‘o le upu fou a le alii’. 2017. - efkas.net faitau aso kuata muamua... · i ‘o le upu fou a...
TRANSCRIPT
i
‘O le Upu Fou a le Alii’.
2017. Mai le Faatonu.
Taeao manuia i le alafa’i mai o le Atunuu faapea le Ekalesia i lenei aso
fou, ua tuana’i le tele o galuega sa galulue ai, o lea e avatu ai o viiga i
le Atua ona o lana foafoaga ua ia faia pea i lea aso ma lea aso. E faapea
foi le manatua o nisi e pele i le agaga ua tofafā ma i tiasa ona o le valaau
a le maliu ma le oti peitai, o le faafetai i le Atua e le faaitiitia ona o le
faaaogaina pea o o tatou tagata e faaauauina ana galuega. Talofa lava.
O le tatou Tusi Failotu lenei mo le Tausaga Fou 2017 ua tuuina atu. O
le Tusi o loo i ai le malosi ma le fiafia i le Alii ma lona faailoa mai o
mea lelei i lea aso ma lea aso. O le Tusi e le na o le faitau i ai, a o le
faitau ma le loto atoa. O le taua lea o le ‘Upu Fou a le Alii’mo o’e i
lenei aso. O le a e maua mafaufauga o nisi tusitala e iloa ai o uiga lelei
i aso uma, o mafaufauga fou, o le loto fiafia e tatalo, faapea nisi o
mataupu taua e te fiafia e faitau i ai. O le Tusi o loo faailoa mai
faataitaiga lelei mo tagata uma.
E faapea se mafaufauga mai le alii o Nathan Eddy o le Faatonu o le tusi
‘Upu Fou a le Alii’. O le miti ma le fa’anaunauga ina ia ‘Faatasia tagata
ma le loto e tasi’, o le a’uga lea o le ‘Upu Fou a le Alii’ ua faailoa mai
e le Faalapotopotoga o Ekalesia Soofaatasi i le lalolagi i lenei tausaga
fou.
O le mafaufauga na faavae i le 1882, e le gata ina faitau le Tusi Paia,
ae ao ona faitauina i mafutaga laiti. O tusitusiga ua faailoa ai le tagata
ua tasi le loto, ‘o fua o le Agaga’ e ala i le faamatalaina o le Tusi Paia.
Ua iloa e le ‘au tusitala, le tāua tele o lenei galuega pe a o latou faitau
faatasi ma tagata, atoa ai ma le faamaulalo i tagata ona o lo latou
manatu ina ia ‘tuufaatasia o tagata i le tino e tasi’. Peita’i, o le
faanaunauga o le faailoa atu o le meaalofa sili mai le Atua e ala ia
Keriso Iesu.
O le mea lea ua talafeagai le upu ‘tuufaatasia’ (‘at-one-ment’), e avea
ma manulauti o le tau mo le sauni atu i le Eseta (Lenten) i lenei tausaga:
‘At-one-ment’, poo le ‘Tuufaatasia’ o le faamoemoe lea i le Tusi Faitau
Aso faapea tagata uma o le lalolagi.
ii
I le uluai lima vaiaso o lenei amataga fou, ua faailoa atu ai le ‘Upu Fou
a le Alii’ le malamalama i ala lelei uma.Pe faapefea ona tuufaatasia
tagata uma, i le siosiomaga, i le Atua faapea tagata i lo tatou lalolagi?
O Clare Nonhebel i Dorset, UK, Terry Lester i Cape Town, Lynne Frith
i Auckland, Jennifer Smith i London, o le ‘au tusitala ia o le a taitaia i
tatou i nei mataupu taua.
O le Tusi Faitau Aso e taumafai pea ina ia faatinoa o ia a’oa’oga i aso
uma, poo fea lava o loo e soifua ai i le lalolagi, o le tatalo ina ia faatasia
i tatou ma le faamoemoe ina ia tasi, e pei ona faailoa mai i le aso o le
Eseta.
E tele faamoemoega ua taumafai e tuuina atu i lenei tausaga. I lenei
tausaga ua talanoaina ai o miti, o faamoemoega o le tagata, o galuega
a le Tolu Tasi Paia, o le faatinoga o mea’ai, o le mafutaga ma tagata i
lenei soifuaga o fuainumera, faapea le faailogaina o le 500 tausaga o
Matini Luteru, faapea le faaauauina o le faitauga i le Tusi ia Isaia 1-39,
2Timoteo1, 2. Eseta, Mataio, faapea le Esoto.
E toatele le aufaigaluega tusitala mai le Sosaiete Soofaatasi o Ekalesia
mai le lalolagi. O galuega ua tuuina atu i ai ma le loto atoa e atagia ai
lo tatou talafaasolopito, o le Mataupu Silisili ma le feau tāua mai le
Atua i le tagata ma lona siosiomaga o loo soifua ai.
O le tatalo ina ia avea tusitusiga ma ala tatou te tutupu ane ai ma faatasia
i tatou i le loto e tasi, ma mafuta ai i tatou uma i le alofa o le Atua. O
nisi ia o faitauga ua faa-feiloa’i mai ai le Tusitala o le ‘Upu Fou a le
Alii’ le alii o Nathan Eddy i lenei taeao fou.
O nei tusitusiga ua faaliliu atu mo le Ekalesia e le Susuga ia Emau
Petaia (FMM) le Susuga ia Setefano Pouli Lefale (FS), le Faletua o
Usugafono Satele, atoa ai ma lo’u tagata. E faamalulu atu pe a le tutusa
faitauga ma nisi aso ma le Kalena a le Atunuu, o le Atua lava na te
faamatala atu ia te Oe mafaufauga taua ma le loto faafetai.
Ia manuia tele la oulua tapuaiga.
L.Nuusila Samuelu. F.S.
1
FAITAU LE TUSI PAIA - TAUSAGA 2017
[Apoapoaiga ua saunia i le Tusi Paia NRSV, e Caltrin Harland.]
O Catrin Harland o le faifeau, Ekalesia Metotisi, na te tausia le
University of Sheffield, e fetufaa’i i manatu ma lagona faale-faatuatua
ma tupulaga a’o’oga ma tagata faigaluega i taimi o malologa pupu’u
ma ta’umafataga mama.
Ua ia te ia le agaga naunau i tupulaga talavou ia tutupu a’e i le olaga
fiafia i le lotu, ma le soifuaga lautele tausaafia. E i ai lona faailoga-
foma’i i le Mata’upu a’oa’oina o le Feagaiga Fou, e fiafia e faitau tusi,
savaliga ma le fai mea-malie (vaavaai ma faalogo, a e na te le faatinoa,
e faaalu ai ona taimi), a e maise o le vaaiga o lana fanau e to’atolu i ona
taimi avanoa.
Aso Sa, Ianuari 1, 2017: “Soifuaga atoa o le tagata: Vivii i le Atua
i solo ma tauloto.”
Tusi Faitau: Salamo 1:1-6.
Matua - (ff.1-2) Amuia le tagata e le savali i le filifiliga a e amio leaga,
e le tu foi o ia i le ala o e agasala, e le nofo foi i le nofoa o e tauemu, a
e naunau o ia i le tulafono a le Alii, e mafaufau foi o ia i lana tulafono
i le ao atoa ma le po.
O le vaiaso lenei, o le a tatou vaavaai i le ituaiga o molimau tusia i le
Tusi Paia---ituaiga o molimau e mafai ona faafesaga’i ma i tatou i le
tausaga atoa. Tatou te maua i tusi, o tala faatino, tala faasolopito,
a’oa’oga, a e maise o le poto ma valo’aga. Ia tatou amata mai i pese
salamo, a faapei o le tusi Salamo, e tele faatinoga o lo’o i ai.
O le Tusi Paia, i le tasi itu, o le tala e uiga i le faafeagai o le tagata ma
le Atua---o le Atua galue i le faasologa o mea tutupu, ua a’oa’oina ai
ia iloa le Atua i tala faamaumau ma a’oa’oina ai, e faaalia ai le auai o
le Atua i le mafutaga ma e ua talitonu, a e maise o le faagaeetia
faaleagaga i e popoto po’o tautalaga faaperofeta. O le mea lea, o le
tusi Salamo o le faaputuga o solo ma tauloto e lagi faapese, e faailoa
ai lagona loloto faaletagata i le va feagai ma le Atua.
Ua faaalia ai iina foliga ma uiga pito iloga o le tagata---finau malosi e
mulimuli i le Alii, finau ma le lagona o le tuulafoaiina, po o le finau
ma le loto filifiliga ia maua se faamaoniga, a e maise o le taui ina ua i
2
ai suiga, po ona ua faamagaloina. Ua faaalia ai le fiafia ma olioli ona
o galuega mamana a le Alii, o le faafetai i le alofa o le Alii, vivii ma
faamanu i tapuaiga, po’o ta’utinoga e mulimuli i tulafono a le Alii.
E aofia ai ta’utinoga o le poto, o mafutaga, o le loto faanoanoa, loto
tiga ma mafatiaga, o le alofa foi ma le loto tiga. E faapei o perofeta, ua
latou tala’i le faamasinoga tonu. Ua faamanatu mai pea le tala
faasolopito o le nuu o le Atua. E faamatala otooto atu, i le lelei ma le
leaga, o le tusi Salamo ua faaalia mai ai le faatinoga o le soifuaga atoa
o le tagata.
Talosaga:
Le Alii e, ia foai mai le lagona e mafai ona matou faailoa i ou luma tiga
ma puapuaga, ia faamalosia ai i matou e faailoa i lau afio lagona o le
fia pepese ma vivii i lou alofa fua mai. Amene.
Aso Gafua, Ianuari 2, 2017. “Soifuaga ua matua e i ai ma le poto?
Fiafia i le Atua poto.”
Tusi Faitau: Faataoto 8:22-31.
Matua - (ff.29b-31) A o tusia e ia faavae o le lalolagi; na ou i ai ma ia,
o a’u o le tufuga; na fai foi a’u mona fiafia i lea aso ma lea aso; sa ou
olioli i ona luma i aso uma lava. Sa ou olioli i mea e mau ai tagata i
lona lalolagi; o lo’u fiafia foi, sa i le fanau o tagata lea.
O le poto, e pei ona faalogo so’o ai, e maua ina ua tele tausaga o le
soifuaga. Talosia e faamaonia lea taofi---a e i ai le aso, pe a tumau le
malosi, ou te maua ai le poto. Ou te le o mautinoa nei. O le poto masani
ma le iloa i le mafaufau, e o faatasi ma le tele o aso o le soifuaga. Peitai,
pe maua atoatoa ‘ea le poto i le faatinoga o ia mea? Na matou feiloai
ma ni taulelea talavou e popoto (faatasi ma ni tagata matutua
faavalevalea), ua ou iloa i lo latou poto masani, ma le mea e gata ai le
iloa faalemafaufau, e malamalama lelei lava i le i’uga o mea ua latou
ola ai.
O le tusi o Faataoto ua tusia ia faailoa ma ta’u atu le uiga o le poto. O
le tele o faamatalaga ua tusia, o le tuu faatasiga o talitonuga ma
mafaufauga---e atagia ai le tuu faatasiga o le poto masani o e na soifua
faatasi, ma le faamaumauga o tala mo le manuia o tupulaga fai mai. Ua
tusia ia talitonuga faale-Tusi Paia ma faatusatusa i le soifuaga lautele,
e faapei o i tatou foi, pe a mafaufau i a’oa’oga ma faasinoga e maua
mai i o tatou matua, po o tua’a ua mavae i tausaga ua alu.
3
O lea vaega o le Tusi, e le gata o le faamanatuina o le uiga moni faale-
natura o le poto, a e o le faamanatuina foi o le poto e le gata i foafoaga
a le Atua, a e aofia ai ma le faailogaina o le uluai fausia o le foafoaga.
A e le’i fausia le lagi ma le lalolagi, sa i le Atua le Poto (faautauta). Sa
i ai lava le poto i le tuu faafeagai o le Tufuga ma le foafoaga. Sa
lotolotoi ai i le amataga o le mafutaga, ma fiafia faatasi i lea faatasiga.
Ia manatua o le poto, e sili atu lona tulaga na i lo le iloa faalemafaufau,
ma faatusatusa i le faatinoga o le iloa ola lelei. O le poto o se vaega o
le soifuaga faale-Atua. E maua ina ua ola i le mafutaga faatasi ma le
Atua. O le poto faale-Atua e sili ona malosi nai mea uma ua iloa. Peitai,
o le tele o tausaga e soifua ai se tasi, i soo se auga tupulaga, e iloa ai le
Atua ma lona Silisili ese.
Talosaga: Le Atua e o le poto, foa’i mai le malamalama matou te saili
ai lou finagalo, le malamalama e iloa ai lou poto, le malamalama
mana’omia e iloa ai ona faatuatua ma talitonu i lou poto. Ia tosina o
matou loto i le mafutaga ma lau afio, a e maise o lou poto ia tumau i o
matou loto.Amene.
Mafaufauga Loloto: Ua molimau Paulo, “Aua o le poto o lenei
lalolagi o le valea lea i luma o le Atua; aua ua tusia, E maua e ia o e
popoto i a latou lava togafitiga.” (1 Korinito 3:19). O le a sou manatu i
lea molimau?
Aso Lua, Ianuari 3, 2017. “Pe alofa mai ‘ea le Atua? O le Atua ma
lu’itau i le tala faasolopito.”
Tusi Faitau: Esera 1:1-11.
Matua - (f.1) O le tausaga muamua o Kuresa le tupu o Peresia, na
faaosoina ai e le Alii le manatu o Kuresa le tupu o Peresia, ina ia
taunuu ai le afioga a le Alii na fai mai e Ieremia, ona ia talaiina lea o
le upu i lona malo uma, ma na tusia i le tusi, ua faapea...
Tatala ma tagai i soo se nusipepa lava, vaavaai ma faitau, e te maofa
ma tuufesili po o fea o i ai le Atua. Po’o manatu mai ‘ea pe leai le Atua?
O le fesili lenei o loo lu’itau ai pea le tagata talu ona iloa e i ai lona
fesootaiga ma le Silisili ese. Ua tatou maua i le Tusi Paia tala i malo
ma tagata o loo saili pea se tali i lenei fesili. O e na tusia le Tusi Paia,
ua manino ia i latou o le Atua na faia mea uma lava---e i ai lu’itau i le
tagata, e filo ai mea lelei ma mea leaga, e ‘auai i le tala faasolopito e
tusa ma fuafuaga mamana a le Atua.
4
A oo ina tutupu mai mea e le fiafia i ai, ina ua faatoilaloina Isaraelu e
malo malolosi ma faatafea ona tagata, faatama’ia le Malumalu, o le
faailoga le na ua faatoilaloina i latou ua le talitonu, ua oo mai le to’asa
o le Silisili ese peitai, ua mavae le to’asa, ua oo ina filifilia e le Atua
taitai o nuu ese e auala mai ai le faaolataga. O le upu moni, e le mavae
mea faigata. O le a sa tatou upu e fai, pe a tatou molimauina le
faatafunaina i le malosi faale-natura, po o le faatama’ia o fanau i lima
o e le alolofa? Pe a fai o le Atua e pogai ai, o le a sa tatou upu e fai e
fesiligia ai le alofa ma le agalelei o le Atua? Pe a fai e leai, o le a la sa
tatou upu e fai e uiga i le Atua ma lona mana?
O fesili faigata uma nei fesili, e le faigofie ona tali. I nisi o taimi, e
faapei o le fanauga a Isaraelu na faatafea: O le mea e ao ona tatou faia,
ia finau pea ma ole atu. A e faapei o Esera, e iai le fe’au o le faamoemoe
i le lumanai. O le agalelei ma le alofa (po o le mafaufau lelei fuafuaina)
o Kuresa, o le pule o le malo tele o Peresia, ua toe atia’e Isaraelu i ona
laueleele, le Malumalu, ma tapuaiga e fesoota’i ai ma le Atua. Ua le o
se mea tupu fua lenei, aua ua faailoa manino mai ia i tatou. O le alofa
lava lenei o le Atua.
Talosaga: Le Atua o le lagi e, se ia faamafanafana atu i e ua latou
lagona le agalelei mai o e ua i ai le pule, po o le malosi faanatura. Foa’i
mai le loto tele e finau ai ma fesili tali gata, a ia matou talitonu e i ai au
galuega mamana matou te molimauina.Amene.
Mafaufauga Loloto: A o fea la e i’u i ai i latou ua le maua se
faamanuiaga vagana tiga ma puapuaga? O se Atua alofa ‘ea e faapito
lana filifiliga?
Aso Lulu, Ianuari 4, 2017. “Ua faamatagofie i a’upega: Tali atu i
faaaliga a le Atua.”
Tusi Faitau: Mika 4:1-7.
Matua - (ff.2b, 3b) Aua e alu atu le tulafono mai Siona, o le afioga foi
a le Alii mai Ierusalema. ...ona latou tu’i ai lea i a latou pelu e fai ma
uamea o suotosina, o latou tao foi e fai ma polo teu vine; e le sii atu foi
le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te le toe a’oa’o foi i taua.
