OIIS -2016/17

OBLIKOVANJE I

IMPLEMENTACIJA

INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Prof.dr.sc. Josip Mesarić

Mag.oec. Dario Šebalj

1

OIIS -2016/17

Napomena

Materijali u ovoj prezentaciji predstavljaju

pomoćni radni materijal za svladavanje

gradiva na predmetu Oblikovanje i

implementacija IS-a. Sadrže dijelove koji se

moraju revidirati i nadopuniti uz dozvole

citiranih autora i izvora.

2

OIIS -2016/17

Predmet

Nastava

2 sata predavanja + 2 sata vježbe

Predavanja

Vježbe: Objektno orijentirano modeliranje - UML

Seminar: Opcionalno za višu ocjenu - projektna

dokumentacija za realni/ zamišljeni poslovni sustav

Teme

Obrazac

3

OIIS -2016/17

Sustav za ocjenjivanje

Aktivnosti koje će se bodovati:

Prisustvovanje predavanjima: max:15 x 2= 30

Aktivnost na nastavi: max: 6 x5 = 50

Obavljene vježbe i zadatci: min=60, max=120

Pismeni ispit na računalu min=110, max=200

Seminarski rad: max=100, min=60

Ukupna ocjena: min=150,max=300

Raspon ocjena: 160 - 190 = 2

>190 – 230 = 3

>230 – 270 = 4

>270 – 300 = 5

4

OIIS -2016/17

Kriteriji za ocjenjivanje

projektne dokumentacije

Identifikacija i originalnost problema

Postavljanje cilja

Izbor analitičkog postupka i izvedba analize

Prikupljanje podataka i analiza zahtjeva

Model funkcija poslovnog procesa

Model procesa

Model podataka

Model događaja

Model organizacije

Model programa

Arhitektura

Prijedlog izvedbe

5

OIIS -2016/17

Primjeri IS-a za seminar

Poslovna funkcija Knjiženje ulaznih računa

Knjiženje izlaznih računa

Formiranje financijskih izvješća

Blagajničko poslovanje

Skladišno poslovanje

Isporuka robe

Call centar

Banka.....

Marketing IS

IS turističke agencije

CRM

SCM

Bolnički IS za zaprimanje pacijenata

IS kladionice.....

6

OIIS -2016/17

Materijali i informacije

Materijali

Literatura

Pavlić, Mile: Informacijski sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 2011, ISBN 978-953-0-30882-4

Majdandžić, Niko: Izgradnja informacijskih sustava proizvodnih poduzeća, Slavonski Brod : Strojarski fakultet, 2004. ISBN 953-6048-25-6

Ćerić, Vlatko, Varga Mladen: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004, ISBN 953-197-640-6

Cassidy, Anita. A Practical Guide to Information Systems Strategic Planning, Second Edition, AUERBACH; 2 edition (October 14, 2005) ISBN-10: 0849350735 ISBN-13: 978-0849350733

Gupta, Uma: Inforamtion Systems, Succes in 21. century, Prentice Hall, London, 2000. ISBN 0-13-010857-X

Ostali izvori uz pojedina poglavlja

Konzultacije e-mail: mesaric@efos.hr

7

OBLIKOVANJE I IMPLEMENTACIJA

INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Čime ćemo se baviti:

Od pojedinačnog k općem:

Ključna riječ: SUSTAV

Kakav sustav: INFORMACIJSKI

Što s njim: Razumijeti pojam IS-a

OBLIKOVATI (DIZAJNIRATI)

IMPLEMENTIRATI

OIIS -2016/17 8

OSNOVE SISTEMSKOG

PRISTUPA

OBLIKOVANJE I IMPLEMENTACIJA IS-A

OIIS -2016/17 9

Što ćete naučiti u ovom

poglavlju

Što podrazumijevamo pod sustavom i zašto je sistemski (sustavski) pristup pogodan

Što podrazumijevamo pod poslovnim sustavom i kako se uspostavljaju informacijske veze u poslovnom sustavu

Što znači usuglasiti IS i PS

Zašto su PS i IS kompleksni sustavi i što to znači u njihovom proučavanju, izgradnji i implementaciji

Kako pojednostaviti kompleksne sustave –arhitekturalni pristup

Što su okviri za proučavanje i kako mogu pomoći u oblikovanju informacijskih i poslovnih sustava

OIIS -2016/17 10

OIIS -2016/17

SUSTAV: definicije Neke definicije sustava:

Sustav je skup različitih stvari, (komponenata odnosno elemenata) koje zajedno mogu proizvesti rezultat koji ne može postići njegov dio ili komponenta sama (Maier and Richtin) –

Načelno, sustav je skup ili tvorevina stvari (objekata, elemenata) čije se ponašanje iskazuje u zajedništvu tih stvari (Murray Cantor)

važno

11

OIIS -2016/17

SUSTAV: Opće karakteristike

1. Sustav je skup; cjelina dijelova, komponenata odnosno elemenata

2. U datom se kontekstu mogu definirati granice između sustava i okoline

3. Među njegovim dijelovima uspostavljaju se različite veze – interakcije

4. U njemu postoji kontinuirani i cikličan proces transformacije ulaza u izlaze

5. Sustav ovisi o kontinuiranom prilivu materije, energije i informacija da bi opstao odnosno sveo stanje svoje entropije na minimum,

6. Homeostatičnost ili težnja k određenim stabilnim stanjima,

7. Svrhovitost odnosno definirane ciljeve (teleološko načelo)

8. Svojstvo ekvifinaliteta donosno sposobnosti da kombinacijom različitih ulaza postigne svoje ciljeve

9. Diferencijacija odnosno tendencija razvijanja strukture (elemenata i odnosa među njima),

10. Sinergija – rezultat funkcioniranja sustava (objekta) je više od rezultata sume funkcioniranja njegovih dijelova zasebno

12

OIIS -2016/17

SUSTAV - konceptualni prikaz

Materijalni

Energetski

Informacijski

U L

A Z

I

Materijalni

Energetski

Informacijski

I Z

L

A Z

I

Granica sustava i okoline

PodsustavElementi

filteri

S V

R

H

A

13

OIIS -2016/17

SUSTAV: struktura i funkcija

Strukturu sustava čine komponente sustava, položaj jedne komponente u odnosu na drugu i u odnosu na cjelinu te veze među njima. Između pojedinih komponenti sustava veze se mogu uspostaviti neposredno ili posredno preko drugih komponenata.

Pod funkcijom sustava podrazumijevamo svrhu postojanja sustava, ulogu koju sustav ima u svojoj okolini i način ostvarivanja svrhe. Funkcija sustava proizlazi iz stajališta promatranja. Iz jasno definirane funkcije sustava utvrđuju se njegove komponente i njihovi međuodnosi (struktura). (Pavlić)

14

SUSTAV – svrhovitost i

nužnost upravljanja i kontrole

Da bi u kombinaciji ulaza, elemenata i

podsustava proizveo izlaze za postizanje

svrhe i/ili ciljeva, sustavom se mora upravljati

Zbog mogućnosti u varijacijama ulaza,

elemenata i podsustava i posljedično izlaza

za iterativno postizanje ciljeva potrebno je

imati trajni nadzor i/ili kontrolu nad sustavom

OIIS -2016/17 15

OIIS -2016/17

SUSTAV: kontrola i upravljanje

sustavom

Proces 1

Proces n

Kontrola izlaza

iz sustava

ULAZ IZLAZProces 2

Sustav

Najčešći način kontrole – putem povratne veze

Povratna veza (utjecaj na ulaz i u sustav, povratna

informacija) je skup aktivnosti kojima se kontrolira

i mijenja funkcioniranje sustava kako bi se

postigao željeni cilj (izlazi) sustava.

Povratna veza

16

OIIS -2016/17

Negativna povratna veza (povratna informacija) je utjecaj na sustav koji će korigirati faktore u procesima i podsustavima te kvaliteti ulaza koji uzrokuju greške. Negativna povratna veza ima za cilj da smanji fluktuaciju oko izlaza, tako da veličina izlaza zadovoljava postavljeni standard.

Pozitivna povratna veza je utjecaj na sustav koji uzrokuje da se kod procesa koji su dali željeni rezultat postigne daljnje povećanje tako da sustav brže ili jače ponavlja svoju funkciju.

Izvor: Pavlić, http://www.

SUSTAV: kontrola i upravljanje

sustavom – vrste povratnih veza

17

SUSTAV: Arhitektura sustava

Arhitektura predstavlja strukturu, dinamiku,

funkcije i načine njihove izgradnje i

realizacije.

Mora obuhvatiti sve razine promatranja

(kontekst, koncept, logiku, fiziku i potrebne

razine detaljiziranosti) a istovremeno

odgovoriti na pitanja: tko, što, zašto, kako,

kada i gdje ?

OIIS -2016/17 18

SUSTAV – problem

kompleksnosti

Kompleksnost sustava proizlazi iz:

Prirode, broja i odnosa među elementima

Razina upravljanja

Ciljeva i njihovih odnosa

Organizacije i dinamike sustava

Sudionika

Procesa i tehnoloških osnova

OIIS -2016/17 19

INFORMACIJSKI SUSTAV

OBLIKOVANJE I IMPLEMENTACIJA INFORMACIJSKIH

SUSTAVA

OIIS -2016/17 20

OIIS -2016/17

Informacijski sustav –

definicija – ontološko načelo

Ontološko načelo – polazi od datostiproučavanog fenomena, njegovih koncepata i odnosa među njima

Informacijski sustav –sustav u kojem se proizvode i transformiraju podatci i informacije

Informacijski sustav je sustav kojeg čine ljudi, programska i računalna oprema koja je napravljena, oblikovana i dovedena u operativno stanje te služi skupljanju, zapisivanju, spremanju i pronalaženju te prikazivanju informacija u odgovarajućem obliku (Kiš, 2002).

21

OIIS -2016/17

Informacijski sustav –

teleološko načelo

Informacijski sustav se razmatra s aspekta

svrhe kojoj služi u datom kontekstu. Tipični

kontekst uključuje poslovne sustave, državne

ustanove, neprofitne organizacije (škole,

biblioteke i druge…) ili može biti tehnološki

proces ili neki drugi ograničeni kontekst u

organizaciji. (http://www.cs.kau.se/~gustas/student/em/paperonEMapproach.pdf)

22

OIIS -2016/17

Dijelovi IS

IS predstavlja skup povezanih dijelova, i to: Ljudi (analitičari, dizajneri, programeri i poslovni korisnici,

upravitelji…),

IT (hardver, strojevi, mreža, alati, softver …),

Procedure (pravila, propisi, ograničenja, znanja, metodologija …),

Podataka i informacija različitih pojavnih oblika na različitim nositeljima podataka podesnih za prihvat, obradu, pohranu, pretraživanje i distribuciju

Programa kojima se procedure mogu dovoljno dobro opisati i izvoditi nebrojeno mnogo puta (prvenstveno u svrhu automatizacije)

Organizacija (hijerarhija, mjesta odlučivanja, linije kontrole i izvještavanja, odgovornost, raspodjela posla, timovi…)

23

Poslovni (organizacijski)

sustav i informacijski sustavi

U svakom se poslovnom sustavu prikupljaju,

prenose, obrađuju, raspodjeljuju i čuvaju

podatci i informacije

U njemu uvijek postoji neki oblik

informacijskog sustava:

Formalni

Neformalni

OIIS -2016/17 24

OIIS -2016/17

Poslovni sustav – sadržaji,

procesi i sudionci

Kako se uspostavljaju

veze ???

