OBLAGANJE VANJSKIH ZIDOVA OPEKOM

Andrea Mijatovi 4.d2014./2015.OPENITO O OPECIOpeka ili cigla je zidni graevinski materijal koji se dobiva oblikovanjem, suenjem i peenjem plastine smjese glinenom materijala, pijeska i vode. Opeka je najmasovniji proizvod keramike industrije. Postoje 2 osnovna tipa pei za proizvodnju, odnosno peenje opeke : 1. KRUNA PE kod ovog sustava opeka je statina, a vatra cirkulira po cijeloj elipsi pei. 2. TUNELSKA PE to je suvremena pe gdje je vatra statina a opeka prolazi kroz pe.Opeke slagane po odreenom pravilu i povezane u cjelinu sa nekim mortom tvore zid od opeke. Nain slaganja opeka u zidu po odreenim pravilima zove se vez opeke.MO marka opeke je vrstoa opeke na pritisak. Svaki proizvoa opeke mora imati atest za proizvodnju opeke kojim se garantiraju svojstva opeke.

Vrste opeka su: -puna opeka -uplja opeka -zidni blokovi -specijalna opeka... Puna opeka - dobiva se peenjem, strojnim ili runim oblikovanjem gline. Fasadne pune opeke suelementiod peene gline. Namijenjene su izradi vanjskih i unutranjihzidova. Radijalne opeke su pune opeke ili opeke s vertikalnimrupamaizraene od peene gline. Namijenjene su za izradu slobodno stojeih krunihdimnjakasvihpromjeraivisinakao ibunkera,silosai drugih objekata.Poroznostopeke postie se dodavanjem lako sagorivih materijala (npr. drvenih strugotina) glinenoj masi u toku izrade opeke. Ova opeka ima veliki broj ravnomjerno rasporeenihporai upljina u svojojmasikoji joj daju osobine dobrog toplinskog i zvunogizolatora. uplje opeke i blokovi od gline elementi su od peene gline s vertikalnim ili horizontalnim upljinama. Namijenjene su za izradu vanjskih i unutranjih zidova.Fasadna puna opeka od gline su elementi od peene gline. Namijenjene su izradi vanjskih i unutranjih zidova koji se ne bukaju. Uvjeti kvalitete: Mogu biti prirodne boje ili povrinski obraene (angobirane, reljefne itd.) Moraju biti oblika pravokutnika, dimenzija 250/120/65 mm, pravilnih otrih rubova, ravnih strana, a mogu imati i zaobljene rubove. Moraju imati po dvije susjedne strane isto izraene. Povrine mogu biti ravne ili izbrazdane. Oteeni rubovi dozvoljeni su na tri mjestau dubini do 15mm, ali se ne smiju nalaziti na vidljivoj strani nakon ugradnje. Na vidljivim povrinama ne smije biti oteenja ili pukotina te one ne smiju biti iskrivljene. Upijanje vode mora iznositi najmanje 6%, a najvie 18%. Moraju biti otporne na mraz i niske temperature. Ne smiju sadravati ivo vapno koje bi tetno utjecalo na njihovu trajnost i estetski izgled.

Dekorativni kamen Stara Cigla-Opeka kopija raena od originalne stare slavonske peene cigle. Na hrvatskom tritu nema vjerodostojne kopije stare opeke (cigle). Dekorativni kamen Stara cigla-opeka radi se u vie boja, a to su crvena, crveno-crna, uta, uto-crveno-crna, uto crna i bijela. Izrauju se i kutni elementi stare cigle, dimenzija 7x15x2cm. Ovaj dekorativni kamen (cigla) idealno se uklapa u kombinaciju sa starim hrastovim gredama i daskama. Dnevna proizvodnja dekorativnog kamena stara cigla je 25 m2, a kutnih elemenata 10 duinskih metara. S obzirom na stalno poveanje broja kalupa, tako raste i mogunost bre isporuke imitacije stare cigle (opeke). Cijena ovog dekorativnog kamena stare cigle (opeke) iznosi 120kn/m2.

Fasadna opeka, osim to zadovoljava estetske kriterije, otporna je i na atmosferske utjecaje, to ide u prilog njezinoj drugotrajnosti, a s obzirom na to, znatno se smanjuju trokovi odravanje objekata. Fasadne opene obloge esto su skuplje od uobiajenih fasadnih premaza, no u gradnji stambenih objekata mnogi poseu upravo za opekom zbog mogunosti prilagodbe toga materijala suvremenim izvedbama regionalne arhitekture. Uspjeli pokazatelj obzidavanja objekata fasadnom opekom jest arhitekturalna gradnja sjeverne Njemakle, gdje se opene obloge primjenjuju nekoliko stotina godina.Obzidavanje vanjskih zidova opekom jednako se uspjeno izvodi pri gradnji obiteljskih kua kao i veih stambenih te industrijskih objekata. Fasadna opeka moe se izravno postaviti na neizolirani zid, premba standardi suvremene gradnje prije fasadne izvedbe u pravilu nalau toplinsku izolaciju zida. Najee primjenjivani toplinski izolatori jo uvijek su polistirenske ploe i mineralna vuna. Razmak vanjske strane zida koji se oblae opekom stvara zrani prostor koji se moe prozraivati, ali i ne mora.