O loo i ai i le Falemata’aga i Peretania, i le aai o Lonetona, ni faaputuga
o faatagata ofoofogia. E i ai laau, o manu ma le faaaliga o le nofoalii o
le tupu. E fausia nei mea uma i a’upega---o faailoga o le oti ma taua---
ua faaliliuina i ata matagofie ma le ola filemu. A e mo Mika, e pei o le
5
to’atele o isi perofeta, o le tapenaga mamao o le lumanai o Ierusalema,
o loo ‘aumaia ai se faaaliga o le ola filemu. Ua folafola mai e perofeta
ia Isaraelu, o le olaga faale-faatuatua i ona laufanua, o le ata manino
lea e tepa taula’i i ai le lalolagi, e ‘aumai ai le ola filemu ma le mafutaga
fesootai o faiga malo o le lalolagi. A e le faapea o se tulaga e faamaonia
e tutusa uma. E tulaga ese lava Isaraelu i lenei faaaliga, i le taitaiga o
malo uma i le finagalo o le Alii. Ua le taumate o se fe’au faamafanafana
mo i latou ua faato’ilaloina ma faatafea. O se folafolaga mo se lumanai
e le toe faapologaina, a e o le a maua le malosi. Ia manatua, e le o se
malosi e pulea ai ma le saua nisi tagata, a e o le folafolaga ia mafuta
faatasi i le olioli ma fiafia e ala i le ola tapua’i i le Alii, o Ia lava tatou
te ola saogalemu ai ma filemu.
A e o se tulaga e faanoanoa ai, e ui o Ierusalema o le laumua o le
faatuatuaga faale-Atua o le lalolagi o tagata, a ua molimauina i le vaai
ma faalogo, o se nofoaga e fetaia’i pea ma fe’ese’eseaiga ma finauga o
le lalolagi i nei ona po. O lenei, vaai ma faalogo i le faaaliga e i ai le
faamoemoe lumana’i, e pei ona faailoa mai i perofetaga. O le
faamoemoe lumana’i, o le filemu lea, i malo o le lalolagi ia ola
fealofani e aunoa ma ni taua. O le faaaliga e fesootai ai e sa fefulitua
a’i ma faaleaga le tasi i le isi, ia le toe i ai ni a’upega o taua a e fusia i
le alofa.
Talosaga: Le Atua o Aperaamo, Isaako, Isamaeli ma Iakopo, ‘aumaia
le filemu moni i Ierusalema, le aai paia o le laueleele o le folafolaga.
Foai atu le manuia i e faatupu le filemu i soo se nofoaga---foai ia i latou
le loto toa, le malosi ma le faamoemoe i le manuia lumanai. Amene.
Mafaufauga Loloto: O i fea o lou olaga, i lou nuu ma ou tagata, po o
le lalolagi lautele e sa’ilia ai ni faatinoga e ‘ave’esea ai a’upega o taua
ma misa? Pe i ai ‘ea sou malosi e te fesoasoani ai?
Aso Tofi, Ianuari 5, 2017. “Alofa ma faamanuiaga: Tusi atu i le
faapotopotoga a le Atua.”
Tusi Faitau: Roma 16:1-16.
Matua: - (ff.14-16) Ua ou alofa atu ia Asugerito, ma Fegona, ma
Herema, ma Pateropa, ma Heremea, ma le ‘au uso o ia te i latou. Ua
ou alofa atu ia Filoloko ma Iulia, o Nereu foi ma lona tuafafine, ma
Olumepa, ma le au paia atoa uma o ia te i latou. Ia outou fealofani i le
feasogi paia. O loo alolofa atu ia te outou ekalesia a Keriso.
6
Ou te le masani e tusitusi ni tusi o alofa’aga. A o o’u tamaitiiti, e le faia
lava ni a’u uo, a e ua avea le latalata o lo’u aso fanau i le Aso
Kerisimasi, ua auala ai lo’u iloa ona ‘ave ni tusi o alofa’aga faale-Aso
Kerisimasi i tausaga uma. E oo mai lava i aso nei, e galo ia te a’u ona
tali i imeli e ‘aumai, ai lava e toatele e le fiafia ia te a’u i lea mea.
E le faapena ia Paulo, e foliga e fiafia e tusi i e ua latou galulue faatasi.
E puupuu lana tusi ia Filemoni, a e umi le tusi o ana apoapoaiga faale-
agaga e pei ona faaalia i le tusi ia Roma. A e o le tusi ia Roma---o le
tusi e loloto le mataupu silisili tau i le Atua ua aafia ai le talitonuga faa-
Kerisiano mo le selau ma le selau o tausaga---tatou te maua ai le lagona
faagaeetia i o tatou tagata ta’ito’atasi.
Ina ua latalata i mataupu faai’u o le tusi, ua i ai le faasologa umi o
alofa’aga. E peiseai o le mafaufau o Paulo ua taua lava ia te ia, aua ne’i
galo se tasi i lana vaai. O lenei faasologa o igoa, faatasi ma le lagona
o’otia, ua faaalia ai ua ia Paulo le poto faale-Atua, ma o ia lava o se tasi
o le mafutaga o e ua talitonu ma faatuatua. Atonu sa le’i asiasi lava
Paulo i le ekalesia i Roma i lea taimi, a e le taumate sa salalau ma iloga
ana galuega ma ona tiute. O tala ma molimau feavea’i o le Ekalesia
Kerisiano i tausaga o pule le malo o Roma i na ona po, sa fai lea ma
auala e lauiloa ai le aposetolo o Paulo.
Ua ta’ita’iina i tatou i faasinoga e avea ma soo o le Alii---e le gata i e
ua tatou vaavaai i ai i le tele o aso, a e ona o le aafia i le mafutaga aoao
o le ‘Au Kerisiano, a e maise i a’oa’oga ma faata’ita’iga ua tatou maua
mai i e ua fai ma o tatou ta’ita’i i le ola faatuatua. Ia tatou ave le faafetai
i le Alii, ona o e sa agalelei ma alolofa i auala eseese ona o le mafutaga
ia Keriso Iesu.
Talosaga: Matou te faafetai, le Alii e, ona o lou alofa ma lou agalelei
le faatua’oia, ua avea ai a’u ma soo. Faafetai i e ua e agalelei i ai, ia fai
lea ma lu’itau ma faatonu i lo’u olaga. Ia e foa’i mai le loto fiafia ou te
fesoasoani atu ai i nisi. Amene.
Mafaufauga Loloto: O ai ua e le tusi alofa i ai, o ai foi ua e le fia
tautala i ai i lenei va i taimi? Pe i ai se tasi e mana’omia lau faamalosi
loto ma lau fesoasoani i lenei taimi?
7
Aso Faraile, Ianuari 6, 2017. “Ua iloa faaaliga: Su’esu’e loloto i le
Atua e ala i tala.”
Tusi Faitau: Mareko 4:26-34.
Matua - (ff.33-34) Ua ia fetalai atu foi le upu ia te i latou i faataoto
faapena e tele, e faatatau i mea ua mafai ona latou lagona. Ua na o
faataoto na ia fetalai atu ai ia te i latou; a e peitai na ia
faamatalatalaina mea uma i ona aso i tua.
Ou te fiafia lava e faitau i tala e uiga i fanau laiti. Ou te fia vaavaai i
tusi ata ma talanoa i fanau, ou te taumafai ia a’oa’o i latou i tala e
faatatau ia te i latou. Ou te naunau ia latou malamalama ma talia tala
ua faamatala. E le afaina pe iloa o ni mea sa tutupu, pe le’i tutupu foi--
-a e o tala e faafiafia ai. E a’oa’oina ai, e tutupu a’e ai, a e le matua
malamalama atoa i ai.
A e peitai, a oo ina matutua, e le taumate o le a tuu fesili ai. O le a la le
mea e tupu mai i lea ituaiga olaga? Faamata e mafai ona tupu ia te a’u?
O le a sona uiga? Faamata e faatatau i se isi tulaga e sili atu ona loloto?
O fesili e ono ta’ita’i atu i nisi foi mafaufauga, nisi manatu ma ni fesili
fou---e oo ai lava ina le iloa po’o fea a taunuu i ai.
O Iesu lenei ma ona soo. Ua ia faamatala atu tala. O tala e faatatau i
mea e tutupu soo---o le fatu laau ua toto i totonu o le palapala e le iloa
atu, a ua tupu mai ai le laau mafala ma le tele lava, a e na amata mai i
sina fatu itiiti. Ua na faatumu mafaufau o tagata i ata ua faaali atu. E le
afaina pe malamalama ai pe leai---a e foliga a vaavaai pea i ata ona lava
lea, e oo ina mafaufau atili ma iloa ai le uiga moni.
O e sa faalogo ua savavali i lalo o le paolo o lenei laau tele o le sinapi,
ua latou manatua a’oa’oga sa faia e le Alii; ua iloa atili ai le loloto ma
nisi fesili ua aliali mulimuli ane. Mo i latou ua leva ona mulimuli ma
faalogo, ua a’oa’oina atili, ma faaopoopo pea le iloa o nei a’oa’oga
taua. O nisi taimi, e mana’omia ni tali ma ni faamalamalamaga, e
mana’omia le sa’ili pea i se i’uga taua. A e o nisi foi taimi, ua lava le
iloa o le malo o le Atua, e peiseai o se laau e tupu, e fiafia i ai a e le o
iloa lona tuputupu malie a’e.
Talosaga: Le Keriso e, na e sii a’e tamaiti i ou aao ma faamanuia ia te
i latou, ia e fesoasoani ia matou faapei o fanau na e si’itia, atonu o le a
faapea foi ona matou ulufale i le malo o le Atua. Amene.
8
Mafaufauga Loloto: O fea na e vaai ai ini ata o le malo e faapei ona
masani ai? E mafai ona e faatusatusaina le olaga o aso uma e faapei o
le ola atali?
Aso Toona’i, Ianuari 7, 2017. “Mulimuli i le A’oa’oina: O a’oa’oga
mai le afioga folafola a le Atua.”
Tusi Faitau: Ioane 14:15-24.
Matua - (ff.20-21) O lea aso e iloa ai e outou, ou te i totonu o lo’u
Tama; o outou foi o i totonu ia te a’u, o a’u foi o i totonu ia te outou.
O le ua ia te ia a’u poloaiga ma tausi i ai, o ia lea e alofa mai ia te a’u;
o le alofa mai foi ia te a’u, e alofaina o ia e lo’u Tama; ou te alofa foi
ia te ia, ma ou faaali ia te ia.
O le aso ananafi sa tatou mafaufau ai e uiga i auala e a’oa’o atu ai Iesu
pe faapefea ona iloa le malo. Ua a’oa’o e Iesu ona soo o e pito latalata
ia te ia, i ana a’oa’oga, ma faamatalaga e faalautele ai. A o lenei aso,
ua aumai e Iesu lea lava a’oa’oga e a’oa’oina ai le soo pito latalata ia
te ia i le faasi’usi’uga o lana galuega tala’i i le lalolagi. Ua ia poloai e
auina mai le Agaga Paia; na te a’oa’o ia iloa ona ola ma mafuta faatasi;
ua faatusa i lona pito latalata i le Tama; o ana upu pito lata mai ia e
faatatau i le gagana lava lea e tasi, ua na faatusa i le lata mai o ona soo
ia te ia. Ua fusia i tatou “ia Keriso”, ma o ia foi “ua faatasi ma i tatou”,
e faapei o ia foi ua faatasi ma le Tama.
O le faailoga lenei o le latalata o lana a’oa’o atu i ona lava soo. E faapei
o faiaoga e pito sili ona lelei i le a’oa’o atu, ua faapea foi ia Iesu i le
a’oa’oina o ona soo, e le na o a’oa’oga tonu ma le faamaoni, a e o le
aoao o mea uma. Ua ia a’oa’o ia te i latou ia fiafia e maua le a’oa’oga
mai ia te ia. Ua ia a’oa’o ia te i latou ia iloa ona ola e auauna ma foa’i
atu. Ua na a’oa’o ia iloa le uiga moni o le malo, ma ia malamalama i le
faamoemoe taua o le Tupu.
O lenei o le a tuua i latou, a e o le a auina mai le fesoasoani o le Agaga
Paia lea, e faaauau le galuega o le a’oa’o atu i e mulimuli mai. E tuua i
latou ma upu faamanatu e uiga i lo latou vavalalata ma ia---ia savavali
ona soo e faapei o le Rapi, latou te faatonu foi i nisi ia latou faia e faapei
ona finagalo ai le Alii. O lo tatou valaauina lea---ia tatou savavali
faatasi ma ia, ia mulimuli i ona aao alofa, e faapei ona a’oa’o mai, ia
faailoa ala o le alofa, ma tatou tutupu a’e ai faatasi ma lona finagalo i
aso ta’itasi. O le ala sili ona faigofie ae fai ma lu’itau mo i tatou
9
taitoatasi---o le ala e ao ona faatino i taimi uma ma tautua ai i le
soifuaga atoa.
Talosaga: Le Faiaoga sili mai le lagi, a’oa’o mai ia matou ola i le loto
maulalo, ma ia tupu le alofa e a’oa’oina ai ala o le ola tautua, ma maua
le loto foa’i e mafuta faatasi ai ma isi tagata. Ia avea a’u ma soo
faatuatuaina. Amene.
Mafaufaga Loloto: O le a se a’oa’oga ua sili ona faigata ia te ‘oe, e
tusa ma le a’oa’o mai o Iesu le Rapi? O a a’oa’oga ua a’oa’o mai ai
‘oe? O le a se a’oa’oga ua sili ona taua ia te ‘oe?
FAITAU I LE MATAIO (1) --- O MEA LILO O LE MALO
[Apoapoa’iga faavae i le NIV (UK) saunia e Jan Sutch Pichard.]
O Jan Sutch Pickard o le tusi-tala e nofo i le Motu o Mull, sa mua’i
galue o le Faatonu i le nofoaga o Abbey i Iona. I nai tausaga ua mavae,
e faalua ona tofia i le Ecumenical Accompaniment Programme i
Palesetina ma Isaraelu, e faa’autu i se aai itiiti i le West Bank; e i ai
taimi e asiasi ane ai i Ierusalema, ma e talanoa mai i sona iloa masani i
aso nei. O ia o le Failauga Ekalesia Metotisi, na te taitaiina tapuaiga
lotu i le Ekalesia i Sikotilani i Mull.
ASO SA, Ianuari 8, 2017: “O le ao malamalama.”
Tusi Faitau: Mataio 17:1-13.
Matua - (f.5) Faauta, o le ao pupula ua ufitia ai i latou a o tautala ia;
faauta foi, o le siufofoga mai le ao ua faapea mai; “O lo’u Atalii pele
le na, ou te fiafia ia te ia; ia outou faalogo ia te ia.”
O tusi faitau o le a feagai ma lenei vaiaso---o le vaai; ofoofogia---ma
le fefe; faalogo---ma tuufesili; e amata ai ona malamalama mea o loo
i tua atu o upu. Ua faatatau i le matagofie ma le ofoofogia o le auai o
le Atua, o le misiterio (mystery) lea o le Atua e galue i o tatou olaga:
“O le mea lilo o le malo.”
Muamua, o le ‘liutinoina’: i le tumutumu o le mauga, sa vaavaai ai soo
o Iesu: Ua suia ona foliga i se vaaiga e matua leai lava so latou
malamalama i ai. Mulimuli ane, ina ua latou aga’i ifo i ‘auvae mauga,
ona ia fetalai atu lea e uiga i ona puapuaga ma lona maliu---o se fe’au
10
e matua faigata ona faalogo i ai. Peitai ane, ua oo ina ufitia i latou i
puao, o le “ao pupula”---ua ou le malamalama lava i lenei mea ua tupu.
Sa ou maua se tusi (card) na ‘aumai i le meli a o o’u tusia lenei
faamatalaga: o loo i ai ni ata ua tusia i lenei ‘card’ e iila lava ona foliga
e faapei o ni puao i la’u vaai. E ‘ese ma le manaia i la’u vaai, a e faigata
ona ou faamatalaina. O le tagata tusi-ata e igoa ia Peti, o se tasi o a’u
faauo e ese ma le poto e faatino nei ituaiga o foliga, na te faaaogaina
vali ma pepa e tusitusi ai e aunoa ma sona tautala mai. O ia o se
tama’ita’i ua faamaonia e tauaso, e po lana vaai.
O ona manatu ma ona mafaufauga i le lalolagi o loo i ai, e le tutusa ma
le toatele e mafai ona vaavaai i foliga ma tautala mai. Peitai, e iloa lelei
e Peti le taua o le pupula ma le malamalama. O le pupula i le manatu o
Peti, o le ‘auai mai lea o le Agaga o le Atua ia te ia. E fia faalogo i ai
ma fia tautalatala i ai. E fia maua e ia se mafutaga e faailoa atu ai ona
lagona ma ona manatu.