25

OIIS -2016/17

Poslovni sustav – elementi,

podsustavi i okruženje – uspostava

veza u informacijskom polju

Sve je u poslovnom sustavu

opisano nekim konačnim

skupom podataka;

•Ciljevi

•Tehnologija

•Procesi

•Objekti

•Događaji

•Sudionici

•Aktivnosti

•Ulazi

•Izlazi

•Upravljanja

•Komunikacije

Zbog k

om

ple

ksnosti p

rave

se m

odeli

INFORMACIJSKI RESURSI26

Poslovni (organizacijski) sustav i

uloga informacijskog sustava

U organizacijskom sustavu se uspostavljaju:

Podsustavi

Funkcije

Procesi

Veze s okruženjem

Upravljanja

Uloga informacijskog sustava

Prikupljanje i upis podataka u „bazu” upotrebom prikladnih sučelja i tehnika

Obrada podataka uz upotrebu algoritama i programskih rješenja

Prikaz podataka i informacija u prikladnoj formi

Pohrana podataka u različitim formatima i nositeljima

Raspodjela (diseminacija) podataka i informacija

OIIS -2016/17 27

OIIS -2016/17

Poslovni (organizacijski) sustav –

funkcije, procesi, radni tokovi i

informacijski tokovi

BankeLjudski resursi

Uprava

Menadžment Pravna

služba

Računovodsvo i financije

Nabava i

kupovina

Proizvodnja

Razvoj Marketing

Skladište/

logistika

Prodaja

K u

p

c i

Do

ba

vlja

či

Drugi poslovni

sustavi

28

Poslovni (organizacijski) sustav – funkcije,

procesi, radni tokovi i informacijski tokovi -

primjer: NABAVA

Procesi u nabavi:

Kreiranje i slanje upita dobavljačima

Prihvat i evidencija ponuda dobavljača

Analiza ponuda dobavljača i izbor dobavljača

Kreiranje ugovora

Naručivanje robe

Zaprimanje evidentiranje i kontrola robe

Zaprimanje i evidentiranje prateće dokumentacije

OIIS -2016/17 29

Prevođenje poslovnog

procesa u informacijski proces

Problem:

Kako opis procesa prevesti u slijed logičkih

aktivnosti koje se mogu predstaviti

računalnim programom i automatizirati

Kako podatke vezane uz proces treba

„procesirati” da daju smislenu informaciju za

daljnji slijed obrade ili za donošenje odluke?

OIIS -2016/17 30

Suvremeni IS – na informatičkoj

tehnologiji temeljen sustav

OIIS -2016/17

Marketing

Proizvodnja,

skladištenje,

distribucija

Glavna baza

Transakcijska baza Transakcijska baza

Transakcijska baza

Skladište

podataka

Računovodstvo

Opći

poslovi

Transakcijska baza

Management

DBMS

Drugi poslovni

sustaviExchange Virtual Server

Exchange

Organizati

on

Application

entity

Application

entity

Application

entity

Application

entity

Application

entity

OKOLINA

31

Nužnost usklađenja poslovnog

i informacijskog sustava

OIIS -2016/17

Organizacija -PS

Poslovni procesi

Informacijski sustav –IS

modeli procesa i

podataka

ICT izvedba

Mapiranje

MapiranjeMapiranje

Mapiranje

Poslovni procesi se

preslikavaju u model

informacijskih procesa i

podataka

Marketing

Proizvodnja,

skladištenje,

distribucija

Glavna baza

Transakcijska baza Transakcijska baza

Transakcijska baza

Skladište

podataka

Računovodstvo

Opći

poslovi

Transakcijska baza

Management

DBMS

Drugi poslovni

sustaviExchange Virtual Server

Exchange

Organizati

on

Application

entity

Application

entity

Application

entity

Application

entity

Application

entity

OKOLINA

Mapiranje Mapiranje

Modeli informacijskih

procesa i podataka

preslikavaju se u

programe na ICT-u

32

OIIS -2016/17

Nužnost “poravnavanja” PS i

IS

POSLOVNI SUSTAV

(PS)

INFORMACIJSKI

SUSTAV (IS)

ICT IZVEDBA

Zahtjevi

Način

realizacije

Način

realizacije

Zahtjevi

“Dobro definiran PS «ulaz» je u IS. Cilj

modeliranja IS-a jest načiniti projekt IS-

a – razraditi 3 cjeline:

model informacijskih procesa,

model podataka i

model resursa.

Poslovni i informacijski procesi nisu isti.

Model IS-a nam pokazuje kako treba,

organizirati informacijski sustav da on

stvarno daje potporu PS-u. IS mora biti

neovisan i neopterećen od bilo kakve

konkretne ICT tehnologije.”

Izvor:http://www.foi.hr/studiji/dodiplomski/IS/kolegiji/uis/nast

avni_materijali.html

33

OIIS -2016/17

Koncepti i metode povezivanja

PS-a i IS-a

Uvođenje i primjena IS-a može biti uspješno

samo onda ako je razvoj IS-a usklađen sa

strategijom razvoja poslovnog sustava.

Ovakav pristup naziva se strateškim

planiranjem razvoja IS-a.

za to postoji više mogućnosti kao što su:

strateško poravnanje PS-a i IS-a,

strateško planiranje IS-a i

metoda CoBIT.

34

OIIS -2016/17

Strateško poravnanje PS-a i IS-a

Osnovna ideja

jest uskladiti

potrebe PS-a s

mogućnostima

IS-a.

Tehnologija

podržava strategiju

podržava

PS

Poslovna strategija

Strateško poravnanje

IS Strategija

Strategija koristi

tehnologiju

koristi

strategijaIS ne uspjeva

podržati PS

(IS deficit)

nedovoljno

korišten IS

(IS suficit)

IT

IT

strategija

Izvor:http://www.foi.hr/studiji/dodiplomski/IS/kolegiji/uis/nastavni_materijali.html

35

OIIS -2016/17

Strateško planiranje IS-a

MNOŠTVO METODA !?

Metode i metodike strateškog planiranja IS-a

Najstarije BSP metoda i Rockard-ova analiza, nakon kojih je nastao čitav splet drugih metoda i modela kao što su:

End-Means, CSF analiza, 5F-metoda, SWOT, BCG itd.

Također, i pojedine metodike razvoja IS-a kao što su SPIS, SSADM, MIRIS, ARIS, CASE*Method i druge, omogućavaju izradu strateškog plana IS-a.

36

Strateško planiranje PS-a i IS-a (business

system planning)

OIIS -2016/17

Ciljevi PS-a

Organizacija PS-a

Poslovni procesi PS-

a

Klase podataka

PS-a

Ciljevi IS-a

Organizacija IS

Informacijski procesi

Baze podataka i aplikacije

ARHITEKTURA

IS-A

Top -

dow

n

Bott

om

-up

Strateško planiranje – planiranje

na dugi rok;

IS mora biti u službi poslovanja

dugoročno

(preskup i prekompleksan da bi

se lako i često mijenjao

37

OIIS -2016/17

Ostale metode strateškog

planiranja IS-a

Metodika MIRIS (Metodika za razvoj IS-a)

sastoji se od dvije temeljne faze projektiranja:

logičkog i fizičkog oblikovanja, koje se dalje

dijele na po 3 koraka. Logičko oblikovanje

čini strateško planiranje IS-a, glavni projekt i

izvedbeni projekt, dok je fizičko oblikovanje

izvedba programske potpore, uvođenje i

primjena te održavanje. http://www.ris.hr/page.php?id=4

38

OIIS -2016/17

Ostale metode strateškog

planiranja IS-a

CASE*Method se sastoji od 6 faza:

strategije,

analize,

oblikovanja,

izgradnje + dokumentiranja,

uvođenja i

primjene IS-ahttp://www.sei.cmu.edu/legacy/case/case_whatis.html

http://www.cs.queensu.ca/Software-Engineering/tools.html

39

http://www.sei.cmu.edu/legacy/case/case_whatis.html

OIIS -2016/17

Ostale metode strateškog

planiranja IS-a

SSADM (Structured Systems Analysis And Design Methodology) sastoji se iz sljedećih 7 faza:

1. Studije izvedivosti,

2. Ispitivanja postojećeg stanja,

3. Moguće izvedbe poslovnog sustava,

4. Definiranja zahtjeva,

5. Moguće tehničke izvedbe sustava,

6. Logičko oblikovanje sustava i

7. Fizičko oblikovanje sustava. http://www.comp.glam.ac.uk/pages/staff/tdhutchings/chapter4.html

http://www.ogcio.gov.hk/eng/prodev/es3.htm

40

OIIS -2016/17

SPIS – dugoročno planiranje korisnih učinaka informacijskog sustava (IS) i uporabe informacijske

tehnologije (IT) u poslovanju

Problemi/koraci kod

modeliranja

Metode i tehnike

§ - strateške# - strukturne

- objektne

Ulazne/Izlazne vrijednosti metode

Ulazi Izlazi

Metoda

Ocjena metode

V – vrlo snažna

S – snažna

K - korisna

1.Usklađivanje buduće

strategije poslovnog sustava s

raspoloživim informacijskim

tehnologijama

§ Balanced Scorecard

§ BCG – matrica

§ 5F – model

§ “Value chain” model

Poslovni sustav / Procjena

performansi sustava

Poslovna strategija / Prioriteti

razvoja IS-a

Poslovna strategija / Informacije

za ostvarenje poslovnih ciljeva

Primarni procesi / Doprinos IT

profitabilnosti primarnih procesa

K

S

K

V

2. Određivanje osnovnih

procesa postojećeg poslovnog

sustava

# BSP – dekompozicija

# BSP – analiza životnog

ciklusa resursa

Poslovi / Poslovni procesi

Osnovni resursi sustava /

Poslovni procesi

V

S

3. Preustroj (reinženjering)

sustava u skladu s odabranom

poslovnom strategijom

§ BPR

§ SWOT analiza

# Funkcionalna shema

Poslovni procesi / Korisnički

usmjereni procesi

Novi poslovni procesi / Ocjena

provedivosti

Poslovni procesi / Poslovna

tehnologija

S

V

K

41

OIIS -2016/17

SPIS-

4. Određivanje optimalne

arhitekture informacijskog sustava

# Matrica poslovne

tehnologije

# Analiza afiniteta (adhezije)

# Genetički algoritmi

Veze među procesima / Podsustavi

novog IS-a

Veze među procesima / Rojevi

(Clusters)

