Obiteljsko mikro poduzetništvo u turizmu kao temelj ekonomske i

socijalne stabilnosti Hrvatske

Obitelj je osnovna stanica društva

Kako je počeo turizam na mom otoku ‘

• Osnov gospodarske aktivnosti - zemljoposjedništvo

• Od konca rimske uprave otocima uspostavljen sustav kolonata, jedno dijete ostvaruje nasljedno pravo, ostali moraju pronaći svoj izvor prihoda

• Zemljoradnici obrađuju veleposjednikovu zemlju, plaćaju ¼, ostaju nasljedno na zemlji, nema stjecanja vlasništva ni usitnjavanja parcela

Domaćinstvo 19. st. U Dalmaciji

Tradicionalne djelatnosti

• Glavna djelatnost na zemlji vinogradarstvo

• Popratne: maslinarstvo, voćarstvo, prodaja ogrjevnog drva, ribarstvo (plava riba)- prodaja soljene ribe, ovčarstvo (meso, sir, vuna)

. Ova se proizvodnja održava sve do polovice 19 stoljeća

Uspostava nasljednog prava vlasništva

• Mijenja ekonomsku situaciju na kvarnerskim otocima već u vrijeme mletačke vladavine

• Sva djeca nasljeđuju imovinu roditelja, parcele se usitnjuju

• Sva djeca ostaju na zemlji i nastavljaju tradicionalne djelatnosti, nema novih zanimanja

• Neracionalno se koristi zemlja

Socio-ekonomska podloga za razvoj turizma polovicom 19 st.

• uzgoj monokulturnih plodova koji postižu najvišu cijenu na tržištu (mala proizvodnja)

• Dobra klima, tlo,dovoljno radne snage, jednostavan transport …=vino

• Vinogradarstvo prevladava• Izuzetak otok Lošinj na kojemu se razvija

brodarstvo• Transport brodovima potiče trgovanje otočnim

proizvodima – vino, soljena riba, ogrjevno drvo …za Zadar, Veneziu, Chioggiu, Ravennu…

Ribarstvo kao ekonomska aktivnost

Vrhunac brodarstva Malog Lošinja

• 1806. Mali Lošinj broj 5.500 stanovnika od kojih čak 1.500 pomoraca

• Otok ima 300 brodova, 6 brodogradilišta sa 650 radnika, gradi se 10 velikih jedrenjaka godišnje

• 800 obitelji živi od pomorstva – cijeli otok

• 1869 Veli i Mali Lošinj ukupno broje 7.627 stanovnika

Ekonomski i demografski krah otoka

• Bitka između jedrenjaka i parobrodova 1858 -1864 završava konačnim “potonućem” jedrenjaka

• 1890. Phylloxera uništava sve vinograde osim onih na Susku

• 1892. Austro Ugarska otvara slobodno tržište talijanskim vinima

• Počinje masovna emigracija otočana

Mali Lošinj 1900

Željeznica donosi novi život

• 1857 Trst povezan sa Bečom• 1873 Rijeka povezana sa Bečom i

Budimpeštom• Dolaskom željeznice razvijaju se luke

i nova industrija u zaleđu luka • Opatija postaje prvo odredište

masovnog turizma kao lječilišno mjesto

• …dok otoci ubrzano ostaju bez stanovništva

Turizam nova nada za otoke i priobalna mjesta

• Austro- Ugarska razvija dužobalne brodske veze i veze obale sa otocima

• Izletnici iz Opatije dolaze brodovima na otoke

• Lječilište na Lošinju• Balnearni turizam u Baški, Malinskoj,

Omišlju,Cresu, Rabu …• Potiče se razvoj turizma • Privatni investitori grade obiteljske

hotele

Transfer Trst – Opatija za 3 sata 1911

Pokretanje turizma

Turizam postaje poluga socio-ekonomskog preporoda otoka

• Austro-Ugarska monarhija je organizirano razvijala turizam. “Društva za uljepšavanje mjesta” (današnje turističke zajednice) osnovane su:

• U Baški 1904., • U Omišlju 1906.• U Puntu 1908.• U Malinskoj 1909.• U Vrbniku 1911…

Hotel Belle Vue, Mali Lošinj

Ukinuto privatno poduzetništvo

• Nakon 2. svj. rata privatni hoteli su nacionalizirani, zaustavljen je prirodan razvoj i rast poduzetništva

• Ponovo iseljavanje, emigracija sa otoka• Poticanje “kućne radinosti” zbog

manjka kapaciteta• Izgradnja novih kampova, hotela

poticanje gradnje kuća sa turističkom namjenom – namjenski krediti

Nakon Domovinskog rata

• Ponovno uspostavljanje tržišne ekonomije• Privatizacija po hrvatskom modelu

drastično smanjila broj radnih mjesta, ukinula stipendiranje, praksu i zapošljavanje učenika ug. Zanimanja

• Prevladava sezonsko zaposlenje sa malim plaćama

• Hoteli, pansioni i restorani više ne otkupljuju domaće poljoprivredne proizvode “tržnim nakupom”

Popratne djelatnosti nedovoljne

• Vinarstvo suočeno sa oštrom konkurencijom

• Maslinovo ulje nezaštićeno, nebrendirano

• Nedovoljna prerada ovčjeg mlijeka i mesa, vuna postala ekološki problem – smeće

• Plava riba ugrožena u Jadranu• Drvo kao energent ne koristi se

racionalno npr preradom u sječku

Jedina svjetla točka turizam

• 87.000 DOMAĆINSTAVA• 350.000 LJUDI NEPOSREDNO

UKLJUČENO• 609.000 OSNOVNIH POSTELJA• 2016. OSTVARENO 35 MIL. NOĆENJA

• 2017. DO KRAJA KOLOVOZA 31 MIL.

NOĆENJA• KOLOVOZ 2017. 4 MIL. NOĆENJA VIŠE

OD SVIH HOTELA I KAMPOVA ZAJEDNO

Ukupna vrijednost obiteljskog smještaja

• PREMA PROCJENI DO KONCA GODINE2,5 MILIJARDI EURA UKUPNO

GENERIRANOG PROMETA- VRIJEDNOST KAPACITETA15 MILIJARDI EURAGODIŠNJE TEKUĆE ODRŽAVANJE120 MILIJUNA EURA (“SAMO” 200 EURA

PO POSTELJI)

Godišnje investicijsko održavanja

• ULAGANJE U• DODATNE SADRŽAJE (BAZENI, BIKE

FRIENDLY)• NAMJEŠTAJ• HORTIKULTURU• ENERGETSKU UČINKOVITOST• MARKETING …• 130 MILIJUNA EURA GODIŠNJE (“SAMO”

1.500 EURA PO DOMAĆINSTVU)

Od čega žive ljudi na otocima ?

• GENERIRANIM PRIHODOM OBITELJSKI SMJEŠTAJ STVARA 208.000 RADNIH MJESTA (BRUTO PLAĆA 1.000 EURA X 12 MJESECI)- U RAZNIM DJELATNOSTIMA KOJE “PRATE” OBITELJSKI SMJEŠTAJ

• NA PROSJEČNIH 7 POSTELJA PO DOMAĆINSTVU POTREBAN RAD IZNOSI 16 SATI DNEVNO, ODNOSNO 112 SATI TJEDNO , 2 OSOBE X 87.000 DOMAĆINSTAVA=174.000 UPOSLENIH ZA PERIOD OD PROSJEČNIH 70 DANA…

Marketinška vrijednost obiteljskog smještaja

• U 8 MJESECI OVE GODINE U OBITELJSKOM SMJEŠTAJU BORAVILO 5 MILIJUNA LJUDI

• OSTVARENO JE NAJMANJE 10 MILIJUNA P2P KOMUNIKACIJE MAILOM (PROSJEČNO 3 PO DOLASKU)