Talosaga: Le Atua o mea lilo uma, o le mafuta mai o lou Agaga i o
matou loto, o se ao pupula lea matou te iloa ai mea lilo e tusa ma lou
malo e faavavau. Fesoasoani mai ia matou faalogo ma lagona, vaavaai
ma mautinoa, o lou lava alofa e tumau e faavavau. Amene.
Aso Gafua, Ianuari 9, 2017: “E siitia mauga.”
Tusi Faitau: Mataio 17:14-27.
Matua - (f.20b) Aua e moni, ou te fai atu ia te outou, afai e tusa lo outou
faatuatua ma le fua o le sinapi, e fai atu outou i lenei mauga, Alu atu
ia oe i lela mea; ona alu atu ai lea; e leai foi se mea tou te le mafaia.
E to’atolu soo o Iesu sa i le tumutumu mauga, na latou vaaia le ata i
talatu o faamatalaga i upu. Ina ua latou o ifo i ‘auvae mauga, ona amata
lea ona a’oa’o atu Iesu i lona maliu. O iina i ‘auvae mauga, na amata ai
ona tuufesili ia so’o: Po o ai sa vaavaai i le faamaloloina o le tamaitiiti
ma’i, a e pe aisea e le mafaia ai e i latou ona faatino lea tulaga. Ua
a’oa’o atu Iesu, se’iloga ua lava lo latou faatuatua ona mafai lea ona
si’i i luga se mauga. A e le mafai ona faia lea mea! A e o le Atua e
mafaia ai mea uma.
O le tausaga e 2015 na faailoga ai i Sikotilani, le atoaga o le 70 tausaga
o Fesoasoani Faakerisiano na mafai ai ona ‘siitia o mauga’ (taofia o
faama’i, faamamaina o ‘aitalafu, faamama le ola mativa), ua mafai ona
11
faalelei ma ‘ave’esea ia tulaga faigata o le olaga, a e o loo i ai pea nisi
tulaga e fia faalelei atili. Sa taumafai le aufaigaluega i Sikotilani ia
mafai ona savalia le fitusefulu o “Munros”---o tumutumu mauga e silia
i le 3,000 futu (faatusa i le 914 mita) le maualuluga.
O le motu o loo o’u nofo ai, sa ou vaaia le toatele e lagolagoina sailiga
tupe ma le aao foa’i, o faalapotopotoga ua galulue faatasi ma faia
sailiga mo le faataunuuina o lenei faamoemoe. Ua fai lenei ma lu’itau
i nisi, ua suia foi le lagona o nisi ona ua galulue ma taumafai. O le tele
o isi “mauga tutu e le gaoioi” (faatusa o tagata le galulue), ua amata
ona gaoioi ma ua faafaigofie ona tutu i luga.
O le mae’a ai o le talanoaga e faatatau i le ‘tala lelei’: Ua toe a’oa’o
mai Iesu e uiga i lona maliu: O le a tuuina atu le Atalii o le tagata i lima
o tagata; latou te fasioti foi ia te ia, a e toe faatuina o ia i le aso tolu.
(Mataio 17:22b-23). ‘Ona matua tiga ai lea o i latou.’ E moni, ua
faapopoleina o latou loto i le tala i lona maliu. A e toe faatuina o ia i le
aso tolu... Ina ua fuli’eseina le maa sa i le gutu o le tuugamau, o se isi
lea o tala e faaopoopo i lo latou tuu fesili pea.
Talosaga: E tele ma mamafa e faapei o mauga, a e o faafitauli e mafai
ona tau’ave; e itiiti e faapei o le fua o le sinapi, a e ona o le faatuatua e
mafai ai---ona o le Agaga o le Atua, faatasi ma le faatuatua, e mafai ai
ona faatino. Faafetai lava! Amene.
Mafaufauga Loloto: O a mea lelei o e faia nei, po’o lau foa’i e sapaia
ai, o fea o i ai mauga e te naunau ina ia si’i ma faagaoioi?
Aso Lua, Ianuari 10, 2017: “O i latou nei e faatauvaa.”
Tusi Faitau: Mataio 18:1-14.
Matua - (f.14a) [Tama o i le lagi] ... E le finagalo ia ina ia fano se tasi
o i latou nei e faatauvaa.
E lua ni vaaiga e olaola i lo’u mafaufau. Muamua, i nai tausaga ua
mavae, sa to’aitiiti e molimau---o le aai e tu mamao i Palesetina e
faigata le olaga, e ola finau i le mativa ma faiganuu a e maise o le
popole i faiga faa-solitulafono. A e o se vaaiga faamalosi loto lenei: o
le faatasiga a tamaiti laiti ua latou maua se mamoe ua gau lona vae, ona
latou taumafai lea e ‘aumai i le leoleo-mamoe.
12
Ua nofo i lalo i le fola o le fale---ma i latou uma---ua vaavaai lelei ma
milimili le vae, ua poloai le isi tamaitiiti e aumai le vaimalu e taofi ai
le tiga, o le isi e aumai se vaimanu’a, ma le isi e aumai le fusi mapeva.
Ua leai se isi e pisa, ua vaavaai uma e fia iloa pe faapefea ona toe maua
le ola malosi. A e sa ou i ai lava, ou te fia iloa foi pe faapefea ona fai.
Ou te le’i i ai i le matafaga o le malo o Take i le tausaga e 2015, ina ua
lavea’iina tagata mai Suria, o e ua sosola mai lo latou atunuu, ona o le
fia maua o le sa’olotoga ma se mapusaga ina ua goto le vaa sa malaga
mai ai (all refugees). O nisi ua sao i uta i le matafaga, a o isi ua
malelemo, e aofia ai i latou nei e to’a 3---o se tamaitiiti e tolu ona
tausaga, o Aylan Kurdi, o lona tina ma lona uso. O ata o le tino maliu
o lenei tamaitiiti, sa faasalalau i le lalolagi ua tosina i ai lagona o le
to’atele sa vaavaai i ai. Faamatala e i ai se fesootaiga o ia lagona ma le
tulaga o loo aafia ai nei tagata o le malo o Suria, po o le to’atele foi o
loo saili mapusaga i le fia ola mai tulaga faigata o le olaga?
O loo i ai faalapotopotoga e saunia fesoasoani i le lalolagi mo e ua
mafatia ma puapuagatia. A e po o fea o i ai le finagalo o le Atua e ala i
nei tulaga faigata? E tumau le agalelei ma le alofa o le Atua: e agalelei
le Atua i le lalolagi puapuagatia ma aafia i le agasala; o le Atua o le
Leoleo Mamoe lelei, faatasi ma le lalolagi fesoasoani e ua mafatia, o
loo saili le sa’olotoga ma fia mapu i faigata uma o le olaga nei.
Talosaga: Le Atua alofa e, e te foai le fiafia i fanau a le lalolagi, ia
foai mai lou alofa i e ua le iloa i le leaga o le agasala; ia e faatasi mai i
o matou loto ina ia matou lagona o i matou lava o lau fanau. Amene.
Mafaufauga Loloto: Pe sa e vaai i se ata i nusipepa na tosina i ai lou
loto? Pe sa e tali i ai i sau faatinoga? Pe le o se tasi ‘ea lea o ‘siufofoga’
o le Atua ina ia e faalogo i ai?
Aso Lulu, Ianuari 11, 2017: “Ola faafesaga’i, o le loto i le loto.”
Tusi Faitau: Mataio 18:15-20.
Matua - (f.20) Aua o le mea ua faapotopoto ai se to’alua, po o se
to’atolu i lo’u igoa, ou te i ai faatasi ma i latou.
Ua fai ma faamalosi loto i se faapotopotoga to’aitiiti lenei a’oa’oga mai
le Tusi Paia. A e i ai lona uiga loloto e sili atu i le na. I faalapotopotoga
to’aitiiti, e tele avanoa e fetufaa’i ai, e faalogo le tasi i le leo o le isi, e
13
i ai le ola talitonu o le tasi i le isi. O mafutaga to’aitiiti i a latou fonotaga
faa-Kerisiano, e tamaoaiga i le soifua faale-agaga.
O le mafutaga a le ‘Au Soo o Iesu, e to’aitiiti i latou. Na valaauina i
latou e Iesu ina ia manatunatu i tulaga o le a oo mai. E faapea le tala ua
tatou maua: e i ai le tasi o outou o le a faaseseina---e iloa e isi o outou
lenei tulaga. E to’atasi ua na faamaonia lenei apoapoa’iga. O isi o outou
e femusua’i po o ai le tagata, ma le auala e faamasino ai. O nisi e naunau
e faasagatau i lenei tulaga, aua e ono aafia ai le nuu atoa. O le a se
faatinoga e iloa ai le alofa i lenei mea---a e o le a foi se auala e sili ona
fofo ai ma suia ai lenei uiga mataga?
Na fesoasoani malosi Iesu i ona soo ia tagai i le taua o le fetufaa’i o
manatu, e sili i le faasagatau i ai. O lona uiga, o le ‘ola faafesagai’, o le
auala pito lelei lea e fo’ia ai faigata e oo mai. O nisi taimi, e fai lea ma
fesoasoani i e o le a fai ma molimau. E maua ai le avanoa e
felagolagoma’i ai i mea ua fe’ese’esea’i ai, ma faaalia uiga feavata’i i
le faatinoga o le leleiga. Tatalo faatasi, e lelei ai.
Soo se auala e fofo ai ni fe’ese’esega i faalapotopotoga to’atele, e ono
tupu ma olaola, e faapei o se maa itiiti e pa’u i le vai, ona vaaia lea o le
faaopoopo ma lautele ona ‘ave. A e o le ata ua aumaia e Iesu i lenei
tala, ua valaauina ai i tatou taitoatasi e vaavaai i le mafutaga faafesagai
o se to’alua po o se to’atolu foi, e faalagolago le tasi i le isi ma le
fesoasoani mai o le Agaga o le Alii.
Talosaga: O le Atua faatasi ma i tatou: Ia fesoasoani mai ia tatou iloa
ma malamalama i o tatou lava tagata: usiusitai, faamaoni, ia faia mea
uma i le alofa.
Mafaufauga Loloto: Mafaufau ma tatalo ona o se ua e le fiafia i ai,
po ua e ita foi i ai. Pe faapefea ona oulua galulue faatasi e faatino se
fesootaiga lelei ma le fiafia?
Aso Tofi, Ianuari 12, 2017: “E lagona le loto faamagalo.”
Tusi Faitau: Mataio 18:21-35.
Matua - (ff.21-22) Ona alu ane ai lea o Peteru ia te ia, ua faapea ane,
“Le Alii e, e agaleaga mai faafia ‘ea lo’u uso ia te a’u, ma ou
faamagalo ia te ia? seia atu fitu ea?” Ua fetalai atu Iesu ia te ia, “Ou
te le fai atu ia te oe, seia atu fitu, a ia fitugafulu ni fitu...”
14
O se faamatalaga ua faaopoopo le isi taua i luga o le taua o i ai, e ui o
loo i ai se faafitauli. Ua manatu Peteru o le faafitu ona faamagalo, ua
tele le loto faamagalo e i ai. Pe moni ‘ea lea? Tatou te iloa mai i ina le
finagalo o Iesu, Se ia atu fitu ‘ea, Peteru? A ia fitugafulu ni fitu! ... Ua
faamatala e Iesu le faato’oto---o le tala e umi. O le tamaloa na aitalafu
le 10,000 taga auro i le tupu---ua tele le na mau tupe. A ua sau lona
matai alofa ua faamagalo le aitalafu.
Peitai, ua le’i a’oa’oina lenei alii e tusa ma le alofa mai, ua na iloa le
ona tupe na ia nonoina mai---na aitalafu le selau o tupe siliva---ua
tauanau ma faamata’u. E mafai ona faamatala e Iesu lenei tala i se auala
e sili ona lelei---faamatala ma laumata ataata, ma foliga fiafia e talia
lelei ai. A e mulimuli ane, e leai se fiafia na maua ai: ua faasala ia te ia
na leai se alofa.
O le a sa tatou mea e fai, e tusa ma ia ituaiga o faafitauli pe a faafesaga’i
ma le faletupe faapea ma le malo? O a ni a latou aiaiga e tusa ma e
matitiva po’o malo tau atia’e i tupe aitalafu? --- latou te uunai ‘ea ia
totogi aitalafu ma matua faasala i e ua le faamaoni? O le a sa tatou mea
e fai e tusa ma le pule---o e talitonu ua ia te i latou le aia tatau e fuafua
ai tupe faaaoga, ua ia i latou foi le aia e avatu ai tupe faamea-alofa e
‘aumai mai lafoga a tagatanuu o le malo? E faigata ona mafaufau i le
tasi itu, o e ua manatu faapito, po’o e foi ua i ai le agaga o le alofa.
O le faataoto ua saunia e Iesu, ua le faapito tasi i le tulaga o tupe. O i
tatou (o e ua malamalama i le tau faaleaga mai o isi), se’i o tatou
manatunatu ifo e faapei o e ua tele lo latou nofo-aitalafu e ao ona totogi.
Peitai, o ia aitalafu e tele ua faamagaloina. Ua faatele ina faamagalo i
tatou e lo tatou Alii. O i tatou, faatasi ma e ua tatou mafuta, e ao ina
mulimuli e pei ona a’oa’o mai Iesu: Peteru e, o le upu moni lenei e ao
ona faataunuu?
Talosaga: Le Atua e, faamagalo mai, o le Tama o le lalolagi uma, se’i
faamagalo ia matou ‘aitalafu’, e pei ona faamagalo atu i e ua agaleaga
mai. Amene.
Mafaufauga Loloto: Matou te mana’omia le faamagalo mai. E pei ona
tatou tali atu: “ua matou agasala”---i se tasi uso-a-tagata? A e maise i
lou Alii le Atua?
15
Aso Faraile, Ianuari 13, 2017: “O le malo o le lagi.” Tusi Faitau: Mataio 19:1-15.
Matua - (ff.13-14) Ona ‘au mai ai lea ia te ia o tamaiti, ina ia faae’e
ona aao ia te i latou, ma tatalo; ona vavao atu ai lea o ona soo ia te i
latou. A ua fetalai atu Iesu, “Ina tuu mai ia o tamaiti e o mai ia te a’u,
aua le vaoia i latou; aua e faapei o i latou nei o e o i le malo o le lagi.”
O Erin, ua tolu ona tausaga, ua matamata i le nuanua ma lona tula’i mai
i le tafatafa’i lagi, i ona foliga ma ona lanu: “O le nuanua---ua sau e
nofomau!” E le’i umi a e toe mou atu, peitai, o lona faamoemoe e tumau
pea lona ofoofogia. “O le malo o le lagi, e i ai faatasi foliga ia.” A e
faapefea la foliga o le lagi? Ua le’i manatunatu le ‘au faresaio e avatu
lea fesili, aua o loo i ai isi mea ua mafaufau i ai. O loo latou mafaufau
e saili se mea e maua ai Iesu i auala faale-tulafono. A ua taumafai ona
soo e puipui ia Iesu, ua fesili i tina e ave’ese a latou tamaiti aua nei
faalavelave. Peitai, o le malo o le lagi, e i ai ‘auala e ulufale mai ai ma
faalautele i o tatou loto.
Ua fesili le ‘au faresaio e faatatau i le tatalaina o le faaipoipoga. O le
lalolagi ua tatou i ai, ua manatu o le itupa o tama’ita’i o mea-totino---o
se faafitauli lea---a e mo le itupa o tane, o le faatete’a o le tali sili lea i
le faafitauli. Ua tali atu Iesu, o tane ma fafine, na faia uma i laua e le
Atua; o le faaipoipoga o le feagaiga ua osia ia avea ma tino-e-tasi, e
tatau ona faamamaluina, ia aua ne’i ave’esea le feagaiga ua faavae i le
Atua. A e faapefea la i latou ua ese lagona mai le tulaga na fananau mai
ai? (tane po o le fafine). A e faapefea la le eunuka, ua suia i o latou lava
mana’oga, po ona pau o le tulaga na fanau mai ai, ua ‘ave’ese le malosi
e mafai ona fanau---Po’o lona uiga ‘ea ua le faaaogaina fuafuaga faale-
Atua na fausia ai le tagata?
Ua faamanatu e Iesu i e na faalogologo, ‘filifili ia faapei o le eunuka
ona o le ‘malo o le lagi’, e aofia ai---ia faamamaluina---faapea mea ua
eseese ai. O le itupa o tama’ita’i ma eunuka ua le o faitauina ai. O
tamaiti foi, o le tele o tu ma aganuu a le lalolagi o tagata---e faatulaga
lua, e pule ai tagata matutua, e faamatanana i ai, e faasaua foi i ai, ma
e le amana’ia foi i nisi taimi. Ua amana’ia i latou uma nei e Iesu, e
faailoga lo latou lotomama, fiafia foi ma olioli. Ua latalata i latou i le
Atua. O lo latou tausaafia e faatusa i mea-lilo o le malo.