Veze među procesima / Grupirani

procesi

V

S

K

5. Određivanje kritičnih faktora

uspjeha i informacija za upravljanje

sustavom

§ CSF analiza (Rockart)

# “Ends-Means” analiza

Poslovna tehnologija / Kritične

informacije

Poslovni procesi / Informacije za

povećanje učinkovitosti i

djelotvornosti poslovnih procesa

S

K

6. Fizičko modeliranje poslovnih

procesa novog sustava

# Organizacijski dijagram

toka podataka (OFD)

# Tok aktivnosti (AFD)

# Radni dijagram (WFD)

Organizacijski ustroj / Hijerarhijske

veze među organizacijskim

jedinicama

Poslovni procesi / Veze među

aktivnostima

Poslovni procesi / Radni koraci

izvršitelja

V

S

S

7. Logičko modeliranje procesa za

informacijski sustav novog

poslovnog sustava

# Dijagram toka podataka

(DFD)

# Akcijski dijagram (AD)

# Stabla i tablice odlučivanja

Poslovni procesi / Informacijski

procesi s tokovima, spremištima i

okolinom

Poslovni procesi / Informacijski

procesi

Poslovni procesi / Unutrašnja logika

informacijskih procesa

V

S

K

42

OIIS -2016/17

SPIS

8 .Procjena učinaka novog

informacijskog sustava

# Simulacijsko modeliranje

(npr. ARIS)

Poslovna tehnologija / Performanse

nove poslovne tehnologije

K

9. Osnovno oblikovanje

programskih rješenja

(procedure, događaji,

transakcije)

# Objektno prošireni HIPO

dijagram

Tranzicijski

dijagram

Podsustavi novog IS-a / Osnovna

struktura programskih rješenja

(SW-a)

Transakcije / Događaji

V

S

10. Modeliranje podataka sustava # ERA model

Objektni model

Poslovni podaci / ERA model

Poslovni podaci / Objekti (podaci,

operacije) i klase objekata

V

S

11. Detaljno oblikovanje strukture i

algoritama za programe i

procedure

# Akcijski dijagram

Objektni scenarij

Informacijski procesi / Logički odnosi

programskih procedura

(podprocesa)

Objekti / Ponašanje objekata

V

S

43

OIIS -2016/17

SPIS

12. Izrada relacijskog modela

podataka

# Relacijski model

# Normalizacija

ERA model / Relacijski model

Relacijski model / Normalizirane

relacije

V

V

13. Izrada programske opreme

(Aplication Softwre)

# CASE alati i 4 GL

OO-CASE alati

Normalizirane relacije, HIPO /

Programi

Ponašanje objekata /Klase

procedura, nasljeđivanje i OO-

Programi

V

S

14. Integracija i procjena

složenosti aplikacije

# Function Point Analiza Programi i OO-Programi /

Složenost aplikacija S

15. Uvođenje IS-a, njegovo

vrednovanje i procjena

učinaka na poslovni sustav

# SPICE, TQM

# Balanced Scorecard

Informacijski sustav / Kvaliteta

IS-a

Novi poslovni sustav /

Usklađena procjena performansi

novog sustava

K

K

Izvor:http://www.foi.hr/studiji/dodiplomski/

IS/kolegiji/uis/nastavni_materijali.html44

Zahtjevi koji se postavljaju

pred (informacijske) sustave

Funkcionalnost – sposobnsot sustava da osigura korisniku i ostalim sustavima postizanje poslovnih potreba

Korisnost : lakoću pristupa svim sistemskim funkcijama

Održivost: lakoću dodavanja novih funkcionalnosti

Skalabilnost: sposobnost da se koristi od strane povećanog broja korisnika, povećanog broja podataka i rastućih zahtjeva

Pouzdanost i raspoloživost: vjerojatnost da će sustav raditi ispravno uključujući i zahtjeve sigurnosti

Performance: očekivano vrijeme odgovora na zahtjev u slučaju odgovarajućeg opterećenja kapaciteta

Kapacitet: očekivani broj korisnika i broj podataka koji se može obraditi u jedinici vremena

Osiguranje potpore: lakoća dobivanja usluge u određenom polju (proizvodnji, financijama i sl.)

Minimiziranje troškova uvođenja sustava

Smanjenje operacionih troškova – troškova funkcioniranja sustava

OIIS -2016/17 45

OIIS -2016/17

Metodika CoBIT (Control of Objectives of

IT) kao osnova povezivanja PS-a i IS-a (http://www.isaca.org/ )

Kako bi se osiguralo da je informacijska tehnologija usklađena s poslovanjem i poslovnim ciljevima, razvijeno je sljedeće:

modeli zrelosti za strateški izbor i usporedbu s drugima (benchmarking)

kritični faktori uspjeha za dovođenje IS procesa pod nadzor

ključni indikatori ciljeva za nadzor ostvarenja ciljeva IS procesa

ključni indikatori izvršenja za nadzor provedbe unutar svakog IT procesa.

46

OIIS -2016/17

Klasični poslovni procesi i nužnost

reinžinjerstva poslovnih procesa

“klasično strukturiranje poslovnih sustava temelji na uobičajenim organizacijskim oblicima, kao što su funkcionalni, predmetni, matrični, projektni i drugi oblici. Međutim, takve organizacije uspješne su samo do određene razine kojom se postiže ograničena učinkovitost poslovnog sustava. Razlog tome jest nejasno postavljena poslovna tehnologija, poslovni procesi najčešće nisu niti definirani, a ako i jesu, obično u njima ima puno nelogičnosti, uskih grla, ponavljanja i praznih hodova.”(Krakar,str.149)

Uobičajeno pitanje “Kako bolje raditi ono što radimo?” zamjenjuju se s pitanjem “Zašto radimo ono što radimo i možemo li raditi nešto što daje veći učinak?” To je bio početak koncepta suvremenog BPI-a

Izvor:http://www.foi.hr/studiji/dodiplomski/

IS/kolegiji/uis/nastavni_materijali.html

47

OIIS -2016/17

(Re)inžinjerstvo poslovnih

procesa

Rezultat inženjeringa i reinženjeringa poslovnih procesa je moderna poslovna organizacija. Koristi koji se dobivaju ovakovim pristupom su:

jasna vidljivost procesa,

mogućnost njihovog preoblikovanja,

mogućnost otklanjanja nelogičnosti među procesima,

određivanje vremena i troškova procesa,

bolja integracija s dobavljačima i kupcima,

bolja integracija dijelova poslovnog sustava,

efikasnije upravljanje,

kvalitetnija i brža proizvodnja/usluge,

olakšana informatizacija itd.” (Krakar,str.149)

48

OIIS -2016/17

(Re)inžinjerstvo poslovnih

procesa

Reinženjering je mogućnost promjene industrijske organizacije i načina upravljanja. Hammer i Champy (M. Hammer-a (Reeingineering work: don't automate - obliterate, 1990. g.), a naročito knjigom M. Hammer-a i J. Champy-a (Reeingineering the Corporation, 1993. g.) zaključili su da reinženjering započinje strateškim pitanjem – kako bolje anticipirati stalne promjene želja kupaca i kako uspostaviti bolju poslovnu organizaciju da bi se postigla maksimalna poslovna uspješnost?

Definicija reinženjeringa prema ovim autorima kaže da je to temeljita promjena načina razmišljanja i radikalni redizajn organizacije putem poslovnih procesa na način da se postignu dramatična poboljšanja u bitnim značajkama, kao što su troškovi, kvaliteta, usluge i brzina. Ova definicija dakle sadrži 4 ključne riječi: temeljito, radikalno, dramatično i procesno.

49

OIIS -2016/17

Suvremeni modeli i metodolgije

ARIS (Architecture of Integrated Information Systems) razvija se od 1992. g. kao metodika za cjelovito povezivanje poslovnog i informacijskog sustava (http://www2.ids-scheer.com)

Zachman-ov kocept http://www.zifa.com/

Ostali koncepti:

CIMOSA nastao u okviru ESPRIT programa Europske zajednice,

nastojanja IBM-ovog AD/CYCLE-a koja su rezultirala proizvodom AIX/CASE,

Microsoft-ov pristup vrlo sličan AD/CYCLE-ovom, objektno orijentirani koncepti itd.

50

http://www2.ids-scheer.com/http://www.zifa.com/

Pristup izgradnji i razvoju IS-a

OIIS -2016/17 51

Okviri za razvoj (arhitektura)

kompleksnih sustava

Mnoštvo okvira za razvoj arhitektura za različite vrste sustava

Primarno su razvijani za razvoj informacijskih sustava

Mnoštvo izvedenica – postaju okviri za razvoj poslovnih sustava i drugih kompleksnih sustava općenito

Nisu modeli !!! Pretežito dvodimenzijske strukture koje u osnovi predstavljaju metamodele za razvoj sustava

Mogu se ujedinjavati u višedimenzijske arhitekture

Ćelije i područja ćelija matrice određuju izbor modela i metoda za njihovo oblikovanje

OIIS -2016/17 52

Konceptualne dimezije

arhitektura

Okviri: daju logičku klasifikaciju i organizaciju kompleksnih informacija

Arhitektura: identificira organizacijske strukture kao sistemske komponente i odnose, principe i upute kojima se treba voditi u oblikovanju i evoluciji kroz vrijeme

Životni ciklus: serija stanja u procesima razvoja arhitekture

Perspektiva: točka motrišta pojedinih sudionika

Motrišta: skup perspektiva s kojih se opisuje sustav

Apstrakcija: pojednostavljena reprezentacija ili opis motrišta koje se uzima za modeliranje arhitekture

OIIS -2016/17

Izvor: Osvalds, G.: Enterprise Arcitecture Reference Cube, EACOE, 2008

53

Tko, što, zašto, kako, kada,

gdje izgrađuje i oblikuje IS

Tko: uloga pojedinca, organizacijskih cjelina i njihovih odnosa u oblikovanju sustava

Što: informacijski entiteti i objekti, podatci i odnosi među njima

Zašto: ciljevi i odnosi među njima, pravila pod kojim sustav funkcionira; motivi sudionika na pojedinim razinama

Kako: koji se procesi funkcije moraju uključiti

Kada: koji se događaji javljaju u oblikovanju sustava

Gdje: na kojim prostornim i organizacijskim lokacijama će se sustav oblikovati i implementirati i kako će se ostvariti veze

OIIS -2016/17 54

Tko, što, zašto, kako, kada,

gdje oblikuje i izgrađuje IS

U kojem kontekstu

Na kojim konceptualnim osnovama

Na kakvim logičkim postavkama

Na kakvoj fizičkoj osnovi

Do koje razine detaljiziranosti

OIIS -2016/17 55

Primjeri okvira za arhitekturu

sustava: Zachman architecture

OIIS -2016/17

Zašto(Motivacija)

Kako (Procesi)

Što(Sredstva)

Tko (Uloge i

odgovornosti)

Gdje(Mjesta,

komunikacija

i distribucija)

Kada(Tajming –

početak –

trajanje –

završetak)

Kontekst(Poslovni

model)

Lista

Ciljeva

Lista

procesa

Lista

materijala

Organizac.