• JOŠ NAJMANJE 10 MILIJUNA PUTA NEPOSREDNE KOMUNIKACIJE

• GOSTI SU OBJAVILI NAJMANJE 2 MILIJUNA RECENZIJA I 15 MILIJUNA OBJAVA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA, USMENIH PREPORUKA I SLIČNO; SVE POVEZANO SA SVOJIM KONKRETNIM DOMAĆINIMA

Stup ekonomije jadranskih otoka

• Da nije razvijeno obiteljsko mikro poduzetništvo u turizmu:

• Koliki bi bio godišnji prihod po otočnom domaćinstvu ?

• Iz kojih izvora ?• Da li bi itko osim umirovljenika živio

na otocima ?

Prosječan prihod od turizma

• Prosječno domaćinstvo raspolaže sa 7 postelja

• Prosječni godišnji bruto prihod iznosi 40.000 kn

• U kombinaciji sa ostalim prihodima (mirovine, prodaja sira, ulja, vina, ovčetine, ogrjevnog drva, ribe, hrana i piće, usluge u turizmu – najam vozila i plovila, izletničke djelatnosti i sl.) – ostvaruje se egzistencijalni minimum

Djelomična kompenzacija za uništeno gospodarstvo

• Ne samo na otocima, već i na kopnu i u gradovima tranzicija i privatizacija je gotovo potpuno uništila proizvodne pogone (brodogradilišta, petrokemija, “Vrbenka”, “Krkplastika”…) ali i nekada elitna hotelska naselja (“Haludovo”, “Hoteli Omišalj”…)

• Nova regulacija uništila je malu poljoprivredu sa mogućnošću tržnog otkupa

Simbol pretvorbe i privatizacije “Haludovo”

Ekonomska održivost i socijalni mir

• Počivaju na autonomnom prihodu obitelji kroz djelatnosti obiteljskog mikro poduzetništva u turizmu

• Velika prilika za dodatnim prihodima otvara se:• u energetski učinkovitom javnom transportu

( ciklomobilnost, e mobilnost, lokalni javni prijevoz kopnom i morem)

• u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora• u proizvodnji viškova hrane za vlastite potrebe koja bi

se plasirala u turizmu• U nizu uslužnih djelatnosti vezanih za održavanje i

opremanje tisuća objekata u domaćinstvu

Kada će domicilno stanovništvo imati prednost ?

• Do sada još nije bilo inicijative da se proaktivno usmjeravaju i potiču prvenstveno domicilni stanovnici otoka u zanimanja i investicije održivog modela razvoja gospodarstva

• Prevladava stihijski razvoj zasnovan na prodaji zemljišta i izgradnji objekata za slobodno vrijeme i turizam

Izazov

• Za tijela javne vlasti na lokalnoj razini• Za regionalne i državne vlasti• Za nevladin sektor• Za međunarodne inicijative• …• AKO NESTANU AUTOHTONI STANOVNICI, NESTAJE

AUTOHTONA KULTURA I ORIGINALNA PRIVLAČNOST ZA TURISTE. TURIZAM PRESTAJE BITI POLUGA ODRŽIVOG RAZVOJA I PRETVARA SE U SVOJU SUPROTNOST – U INDUSTRIJU PROFITA.

NA NAMA JE DA SAČUVAMO ONO PO ČEMU NAS SVIJET NAJVIŠE CIJENI

• Strategija je samo lijepi okvir u kojega je umetnuto platno. Sliku moramo naslikati sami. Prije postavljanja okvira morate

imati viziju konačnog djela• HVALA NA POZORNOSTI• nedopinezic.com• Zajednica obiteljskog turizma HGK• www.fos.hr• *fotodokumentacija: “Oesterreichische riviera-

Wien entdeckt das Meer”, Wien Museum