Talosaga: Le Atua alofa e, e amana’ia suiga uma ua faia, faalautele i
soo se itu, a’oa’o mai i tatou ia iloa ona faamamalu ma tuu avanoa i e
16
ua ese a latou filifiliga. Ia fesoasoani mai le Alii e toe faamanatu le
olaga tausaafia a o tatou tutupu a’e i tausaga o fanau laiti. Amene.
Mafaufauga Loloto: Pe sa e lagona le tuu’eseina o ‘oe mai le
mafutaga? A o ai i latou ua tuu’eseina i la outou mafutaga? E faapefea
ona toe taualoaina i latou?
Aso Toona’i, Ianuari 14, 2017: “O le ‘oa i le lagi.”
Tusi Faitau: Mataio 19:16-30.
Matua - (f.21b) Ia e alu ma e faatau atu au mea, i le e avatu ai i e
matitiva; ona ia te oe lea o le faulaiga’oloa i le lagi, i le e sau ma
mulimuli mai ia te a’u.
Ina ua faalogo le taule’ale’a i lenei tala, ona liliu’ese ai lea, aua e tele
ana ‘oa. O le ata ua aumaia i lenei taule’ale’a talavou ma ana ‘oa e tele,
ua le galo lea i lo’u mafaufau, e pei ona fetalai Iesu: ...
E faigofie ona ui atu o se kamela i le pu o le au, a e faigata ona sao o le
mau’oa i le malo o le Atua. (f.24b). O se alaga’upu ua leva ona i ai i
uputu’u faa-Iutaia, e iloa ai le tofa ma uta i talitonuga eseese. O le ata
faatusa o le kamela po o le elefane, e mamao lava lea ata faatusa---ua
na o le Atua e mafai ai.
Ai po ua silafia e Iesu se faitotoa itiiti e ulufale atu ai i totonu o
Ierusalema i aso anamua---sina tama’i faitotoa e sao ai le kamela i
totonu. A e leai se tasi ua na mautinoa lea faitoto’a. O le mea taua ua
iloa nei, o le auala. O le taule’ale’a talavou, e pei o isi tagata mau’oa, e
tele mea e mafaufau i ai---o le tele o le avega ua mamafa ai. O le poloa’i
a Iesu ia faatau ana mea-totino, foai ana tupe, ua peiseai o se avega ua
la’u ‘ese ia mama ai le uta a le kamela. E le taumate o le isi lea gaoioiga
e pito faigofie. Ai o le a mama ai lana avega.
Ou te mata’i atu pea lenei taule’ale’a talavou, ina ua savali ‘ese ma le
avega mamafa: e le o se tagata leaga, ua na iloa le taua o poloaiga, ma
lona fia mulimuli i auala o le Alii. A e ona ua mamafa le avega i ona
mafaufauga. Peitai, o le a se mea e tupu pe a fai e tuu ai pea? Tuu lona
fale, lona aiga, ona fanua, ina ia ‘maua le ola atali’, e le faigofie le
olaga.
Pe a fai e faatino lenei tulaga, e ao ona toe fuli le olaga, o mea sa i tua
e aumai i luma, ia liliu luga i lalo. O mea na muamua ia faamulimuli, o
17
mea sa mulimuli ia faamuamua. Faamata e mafai e le taulealea mau’oa,
ona faatino lenei fesuiaiga faatasi ma ana ‘oa i lona mafaufau? ina ia
maua ai se sa’olotoga i mea o le a na faia? faafesaga’i ma se suiga tele
faapenei?
Talosaga: Tatalo mo e o nonofo i le mativa; i latou ua maua le ‘oa e
sili nai lo le ‘oa mana’omia; i latou o loo fia maua se suiga lelei, ma e
ua le iloa pe faapefea ona sa’oloto---ina ia mafai ai ona faasoa lelei le
‘oa o le lalolagi. Amene.
Mafaufauga Loloto: Faamata e le o aofia ai ma a’u? E faapefea ona
maua so’u suiga? O le a se faiga ou te maua ai le “oa i le lagi”?
FAITAU I LE MATAIO (1) – MAI I KALILAIA I
IERUSALEMA.
[Ua faaaoga le faaliliuga i le NIV (UK), saunia e Mark Woods.]
O Mark Woods, o le faifeau o le Ekalesia Papatiso, o le tusi-tala i le
The Baptist Times, e galue foi i le Resitara a le Ekalesia Metotisi. O
loo galue faapitoa nei i le tusia o tala mo le nusipepa o le Christian
Today, e taulamua i galuega fai a le ekalesia i Cheltenham. E fiafia e
faitau i soo se tusi taua e tau i ai, e malosi i savaliga, pu’e ata o manu
felelei---e mafaufau atili i ai pe a uma ona fai. Na ia tusia le Salvation
Songs: Seventy Great Hymns and their Stories, sa lolomiina i le Verite
CM.
Aso Sa, Ianuari 15, 2017: “U sili le alofa o le Atua nai lo tagata.”
Tusi Faitau: Mataio 20:1-16.
Matua - (ff.15-16) ... E le faitalia ‘ea a’u ona pule i a’u lava mea? e te
fa’auu mai ‘ea ina ua ou agalelei? E faapea ona muamua o e na
mulimuli, e mulimuli foi e na muamua.
E amata le faitauga o lenei vaiaso i le malaga mulimuli a Iesu i
Ierusalema. O lona o’o atu lea e feagai ma le motu o tagata, o ana
apoapoa’iga faale-agaga ua aumaia ai a’oa’oga loloto, e faapei o le ‘au
faresaio ma le taule’ale’a talavou e pule i le tele o ana ’oa, ua tusia i le
Mataupu e 19. Ua ia a’oa’o mai i faata’oto, e aofia ai le tala i e galulue
i le faato’aga vine.
18
Peitai, ua faigata ona latou talia. O le tenari o le totogi mo le tagata
galue i le aso e tasi, ua lelei foi lea mo e sa galue i le aso atoa. A e o
loo saili pea e le alii pule nisi ua leai ni galuega, ma folafola atu i ai le
totogi lava lea e tasi pe a fai e faigaluega ini nai itula. E le o se faiga
sa’o lea mo e fai pisinisi, e le tonu foi lea faiga i se lagona faale-
mafaufau.
A e ui i lea, o lenei tala ua faatatau i le agalelei le faatua’oia o le Atua.
E faamaoni le Atua, ua na saunia auala uma e tusa ma lona finagalo. E
aapa atu ona aao alofa i ana galuega mamana na fai, e aunoa ma se
faapito. O le taimi e faatatau i ai lenei tala, o le taimi o loo feagai Iesu
ma faigata, e tele le mativa ma fe’ese’ese a’i talitonuga o tagata. O le
matai e ona le faato’aga, o le faatusa o le Atua, o foliga lava o ia o le
pule, e avatu avanoa i e mana’omia e le tau faavasegaina pe fia e faatau
a’i. O le va i taimi ua faateteleina le tu’inanau i le pule, a e ‘omia ai e
matitiva; ma o lenei tala ua atagia ai le tiute tatau mo e mau’oa.
Talosaga: Le Alii e, se’i e fesoasoani ia ave’esea le manatu faapito i
le ‘oa ua e foai mai, a ia iloa ona faia filifiliga lelei, e foai atu ai ma le
alofa i e mana’omia le fesoasoani. Amene.
Aso Gafua, Ianuari 16, 2017: “O le muamua ia avea ma mulimuli.”
Tusi Faitau: Mataio 20:17-34.
Matua - (ff.26b-28) ... A o se fia sili ia te outou, ia fai o ia ma a outou
auauna; o se fia muamua foi ia te outou, ia fai o ia ma a outou tautua.
E pei o le Atalii o le tagata e le’i sau ia ina ia auauna mai tagata ia te
ia, a ia auauna atu ia, ma foaiina atu lona ola e fai ma togiola e sui ai
tagata e toatele.
O lenei vaega o le tusi ua foliga e tolu vaega e vaevaeina ai: ua valoia
e Iesu lona maliu, ua manana’o Iakopo ma Ioane ia maua so nofoaga i
le malo, ma le faamaloloina o tauaso e toalua. Ua fusia faatasi. Ua aga
atu Iesu i le satauro. O e ua fai ma soo, e o faatasi ma ia i ona puapuaga,
e le o se manumalo lea faale-lalolagi. O loo tauaso Iakopo ma Ioane i
lea mea, a ua faapupula o la mata ina ua fetalai Iesu, i le “vavega” e
atagia ai lana faamalosi atu e tusa ma le faamalologa na faatino (ff.29-
34).
O le faatosina ina ia manumalo, i tupe po’o le pule, e maualuga lona
faatinoga. E le taumate e faapea foi i ona po nei, a e maise pe a vaavaai
i le matagofie ma le tele o le ‘au mau’oloa e manatunatu ma loto faatasi.
19
E ono tupu ai le loto mimita ma le manatu faapito. Peitai, o Iesu ua na
aumaia se isi faatinoga ese i le vaaiga faale-lalolagi. Ua fetalai o ia, o
Iakopo ma Ioane, o le a faatasi ma ia i ona puapuaga, po o le “inu i la’u
ipu”---ua faatatau lea i lona faasatauroina.
O le a maua e i laua se tulaga lelei pe a savavali faatasi ma le Alii, o
fea lava e faasino i ai. E le o se mea e ta’u leagaina ai pe a fai e naunau
ia maua se manuia. O nisi taimi o le auala tonu lea e maua ai le
manumalo ma le ta’u leleia. Peitai, o le finagalo o Iesu, ia le avea lea
ma faavae o le mana’o ia faamuamua. O le upu moni, e pei ona
mana’omia, o le faasinoga tonu lenei o le avea e fai ma so’o o le Alii.
E taua lenei faasinoga mo e fia avea ma ta’ita’i Kerisiano, e faapei ona
finagalo ai Iesu i ana a’oa’oga. O e avea ma pule po o le ta’ita’i, e tatau
ona tautua ma auauna i le loto alofa ma le loto maulalo. O le uiga o le
upu, “minister” (faifeau), o le “servant” (auauna), e faapei ona a’oa’o
mai Iesu: “e le’i sau ia ina ia auauna mai tagata ia te ia, a ia auauna atu
ia ...”
Talosaga: Le Alii e, ou te tatalo ina ia faamagalo mai a’u, pe a fai ou
te naunau tele ia sili so’u mau’oloa mai le tamaoaiga e tatau ona ou ola
ai. Ia e faapupula i o’u mata faale-agaga ina ia ou vaai i lau amiotonu
ma mulimuli ia Iesu.
Mafaufauga Loloto: O a mea taua i le lalolagi ua lilo i la’u vaai ona
ua ou vaivai faale-agaga? Fesoasoani mai ia ou iloa faatino lau
amiotonu, e ala ia Iesu Keriso.
Aso Lua, Ianuari 17, 2017: “Ua afio mai faaleiloga i lona
manumalo.”
Tusi Faitau: Mataio 21:1-11.
Matua - (ff.9-10) O le motu o tagata ua muamua, ma e ua mulimuli, ua
alalaga i latou, ua faapea mai, “Osana i le alo o Tavita; ia manuia le
afio mai i le suafa o le Alii. Osana i mea e aupito i luga.” Ua o’o ia i
Ierusalema, ona vevesi ai lea o le aai uma, ua faapea ane, “O ai ea
lenei?”
O le afio mai o Iesu i Ierusalema, e pei ona faamanatu i le Aso Sa o
Laupama, o le amataga lea o le faatinoga mulimuli o le tala. E tele uiga
taua faale-Tusi Paia e atagia ai le tala faasolopito. O le lialia’i o
laupama, ua foliga i le taimi na avea ai Neru e fai ma tupu, 2 Tupu 9:13;
20
e faapea foi i le ulufale atu o Simona Makapi i le aai o Ierusalema ina
ua manumalo, 1 Maccabees 13:51. Ua alalaga le motu o tagata, ma
faapea ane, “Osana”, e pei ona tusia i le tusi Salamo 118:25, o lona uiga
“Ou te ‘ai’oi atu ia e faaola mai lava!” Mo le to’atele, o nei upu ua
peiseai o se faamalo---Hooray! A e i ai ma se uiga loloto, e le o matua
malamalama i ai.
O se taimi pito sili ona faigata lenei. Ua faatumulia Ierusalema i aso o
le Paseka (ua fua faatatau e nisi pe tusa o le lua ma le ‘afa miliona le
aofai). O le aso faailoga e tutupu ai lagona mitamita o tagata moni o le
nuu, a e faapopole loto i le malo o Roma. Afai e faatupu e Iesu se solo
tetee i e faasagatau mai, o le taimi tonu lava lenei e fai ai.
Peitai, ua filifili lona ulufale i le aai, e le ti’eti’e i le solofanua a o le
asini---o le manu e tau faavalea. Ua alalaga pea le motu o tagata, a e ua
taunuu le mea na manatu i ai. O le fe’au o le tala lelei ua ‘aumai, e sili
atu lona faamoemoe i le lumana’i nai le toe fuata’iina o lenei Nuu i
Sasa’e-Tutotonu mai le pule o loo nofopologa ai. O le lu’itau pito iloga
o le ola faatuatua e oo mai i le taimi e faapea ane ai le motu o tagata,
ua tatou taunuu i se auala faatauvaa, a e o le auala pito tonu foi lea.
Na mafai lava e Iesu ona ‘alo’ese mai lona maliu i le satauro, pe ana fai
e o faatasi ma le motu o tagata. Peitai, ua le o faalogo o latou alalaga
mai, a e ua ia filifilia lava le ala faigata aua ua na silafia o le finagalo
lea o lona Tama, e pei ona ia faataunuuina.
Talosaga: Le Alii e, afai o mea uma ua siosiomia ai a’u o le faailoga o
auala faigofie ia, se’i fesoasoani mai ia ou iloa o lou finagalo lava lea.
Faasino mai le ala tonu, tusa lava pe faigata. Amene.
Mafaufauga Loloto: O i latou sa manumalo i finauga, e le manatua
pea o latou igoa. A e faitau miliona ma miliona i latou ua faalogo i le
igoa o Iesu---aua na ti’eti’e i le asini, a e le o se solofanua.
Aso Lulu, Ianuari 18, 2017: “Ua faamama e Iesu le Malumalu.”
Tusi Faitau: Mataio 21:12-17.
Matua - (ff.12-13). Iesu...ona ia tulia uma lea i fafo o e na fefaataua’i
i le malumalu, ma na fuli i lalo laulau a e na sui tupe, ma nofoa o e na
faatau lupe. Ua faapea atu o ia ia te i latou, “Ua tusia, E le ta’ua lo’u
fale, o le fale tatalo; a ua faia e outou ma ana o e fao mea.”
21
Ina ua ulufale Iesu i le Malumalu ma fuli i lalo laulau a e na sui tupe, o
se faailoga pito logologoa lea i totonu o le nuu. O tagata Iutaia uma e
tatau ona totogi le lafoga mo le Malumalu pe a latalata i aso o le Paseka,
e faia i tupe ua faailogaina. O le mea lea, afai e i ai se tasi o i ai tupe e
le tusa ma le tulafono---ona e malaga mai i se tasi itumalo mamao---e
tatau ona fesuia’i, e tusa ma le pasene o le fesuia’iga o tupe.
O lupe ua masani ona faaaoga e fai ma faailoga i le faatinoga o taulaga,
a e tatau ona muamua faapaia. Afai e faatau mai lupe i fafo o le
Malumalu, e masalomia lea; a e o lupe ua muamua faapaia e sili atu
ona taugata. O se maunu lenei mea, ma sa faate’ia ai Iesu. Sa ofo tagata
o le nuu i le tutuliina e Iesu o le ‘au sui tupe ma le ‘au faioloa, a e sili
ona aafia ai le vaega o loo ‘umia le pule ma le ‘oa, o le au ositaulaga
sili. O le mea lea, e sili atu nai isi mea, na faaosofia atili ai le manatu
ia fasiotia o ia.
Ua ta’u mai e Mataio, ua ‘aumai e Iesu le taua o tamaiti, aua o i latou
na o loo alalaga i ona viiga. Mo le tamaitiiti, o le sa’o po’o le sese, e
manino lelei lava. Latou te le’i malamalama i le faatulagaina o se mea,
e le o masani foi i auala faatosina. E faapei ona tusia e Mataio 13:30-
34, o loo taua ai e Iesu le faataoto i le faifaato’aga, ia aua nei
faatelevave ona faia le faai’uga. Peitai, o nisi taimi ua mana’omia ona
fai nei o le i’uga ma faatino loa, aua e le toe faatali. Afai e faalavelave
lea i e ua i ai le pule, tuu ai pea; o le Atua tatou te faatuatua i ai.
Talosaga: Le Alii e, fesoasoani ia tumau le malosi e faataunuu ai lau
amiotonu ina ua vaaia amioga le tonu. Faamalosi mai ia aua nei o’u
solomuli ona o e faamata’u mai, a e ia talitonu pea i lau afio. Amene.