Cjelina i lista

uloga

Lista

geograf.

lokacija

Lista

događaja

Koncept(Sistemski

model)

Odnosi

među

ciljevima

Model

procesa

Entitet –

odnos

model

Model

organzacije i

uloga

Lokacijski

model

Model

događaja

Logika

(Poslovnalogika)

Dijagrami i

pravila

Dijagram

procesa

Model

dijagrama

podataka

Dijagram

odnosa

uloga

Lokacijski

dijagram

Dijagram

događaja

Fizička

Osnova (Tehnologija)

Specifikacija

pravila

Specifikacija

procesa

funkcija

Specifikac.

Podatkov.

entiteta

Specifikacija

uloga

Specifikacija

lokacije

Specifikacija

dogđaja

Detalji(Detaljna

reprezentacija)

Detalji

pravila

Procesni

detalji

Detalji

podataka

Detalji uloga Detalji

lokacije

Detalji

događaja56

Pravila za korištenje okvira

Pravila

Kolone nemaju određen redosljed

Svaka kolona ima jednostavan temeljni model

Svaki redak predstavlja jedinstveni pogled –perspektivu na sustav koji se razmatra

Kombinacija ćelija u jednom retku predstavlja kompletan opis perspektive tog retka

Svaka je ćelija jedinstvena u pogledu modela i prikaza

Logika je rekurzivna

OIIS -2016/17 57

KORIŠTENJE OKVIRA U

OBLIKOVANJU I IZGRADNJI IS-A

DODATAK

OIIS -2016/17 58

Primjer korištenja okvira u

izgradnji informacijskog sustava

OIIS -2016/17

Kontekst: Biblioteka

Lista ciljeva: Pribavljati i posuđivati bibliotečni materijal

Procesi: Evidentirati članove, Raditi posudbe, Pribavljati knjige

Lista materijala: članovi, članske iskaznice, bibliotečne jedinice, posudbe, nabavke

Organizaciske cjeline i lista uloga: odjel nabave, odjel posudbe, rezervacije

Lokacije: biblioteka 1, biblioteka2

Nabaviti knjigu, Evidentirati novu bibliotečnu jedinicu, učlaniti člana, rezervirati knjigu, posuditi knjigu, evidentirati povratak

Kontekst(Poslovni

model)

Lista

Ciljeva

Lista

procesa

Lista

materijala

Organizac.

Cjelina i

lista uloga

Lista

geograf.

lokacija

Lista

događaja 59

Konceptualna razrada -

biblioteka

Odnosi među ciljevima – detaljna analiza ciljeva sudionika: biblioteka: dovoljan broj

bibliotečnih jedinica; max. prihoda od članarine, minimiziranje troškova; korisnik:

raspoloživost bibliot. jedinica, dovoljan period posudbe

Razrada procesa na sve aktivnosti i definiranje podatkovnih jedinica: zaprimanje

zahtjeva za članstvo, učlanjivanje, posudba, vraćanje, obračun zakasnine,

produživanje posudbe, naručivanje knjiga, obrada ponuda, pribavljanje knjiga,

uvođenje u evidenciju, slaganje u police, posuđivanje, rashodovanje. Podatci: korisnik

– član, članska iskaznica, djelatnik u biblioteci i njegovi podatci, knjige i njihovi

podatci, posudbe i podatci, rezervacije i podatci

Odnosi među podatcima – logički model entiteta i odnosa

Identifikacija svih sudionika i njihovih aktivnosti s vremenskim ograničenjima i

uvjetima: aktivnosti voditelja biblioteke, bibliotekara, potencijalnog korisnika, člana

biblioteke

Raspored radnih mjesta, mjesta kontakta, uređaja i veza među njima

Analiza događaja koji pokreću procese i rezultati procesa koji pokreću nove događaje

npr. zahtjev za učlanjenje, upit o raspoloživosti, rezervacija, posudba, povrat, naplata

zakasnine…

OIIS -2016/17

Koncept(Sistemski

model)

Odnosi

među

ciljevima

Model

procesa

Entitet –

odnos

model

Model

organzacije

i uloga

Lokacijski

model

Model

događaja60

Poslovna logika

OIIS -2016/17

Opis poslovnih pravila – tko i pod kojim uvjetima može postati član,

dokumentacija potrebna za članstvo, načini rezerviranja građe, opis poslova

bibiliotekara, pravila za posudbu (rokovi, produžeci, kazne, pravila za

obračun zakasnine, pravila za traženje ponuda, pravila za izbor

dobavljača….

Detaljna analiza svih procesnih koraka i radnih tokva s opisom podataka

koji se prikupljaju, čuvaju, pretražuju, ispisuju na zaslonu, pisaču, koriste za

označavanje

Opis svih podatkovnih entiteta i njihovih atributa, ključeva i odnosa

Detaljna analiza uloga pojedinih sudionika, opis alata i uređaja, opis

programskih rješenja za pojedine sudionike

Prikaz detalja razmještaja uređaja, opis mreže i uređaja te protokola

Detaljan opis slijeda događaja i uvjeta grananja aktivnosti, prekida i tokova

Logika

(Poslovnalogika)

Dijagrami i

pravila

Dijagram

procesa

Model

dijagrama

podataka

Dijagram

odnosa

uloga

Lokacijski

dijagram

Dijagram

događaja61

Fizička osnova – specifikacija

programskog rješenja i baze

Raščlanjivanje programa na cjeline – module i definiranje pravila i

ograničenja na programske module i bazu podataka

Način povezivanja programskih modula

Izrada kompletne sheme podataka, normalizacija, Mapiranje modela

podataka na izabranu bazu podataka

Definiranje sučelja za unos, pohranu pretraživanje i izvještavanje

Oblikovanje programskih rješenja za pojedine sudionike i uređaje

Razrada događaja na razini programskog rješenja (automatizmi,

upiti, pokretanje modula)

OIIS -2016/17

Fizička

Osnova (Tehnologija)

Specifikacij

a pravila

Specifikacij

a procesa

funkcija

Specifikac.

Podatkov.

entiteta

Specifikacij

a uloga

Specifikacij

a lokacije

Specifikacij

a dogđaja62

Detaljna razrada –

implementacijsko rješenje

Specifikacija pravila u konkretnom programskom rješenju s

konkretnim programskim jezikom i bazom podataka

Detalji programskog rješenja do razine programske naredbe

Detaljna specifikacija podataka s pravilima za očuvanje integriteta,

domene i tipovi podataka, implementacija na izabrani SQL

Uloga programskih modula do razrade aktivnosti na sučeljima i

automatizmima pojedinih programskih rješenja

Programski zadatci u konkretnom programskom rješenju koji

aktiviraju druge procese i njihova manifestiacija nad podatcima i

programskim sučeljima

OIIS -2016/17

Detalji(Detaljna

reprezentacija

)

Detalji

pravila

Procesni

detalji

Detalji

podataka

Detalji

uloga

Detalji

lokacije

Detalji

događaja63

Modeli za razvoj sustava

Svaka ćelija može imati vlastiti model za

razvoj arhitekture

Aspekt ima skup modela

Modeli bliskih ćelija su međusobno

povezani

OIIS -2016/17 64

Što nedostaje u okvirima za

izgradnju?

Slijed aktivnosti

Performanse postignuća ciljeva

Kriteriji izbora

OIIS -2016/17 65

Literatura

Mark W. Maier and Eberhardt Rechtin, The

Art of Systems Architecting (second edition),

CRC Press, 2000, p 8.

Murray Cantor, Rational Unified Process for

System Engineering, Part 1,

http://www.therationaledge.com/content/aug_

03/f_rupse_mc.jsp

OIIS -2016/17 66

http://www.therationaledge.com/content/aug_03/f_rupse_mc.jsp

MODELI I METODE ZA RAZVOJ

INFORMACIJSKIH SUSTAVA

OBLIKOVANJE I IMPLEMENTACIJA INFORMACIJSKIH

SUSTAVA

OIIS -2016/17 67

OIIS -2016/17

Modeli i modeliranje

“Modeliranje se može definirati kao čin predstavljanja nečega , obično u manjem obujmu ili sa manje detalja. Uz upotrebu alata za modeliranje (npr. poslovnih procesa) modeliranje se može shvatiti kao čin grafičke reprezentacije poslovnih procesa ili softvera. Model tako kreiran može se koristitit za određene aspekte sustava koji se predstavlja modelom (podatci, dokumenti, komunikacija). Studija modela omogućava uvid u razumijevanje modeliranog sustava”. (Enterprise Architect)

Model – pojednostavljena slika stvarnosti u kojoj se ističu najvažnija svojstva te stvarnosti

Opis stvarnosti (konstrukcija modela) može se izvesti različitim “jezicima” – izražajnim sredstvima

U tom opisu trebala bi postojati izomorfija – jednoznačno preslikavanje svojstava iz modela u svojstva iz stvarnosti

U tom opisu uvijek dolazi do gubitka informacija i podataka

68

OIIS -2016/17

Vrste modela u modeliranju IS-a

Modeli za pristup razvoju informacijskih sustava. Određuju: Faze u izgradnji sustava

Dinamiku izgradnje

Modeli strukturnih elemenata i strukturne analize. Određuju: Strukture sustava s različitih aspekata

Strukturalne odnose

Konceptualni modeli. Određuju: Domenu (kontekstni model, informacijski model, model ciljeva i funkcija, sistemski

model, model sudionika i njihvoih uloga)

Obuhvat

Modeli aspekata s kojih se promatra IS. Određuju: Model podataka

Model funkcija i procesa

Model događaja

Model resursa

Model programa

Integrativni modeli – objedunjuju modele strukturnih elemenata i konceptualne modele (strukturalni modeli – s osnovom na relacijskim bazama i objektno orijenirani modeli temeljeni na UML notifikaciji)

Metamodeli navedenih modela i modelskih podsustava

69

OIIS -2016/17

Tehnike i alati za opis modela

Jezične strukture prirodnog jezika

Pseudojezici (pseudokod)

Grafički prikaz s dogovorenim

(standardiziranim) skupom simbola i notacija

za pojedine aspekte sustava

70

MODELI FAZA RAZVOJA –

ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA

Modeli za pristup razvoju informacijskih sustava. Faze u izgradnji sustava

Dinamiku izgradnje

OIIS -2016/17 71

Životni ciklus razvoja sustava (SDLC- systems development life cycle)

SDLC je “sistemski pristup rješavanju problema kroz faze koje sadrže više koraka”. Ovisno o konceptu (prirodi sustava) to može biti:

Software development life cycle

ISDLC- information system development life cycle

PDLC – project development life cycle

Osigurava slijed logičkih faza i njima pripadajućih koraka za razvoj (planiranje, izvršenje, nadzor) projekta

Svaka faza rezultira nekim “izlazima” (deliverables) koji su važni za ili se isporučuju u slijedeću fazu

Moraju postojati metrike i kontrole izvršenja u svakoj fazi radi donošenja odluka o daljnjim fazama

OIIS -2016/17 72

SDLC – definicija U.S. Department of Justice (DOJ)

Systems Development Life Cycle (SDLC)

ili ponekad (SLC) definira se kao software

development process, iako se može shvatiti

kao proces neovisan o softveru ili

razmatranju IT-a. Koriste ga sistem analitičari

za razvoj IS a uključuje analizu zahtjeva,

vrednovanje, obuku, oblikovanje,

implementaciju i održavanje sustava.