Tako razlikujemo tri osnovna tipa fasada: prozrana, nepozrana i kontaktna fasada. Vanjski zidovi postali su jedan od najvanijih segmenata gradnje objekata jer njihovo izvoenje moe prouzroiti ak do 40% gubitaka topline od ukupnog odljeva energije. Na mikroklimatske uvjete u unutranjim prostorima zgrade najvie utjeu vanjski dijelovi objekta. Pri pravilno izvedenoj izolaciji vanjska strana zida je zimi topla, a ljeti se ne pregrijava.Dobru toplinsku zatitu i zatitu od prekomjernog vlaenja osigurava izolacija vanjske strane zida debljine 10 cm i nanoenje fasadne opeke s prozranim slojem irine izmeu 3 i 6 cm. Na taj se nain smanjuje odljev topline i manje se energije ulae u zagrijavanje prostora, a ujedno se sprjeavaju velike promjene u temperaturi. Puna toplinska izolacija obodnih dijelova objekata, zidova, krovova i podova, jami manju potronju energije za grijanje.Nije na odmet podatak da je potronja energije u Hrvatskoj vea dva do tri puta nego u ostalim lanicama EU, gdje ona iznosi manje od 100kWh po kvadratnom metru. tovie, od 1. srpnja 2006. godine na podruju Hrvatske obavezno se provodi Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama koji slijedi europske standarde izrade graevno-fizikalnih prorauna s podruja toplinske zatite, utede energije te difuzije i kondenzacije vodene pare.

Izolacijski slojObzidana opena fasada zahtijeva unaprijed priremljene konstrukcije, a irina nosivoga elementa mora biti usklaena s debljinom izolacije, irinom zranog prostora i debljinom fasadnog zida. Debljina zranog prostora najee je 4 cm, a vanjski zid mora biti opremljen s otvorima za prozraivanje minimalne povrine 10 cm2 na metar zida, to omoguuje prozraivanje po vertikali, a cirkulacija zraka mora biti nesmetana. Fasadni zid nanose se na nosivi zid pomou posebnih nosaa koji istodobno slue i za privrivanje izolacijskog sloja. Nosai su ujedno i mjera razmaka izmeu izolacijskog i obzidanog sloja kojim se postie jednakomjerna irina zranog prostora. Duina nosaa ovisna je o debljini izolacijskog sloja. Za opene obloge preporuuje se duina nosaa od 7 cm.Kod neprozranih fasada vanjska obloga poloena je odmah do izolacijskog materijala. Suvremene inaice neprozranih fasada imaju jednake karakteristike kao i prozrane fasade, a razlika je u tome da kod neprozranih fasada u toplinskoj izolaciji sudjeluje i obloga. Kod neprozranih fasada posebno je vano odabrati vanjsku oblogu koja je vodootporna, ali istodobno propusna za paru kako kondenzirana vlaga ne bi zaostala u izolacijskom sloju. Suvremeni sustav obzidavanja prozranom fasadom ukljuuje i toplinsku izolaciju s vanjske strane zida, nosivu podkontrukciju obloge i ploastu i staklenu oblogu sa zranim slojem izmeu izolacije i obloge.Podtip prozrane fasade je visea fasada ije su prednosti u veem sprjeavanju prodiranja vlage, jednostavnijem smjetanju toplinskih mostorva i boljoj zvunoj izolaciji objekata.Izvanredne karakteristike opeke kao zvunog izolatora i zatite od atmosferskih prilika poveavaju ukupnu vrijednosti toplinske izolacije zida za opene obloge u svrhu arhitektonskih oblikovih elemenata najvie se primjenjuju cigle malih formata u razliitim bojama i raliito obraenih povrina. Obina opeke za obzidavanje obino je hrapave povrine i veih pora, a pee se na viim temperaturama. Ovisno o poroznosti, razlikujemo punu i uplju fasadnu opeku. Osim peene cigle za fasade se koriste i ciglene ploice debljine 25 mm koje se lijepe na podlogu i potom fugiraju. Vizualno stvaraju dojam opene cigle.