Mafaufauga Loloto: Po ua ou masani ‘ea i le faafeagai pea ma amioga
le tonu? Po ua tatau ‘ea ona ou vaavaai ma manatunatu e pei o se
tamaitiiti?
Aso Tofi, Ianuari 19, 2017: “Po o le faatuatua ‘ea e siitia ai
mauga?”
Tusi Faitau: Mataio 21:18-27
Matua - (ff.21b-22)... E moni, ou te fai atu ia te outou, Afai ua ia te
outou le faatuatua, ma outou le masalosalo, ... a e afai tou te fai atu i
lenei mauga, Ia siitia oe, ma lafoina i le sami, ona faia lava lea. O mea
uma foi tou te ole mai ai i le tatalo ua i ai le faatuatua, e maua lava e
outou.
22
O le tala i le fetuuina o le laau o le mati, o se faatusa uiga ese lea. O le
taua o lenei faatusa, o le faailoa o le malosi e mafai ai i le faatuatua---
po o le malosi ua i ai i le ua faatuatua. O le fetalaiga a Iesu e faatatau i
le siitia o le mauga ma lafoa’i i le sami, ua na o se faatusa i upu a e le
o se faatinoga e mafai ona faataunuu. O se a’oa’oga e faaeteete i ai e
pei ona tusia i le fuaiupu (f.21), “Afai ua ia te outou le faatuatua, ma
outou le masalosalo, ona faia lea e outou e le na o le mea na faia i le
mati ...”, e le o se tulaga e faatinoina faale-lalolagi.
Ua i ai aafiaga sese i le faale-agaga, e pogai i le le malamalama lelei.
O le tatalo ma le faatuatua e le atoatoa pe a tuto’atasi; aua o le Atua e
faia lona lava finagalo. O le faatuatua e le fuaina ini fuainumera po’o
se mamafa. I le Mareko 9:24, ua faapea mai le tama o le atalii na
ulutinoina e temoni: “...ua ou faatuatua; ia e fesoasoani i lo’u le
faatuatua.” E fesiligia le i ai o le faatuatua, a e na faamaloloina lava e
Iesu le atalii.
E ui i lea, ua valaauina i tatou e Iesu ia faatuatua i le Atua, i soo se mea
tatou te manana’o ai. Soo se mea faigata, o ia lava na te ta’ita’iina i
tatou i le i’uga e mana’omia. O loo i ai se fete’enaiga i le talitonuga o
le ositaulaga sili ma toeaina, o e o loo saili se auala e molia ai e ala i le
sailiili po’o ai e ona le pule ua ia tala’i atu ai. O ana tali atu i fesili ua
fesiligia ai, ua latou fememea’i ai. Ua latou taumafai e ‘alo’ese mai tali
tuusa’o, a e tali atu faale-iloga, “Matou te le iloa.” E leai se faatuatua
moni ia i latou, i ositaulaga ma toeaina. Ua na o se faatinoga i le foliga
mai i fafo. A o le faatuatua ua ia Iesu, e mafai ai ona siitia ai mauga
ona o le mana fai vavega o le Atua Silisili ese.
Talosaga: Le Atua e, fesoasoani mai i lo’u le faatuatua e talia lou
finagalo. Ia ou faatuatua ma talitonu e mafai i lou mana ona siitia
mauga; o lou mana e mafai ai mea uma pe a finagalo ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: O a ‘ea “mauga”---o mea faigata, o lu’itau ma
faafitauli---ua fa’afeagai ma o matou olaga i nei ona po? Pe matou te
talitonu ea e mafaia i le mana o le Atua ona faalelei mea uma?
Aso Faraile, Ianuari 20, 2017: “E sili ona amana’ia i le faai’uga,
nai lo le leai o se mea.”
Tusi Faitau: Mataio 21:28–32
Matua - (ff.31b-32) ...Ona faapea atu lea o Iesu ia te i latou, “E moni,
ou te fai atu ia te outou, E muamua atu tagata ao lafoga ma fafine
23
talitane ia te outou i le malo o le Atua. Aua na sau Ioane ia te outou i
le ala o le amiotonu, a e tou te lei talitonu ia te ia; a ua talitonu ia te
ia tagata ao lafoga ma fafine talitane;
Ua le o naunau Iesu i le tamaoaiga o tupe po’o le pule. O ia ona po sa
iloga le faailoga vaega o tagata, a e sa manatu tutusa lava o ia i mea
uma e tusa ma le silafaga a le Atua. E mafai ona tatou iloa lea tulaga i
le faataoto i atalii e to’alua: o le tasi atalii ua galue i le faato’aga, sa
muamua tetee, mulimuli ane ua alu; a o le tasi na talia e alu, a e
mulimuli ane ua le alu. O le sa tetee ua fai ma faatusa o le agasala e i
ai le ao lafoga, o e talitane ma i latou e uiga faapena. A o ia na talia e
alu, a e mulimuli ane ua nofonofo, ua fai o ia ma faailoga o e faia le
“amiotonu”, po o le faamaoni, o i latou ia ua manatu e sili nai lo e ua
faatamala.
O le autu o lenei tala, ua valaauina uma le to’alua ia galulue i le tovine,
ua faatusaina e Iesu i le fe’au na auina mai ai Ioane le Papatiso, na ia
tala’i atu ia salamo i agasala ma fo’i i le Atua. O le agasala, e maua i
tagata uma. E vave ona tatou tuua’i le agasala i e talapepelo po o e tau
faasese, i latou ua faasaua ma manatu faapito. Peitai, ua a’oa’o atu Iesu
i lea lava mataupu i le ositaulaga sili ma toeaina, o i latou o loo tau saili
se auala e tuua’iina ai Iesu i le leaga. O i latou o tagata faaaloalogia, a
ua a’oa’o atu Iesu o e ao lafoga ma e talitane ua sili lo latou lelei, aua
ua salamo ma talitonu.
O le fea e sili ona faigofie, o le tuu pea o le agasala ona o e faaaloalogia?
Po’o le faasausili ‘ea? po o na ua paie faaleagaga? Atonu tatou te
manatu faatauvaa i ai, e ui lava e afaina mulimuli ai. A e o le upu moni,
ua tatou aafia ai lava i ia vaivaiga faaletagata ma toilalo ai i le agasala.
Ua leai se eseesega o i tatou ma le lautele, e faapei ona a’oa’o mai Iesu:
Ia faasili le usiusitai.
Talosaga: Le Alii e, ou te faatoese i lo’u manatu mama i mea e tatau
ona faamuamua i lou finagalo amiotonu. Ua agasala tagata uma, ua
faapea foi ia te a’u: Fesoasoani mai ia vaai ma faalogo i lau amiotonu.
Amene.
Mafaufauga Loloto: O le fea e faitaulia i le “galue i le tovine” i le aso
nei? E faapefea ona finagalo le Alii ia matou auauna ma galulue i aso
taitasi o lo matou ola?
24
Aso Toona’i, Ianuari 21, 2017: “O le ma’a na tuulafoaiina e le
tufuga faufale.”
Tusi Faitau: Mataio 21:33-46.
Matua - (ff.43-44) O le mea lea ou te fai atu ai ia te outou, E aveesea
le malo o le Atua ia te outou, a e tuuina atu i se nuu e au mai ai ona
fua. [f.44] O se pa’u foi i luga o lea maa, e gaugau ai o ia; a o se tasi
e pa’u ifo i ai le maa, e nutipalaina ai o ia.
O le faataoto i e ua mautotogi ma le i’uga faanoanoa na oo i ai. Ua
faatatau i le ‘au ositaulaga sili ma le au faresaio---o e ua aoaoina lelei i
tulafono faale-lotu, o aganuu foi ma tu masani; o i latou ua talitonu ua
malamalama ma aloa’ia la latou pule e sili atu nai le olaga lautele ua
masani ai. Ua silafia e Iesu lo latou tulaga i le laina o le le faatuatuaina
i Isaraelu, o i latou ua tele ina faasese i perofetaga a perofeta na auina
mai mai le Atua. I le faaiuga, latou te te’ena foi Iesu.
A o le mea pito iloga i le faataoto, o le faamaonia o mea ua latou sese
ai. Na fesili Iesu i le matai o le tovine, po o le a le mea e faia i e ua
fasioti-tagata. Ua latou fai mai, “E matua faaumatia e ia na tagata amio
leaga...” ona tuuina atu ai lea e ia o le tovine i nisi tagata galulue i vine,
latou te avatu ia te ia ona fua i ona tausaga.” [f.41].
O le upu moni, ina ua mavae le maliu o Iesu, e leai se i’uga na faia, ua
na o le valaau ia salamo. Ua faamatala e Peteru le mea ua tupu i le
motu o tagata, ua tautino ma le loto, ua faapea atu: “Uso e, o le a sa
tatou mea e ao ina fai?” E leai se tasi ua oti; ua talia ma le fiafia tagata
uma i le salamo ma avea ma nuu o le Atua i le mafutaga fou.
Ia tatou faaeteete i le faitauina o lenei tala. Ua le faapea ua ‘ave’eseina
e le Atua le “tovine” mai tagata Iutaia, ma tuuina atu i tagata Kerisiano
[o tagata o nuu ese]. O le faatusatusaga o loo i le vaeluaga o e faia le
finagalo o le Atua, ua faapea mai: Taofi mau le agaga o le tulafono, a
e le o mataitusi o le tulafono, ia alofa i lou tua’oi e pei o ‘oe lava ia te
‘oe, ma ia alofa i lou Atua i lou loto atoa ma le agaga atoa---e oo lava i
e ua le talitonu. Ua a’oa’o mai Iesu e uiga i le Atua, o lona finagalo ia
fua mai ni fua lelei. E le maua se lumanai lelei i le manatu faapito po o
le mitamita vale.
Talosaga: Le Atua e, faafetai i lou alofa ma lou agalelei i le lalolagi
o tagata. Faafetai ona e leai se mea e mafai ona aveeseina mai lou
alofa mai ia te i matou, e leai foi se agasala i talatu o le faamagaloina.
Amene.
25
Mafaufauga Loloto: Faitau i isi tala a Iesu ma faatusatusa lana
fesoasoani i tagata; tatalo i le Atua ia faailoa mai uiga e ao ina tatou
faia e faapei o Iesu le Faaola.
PO O LE TATALO ‘EA I SOO SE TATALO E MAFAI AI?
[Apoapoaiga mai le NRSV, ua saunia e Paul Nicholson, SJ.]
O Paul Nicholson o le ositaulaga i le ekalesia Katoliko Roma, o le
ituaiga o le “Society of Jesus”, e faaigoa foi o le Jesuits. Talu mai lona
faapaiaga i le 1988, sa galue o ia i le atina’eina o le ekalesia, o se
faatonu i le itu faaleagaga i nofoaga o mafutaga, a e maise i le aoaoina
o e ua tofia faapitoa. O loo galue fesoasoani i le Jesuit Provincial in
Britain. O le tusi-tala i le nusipepa, “The Way”, ma isi nusipepa
Kerisiano, o ia foi o le tusi-tala i le Growing into Silence [2011], ma le
An Advent Pilgrimage [2013]. O loo nofo i le Nofoaga Tutotonu o le
UK Jesuit i le ogatotonu o Lonetona.
Aso Sa, Ianuari 22, 2017: “Saili le amiotonu i talosaga.”
Tusi Faitau: Teuteronome 13:1-5.
Matua – (ff.1-3) Afai e tu mai ia te oe se perofeta, po o se faimiti, na te
tuu atu foi ia te oe se faailoga po o se vavega, a taunuu foi lea faailoga
po o lea vavega, na ia fai atu ai ia te oe, o loo faapea, Ina tatou
mulimuli atu ia i atua ese, o e na outou le iloa, ma ia tatou auauna i
ai; aua nei e faalogo i upu a lea perofeta, po o le na faimiti; aua e
tofotofoina ai outou e le Alii lo outou Atua, ina ia silafia pe tou te alofa
atu i le Alii lo outou Atua ma o outou loto atoa ma o outou agaga atoa.
Pe faapefea ona e fesoota’i ma le Atua? Atonu e te mafaufau i se isi
auala. A e le taumate e te saili foi se tali mai le Tusi Paia--a e le mafai
ona e faitau i ia molimau vagana ua e iloa o loo i ai se fe’au mai le Atua
e maua i le Tusi Paia. E te manatu foi, e mafai ona e faalogo i afioga a
le Atua e auala mai i ta’ita’i o le ekalesia, pe faamoemoe i se avanoa e
auala mai i le Agaga o le Atua i se taimi o lou olaga. Peitai, e i ai lava
le ala ua saunia e le Atua e avatu ai lona finagalo i le lalolagi o tagata,
o le auala lea o le a tatou vaavaai i ai i nei vaiaso e lua. O lea auala e
faaalia i miti [dreams].
O le vaiaso lenei, o le a tatou vaavaai i miti e ono [6] ua tusia i le
Kenese, tatou saili po o le a le fe’au mai le Atua na auala mai ai, a e
maise o le fe’au foi lea mo i tatou i nei ona po. A e tatou te amata ma
26
le faaeteete. Tatou te le faaaogaina se miti e aunoa ma le taga’i toto’a i
ai. Ia su’esu’e mae’a i ai, po o se faasinoga e ao ina talitonuina e tusa
ma lona faataunuuina. O le upu moni, o lenei faamatalaga ua
molimauina i le Teuteronome, ua tusia e le tusi-tala e faapea: Ua
tofotofoina e le Atua le nuu i miti ua tuuina mai. O le a se faasinoga ua
e maua e auala mai i miti? Po o se faasinoga ‘ea mai lou Atua? po o se
isi mea?
Talosaga: Le Alii e, o au faaaliga na faavae ai le lalolagi ma mea uma
o i ai, o au foafoaga mamana lava ia. Ia faaali mai lou finagalo, e auala
mai i miti, ia ou mulimuli tonu ai i le faatuatua moni. Amene.
Aso Gafua, Ianuari 23, 2017: “Ua oo ina faaalia le amiotonu.”
Tusi Faitau: Kenese 20:1-7.
Matua – (f.6a) Ona fetalai mai lea o le Atua ia te ia i le miti, Ua ou
iloa lava, o le manatu tonu i lou loto ua e faia ai lenei mea, ua ou taofia
foi oe ina nei e agasala mai ia te a’u. ...
O le tausaga e 1865 sa galue ai le alii polofesa o August Kekule’ i le
fia maua o se foliga i tusa ma le tuufaatasia o ana vailaau. Ua na iloa ai
o le tuu faatasia o nisi vailaau e faapei o le, “benzene”, e le mafai ona
tuu faatasi. Peitai, o le isi po na fai ai lana miti, fai mai o le gata ua
faataamilo ua taumafai e u lona si’usi’u. Ua oo ina ala mai, ua na
iloa le auala e fo’ia ai lona faafitauli. E tatau ona palu faataamilo le
paluga o vailaau ona maua lea o le “benzene”, o le faatinoga tonu lea e
maua ai le tali i lona mana’oga.
O nisi taimi, e aumaia i le miti se faaaliga e ese mai le mea ua manatu
i ai, po o se faafitauli e fia fo’ia---o se tulaga e le oo lava i ai le mafaufau
faale-tagata ola. E faapei o le miti na faailoa ai ia Apimeleko se tulaga
e le’i oo lava i ai sona iloa. Sa agalelei o ia ini tagata’ese na te le iloa,
o Aperaamo ma Sara, e foliga o se tuagane ma le tuafafine. O se
tama’ita’i e ‘aulelei ona foliga, o le pogai lea ua mana’o i ai. Peitai ane,
sa ia te ia se lagona masalosalo, pei lava e i ai se tulaga e le o atoatoa i
ona lagona faale-tagata. Ua oo mai ia te ia le faaaliga e ala i le miti, ua
faaalia ai le amiotonu.
O lenei amiotonu ua faaalia, o le ‘au malaga e le o se tuagane ma se
tuafafine, a e o le tama’itai o le fafine ma le ava. O le faasinoga ua maua
mai i le miti, ua faailoa ia Apimeleko le tulaga e ao ina faia. O le taeao
na soso’o ane ai, ua tuuina atu Sara ia Aperaamo, ina ia faaauau pea le
27
malaga faatasi ma mea-alofa e tele mo i laua. Po’o e manatua se taimi,
i sau miti, o se faaaliga ua e iloa ai, ina ua e ala mai i lau moe, ua e iloa
le mea e ao ina e faia, ma le auala e te savali ai? Po ua e manatu o se
ta’ita’iga lenei mai le Atua, e auala mai i le miti, e pei ona faailoa mai?
Talosaga: “E pefua le suavai, tuu pea mo sina taimi, e o’o lava ina to’a
ma manino.” Le Alii e, se’i faailoa mai le malamalama tonu ou te iloa
ai lou finagalo, pe a fai ua le manino i la’u vaai. Amene.
Mafaufauga Loloto: I nai aso o i luma, tuu se pepa i tafatafa o lou
moega, taumafai e tusi ma faamau au miti e te manatua.
Aso Lua, Ianuari 24, 2017: “E moni, e i ai le Atua i le mea nei.”