OIIS -2016/17 73

http://en.wikipedia.org/wiki/United_Stateshttp://en.wikipedia.org/wiki/United_States_Department_of_Justicehttp://en.wikipedia.org/wiki/Software_development_process

SDLC – nekoliko metoda i izvedenica

Klasični (izvorni) – Royce model

Pristup DOJ (Department of Justice USA)

UK administration model

CIO.GOV (Glavni informacijski ured

američke vlade)

OIIS -2016/17 74

OIIS -2016/17

Modeli i metodologije za

pristup izgradnji IS-a

Izbor modela i metodologije ovisi o:

Veličini i obujmu projekta IS-a

Prirodi problema (ciljevima) koji se uvođenjem IS-a želi riješiti

Vremenu raspoloživom za stvaranje IS-a

Znanju raspoloživom o problemu za koji se IS razvija

Raspoloživim resursima

Modalitetima izgradnje

75

OIIS -2016/17

Modeli i metodologije za pristup izgradnji

IS-a – prepoznavanje faza izgradnje

Vodopadni (klasični i modificirani) pristup

V – model

Evolucijski model

Spiralni model

Prototipiranje

Brzi razvoj aplikacija (Rapid Application Development)

Agilno programiranje i ujedinjeni razvojni proces

Ekstremno programiranje (eXstreme Programming)

Ograničeno programiranje (Constraint programming)

76

OIIS -2016/17

Vodopadni (waterfall) pristup

Klasični vodopadni model

slijedno napredovanje iz faze u fazu

nisu dozvoljene naknadne promjene rezultata prethodnih faza

primjeren velikim projektima (investicijama)

prikladan za dobro definirano okruženje, gdje postoje razrađene procedure

ručne obrade ili računalski sustav koji treba unaprijediti

Analiza i

specifikacija

zahtjeva

Oblikovanje

Implementacija

Provjera -

vrednovanje

Primjena i

održavanje

Izvorni Royce's waterfall model

77

Vodopadni (waterfall) pristup

Prednosti:

Temeljitost – bolje je pogriješiti u inicijalnim fazama i ispraviti grešku nego u kasnijim fazama

Dokumentiranost svake faze

Disciplinirani pristup

Nedostatci: Vremenski zahtjevno –

nemoguće je do perfekcije dovesti svaku fazu

Nemogućnost predviđanja budućih događaja

Zahtjeve i oblikovanje kao i ostale faze moraju analizirati visokostručni ljudi

Teško je predvidjeti troškove pojedinih faza

Ne postoji procjena rizika Sustav je upotrebljiv kad

je gotov u potpunosti

OIIS -2016/17 78

Vodopadni pristup - analiza

zahtjeva

strukturna sistemska analiza nalaženje

skupa “atomarnih” temeljnih funkcija

sustava, njihovih ulaza i izlaza

opis ulaza, izlaza i spremišta preko rječnika

ssa.

opis pojedinačnih atomarnih funkcija preko

pseudokoda

OIIS -2016/17 79

Vodopadni pristup – oblikovanje

sustava

Logičko oblikovanje (projektiranje)

Izgradnja odgovarajućeg modela podataka (model objekti-veze)

Transformacija modela objekti-veze u normalizirani relacijski model.

Oblikovanje strukturnih programa (programskih struktura)

Fizičko oblikovanje Fizičko oblikovanje baza podataka Oblikovanje korisničkih sučelja Dodavanje “fizičkih elemenata” strukturnim

programima.

OIIS -2016/17 80

Vodopadni pristup –

implementacija

Implementacija

Kodiranje u nekom strukturnom jeziku i testiranje ili

Primjena generatora aplikacija (jezika četvrte generacije)

Relacijske baze podataka i dvoslojna klijent-server

arhitektura.

OIIS -2016/17 81

Vodopadni pristup – primjena i

održavanje

Testiranje na probnim podatcima

Konverzija podataka iz postojećeg sustava

Puna funkcionalnost i dokumentiranje

Obuka korisnika

Održavanje

Korektivno

Adaptivno

Preventivno

OIIS -2016/17 82

OIIS -2016/17

Modificirani vodopadni pristup

Uvode se povratne veze i mogućnost promjene rezultata prethodnih faza

uvođenje prema dolje: moduli na višim, pa na nižim razinama

primjena tehnika strukturiranog programiranja

aktivnosti različitih faza mogu se obavljati istovremeno

korištenje rječnika podataka, 4GL i generatora aplikacija

prikladan kada se unaprijed ne zna konačni izgled sustava

mora nastati (papirnati) model sustava

Analiza

zahtjeva

Oblikovanje

Implementacija

Provjera -

vrednovanje

Primjena i

održavanje

83

SDLC DOJ – SHEMA

Inicijalizacija

Razvoj

sistemskog

koncepta

Planiranje

Analiza

korisničkih

zahtjeva

Oblikovanje

Razvoj

Integracija i

testiranje

Implementacija

Operabilni sustav

i održavanjeDispozicija

INFORMATION RESOURCES MANAGEMENT, The Department of Justice

Systems Development Life Cycle Guidance Document, January 2003 Izvor:

http://www.usdoj.gov/jmd/irm/lifecycle/table.htmOIIS -2016/17 84

http://www.usdoj.gov/jmd/irm/lifecycle/table.htm

SDLC- DOJ – detaljna razrada

The DOJ SDLC sadrži 10 faza:

Inicijalna faza

Započinje identifikacijom poslovnih potreba ili poslovnih prilika. Imenuje se projektni manager. Izlaz: Dokument o konceptualnom oblikovanju. Management odobrava projekt.

Faza razvoja sistemskog koncepta

Obuhvaća studije izvodljivosti i prikladnosti; definiraju se sistemske granice i ograničenja; obuhvat (SCOPE) projektnih zadataka; Izlazi: idejni projekt i odobrenje financiranja i obujma projekta.

Faza planiranja

Pregled i analiza postojećeg stanja. Usuglašavanje ciljeva PS-a i IS-a; planiranje aktivnosti, redosljeda i rasporeda financijskih resursa, kadrova i opreme, sigurnosti, upravljanje i nadzor nad izvršenjem pojedinih zadataka. Izlaz: glavni projekt

OIIS -2016/17 85

SDLC-DOJ – detaljna razrada

- nastavak 1

Faza analize zahtjeva

Analiziraju se i definiraju svi funkcionalni zahtjevi u pojmovima potrebnih podataka, sistemskih karakteristika, sigurnosti i održavanja sustava; detaljna analiza postojećeg stanja (As is model sustava) i budućeg stanja stanja (To bemodel sustava); svi zahtjevi moraju biti mjerljivi i provedivi i usuglašeni s poslovnim potrebama identificiranim u inicijalnoj fazi.

Faza oblikovanja

Sustav se promatra s aspekta projektanta; logički fizički dizajn; definiranje podsustava i operativne platforme; definiranje ulaza, izlaza, procesa i resursa; podsustavi se oblikuju u module. Priređuje se detaljna logička specifikacija pojedinih modula. Definiraju se fizičke karakteristike sustava (pogled izvođača). Izlaz: tehnološka specifikacija sustava

OIIS -2016/17 86

SDLC-DOJ – detaljna razrada –

nastavak2

Faza ravoja

Specifikacije iz prethodne faze prevode se na hardversku platformu i operacijski sustav, komunikacije i izvršni oblik softvera. Softverkski moduli se testiraju, Hardver se testira i podešava.

Integracija i testiranje

Različite komponente sustava se testiraju i i integriraju. Korisnici testiraju sustav; provjeravaju se funkcionalni zahtjevi i podešavaju prema korisničkim zahtjevima. Certificiranje softverskih rješenja.

Faza implementacije

Sistemske komponente se instaliraju na datoj platformi; faza se nastavlja sve dok se ne dobije operativni sustav koji funkcionira prema korisničkim zahtjevima. Izlaz: specifikacija funkcionalnosti sustava

OIIS -2016/17 87

SDLC-DOJ – detaljna razrada –

nastavak3

Faza operativne upotrebe i održavanja

Operativni sustav se promatra u svim fazama procesa; sustav se povremeno procjenjuje i prilagođava manjim novim i promjenjenim zahtjevima radi povećanja učinkovitosti i boljeg iskorištenja. Izlaz: plan održavanja sustava

Faza dispozicije

Osigurava redovite i neplanirane prekide sustava i očuvanje vitalnih informacija o sustavu tako da se mogu reaktivirati u budućnosti i/ili migrirati na drugi sustav

INFORMATION RESOURCES MANAGEMENT, The Department of Justice Systems Development Life Cycle Guidance Document, January 2003 Izvor: http://www.usdoj.gov/jmd/irm/lifecycle/table.htm

OIIS -2016/17 88

http://www.usdoj.gov/jmd/irm/lifecycle/table.htm

SDLC – rekapitualcija

Planiranje

Analiza

OblikovanjePrimjena i

održavanje

Pregled

Izradba

Plan sustava

Specifikacija zahtjeva

Specifikacija sustava

Funkcionalni sustav

Operabilni sustav

Dorada, prerada, nadogradnja

Izvor: Kalpić, PIS, predavanja

Planiranje (zašto)

Zašto graditi sustav?

Analiza (tko, što, kada, gdje)

Tko koristi sustav?

Što mora raditi?

Gdje i kada će se sustav koristiti?

Oblikovanje (kako)

Kako će sustav raditi?

Izrada (+isporuka)

ugradnja rješenja

Primjena

održavanje i poboljšavanje

OIIS -2016/17 89

SDLC – faze u ovisnosti o

kompleksnosti projekta

1.

