska raᄐene su na novim digitalnim kartama, za razliku od izvornika Plana i I. Izmjena i dopuna, te se razliაitosti u smislu povrᘐina koje nastanu prilikom precrtavanja postojeၰih graᄐevinskih podruაja i granica neၰe smatrati izmjenom.

Ⴠlanak 128.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slu០benom glasniku Sisaაko –moslavaაke ០upanije.

odluka o donošenju prostornog plana uređenja grada siska ... za provodjenje .pdf · „službeni...

Documents