Tusi Faitau: Kenese 28:10-22.
Matua – (ff.10, 12) Ona tuua lea e Iakopo o Peresepa, a e alu i Karana.
... Ua fai lana miti; faauta foi, o le apefa’i ua faatuina i le eleele, ua oo
lona i’u i le lagi; faauta foi, o agelu a le Atua ua a’ea’e ma ifoifo ai.
O le miti lenei a Iakopo, i le apefa’i ma agelu, o se ta’ita’iga faigofie
lea e tusa ma le poloa’iga a le Atua e faatatau i mea o i le lumana’i: O
ia ma lana fanau e foa’i atu i ai le fanua ua ta’oto mai i ona luma e tusa
ma le mea e gata mai ai lana vaai, e manuia le lalolagi uma o e tupuga
mai ia Iakopo. O lenei apefai ua le o se mea e tupu fua. Ua faailoa mai
ai le sootaga o le lagi ma le lalolagi e o faatasi, a e le tuu eseeseina. O
le fesootaiga e auala mai ai le fe’au e auina mai e ‘avefe’au e feoa’i
sa’oloto mai le tasi itu i le isi itu.
Ua molimau le ‘au faievagelia, o le Atalii o le Atua, ua malaga mai i le
lagi i le lalolagi e ala i lona “liutino tagata”, ua igoa ia Emanuelu; o
lona uiga, “Ua ia te’i tatou le Atua.” I le selau ma selau o tausaga ua
mavae, sa auala mai i faaaliga [miti] se faasinoga taua ia Iakopo. Ina
ua ala mai i lana moe, ua na iloa o le Atua sa faatasi ma ia, a e sa na le
iloa, ona tatalo ai lea ina ia malaga faatasi le Atua ma ia. O le
faamanuiaga na tuuina mai i le fanau a Iakopo, o loo tumau pea e tusa
ma lenei faaaliga, e faaauau ma iloa ai o loo faatasi mai le Atua ma i
latou.
O nisi taimi, ua faailoa mai le ‘au faatasi mai o le Silisili Ese, e faapei
ona valoia e le perofeta o Isaia i le faailoga o le ‘au faatasi mai i le ‘au
faatuatua e mafuta i le Malumalu i Ierusalema. A e o nisi foi taimi, ua
na o se si’uleo filemu, e auala mai i puapuaga, ua faailoa mai i le
28
sauaina o tagata Iutaia, lea na fasiotia ai le toatele o Iutaia i ona po o le
Taua lona Lua [WWII], a le lalolagi. I soo se mea, e i ai le Atua. O le
valaau mai o i tatou i lenei miti, ia tatou auai faatasi i le tali ua saunia
e Iakopo---o fea lava e i ai, o a foi fuafuaga o loo feagai ma ‘oe. Pe
mafai ona e faamatala i le aso nei: “E moni e i ai le Atua i le mea nei-
A e ou te le’i iloa.”
Talosaga: Le Alii e, ua ou iloa e i ai lau afio i soo se mea ma soo se
taimi; se’i faapupula mai la’u vaai ia manino, ia ou faalogo ma lagona
lou si’ufofoga, e moni o Emanuelu lo’u Atua. Amene.
Mafaufauga Loloto: Pe a fai e mafai, e tusa ma le sailiga a Francis
Thompson’s: “In no strange land,” o le faamatalaina lea o le miti a
Iakopo e tusa ma o tatou taimi.
Aso Lulu, Ianuari 25, 2017: “O mea uma e te mana’o i ai, ma nisi
lava mea.”
Tusi Faitau: Kenese 31:1-16.
Matua – (ff.11-13b) Ua faapea mai foi le agelu a le Atua ia te a’u i la’u
miti, Iakopo e; ona ou tali atu lea, O a’u lenei. ... Ua ou vaai i mea uma
lava ua faia e Lapana ia te oe. ... O lenei, ia tula’i ia, ina e tuua ia o
lenei nuu, a e foi atu i le nuu o lou aiga.
E uiga ese lenei miti i lona faamatalaina, o manu po’a e tusitusi ma
ilaila solo, e pulepule i latou. O nei mea ua tutupu ua faailoa ai ia
Iakopo, o auala a le Atua e foa’i ai le tamaoaiga ia te ia, e ui ina tele
tausaga na auauna ai i le uso faitogafiti o lona tama, o Lapana. O lenei,
ua faaali mai le Atua ia te ia, ua mae’a tausaga o lana auaunaga, o le a
toe foi i lona nuu moni faatasi ma lana ava ma le fanau.
Ua faamanatu mai i le miti le uiga moni o le faamoemoe sa lilo i
manatu, a o soifua ma ola ai i taimi ua tuana’i, i auala uma sa ui mai ai.
Ua toe faatepa Iakopo i tulaga sa manatunatu i ai ma tonu i lona loto,
sa ia fuafua ni faatinoga e tusa ma ona manatu. E sili lava ona lelei pe
a nofo pea ia Lapana, ina ia faamasani ma onosa’i i faigata o le olaga,
e ui lava ina le faigofie. Na poloa’i le Atua, a mavae ia fuafuaga uma
ma to’amalie, ona ia manatua lea na faatasi le Atua ma ia, e pei ona
faatasi pea mai i tausaga e tele ua tuana’i.
E lelei le toe taga’i ma iloilo le tulaga o i ai, silasila po o talafeagai po’o
i ai se mea o tuta’ia ai le ola saili i mea lelei. Taga’i ifo ma su’esu’e
29
ane, po o i ai se isi fe’au mai le Atua e aoga mo ‘oe. Pe a fai e i ai, ia e
manatunatu i mea na e ui mai ai, ma iloa le eseesega o ia mea, e le
taumate o iina o i ai se faasinoga lilo mai le Atua e fai ma ta’iala i le
lumana’i. O fea e te maua mai ai le malosi e faatino a’i?
Ia e manatua Iakopo, e valaauina oe e le Atua i se fe’au ua mae’a ona
saunia le ala e faatino ai ou mana’oga uma, a e maise o nisi mea e te
manatu i ai. O se faafiafiaga taua lea, aua ua uma ona saunia le fanua
lafulemu e to’amalie i ai i le lumana’i.
Talosaga: O le Atua lava, le pogai o mea-alofa taua uma, ia faapupula
o matou mata ia iloa le tele o mea-alofa ua saunia mo le tagata talitonu
ma faatuatua. Ia saunia i matou e talia mea-alofa ua saunia. Amene.
Mafaufauga Loloto: Faitau ou faamanuiaga! Faamau ane mea sili na
faia e le Alii mo oe i lenei taimi, o mea alofa na e maua ma mea alofa
na maua e i latou na e alofa i ai.
Aso Tofi, Ianuari 26, 2017: “O le taimi e tautala ai, ma le taimi e
le gagana ai.”
Tusi Faitau: Kenese 37:5-11.
Matua - (ff.9-10) Ua toe fai le tasi ana miti, ua ta’uina atu ai i ona uso,
ua fai atu, Faauta, ua toe fai la’u miti; faauta foi i le la ma le masina,
ma fetu e sefulu ma le tasi ua latou ifo mai ia te a’u. Ua ia ta’u atu ai
i lona tama ma ona uso; ona a’oa’i ai lea o lona tama ia te ia, ...
O nisi o tala o le a tatou vaavaai ma manatunatu i ai e faatupu lagona.
E le o se mea faigata ona malamalama i le miti a Iosefa pe a faitau i ai.
E manino le uiga pe a vaavaai i ai. O Iosefa o le uii o le au uso e to’a
sefulu-lua, ua sili lona maualuga i tagata uma o le aiga, o lona uiga, e
leai se tasi e te’ena lana faatonuga, ua na o le ioe i soo se mea e fai mai
ai. E le toe fesiligia le na lagona, a e le fia faalogo i ai le ‘au uso i na
ituaiga faamatalaga. O le upu moni, ua na ona faaoso ai o le lagona fia
faa’uma ia te ia.
Se’iloga e tele ni tausaga e alu, ona faatoa malamalama lelei lea i lenei
ituaiga o miti, a e ua tele tausaga o nofo pologa Iosefa. O lea foi taimi,
na a’oa’oina ai o ia e ala i lona nofo pologa. O le mea lea, ina ua mafuta
ma ona uso, ua le o toe faigata ia te ia ona toe mafaufau i mea sa oo i
lona olaga a o tamaitiiti. O lenei taimi, ua fai o ia ma ta’ita’i iloga, ua
na o Farao lava e sili ia te ia i Aikupito atoa. O lea foi taimi, ua mafai
ona fesoasoani i le sulufa’i atu a lona aiga i le fia maua o le mapusaga.
30
E mafai ona faafaigofie, pe a mafaufau i sau lava miti, i lou taumafai
e faatoilalo nisi, ina ua le mafai e i latou ona fesoasoani ia i latou lava.
A e o le faaopoopo atili o lou iloa ma malamalama i le tulaga e tatau
ona i ai, o le faamalosia foi lea o oe e faaauau pea au fuafuaga ua uma
ona faatulaga. O se mafaufauga lelei lea; o se miti e tatau lava ona
faataunuu. E le taumate e ono tuumamaina ia Iosefa ona puapuaga, pe
ana fai na te iloa ma malamalama i mea o le a tutupu i le lumanai.
Talosaga: Le Alii e, a o o’u faimalaga pea i lenei olaga faatasi ma
faaaliga o lou finagalo, se’i e faailoa mai ia te a’u mea o loo mafatia ai
nisi o o’u uso-a-tagata. Amene.
Mafaufauga Loloto: Pe i ai ni miti o loo e mulimuli ai i lou olaga? Pe
i ai se mea o aafia ai nisi ua pito latalata ane ona o ‘oe ma lou tulaga?
Aso Faraile, Ianuari 27, 2017: “O ata ua e vaaia i miti.”
Tusi Faitau: Kenese 40:5-19
Matua – (ff.5-6) Ona fai ai lea o a la miti, o le tagata ma lana miti i le
po e tasi, e ta’itasi e tusa ma le faamatalaga o lana miti, o le tautu
uaina atoa ma le fai mea e ‘ai a le tupu o Aikupito, e na noanoatia i le
fale puipui. Ua ulufale atu Iosefa ia te i laua i le taeao, ua vaai atu i
ai, faauta, ua la faanoanoa.
I le tusi na tusia e Sigmund Freud, “The Interpretation of Dreams”, e
umi lava le faamatalaga e uiga i ata ma faailoga e iloa i miti. E pei ona
iloa i faamatalaga o nei miti, o mea lava ua masani ai mai anamua. Ua
vaaia e Iosefa ni foliga faatusa se tele i tala ua aumai e pagota e to’alua.
O le tasi o ata e faatatau i le ola, a e o le isi e faatatau i le oti. A e pei
ona ia talitonu, “Pe le o le faaliliuina ‘ea lenei o le finagalo o le Atua?”
Sa ou faigaluega tumau i nai tausaga ua mavae i le tofi o le faatonu i le
nofoaga o tafaoga. E i ai nisi taimi e talatalanoa mai ai tagata tafafao i
a latou miti sa fai, e pei o le tala lea ua tusia. O tala nei e lua, e pei lava
e i ai so la fesootaiga. I taimi e te moe ai, e ono tupu i le mafaufau ni
ata o mea sa manatu i ai i talosaga o le aso ua te’a. O mea sa mafaufau
i ai tagata tafafao i talosaga, o le a faaauau pea ona aliali mai i taimi e
malolo ai.
Sa leai se taimi, ma o le a leai lava i so’u manatu, se faatinoga faigofie
e fesootai ai le miti sa fai ma le uiga o ata po’o foliga sa vaai i ai ma
lona taunuuga. O le ipu po o le manulele e eseese o la foliga, e ese i
31
lagona faale-tagata, e ese foi se faamatalaga i ai i lea taimi ma lea taimi.
Peitai, o le Atua lava na te faaaogaina ata po’o faailoga e o’o mai ai se
fe’au faale-agaga ia te a’u, e pei lava ona tatou molimauina i faataoto a
Iesu. Pe a ou manatunatu pea i tagata tafafao, ma manatua i latou i
talosaga, e oo ia te a’u se lagona loloto i le finagalo o le Atua i se fe’au
e tatau ona ou faia.
O le a la se mea ou te faia i lenei taimi---le taimi ua maua, le taimi e
manatunatu ai. A e le tumau le taimi mo le to’atele o tagata. A e afai o
le a leai se taimi, ona ou mafaufau lea, atonu ua ou faatamala i le leai o
so’u avanoa e mafaufau ai, i se fe’au ua tuuina mai, aua o mea-alofa
mai le Atua e le tatau ona ou tuulafoa’iina.
Talosaga: Le Alii e, o le Atua ‘oe o gagana uma, e leai se mea e lilo i
lau silafaga ati. Ia e foai mai le gagana ou te ta’uta’u atu ai lou fingalo
e auala mai i ata ma foliga o miti i taimi ou te malolo ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: Pe i ai se ata po’o foliga na e iloa i sau miti taluai
nei? O se ata e faamanatu mai ai ia te oe mea e ono tutupu i le lumana’i?
Aso Toona’i, Ianuari 28, 2017: “E faapefea ona e iloa e moni lau
miti sa fai?”
Tusi Faitau: Kenese 41:15-36.
Matua – (ff.22-24) Faauta foi, na ou iloa i lau miti na fua mai o ‘au
saito e fitu i le ‘au e tasi, e soona puputa ma tino lelei mai. Faauta, na
mulimuli mai ona tutupu mai ia te i latou o isi ‘au saito e fitu e laiti, e
tino leaga, ma e mamae i le matagi mai sasa’e. Ona folo ai lea e ‘au
saito leaga o ‘au saito e fitu e lelei. Na ou talaina atu foi i taulaitu, a e
leai se tasi na ia mafai ona faamatalaina mai ia te a’u.
O le faafiafiaga pese a Joseph, Amazing Technicolar Dreamcoat, ua
faaalia mai ai Farao ua faafoliga ia Elvis Presley, o lo’o na faamatala
faafale-aitu miti e lua a Iosefa. A e le o faaalia ai lava ni foliga ‘ata’ata
o Iosefa. E le’i umi a e faaali mai loa, ua pule Iosefa i le tamaoaiga o
Aikupito, e saunia ai mo tausaga o i luma o le oge, e pei ona faailoa
mai i le miti. Na manuia fuafuaga uma sa fai, ua aga’i atu nei tagata
uma o atunuu i Sasa’e Tutotonu, e aofia ai ma le ‘au uso saili
fesoasoani, ua o atu i Aikupito i le fia maua o se mapusaga.
Ua feagai tonu lava lenei faafiafiaga, i lona faatinoga, i le faatusaina o
Farao ma le faapologaina i le fale puipui o Iosefa. A e o ina foi, o loo
taatia ai le uiga loloto o lenei tala. E le o ia Farao se mafua’aga tonu e
32
talitonuina ai Iosefa. Ona pau le tulaga e manatu i ai, o lenei tagata o se
tagata leaga, ua tatau i ai le faafale-puipui. Ona pau le mea ua talitonu
i ai, o le a aafia nei Aikupito i le oge ma faatama’ia i le lumanai. E le o
i ai foi se talitonuga, i le amataga lava, pe a fuafua i ai ini auala e faatino
ai, a e tau lava na o ni mafaufauga e faatatau i nei miti faigata ona
faamatala e lua. E faigofie lava ona faagalo i nei miti, ma i latou na
aafia ai, po o se manatu e faatatau i e na faatinoina ata.
O miti e le gaoioi, e leai se faatinoga ola e i ai, ua na o ni ata e le moni.
A e ui i lea, ua faapei o le pese e usuina i motu o le Vasa Pasefika e
faapea: E lelei pe a i ai sau miti, e o’o lava ina faataunuu. Ua faaigoaina
soo o Iesu o le ‘au fai miti, latou te faasoa ma manatunatu ia Iesu ma
miti e uiga i le malo o le Atua. E ao ona tatou talitonu o taimi e faigata
ai ona faamatalaina se miti, o taimi foi na tatou te galulue ai pea ma
faalagolago i le ‘auai mai o le Agaga o le Alii e faailoa mai lona
finagalo mo i tatou.
Talosaga: Le Alii e Iesu, na e faatupu le lagona i ou soo ona o miti e
faatatau i le malo o le Atua. Fesoasoani mai ia faapea ona matou faia
lou finagalo, e ala i miti a o matou ola pea. Amene.
Mafaufauga Loloto: E faapefea ona e faamatalaina miti e uiga i le
malo o le Atua, ia i latou e le malamalama i le malo o le Atua?