Implementacija

2. Testiranje 3.

Vrednovanje

1. Studija

izvodljivosti

2. Analiza 3. Oblikovanje 4. Razvitak

sustava

5. Uvođenje 6. Održavanje

1. Studija

izvodljivosti

2. Analiza 3. Oblikovanje 4. Uvođenje 5. Održavanje

1. Studija

izvodljivosti

2. Analiza 3. Oblikovanje 4. Razvitak

sustava

5. Testiranje 6. Uvođenje

1. Analza

uključivo i

Studija

izvodljivosti

2. Oblikova

nje

3. Razvitak

sustava

4. Uvođenje 5. Vrednovanje

1. Studija

izvodljivosti

2. Analiza 3. Oblikovanje 4. Uvođenje 5. Testiranje 6. Vrednovanje 7. Održavanje

Kompleksnost sustava

OIIS -2016/17 90

ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA

SUSTAVA – OSTALI MODELI

SDLC

OIIS -2016/17 91

OIIS -2016/17

V- model

Nastao kao

rezultat evolucije

softverskog

testiranja

Nakon svake faze

provodi se

testiranje i

ispravljaju greške

Analiza

zahtjeva

Oblikovanje testa

prihvatljivosti

Test

prihvatljivosti

Sistemsko

oblikovanje

Oblikovanje

sistemskog

testa

Testiranje

sustava

Oblikovanje

arhitekture

Oblikovanje

Testa

integracije

Test

integrativnosti

Oblikovanje

modula

Oblikovanje

testne

jedinice

Testna

jedinica

Kodiranje

92

Inkrementalni model

OIIS -2016/17

Prethodi mu

podjela

na podsustave –

polazna arhitektura

je definirana

93

OIIS -2016/17

Spiralni model

Spiralni prikaz

ordinata predstavlja kumulativni trošak

svaka petlja spirale od osi X predstavlja jednu fazu razvoja

faza može biti realizirana slijedno, prototipski ili evolucijski

odluka o nastavku razvoja donosi se prolaskom kroz os X

Faze:

1. Analiza rizika, procjena alternativa

2. Razvoj i verifikacija sljedećeg "produkta"

3. Planiranje sljedeće faze

4. Pregled - Određivanje ciljeva, alternativa i ograničenja

kumulativni

trošak

Integracija

Izrada

Oblikovanje

Analiza1

1

1

1

2

2

2

2

3

3

3

4

4

4

4

94

OIIS -2016/17

Spiralni (Boehm-ov) model

Analiza

rizika

Analiza rizika

Analiza rizika

Analiza rizika

Prototip 1 Prototip 2 Prototip 3

Operacijski

prototip

Simulacije ModeliKriteriji ocjene

Koncipiranje

operacija Zahjtevi za

softverVrednovanje

zahtjeva

Dizajn

softvera

Verifikacija

Detaljni

dizajn

Jedin. za

testiranjeIntegracija

i testPrihvaćanje

testova

Implementacija

Razvoj, verifikacija;

Proizvod više razine

Planiranje

slijedeće faze

Određivanje

procesnih

ciljeva, alternativa,

ograničenja

Plan testiranja i

integracije

Razvojni

plan

Plan život.

ciklusa

Vrednovanje procesnih

alternativa, identifikacija i

rješavanje rizika

Razvoj i verifikacija

slijedeće razine plana

Revidiranje

Određivanje ciljeva,

alternativa i ograničenja

Ocjena alternativa,

identifikacija i rješavanje

rizika

Kumulativni

trošak

Napredovanje

kroz

korake

95

OIIS -2016/17

Prototipiranje

Prototip se radi da bi se isprobale neke mogućnosti

Izvodi se da bi se testirale neke osobine sustava, prikupile potrebne informacije i provjerile ideje – Prethodi mu definiranje arhitekture sustava – skupa aplikacija i modela beze

Istraživački model (research model)

traženje različitih načina na koje se sustav može izraditi

Pogodan za razvoj manjih sustava

Prototip koji postupno, inkrementanlnom doradom -“bistrenjem” (stepwise refinement) postaje dio završnog IS (Fertalj, Kalpić)

Prednosti

Ubrzana izgradnja i relativno niski troškovi

Mogu se procijeniti rizici projekta

Podržava aktivno sudjelovanje zainteresiranih strana

Rano uočavanje pogrešaka...

Nedostaci

Bojazan da se sustav neće razviti do kraja

Teže upravljanje projektom; loša dokumentiranost i

Nemogućnost implementacije u cjelosti.. Teško održavanje96

OIIS -2016/17

Brzi razvoj aplikacija (Rapid

application development - RAD

Razvio se kao odgovor na spore i često neefikasne

metode kao što je vodopadni pristup.

Starting with the ideas of Brian Gallagher, Barry

Boehm and Scott Shultz, James Martin developed

the Rapid Application Development approach during

the 1980s at IBM and finally formalised it by

publishing a book in 1991.

Podatci o metodologiji:

http://csweb.cs.bgsu.edu/maner/domains/RAD.htm

97

http://en.wikipedia.org/wiki/Barry_Boehmhttp://en.wikipedia.org/wiki/James_Martin_(author)http://en.wikipedia.org/wiki/IBM

OIIS -2016/17

Agilno modeliranje

Agile Unified Process obuhvaća (Rational Unfied Process) slijedeće faze

Počinjanje

Identificira se inicijalni obujam projekta, potencijalna arhitektura sustava i prihvaćanje od zainteresiranih strana

Elaboracija

Pokazuje se arhitektura sustava Konstrukcija

Razvija se softver na postepenoj osnovi polazeći od najviših prioriteta

Prijelaz

Vrednuje se i provjerava softver na operativnom okruženju

98

OIIS -2016/17

Agilno modeliranje

Discipline

Model – razvija se poslovni model organizacije, identificira se problemska domena i raspoloživa rješenja

Implementacija – transformira se model u izvršni oblik koda i izvodi temeljno testiranje na jedinici za testiranje

Testiranje – pronalaženje grešaka, testiranje sustava na realnom okruženju i provjera da li sustav udovoljava zahtjevima

Upravljanje konfiguracijom – upravljanje projektnim smtenjama i prilagođavanje sustava za njihovo izbjegavanje

Upravljanje projektom – usmjeravanje aktivnosti koje su vezane uz izvođenje projekta; upravljanje rizicima, usmjeravanje ljudi na zadatke i provjeravanje napretka, koordinacija aktivnosti

Okruženje – potpora radu u skupini uz osiguranje hardverskih softverskih alata, vodiča kroz projekt i standarda kvalitete

Filozofija

Jednostavnost

Agilnost

Fokusiranje na aktivnosti “viših vrijednosti”

Neovisnost o alatu

Prilagodba AUP-a potrebama korisnika

http://www.ambysoft.com/unifiedprocess/agileUP.html,

http://www.agilealliance.org/,

99

http://www.ambysoft.com/unifiedprocess/agileUP.htmlhttp://www.agilealliance.org/

OIIS -2016/17

Ekstremno programiranje (XP -

eXtreme Programming)

Jedna od metoda agilnog programiranja. Temelji se na 5 vrijednosnih grupa:

Komunikativnost – razvojni tim ima dijeljeni korisnikov. Favorizira se jednostavan dizajn, zajedničke metafore, kolaboracija i verbalna komunikacija.

Jednostavnost –započinje se s najjednostavnijim rješenjem; fokus je na rješenjima potrebnim danas

Povratna veza – testiranje

Povratna veza sa sustavom – izabiru jedinice za testiranje i periodičnu integraciju

Povratna veza s klijentom – radi se test prihvatljvosti

Povratna veza s razvojnim timom – nakon provjere zadovljnosti klijenta razvojni tim daje procjenu vremena za implementaciju

Povjerenje – članovi tima imaju visoko međusobno povjerenje i ne zahtjeva se provjera ispravnosti jer se vjeruje u njihovu visoku profesionalnost (rad u parovima; kolktivno vlasništvo nad softverom)

Poštovanje – nitko u timu se ne zapostavlja; postoji visoka lojalnost timu

100

OIIS -2016/17

Ekstremno programiranje –

aktivnosti i prikladnost

AKTIVNOSTI

Kodiranje.

Testiranje

Slušanje

Oblikovanje

Prikladnost XP-a:

Za prototipski pristup gdje zahtjevi mijenjaju često i gdje je nema provjerenih rješenja

U istraživačkim projektima gdje razvoj softvera nije glavni cilj već razvoj domenskog znanja

U manjim projektima gdje poželjno neformalno vođenje projekta

Gdje se može okupiti motivirani visoko profesionalni tim

Neprikladnost XP i upotreba klasičnih metoda:

u projektima sa stabilnom tehnologijom i fiksnim zahtjevima te predvidljvim promjenama

U projektima gdje se moraju poštivati formalne metode i traži se visoka sigurnost

U velikm projektima gdje mora postojati formalna komunikacija

U kompleksnim sustavima gdje projektna dokumentacija predstavlja temelj za operativno djelovanje i održavanje sustava

(Izvor: http://www.extremeprogramming.org/index.html)

101

Modelom vođena arhitektura

(razvoj)

Model Driven Architecture (MDA) koju je 2001 predložila Object Management Group je “an approach to using models in software development”.

Pojam arhitektura se vezuje za činjenicu da se preko asptraktnih modela (PIM) može ostvariti inteoperabilnost heterogenih sustava

Modelom vođeni razvojomogućava: Specifikaciju sustava

neovisnu od bilo kakve implementacije;

Specifikaciju platforme;

Izbor platforme za implementaciju specificiranog sustava

Transformaciju specifikacije sistema u izabranu platformu.

OIIS -2016/17 102

Modelom vođena arhitektura

(razvoj)

OIIS -2016/17

Platformski

nezavisan model

PIM

Model za opis

Platforme

PDM

Transformacija

Platformski zavisan

model

PSM

Računarski

nezavisan model

CIM

Computation Independent Model –CIM – model

odgovarajuće domene, zajednički riječnik za

korisnika i projektanta

Platform Independent Model – PIM.

Model IS nezavisan od

implementacijske platforme.

Specifikacija sustava

Platform Description Model –PDM

Model implementacijske platforme

Platform Specific Model- PSM

Model IS implementiran u datom

okruženju. 103

TRENDOVI U RAZVOJU ŽIVOTNOG

CIKLUSA – Razvoj sofvera kao usluge u

Cloud Computing-u

OPEN SOA SaaS SDLC – moderni koncept

SDLC se definira kao kombinacija vrata (dveri), uloga i odgovornosti; SDLC aktivnosti se dijele u procese kao grupe primjerenim im aktivnostima.

Vrata (gate) – točka odluke ili prijelaza na drugu aktivnost u projektu

Uloga – pojedinca ili grupe koji sudjeluje u projektu

Odgovornost - cilj (akcija, dokument ili drugo postignuće za koje je uloga dodjeljena nositelju

Proces/Procedura – jedna ili više aktivnosti usmjerena na pojedinačnu ulogu i njezinu odgovornost za projekt

OIIS -2016/17 104

OPEN SOA SaaS SDLC

Izvor: http://www.saassdlc.com/

OIIS -2016/17 105

http://www.saassdlc.com/

Kompleksnost faza u SaaS SDLC

Primjer: Inicijalizacija...

Početno istraživanje (survey phase, initial study)

prethodna istraživanja; prepoznavanje problema, potreba ili prilika

Što su pokretači promjena nezadovoljstvo aplikacijama i/ili podacima (nepouzdanost, nedostupnost,

manjkavost)

nestabilnost aplikacija, podaci koji nedostaju, potreba za novim funkcijama

reorganizacija – promjene organizacijske strukture, promjene poslovnih procesa

pokazatelji poslovanja

npr. pad prodaje, uska grla proizvodnje, neplanirano i nejasno povećanje troškova

zastarjela tehnologija

(problem održavanja), sučelja (Internet), baze podataka

Treba li pokrenuti projekt?

Postavljanje svrhe

OIIS -2016/17 106

Kompleksnost faza u SaaS SDLC

Primjer: Inicijalizacija...

Generiranje projektne ideje (poslovnog slučaja)

Reference - Naziv projekta/reference, Izvor/osnova/postojeće stanje

Kontekst – poslovni ciljevi, poslovna strateška opredjeljenja, prioriteti

Pretpostavljene vrijednosti – Poželjni izlazi, Očekivane koristi, Kvantificirane vrijednosti izlaza, Finacijske procjene, Procjene rizika

Fokus – Obujam problema/rješenja, pretpostavke/ograničenja, moguće opcije , procjena kompleksnosti

Postignuća - načelne koristi koje se očekuju, organizacijska područja na koja se projekt odnosi, zainteresirane strane i njihvoe ovisnosti

Radni učinci – Pristup, faze, aktivnosti, raspored aktivnsoti, procijenjeni kritični putevi Phase/stage definitions (Project (change) activities, Technical delivery activities, Workload estimate/breakdown, Project plan and schedule, Critical path)

Resursi – Projektni tim i vodstvo, Upravljanje projektom, Financiranje

Obveze – projektna kontrola, izvječćivanje, raspored budžeta

Povjerenstvo za odobrenje projekta

Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Business_case)

OIIS -2016/17 107

Kompleksnost faza u SaaS SDLC

Primjer: Definicija...

Snimka – analiza postojećeg stanja

Brzo vrednovanje identificiranih problema, potreba ili

prilika ili direktiva

Procjena mogućih rješenja

Snimka postojećeg poslovnog sustava

Snimka postojećih informacijskih podsustava

OIIS -2016/17 108

Kompleksnost faza u SaaS SDLC

Primjer: Definicija...

Planiranje

Izrada početnog plana Podjela projekta u potprojekte razrada projekta u manje cjeline i određivanje redoslijeda izrade

za pojedini projekt izrađuje se plan rada (work breakdown structure)

obavlja se razrada i raspodjela poslova te izrada vremenskog rasporeda

mogući načini podjele posla na cjeline tako da:

cjelinu može obaviti jedna osoba ili ekipa

cjelina se može obaviti jednom metodom

posao završi jednim “proizvodom” (dokumentom, aplikacijom ili podsustavom)

Izrada početnog plana razvoja IS početni glavni plan projekta (master plan, baseline plan)

podprojekti, prioriteti, …

okvirni vremenski plan po fazama

dorađuje se i ažurira sukladno napretku projekta

Prezentacija projekta radi traženja suglasnosti o nastavku projekta konsolidirani prijedlog projekta (project charter) može poslužiti kao interni

ugovor projekta (Izvor: PIS, Kalpić,51)

OIIS -2016/17 109

Kompleksnost faza u SaaS SDLC

Primjer: Definicija...

Ciljevi

Primjeri poslovnih ciljeva

Zaprimanje narudžbe i rezervacije od klijenata putem interneta

Precizna evidencija materijalnih troškova po pogonima

Minimizacija zaliha materijala i trgovačke robe na skladištu s dojavom o minimumima, vremenu stajanja i aktivnim mjerama prodaje

Online prodaja izbor iz kataloga i marketinške promidžbe na internetu

Ograničenja

Osoblje Nužnost obrazovanja postojećeg

kadra

Dozvoljeni broj novih kadrova

Materijalni trošak Uredski materijal

Potrošni materijal

Softver – sistemski i opći

Računalna oprema Računala (osobna i serveri)

Mreža

Pisači i ostala oprema

Financijska sredstva Neposredni troškovi uvođenja

sustava

Troškovi održavanja sustava

OIIS -2016/17 110

Kompleksnost faza u SaaS SDLC

Primjer: Definicija...

Modeliranje postojećeg sustava –Svrha

Preciziranje dosega projekta

Verifikacija razumijevanja problema i usaglašavanje percepcije sustava i stavova između sudionika (korisnici, informatičari)

Globalni, okvirni, grubi modeli

Model organizacije i resursa kontekst, organizacijska struktura, prostorni raspored sredstava

Globalni model procesa funkcionalna dekompozicija

tok ključnih poslovnih procesa

kolanje dokumenata i protok informacija

Globalni model entiteti-veze (enterprise data model) kategorije podataka – klase podataka (ne razredi objekata!)

(Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)

OIIS -2016/17 111

Kompleksnost faza u SaaS SDLC

Primjer: Definicija...

Prijedlog idejnog rješenja -dokument Sažetak

Sažetak problema, mogućnosti i direktiva

Kratki navod ciljeva unaprjeđenja sustava

Strategijske odrednice

Kratki navod sadržaja izvješća

Poznate informacije

Popis održanih razgovora i koordiniranih

grupnih sastanaka

Popis ostalih izvora informacija

Opis tehnika korištenih u analizi

Pregled postojećeg sustava

Strategijske odrednice

Modeli postojećeg sustava

Analiza postojećeg sustava

problemi, mogućnosti i analiza

uzroka i posljedica za pojedine

elemente

Performance

Informacije

Ekonomija

Kontrola

Učinkovitost

Usluge (servisi)

Detaljni prijedlozi

Ciljevi i prioriteti unaprjeđenja sustava

Prepreke unaprjeđenja sustava

Plan projekta Precizirani doseg projekta

Revidirani glavni plan

Detaljni plan za slijedeći korak

Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis

OIIS -2016/17 112

Procesi razvoja – Ujedinjeni

razvojni proces

OIIS -2016/17

Danas:

RATIONAL UNIFIED PROCESS

113

Rational Unified Process

Počinjanje (Inception)

opravdanje razloga za pokretanje projekta

prikupljanje najvažnijih zahtjeva (10% detaljno)

određivanje dosega projekta

Elaboracija (Elaboration)

prikupljanje detaljnih zahtjeva (80%)

globalna (high-level) analiza i dizajn

ustanovljavanje osnovne arhitekture

planiranje konstrukcije

Konstrukcija, gradnja (Construction)

prikupljanje ostalih zahtjeva + promjene zahtjeva

razrada arhitekture i izrada sustava

kontinuirana integracija

Prijelaz (Transition)

beta testiranje, podešavanje performansi, poduka korisnika

provjera prihvatljivosti i zadovoljstva korisnika

Post-implementacija (Post-deployment)

nastavak evolucijskog razvoja

uz očuvanje integriteta aplikacija

OIIS -2016/17 114

SDLC - situacije

Tko i kako izgrađuje

sustav

Insourcing

Selfsourcing

Prototyping

Outsourcing

Obujam projekta

Minorna poboljšanja

Značajne promjene

Novi sustav

Mali sustav

Veliki sustav

OIIS -2016/17 115

Tko i kako izrađuje sustav -

Insourcing

Provodi se ako u poslovnom sustavu postoje IT stručnjaci koji su u stanju kreirati novi sustav. Provodi se kroz slijedeće faze:

Planiranje – utvrđivanje plana za informacijskog sustava kroz:

Definiranje sustava koji se namjerava razviti – temeljem priroriteta i kritičnih faktora uspjeha

Obujam projekta – (scope) – identificiraju se zahtjevi i poželjni rezultati

Razvoj projektnog plana – detaljiziraju se i formaliziraju zaatci koji se moraju izvršiti

Upravljanje nadzorom nad projektnim planom Analiza – korisnici i IT specijalisti surađuju na prikupljanju, razumijevanju i objašnjavanju

korisničkih zahtjeva, prioritetima i sugestijama za poboljšanje

Oblikovanje – stvara se tehnički opis sustava kroz:

Oblikovanje tehničke arhitekture (softver, hardver, komunikacije....)

Oblikovanje sistemskog modela – grafičko kreiranje modela, prijedlog grafičkih sučelja, arhitekture baze podataka.

Popis testnih uvjeta za pojedina rješenja i zahtjeve

OIIS -2016/17 116

Tko i kako izrađuje sustav -

Insourcing - nastavak

Razvoj – prevođenje oblikovanog logičkog sustava u fizički kroz:

Izgradnju tehničke arhitekture kroz nabavku potrebne opreme

Izgradnju baze i programa za pojedine zahtjeve Testiranje – testiranje razvijenog sustava

Provjera sustava prema planiranim (željenim) izlazima i stvarnim izlazima; ako postoji razlika proces treba se vratiti na prethodnu fazu.;

Upotreba (implementacija) – sustav se stavlja u službu korisnicima:

Kreiraju se upute

Provodi se obuka korisnika Održavanje – sustava se održava “up to date” stanju respektirajući promjene u

organizaciji i okruženju:

Izgrađuje se help desk kao potpora korisnicima

Implementiraju promjene kada su u sustavu potrebne.

OIIS -2016/17 117

Tko i kako izrađuje sustav -

Selfsourcing

Provodi se u slučaju da postoje stručnjaci koji su sposobni izraditi plan i koncipirati sustav

Usuglašavanje sustava s ciljevima organizacije i snažni naglasak na vremenu potrebnom za stvaranje sustava.

Utvrđivanje potrebnih vanjskih usluga od IT specijalista

Dokumentiranje i formaliziranje sustava za konačne korisnike

Osiguravanje potrebne potpore u slučaju promjena u poslovnom sustavu i okruženju.

OIIS -2016/17 118

Tko i kako izrađuje sustav -

Prototyping

kreiranje modela koji prikazuje nužne karakteristike predloženog sustava

Prikupljanje zahtjeva – obavljaju ih kompetentni stručnjaci u poslovnom sustavu uspoređujući ih s postojećim sustavom

Kreiranje prototipa sustava – tehnički profesionalna rješenja s potrebnim sučeljima i izvješčima.

Pregled sustava od profesionalaca koji poznaju poslovne procese i poslovni sustav – kreiranje modela sustava koji će se analizirati , pregled i vrednovanje rješenja, davanje preporuka za postizanje potrebnih izlaza

Revidiranje prototipa ako je potrebno

Plasiranje ideja o novom sustavu na tržište

OIIS -2016/17 119

Tko i kako izrađuje sustav -

Outsourcing

Zapošljava se vanjska firma tako da se dobije sustav najbolje moguće kvlaitete:

Outsourcing za razvoj softvera- Kupovina gotovog softvera i posebne nadoplate za modifikacije

Outsourcing razovja cjelokupnog sustava za koji ne postoji softver

Izbor ciljnog sustava - treba osigurati da ne postoje kritičke informacije koje treča strana ne bi trebala vidjeti.