E FAI PEA MITI A LE ‘AU FAI MITI. [Apoapoaiga faaliliu mai le RSV, saunia e Erice Fairbrother]
O Erice Fairbrother, o se tasi o totino o le ‘au ositaulaga i Napier, Niu
Sila, o ia o le Faatonu i le Mafutaga o le Koluse Paia, N.Z., o le nofoaga
o le ‘au failotu. O ia o se tama’itai faiaoga i le mafutaga, na te
lagolagoina galuega fuafua ma faatino i totonu o lenei nofoaga
faapitoa. O ia o se tusi-tala, o tala faatatau i le mataupu silisili tau le
Atua. O ana galuega tusia ua faasalalauina faalaua’itele, o ia foi o loo i
ai taleni faapitoa mo le tusia o Solo ma Tauloto i le fale o mata’aga i
Napier Arts Centre.
Aso Sa, Ianuari 29, 2017: “Miti faatasi ma le Atua.”
Tusi Faitau: 1 Tupu 3:5-15.
Matua – (f.5) Ua faaali mai le Alii ia Solomona i le miti i le po i
Kipeona; ua fetalai mai foi le Atua, Ina fai mai ia, pe se a se mea ou te
avatua ia te ‘oe?
33
Ia mulimuli i lau miti’. E faapei o le amataga o lau faigamalaga faale-
lalolagi, po o aso ua mavae e faatusatusa i le taimi nei, e taatele ia
ituaiga miti i soo se mea. Sa i ai muamua le talitonuga i miti, o se
vaega e faatatau i le lalolagi o solo ma tauloto, peitai, o le taimi lenei,
ua faamalosia i soo se tasi, ia fai miti i mea ua manana’o i ai po o se
mea ua naunau i ai. O tusi faitau mo lenei vaiaso ua lu’itau mai ai lea
ituaiga mafaufauga.
O lenei aso, ua tatou feagai ma Solomona o ia o le fai miti, o se miti e
amata mai i le Atua, o le avanoa ua maua e Solomona e tusa ma le mea
sa faamoemoe i ai, a e o le finagalo foi lea o le Atua ia te ia. Ua mavae
le miti, ona iloa ai lea o le uiga o le fe’au ua finagalo le Alii e ola ai ma
mulimuli ai. O se taunuuga lelei na i’u i ai e tusa ma mea uma ua i le
tusi faitau, peitai, ua tatou tuuna o ia e feagai ma le olaga e ao ona
mulimuli ai e pei ona ta’ua i le miti na faatasi ai ma le Atua.
O le vaiaso o lumanai nei, o le a tatou feagai ai ma ni miti, ma ‘au fai
miti, ua atina’e o latou olaga ona sa fai a latou miti faatasi ma le Atua,
ua iloa ai o miti e le faatatau na o le au fai solo ma tauloto, po’o le
faapitoa foi na o le ‘au fai miti. O le fai miti faatasi ma le Atua, e tatala
atu ai le mafaufau ia fesootai ma le Atua, e tusa ma o tatou lava olaga,
ina ia tusa ma le faamautuina o le finagalo o le Atua i le lalolagi.
Talosaga: Le Atua e, sa e fai miti faatasi ma le ‘au perofeta, ia tatala
o matou taliga, faapupula o matou mata, ia matou vaai ma faalogo i
miti ua e saunia e faatumauina ai i matou i le faatuatua moni. Amene.
Aso Gafua, Ianuari 30, 2017: “Ua sili atu nai lo matou ofo.”
Tusi Faitau: Tanielu 2:31-49.
Matua – (45b) O mea ia ua faailoa mai ai e le Atua silisili i le tupu o
mea e oo mai amuli e moni lava le li’a, e faamaoni foi lona uiga.
O ata tifaga faapitoa e o faatasi ma miti nei’. O se faatagata e matua
tino’ese, e faatusa i mea mata’utia e tutupu i le malo, ou te manatu ifo
ai pe faapefea la outou vaai, e pei o a’u nei, o se ata ua sili le mata’utia
nai lo ata e vaaia i miti. E ui i lea, o le miti lenei ua na faailoa mai ia i
tatou le taua o mea e uiga i le Atua, ma le tulaga tatou te oo i ai, pe a
avea le Atua ma vaega o tatou olaga. Ua avea lenei miti ma auala e
faailoa mai ai foliga ma faatusa o mea tutupu i le lumanai o le malo o
Nepukanesa, ua faaalia ai foi le pule ma le malosi o le Atua i le lalolagi.
34
Ua oo ina silafia e le tupu, e ala i lona amana’ia o le fai miti o Tanielu,
ua sili lea nai lo le manatu ane i le Alii, o ia o le pogai o le “pule” o le
miti. Ua ta’u mai ia i tatou o miti, a oo ina tulaga ‘ese lona mata’utia
ona faaali mai lea o le Atua; ua faaalia lo tatou va ma le Atua. Ua faailoa
mai foi, e i ai lava lo tatou sootaga ma le Atua i o tatou olaga. I nisi
taimi, a o tatou mafaufau pea i miti, miti faigata, o se lu’itau lenei i o
tatou mafaufau po’o ua sese ona fai le faai’uga po’o ua le faalogo lelei
foi i le faia o se i’uga.
E sili ai ona toe su’esu’e ma sailiili i le amataga o le miti. Se’i tagai ane
pe sa oulua ‘auai faatasi ma le Atua, po’o se miti ua na o ‘oe lava e
faai’u i ai, a e le o se faatinoga e faatatau i tagata o le malo o le Atua?
Po’o miti ia ua tatou mafaufau i ai, o ni fuafuaga e aoga mo le faatinoina
o le filemu ma le amiotonu i le lalolagi? o se mea lelei lea---e le gata ia
i tatou, a e faapea i e ua tatou fesoota’i faatasi?
Talosaga: Le Atua e, o le pule aoao, ia tumau i o matou loto le talitonu
ma faatuatua, o miti ua matou mafaufau i ai, o le tasi lea o faaaliga o
lau afio i le lalolagi ua matou nonofo ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia mafaufau pea ma manatunatu i lou Atua ma
lona faaali mai e ala i miti.
Aso Lua, Ianuari 31, 2017: “Ia maua le filemu - ola i le miti’.
Tusi Faitau: Tanielu 4:10-18.
Matua – (ff.13, 18) Na ou vaaia ..., faauta, o le leoleo, o le ua paia, ua
alu ifo ia mai le lagi. ... O le miti lava lena na ou vaaia, o au o
Nepukanesa le tupu; ... [Tanielu] ina e tau mai ia lona uiga, ...
O le miti mo lenei aso, ua na faamanatu mai e fai miti le Atua faatasi
ma alii ta’ita’i faapea ma isi; o le faataitaiga i lenei aso, o tagata o nuu
ese, tagata e le talitonu i miti, a e o ona lava manatu. O lana tali atu ua
faailoa mai ai, ua manatunatu i se tasi mea e sili atu i le miti ua oo mai
ia te ia. Ua na saili le tonu e pei ona tatau ona faaalia, ua na fesili ia
Tanielu, o le ua ia talitonu i ai, e sili lea nai lona faalagolago i le
musumusuga a lona agaga.
Ua tatou vaavaai ma molimauina mea ua tutupu i nei ona po, i le
sauaina o tagata Kerisiano, ua taumafai ia soloi’ese mai tala faamauina
o le lalolagi. O ia miti ua lu’itauina ai i tatou i nei ona po, e le aveeseina
ai le upu moni e uiga i le Keriso na afio mai ia laveai le lalolagi o tagata,
35
a e na o se vaega o tagata. A o tatou faitau i lenei tala e uiga i le miti, e
i ai le toalua la te umia tofiga e le tutusa i le va feagai ma le Atua, a e
ui i lea, e i ai le faamoemoe e faatuatuaina i laua. O le faatuatuaina e
auala mai i le fesootaiga vavalalata o le tasi i le isi, ma talitonu ai i taimi
uma e feagai ai.
Ua tatou le malamalama atoatoa i fuafuaga a le Atua i miti faatasi ma
isi tagata, e tusa ma le galueaiina o lona finagalo i le lalolagi. Aua o le
finagalo lava o le Atua, e le taea e le tagata. Ou te le ma iloa po o ai
tonu e faatatau i ai lenei tala. Pe avea ‘ea i tatou, e faapei o Tanielu, na
ia iloa le Atua e mafaia e ala i le miti, e pa’i mai i le loto o le tagata [o
le ua tatou filifilia] ma iloa le Atua i ana galuega mamana? Atonu, e
faapei o Tanielu, o se tasi o soo na filifilia e Iesu a faatupu le filemu
ma faa’amuia i ai.
Talosaga: Le Atua o le lalolagi uma e, se’i e faamalosia lo matou loto
talitonu o loo i ou aao le lalolagi uma lava, ia faapea ona loloto le agaga
o le alofa matou te alolofa atu ai i soo se tasi. Amene.
Mafaufauga Loloto: Sa’ili avanoa i mafutaga soofaatasi e faaalia ai
lou talia o miti faale-agaga e faatupuina le nofo filemu tumau i le
lalolagi atoa.
Aso Lulu, Fepuari 1, 2017: “O miti ua faaalia ai lu’itau ma le
faamalologa.”
Tusi Faitau: Tanielu 4:19-27.
Matua – (f.27): O lenei, le tupu e, ia malie lau upu ia te oe, ia e lafoai
au agasala, a e fai le amiotonu, ia e lafoai au amio faapiopio, a e alofa
i e matitiva, pe mafai ona faalevaleva ane ai lou filemu.
O nisi taimi tatou te feagai ma miti e faaalia ai ni folafolaga e le fiafia
i ai. Afai e mulimuli i lenei miti, ona iloa lea ua taitaiina i tatou i se
tulaga faigata, o se lu’itau e tofotofoina ai lo tatou faatuatua. A e ui i
lea, ua tatou maua mai i nei miti le taua o le fesootaiga faauo, faapea
ma isi mafutaga e aga atu ai i ala o le Keriso. O taimi faapea tatou te
maua ai le to’afilemu i o tatou loto ma taitaiina ai i tatou i le ola fou. O
le tupu ua faaalia i le tala ua tatala lona loto i le miti ma ua talitonu ai i
le mafutaga faauo.
O faaaliga e le moni, ua na ona tatou faapea ane ai: O mea ia ua tatou
ui atu ai i o tatou mafaufau, ua amata ai ona malamalama i le totogi e
36
faatino ai le olaga e tusa ma lenei miti. O le upu moni, e mafai lava ona
faaauau le ola i le olaga, e ui ina iloa e le na o ia e olaina lea olaga. E i
ai mea e ao ona faataunuu---e foliga ua saunia e Tanielu se fautuaga
lelei---ina ia faasaoina mai i mea sa na faia, ma sauniuni lelei ai i le
agaga o le alofa i fuafuaga aua le lumana’i. E le taumate ua fai lea ma
pogai o le faamoemoe lelei aua se lumanai i auala ua saunia.
I le auala o le a savalia, pe a fai e le tulaga lelei fuafuaga sa faia; o le
miti ma le faamoemoe sa i ai, e foliga mai ua le toe i ai sona aoga. O
taimi faapea, e foliga mai ua tatau ona toe foi i le Atua, e saili se
fautuaga ma lona finagalo. Aua nei manatu ua tatou filifili ma le
amioletonu, po’o le finagalo foi o le Atua ua pogai ai. Taluai ua tatou
ola faatasi ma miti, e i ai mea e tutupu ma aliali mai e faigata ona
faaauau, peitai, e i ai lava ala e faatino ai. E faigata ona faagalo i mea
faapea e tutupu mai i le tele o taimi, peitai i le i’uga, e oo lava ina maua
le vaifofo ma toe faalelei i mea sa faaletonu ma faigata.
Talosaga: Le Atua o taimi ua mavae, taimi nei ma taimi lumanai, ia e
agalelei mai ma foai mai le alofa e faaauau ai pea lou finagalo i e ua
matou fesootai faatasi. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia manatua i latou ua foaiina i ai le poto e fautua
ai i mea lelei o lou malo, ia fai lea ma ala o le faateleina pea o le tala
lelei ia Keriso Iesu.
Aso Tofi, Fepuari 2, 2017: “Ola i le agaga amiotonu o le miti.”
Tusi Faitau: Tanielu 7:1-18.
Matua – (f.18) A e maua le malo o le ‘au paia a le Silisili ese; e fai foi
mo i latou le malo e faavavau, e faavavau lava.
O i latou ua ola i puapuaga ma mafatiaga o le olaga, i taua, o sauaga
ma le ola faatautala, o le a ola ai pea ma aafia o latou mafaufau, e ono
umi se taimi e vaaia ai foliga o mea faigata. E faamanatu mai pea, o ia
tulaga faigata o loo faaauau pea, e oo mai a e leai se vaifofo, ua ave’esea
le mafaufau lelei na o mea faigata e vaavaai pea i ai, e fai ma faamata’u
ini fuafuaga fai, e faaleagaina ai vaaiga i miti. O le tasi le na o foliga
na vaaia i le miti a Tanielu, o miti e vaavaai i ai i ata o le oti ma sauaga.
E faapena le tulaga o loo feagai ma nisi i nei ona po, sa ola Tanielu i
lalo o puapuaga ma faigata o sauaga, ma sa aafia ai i le pule saua a isi
tagata. E faapei ona molimauina pea i nei ona po le teena o le saolotoga
37
o tagata e aunoa ma se agasala, o le pule saua foi ma le leai o se alofa,
ua faapena le faaaliga na vaaia i le miti a Tanielu.
O e sa mafatia ona o uiga saua ma le fasitagata, o se ma’i faigata e umi
le taimi o afaina ai le mafaufau. E mana’omia le alofa ma se
faamoemoe lelei mo le toatele o le lalolagi o loo fia maua se mapusaga
mai le aafia i le pule saua ma le leai o se faamasinoga tonu. O le
faatinoga o le faamasinoga tonu, o le faamuamua lena e finagalo i ai le
Atua ia tatou faia.
O le faataitaiga le na na auala mai ia Iesu---o le miti a le lalolagi fia
maua le nofo filemu. E faapei o Tanielu, o loo tatou vaaia pea i lo tatou
siosiomaga, o se lalolagi mafatia ma faamata’uina, o faigata e leai se
vaifofo. O le mea e ao ina tatou faia, ia tatou mulimuli i le na poloa’i
mai: Ou te tuuina atu ia te outou le manuia; o lo’u manuia ou te avatu
ai ia te outou; ... [Ioane 14:27]. E le’i tuulafoa’iina Tanielu, e faapena
foi ia i tatou. O le ata o le toe-soifua mai, ina ia laveaiina e ua mafatia
ma tigaina, o le ata mulimuli lava lea tatou te fia tulimata’i i ai tatou te
maua ai le mapusaga tumau. O Keriso lo tatou togiola ma le lavea’iina.
O le Keriso lo tatou ala i le faamasinoga tonu tatou te manumalo ai.
Talosaga: Tatalo i upu lauiloa a St. Francis, “Ia fai a’u ma mea-
faigaluega o lou filemu.” [Make me an instrument of your peace.]
Amene.
Mafaufauga Loloto: Pe faapefea ona ou fesoasoani ia ‘ave’esea le
faasaua ma le feitaga’i i lo’u nuu? E faapefea ona ou molimauina i lo’u
lava ola le filemu o Keriso?
Aso Faraile, Fepuari 3, 2017: “E le o miti uma le tali.”
Tusi Faitau: Ieremia 23:23-32.
Matua - (f.28a) O le perofeta ua na fai le miti, ia talatala atu lana
miti; ma le ua ia te ia la’u upu, ia talatala atu e ia la’u upu ma le
faamaoni.
I le lauga lauiloa a Martin Luther King i le savaliga i Uosigitone, na ia
faapea atu ai: “I have a dream.” [E i ai la’u miti.] O lona uiga lilo, o
loo ia folafola se faaaliga e sili atu nai le ata ua na vaaia. O lana miti ua
na faaali atu ma le iloa. E le o fia maua se fetufaa’iga, a e mana’omia
le faatinoina. O le miti o loo aumaia ai se fe’au taua ia maua se faatasiga
tuufaatasi, o le faamoemoe ua leva ona mana’omia ai le nofo filemu
38
ma le faamasinoga tonu. E foliga o le miti o loo lotolotoi ai faatasi ma
e ua aofia mai, o le miti o loo mana’omia ai le loto tuufaatasi o le ‘au
fai miti.
O loo lapata’i mai Ieremia, e le faapea o miti uma e mafai ona fetufaa’i
ai. Ua le o miti uma foi e faaalia ai le finagalo o le Atua ia faatino i o
tatou ola i le lalolagi lenei. Peitai, pe faapefea ona tatou faailoa atu le
eseesega? Pe faapefea ona iloa o miti ma faaaliga e mafai e nisi ona
faatino i lau aulotu ma lou nuu? Ua faaalia le finagalo o le Atua, e pei
ona molimau i le fuaiupu [f.32], o le miti e faatatau ma aoga mo le nuu
uma.