Utvrditi logičke zahtjeve – IT specijalisti i stručnjaci iz poslovnog sustava surađuju na oblikovanju aplikacije i raspravljaju koji se zadatci moraju poduzeti da bi se dobila rješenja koja u potpunosti pokrivaju zahtjeve korisnika

Kreiranje zahtjeva za ponudu – zahtjev mora sadržavati sve specifikacije koje sustav mora imati da bi se temeljem toga napravio poslovni ugovor.

Procjenjuju se ponude i vrši izbor ponuđača.

Testiranje i prihvaćanje rješenja i potpis ugovora

Promatranje, kontrola i ponovo vrednovanje – sustav se mora održavati i prilagođavati promjenama relevantnim za poslovnu organizaciju.

OIIS -2016/17 120

OIIS -2016/17

MODELI ASPEKATA IS-A

Modeli podataka / oblikovanje podataka (data modelling)

model podataka – ŠTO su podaci, odnosno što opisuju podaci

konceptualni model - opisuje podatke i veze između podataka

entiteti-veze (entity-relationship model)

logički model – opisuje strukturu podataka i logičkih datoteka, najčešće relacijski

model podataka (relational data model)

Modeli procesa/funkcija (process modelling, functional decomposition)

model funkcija i procesa – KAKO se prikupljaju, obrađuju i distribuiraju podaci model funkcija - oblikuje se razlaganjem (dekompozicijom) funkcija, iterativno od vrha prema

dolje (od globalnih funkcija do osnovnih procesa)

model procesa – opisuje obradu podataka promatranog sustava, najčešće dijagram toka podataka (data-flow diagram)

121

OIIS -2016/17

Modeli aspekata IS-a

Modeli događaja

model događaja – KADA se podaci obrađuju

razmatranje učinka koji događaji imaju na procese i podatke te opis stanja, npr.

dijagram promjene stanja (state transition diagram)

Modeli resursa/sredstava

izvršitelji - TKO obrađuje podatke, GDJE se nalaze podaci, GDJE se obrađuju podaci

Modeli programa

struktura (programskih) modula IS, primjerice strukturnim kartama(http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)

122

OIIS -2016/17

Komercijalne metodologije

Neke strukturirane metodologije:

AD/Cycle (Application Development Cycle)

BSP (Business System Planning)

CASE*Method

IEM (Information Engineering Methodology, Martin)

JSD/JSP (Jackson System Development / Jackson System Programming)

SA/SD (Structured Analysis / Structured Design)

SASS (Structured Analysis and System Specification)

SSM/M (Soft Systems Method / Multiview)

SSA (Structured System Analysis)

SSADM (Structured System Analysis and Design Method)

Yourdon (Yourdon Structured Method) (http://www.yourdon.com/strucanalysis/wiki/

Objektno usmjerene metodologije:

Yourdon/OO (Yourdon / Object Oriented)

OMT (Object Modelling Technique)

BOOCH (Booch’93)

Schlaer-Mellor

Unified Modelling Process (Rational)

123

Ključni problemi s metodama

STRUKTURNE

Podesne za statički

prikaz dobro definiranih

sustava

Nisu riješile problem

dinamike sustava i

nepodesne su za

vremenski brzo

promjenjive podatke

Nefleksibilnost

Vremenski zahtjevne

OBJEKTNE

Opisuju sustav sa svih

aspekata uključujući

njegovu dinamiku

Zahtijevaju visoku razinu

apstrakcije

Fleksibilnost i

adaptabilnost definiranih

klasa na različite tipove

problema

OIIS -2016/17 124

OIIS -2016/17

Integrativni “alati” za

modeliranje

Tendiraju sustav modelirati s različitih aspekata

Pokušavaju prikazati statičku i dinamičku stranu sustava

Inkorporirati ciljeve poslovnog sustava

Ekonomiju izgradnje sustava

Praćenje performanci sustava

Omogućiti ponovnu upotrebu modela u promjenjenim uvjetima funkcioniranja sustava

Biti razumljivi i korisnicima i kreatorima IS-a

Integriraju modele podataka, procesa, funkcija, resursa iorganizacije

125

OIIS -2016/17

Integrativni “alati” za

modeliranje

Prednosti:

razumijevanje procesa

pomoć pri određivanju ključnih faktora koji utječu na performanse procesa

analiza osjetljivosti procesa na promjene

izrada “što-ako” scenarija i razvoj alternativnih rješenja

poboljšanje procesa

standardizacija procesa i procedura

primjena modela procesa za razvoj IS

126

OIIS -2016/17

Integrativni “alati” za

modeliranje

Nedostaci:

ispreplitanje modela postojećeg i željenog stanja

pogrešno odabrani sudionici projekta

puno ispravaka modela

problemi pri prikupljanju podataka o procesima

postojanje iznimki

model nikada nije gotov

prikaz modela na jako niskom nivou (detaljizacija)

problem prevođenja modela procesa u model IS

problem održavanja i korištenja modela procesa(Izvor: http://www.efzg.hr/default.aspx?id=4018)

127

OIIS -2016/17

Standardi za (konceptualno) modeliranje (i

metamodeliranje) poslovnih procesa i IS-a

OMG – BOMSIG (OMG Business Object Management Special Interest Group springs form the mainstream of the Object Management Group) CORBA

UML

Lista principa ili kriterija za vrednovanje ciljeva:

Obujam i granice onoga što će se modelirati

Vrednovanje direktnosti modela

Pročiščavanje primarne i sekundarne upotrebe modela

Vrenovanje vještina i znanja za kreiranje i korištenje modela

Vrednovanje upotrebe modela od strane stroja

Identifikacija alata i jezika za modeliranje

Projekti razvoja modela IS TR 9007.

ISO/IEC JTC1 project 21.63.1 Conceptual Schema Modelling Facility

Work of the OMG Business Object Management Special Interest Group

ISO/IEC 10746 Basic Reference Model of OpenDistributed Processing

ISO/IEC 13249-1:2007

ISO/IEC 19763-3:2007

ISO/IEC 19763-1:2007

128

http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=38649http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=38637http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=38635

OIIS -2016/17

Strukturni modeli SDAT - IDEF

– modeli i metodologije

IDEF metode

IDEF0 – funkcionalno modeliranje

IDEF1 – informacijsko modeliranje temeljeno na relacijskom modelu

IDEF2 – simulacijsko modeliranje –sistemska dinamika

IDEF1X – modeliranje podataka temeljeno na relacijskom modelu

IDEF3 – obuhvat za opis tokova procesa

IDEF4 – objektno-orijentirani dizajn

IDEF5 – obuhvat za opis ontologije

IDEF6 – Logička podloga za obuhvat oblikovanja

IDEF7- metoda za reviziju IS-a

IDEF8 – modeliranje korisničkih

sučelja

IDEF9 – specifikacija za

oblikovanje IS-a vođena scenarijem

IDEF10 – implementacija modelske

arhitekture

IDEF11 – modeliranje

informacijskih smetnji

IDEF12 – modeliranje organizacije

IDEF13 – oblikovanje i mapiranje

sheme stabla

IDEF14 – oblikovanje mreže

129

Objektno orijentirani modeli -

aspekti

OIIS -2016/17

Za svaki aspekt daje se

statički i dinamički opis

sustava

130

Objektno orijentirani modeli –

dijagrami UML -a

OIIS -2016/17

Use CaseDiagramsUse Case

DiagramsDijagramislučajeva korišćenja

ScenarioDiagramsScenario

DiagramsDijagramikolaboracije

StateDiagramsState

DiagramsDijagramikomponenti

ComponentDiagramsComponent

DiagramsDijagrami Rasporeda

StateDiagramsState

DiagramsDijagramiobjekata

ScenarioDiagramsScenario

DiagramsDijagrami prelaza stanja

Use CaseDiagramsUse Case

DiagramsDijagramisekvenci

StateDiagramsState

DiagramsDijagrami klasa

Dijagramiaktivnosti

Modeli

Dinamički Statički

131

OIIS -2016/17

OMG modeli i specifikacije (Object

Management Group Initiative)

http://www.omg.org/technology/documents/spec_catalog.htm

BUSINESS MODELING SPECIFICATIONS Business Motivation Model

Business Process Definition Metamodel

Business Process Maturity Model

Business Process Modeling Notation

Semantics of Business Vocabulary and Business Rules

Workflow Management Facility

MIDDLEWARE SPECIFICATIONS CORBA/IIOP Specifications

Data Distribution Service (DDS) Specifications

Specialized CORBA Specifications

LANGUAGE MAPPING SPECIFICATIONS

IDL / Language Mapping Specifications

MODELING AND METADATA SPECIFICATIONS

UML, MOF, CWM and XMI Specifications

132

http://www.omg.org/technology/documents/spec_catalog.htmhttp://www.omg.org/technology/documents/br_pm_spec_catalog.htmhttp://www.omg.org/technology/documents/br_pm_spec_catalog.htmhttp://www.omg.org/technology/documents/br_pm_spec_catalog.htmhttp://www.omg.org/technology/documents/br_pm_spec_catalog.htmhttp://www.omg.org/technology/documents/br_pm_spec_catalog.htmhttp://www.omg.org/technology/documents/br_pm_spec_catalog.htm

Literatura

http://en.wikipedia.org/wiki/Systems_Development_Life_Cycle

http://www.usdoj.gov/jmd/irm/lifecycle/table.htm

http://www.house.gov/cao-opp/PDFSolicitations/SDLCPOL.pdf

http://www.isaca.org/

http://www.ambysoft.com/essays/agileLifecycle.html

http://www.saassdlc.com/

http://www.zpm.fer.hr/courses/pis

Bill Olivier, Development Director, JISC Domain Mapping & Modelling, http://www.jisc.ac.uk/

http://www.via-nova-architectura.org/proceedings/emmsad-05/a-historical-perspective-on-conceptual-modelling-from-information-algebra-4.html

http://www.ambysoft.com/unifiedprocess/agileUP.html, http://www.agilealliance.org/, http://www.agile.com http://www.extremeprogramming.org/index.html

OIIS -2016/17 133

http://en.wikipedia.org/wiki/Systems_Development_Life_Cyclehttp://www.usdoj.gov/jmd/irm/lifecycle/table.htmhttp://www.house.gov/cao-opp/PDFSolicitations/SDLCPOL.pdfhttp://www.isaca.org/http://www.ambysoft.com/essays/agileLifecycle.htmlhttp://www.saassdlc.com/http://www.zpm.fer.hr/courses/pishttp://www.jisc.ac.uk/http://www.via-nova-architectura.org/proceedings/emmsad-05/a-historical-perspective-on-conceptual-modelling-from-information-algebra-4.htmlhttp://www.ambysoft.com/unifiedprocess/agileUP.htmlhttp://www.agilealliance.org/http://www.agile.com/

ANALIZA KORISNIČKIH

ZAHTJEVA

OIIS -2016/17 134

O čemu treba voditi računa

Nemoguće je izgraditi učinkoviti

programs