O miti ua faaalia ai le fesootaiga aua se faamoemoe lelei mo le lumanai
o le nuu. O miti faale-Atua o le faatupuina lea o lagona mai mana’oga
tonu o loo soifua ma ola ai tagata---ua le o ni lagona mai fafo. O miti
e faavae i le finagalo o le Atua na te taitaiina le tagata i le faatuatua
moni ma le ola galue. O miti faavae i le Atua, na te tosina le tagata ia
lata i le Atua; e le taitai’eseina le tagata ia faagalo le Atua na taitai i
taimi ua mavae. O upu o le Talisuaga a le Alii, “...Ia outou faia lenei
mea ma faamanatuga ia te a’u.” [1 Korinito 11:24b]. O le faasinoga lea
mo le Kerisiano. Pe le o le miti ‘ea lea na te faamanatu mai pea Keriso
i lo’u olaga? Pe le o le miti ‘ea lea na te aumai le ola i le tagata?
Talosaga: Aua nei galo lava ia te a’u le Atua i lo’u ola, ia avea lea ma
punavai e taitaiina ai la’u faiga malaga i le faatuatua ma le ola galue.
Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia avea miti e fai ma ta’iala lelei i lou olaga.
Faailoa mai ia te a’u le uiga o le fe’au mai le Atua mo a’u
Aso Toona’i, Fepuari 4, 2017:“O le faamaoniga o le su’ega---ia
mulimuli ai.” Tusi Faitau: Failauga 5:1-7.
Matua – (f.7) Aua o le tele o moemiti, ma le tele o upu, o i ai mea
faatauvaa; a ia e matau i le Alii.
O miti o se vaega o le olaga o le tagata. Latou te aumai le ata o mea o
loo mana’omia. E fai ma lu’itau, loto popole po o le lagona faagaeetia.
Na te avatu lagona o le tagata i le mea o i ai le faatinoga o le ola
faatuatua i le filemu ma le alofa, le faamasinoga tonu ma le agalelei. O
ina o loo i ai le taitaiga mo le lalolagi o tagata ia ola felagolagoma’i le
tasi i le isi, o ina lava e tupu ai le ola faatuatuaina ma le loto talitonu o
39
loo mafuta mai pea le Atua. O miti e i ai faatasi ma le Atua, e le gata e
i ai le malosi a e ‘auai mai foi ma le Agaga e fesoasoani.
Peitai o le Failauga, ua na aumai i le faapotopotoga o le nuu le fe’au
faatasi ma tima’iga. Ua le faamamafa le manatu i le miti, a e o le autu
ma le pogai o le miti ua faaali mai. Ua le o upu e faamatalaina ai le
miti, a e o le taua o le vaavaai i le faatinoga o le miti. Ua le o le
folafolaina [faailoa] o le miti e popole i ai, a e ia iloa le finagalo o le
Atua o loo aumai ai. O miti e pei o vavega, e faapei o Iesu foi, o le
ta’iala lea mo i tatou i le Atua; ua faailoa mai ai lo tatou sootaga ma le
Silisili ese.
O le pogai lea tatou te “matata’u” ai i le Atua. O le mea lea, ia tatou
mafaufau loloto i le mamalu ma le paia, e ala i le faamamaluina ma
faatauaina o le soifuaga faale-tagata e mana’omia ai le alofa ma le
agalelei mai o le Atua. E faapei lava o mea uma, e galo atu miti. A e o
taimi tatou te lagona ai le loto faagaeetia ma le malamalama e auala
mai i punavai eseese o le ola faale-faatuatua, o mea ia o loo
faatamaoaigaina ai i tatou i le lalolagi ua tatou nonofo ai.
A e o le i’uga o nei mea uma, ua le ona o miti po o e fai miti---o le
amataga lenei ua tatou iloa ai e faatauvaa lava. E sili le taua o le na
pogai ai; e sili foi ona lelei le iloa o mea tonu e ao ona mulimuli ai.
Talosaga: Ia tatalo e faamalosi mai le agaga o le fai miti faatasi ma le
Agaga o le Atua i le lalolagi, e maua ai le sootaga filemu i loto ma
manatu o le lalolagi popole ma le vevesi. Amene.
Mafaufauga Loloto: Faaaoga se fe’au ua e maua mai i lau miti taluai
nei, e fai ma “matua” o lau lauga o le a sosoo nei.
SI O’U ALOFA TIMOTEO [Apoapoaiga mai le Tusi Paia NRSV, saunia e Michael Jagessar.)
Aso Sa, Fepuari 5, 2017. “Alofa mai le loto mamā.”
Tusi Faitau: 1 Timoteo 1: 1- 11.
Matua - (f. 2b) Ia iā te oe le alofa tunoa, ma le alofa, ma le manuia mai
le Atua le Tamā, atoa ma Keriso Iesu lo tatou Alii.
O tusitusiga fa’afaifeau i tusi nei, ua tusia e fai ma lu’itau tāua i le au
faitau. Ua a’afia i totonu o nei tusi le tele o manatu, ua lē mautonu ma
40
fa’atupu finauga i lagona o isi. Peita’i, o tusi ua fa’asino tonu lava e
fesoasoani i se ta’iala mo le ta’ita’iga o le ulua’i fa’apotopotoga o
tagata Kerisiano. Atonu e mafai ona e maitauina ai le fa’atinoga ma le
vaai mamao, e tatau mo se fa’apotopotoga o Kerisiano ua mautū, ona
atagia mai ai i lona ta’ita’iga e tatau ona i ai.
Na ou auai i le fa’atasiga a le Palemene o Tapuaiga i le lalolagi i le
tausaga e 2015. Na matuā fa’ateia a’u i le gaua’i mai o tagata mai
fa’atuatuaga eseese, i lō latou fa’atinoina o le feso’otaiga o talitonuga
ma amioga, po’o a’oa’oga ma fa’atinoga, mai le tele o taofiga ma auala
a tagata lava latou.
O le ata atoa lea sa i ai i le mafaufau o le tusitala o le tusi lea, fa’amalosi
atu iā Timoteo ma tatou foi, ina ia tatou tumau i le fa’atinoina ma olaina
le alofa tunoa o le Atua, ia mamā ma sa’oloto mai le alofa fa’apito iā
te oe lava. Mo le tusitala ma lana au fa’alogologo, ia matuā ave’esea
ma fa’amamāina i latou mai le tautala fa’a’ole’ole, o talanoaga e lē
maua ai se fesoasoani o le isi i le tasi, ma ia matuā lafoa’i ese manatu
fa’apito o le tagata i lona mamalu ma lona tāua, mai totonu o le li’o o
le au fa’atuatua. O amioga uma ia ua sesē
ai ona fa’ailoa atu le alofa tunoa lautele o le Atua, na fa’atino ma
molimauina i le tala iā Iesu Keriso.
O le alofa tunoa ua maoa’e ma lava ma totoe, o lo’o aofa’i ma
ogātotonu i ai le feau mai le tusi lenei, na fa’aalia lava e le Atua e ala
iā Iesu Keriso. A o le mea o loo manaomia tele, o lō tatou olaina o le
alofa mai le loto mamā. O le o’o mai o le alofa tunoa, na iloa tino ai le
alofa fa’amaoni o le Atua i le tagata, o lo’o tumau pea lea o se lu’i mo
i tatou i aso nei.
Tatalo: Le Atua o le alofa mutimutivale uma lava, ia avea lo matou
olaina o ou ala e ala ia Iesu, ina ia mafai ona atagia atu ai lou alofa
tunoa ma lou fa’amaoni. Amene.
Aso Gafua, Fepuari 6, 2017. “Ua atoatoa mea uma ona o Iesu.”
Tusi Faitau: 1 Timoteo 1: 12- 20.
Matua - (f.15) O le upu moni lenei, e tatau lava ona matuā talia, na
maliu mai Keriso Iesu i le lalolagi, na te fa’aolaina o e agasala; ua sili
musa a’u nei iā i latou.
O tusitusiga i le ulua’i seneturi o le tala’aga o le fa’atuatuaga Kerisiano,
e fa’atatau i le alofa tunoa ma le galuega lavea’i a Iesu, ua lē o se poto
41
fa’ale-mafaufau lea o Paulo. Peita’i, o lona iloa lelei o le alofa tunoa e
galue i totonu o le tagata, e ala i le mana lilo na liliuina o ia, ma ia
malamalama ai i lona valaauina. Afai o le Atua e fa’amagalo, na
ofoofota’i ma talia fiafia o ia, e mafai foi e le Atua ona faia i se tasi o i
tatou. O le feiloaiga ma Paulo na liliuina ai lona lava tagata, na taunuu
atu i le fa’atumuina i le agaga fa’afetai i le Atua. O le alofa tunoa o le
Atua ua taumasuasua ia te a’u, atoa ma le fa’atuatua ma le alofa o lo’o
ia Keriso Iesu. O lona uiga, ua atoatoa mea uma ona o Iesu.
A silasila loloto i ai, i le faagasologa o le tusi faitau o lo’o ogātotonu ai
mea uma i le Atua e soifua pea e fa’avavau, e lē vaaia o ia, o le Atua e
to’atasi lava, o le pese lea tatou te pepese ai nei. Ina ia malamalama i
o’oo’oga o le alofa tunoa ma le alofa fa’amagalo, e matuā tatau ai ona
tatou toe to manatu ma fa’atāua lo tatou malosi na fa’aleagaina ai isi. E
i ai i latou na fuafua lelei auala e fa’atigā ma fasioti ai isi, e tutusa lelei
lava ma tatou ua fa’amalosi i se faiga taufa’amata’u e le iloa ai le alofa,
pe ā tatou tali atu i faiga fa’amiliteri.
Ua mana’omia i tatou uma i’inei, afai o le a lē mafai ona tatou vaai i ō
tatou lava mana’oga, fa’amata e mafai ona tatou fa’ailoa lo tatou
amanaiaina ma fa’ailoa lo tatou fa’atāuaina o le alofa fa’amagalo lea
ua fusia ai i tatou uma? Peitai, o le fa’atalasua o ā tatou tala aga’i i le
Atua, o se mea ua leva ona tupu i le tele o tausaga.
O lō tatou valaauina o le fa’ailoa atu lea o lā tatou molimau i le alofa
taumasuasua o le Atua mo le foafoaga atoa, e le mafai ona
fa’amatalaina i upu. O le vaivaiga o lō tatou tamāoaiga ia Iesu, ona ua
tatou fetaia’i ma le fa’atamala i lona alofa fa’amagalo, ā ua tatou
alolofa i o tatou lava lagona ma taunuu ai i le so’ona vivi’i ma fa’afetai.
Ua na o se galuega fai fua lea mea, pe afai e lē i ai Keriso.
Tatalo: Le Atua o le alofa ua taumasuasua, ia avea o matou olaga ia
atagia atu ai le atoatoa o lou alofa fa’amagalo. Ua matou tatalo e ala
atu i le suafa o Iesu, ua atoatoa ma lava ma totoe ai mea uma o le ola
manuia. Amene.
Mafaufauga Loloto: Mafaufau i ni auala tatou te fa’aauauina ai la
tatou molimau i se auala faigofie, i le matautia o le liliuina e se Atua e
alofa ma lavea’i.
42
Aso Lua, Fepuari 7, 2017. “Tatalo mo tagata uma.”
Tusi Faitau: 1 Timoteo 2: 1- 15.
Matua - (f.1) O lenei, e muamua i mea uma ou te apoapoa’i atu ia faia
olega, ma tatalo, ma fa’atoga, ma fa’afetai mo tagata uma lava.
Taofi mau pea i le alofa tunoa o le Atua, o le fa’avae lena a’o e faitau
ma mafaufau i nei fuaiupu. O le tatalo mo tagata uma o se mea e
faigofie ona fa’aleo, ae faigatā ona fa’atino, a e maise lava iā i latou
tatou te lē malilie i ai, pe leai foi so tatou so’otaga fa’a-aiga i lenei
lalolagi. A’o le lagona lelei tonu lava lena o lo’o taoto i le vaega lena.
O le fa’atinoga ua misi ona tatou faia ma masani i lo tatou olaga. I
fuaiupu o le tusi faitau, ua valaauina ai le au- Kerisiano ina ia la’a i fafo
atu o ā tatou potopotoga ma vaega e gata mai ai la tatou tatalo, i aganu’u
o lo’o i tua atu o i tatou.
I le mau ai o taofi eseese o le lalolagi i o latou talitonuga ma lu’itau o
le fa’atuatua, o le ā mafai ai lava e se tasi ona ia iloa ai i’inā le talalelei
o le alofa tunoa ua lava ma totoe, e ala i le olaga e ola ai ma feso’ota’i
ai ma isi i se avanoa latou te maua. A’o ofoina atu atoa i latou i ala o
Iesu ma fa’amuamua a le talalelei, o le alofa tunoa ua lava ma totoe, o
lona uiga, e tatau ona tatou tatalo mo tagata uma, ma saunia i tatou e
a’oa’oina ia amanaia le tagata ese ma e tatou te lē masani. O se vaega
lea o le tatou molimau i le Atua ma lana vaai mamao i le tasi felanua’i
o le soifua o tagata, o lo’o alofa mutimutivale i ai le Atua.
Le lalolagi sa’oloto e leai ni tua’oi, o le filemū e leai se taotaomia, e
fua tele mai e leai se fa’aleagaina. Afai o le ā tupu ma ola le feso’otaiga
o tagata i mea ua taua i luga, e i ai le manatu o se fa’avae mautū lea e
iloa manino ai ala o Keriso. O se valaaulia tatou te molimau atu ai i le
alofa lautele o le Atua ua tatou sa’oloto ai e tatala atu o tatou loto,
feofoofota’i ma fa’asoa atu le meaalofa o le ola ua tatou maua fua.
Ia matuā manatua ma teu fatu lenei mea, e to’atasi lava le Atua e alofa
fa’amaoni i tagata taitoatasi. Aua ne’i muta le tatalo mo tagata uma.
Ma ia aua ne’i galo, “o le tatalo e lē suia ai le Atua, peita’i, e suia ai lē
o lo’o tatalo.”(Kierkegaard).
Tatalo: Tatou tatalo e lē aunoa mo tagata uma, ia faia ma le loto
fa’afetai tele, o le mea aupito fiafia lea i fofoga o le Atua na ia lavea’i
mai, na ia momo’o foi ia lavea’iina tagata uma, ma tofusia i le alofa
tunoa ua lava ma totoe o le Atua. Amene.
43
Mafaufauga Loloto: I lenei vaiaso, sailiili po o le a tonu le uiga o le
tatalo mo tagata uma i le siosiomaga o lo’o e i ai. O le ā se faigofie, a
o le ā fo’i ni lu’itau o le ā e maua mai lea valaaulia?
Aso Lulu, Fepuari 8, 2017. “O ta’ita’iga ma auaunaga.” Tusi Faitau: 1 Timoteo 3: 1-16.
Matua - (ff. 14-15a) Ou te tusi atu ia mea iā te oe, o lo’o fa’amoemoe
a’u ou te vave alu atu iā te oe; a e afai ou te tuai atu, ia e iloa ai lau
amio e tatau i le fale o le Atua,...
Na ou maua i le galuega tala’i i le ta’ita’iga ma le auaunaga o mea ia e
tolu, lotomaulalo, o le fefe ma le mata’u, atoa ma le anoano o lu’itau
eseese. I le felavasa’i solo o le felanua’i o le olaga mai lea taimi i lea
taimi, i totonu o si’omaga fa’ale- aganu’u na ou nofo ai, o le mea lenei
e tasi ou te fa’amautinoa atu. “Ua ou le iloa faitau le tele o taimi, na ou
pa’u ai mai le fa’atinoina o ia fuaiupu e fa’atatau i ta’ita’iga ma
auaunaga.” O upu e foliga mai o ni fa’amalosi ma ni fa’amanatu mo i
tatou i se galuega o le ā fa’atino, auā o le lē lava saunia, tatou te
fa’atulagaina ai i tatou i le natura taugatā o le ta’ita’i i le galuega tala’i.
Ua aumai ta’iala ma agavaa tatau e mana’omia e ta’ita’i ma auauna ai,
a ua fautuaina ai i tatou ina ia silasila i ai o se tali aogā mo aganu’u o
lo’o fa’aaogaina ai le pule malosi i ta’ita’iga ma auaunaga. Ou te lē
iloa po’o ai o tatou na te iloaina le maualuga o le sa’o ma le sesē o ā
tatou ta’ita’iga. Afai e le o le alofa tunoa o le Atua, o le ā la le mea o le
ā avea ma ā tatou ta’ita’iga ma auaunaga?’
E mana’omia e le ta’ita’iga ma le auaunaga lo tatou lototele, e
fa’amaoni ai i le ta’ita’iga ma auaunaga, tusa lava po o le ā le tele o ni
mea e ofo mai ina ia fa’amalie ai le mana’o. E tatau ona soifua ma ola
i fa’ata’ita’iga e fa’atino atu, ia tamāoaiga i le Agaga Paia, ia agamalu,
ofoina atoa o le tagata e fai ma fa’ata’ita’iga. Ae i le taimi lava foi e
tasi, e tatau ai ona malosi ma malōlōina lelei i le tino ina ia mafai ona
ta’ita’i ma auauna i le galuega. O le malosi ma le mana’o i le tamāoaiga,
o le fai mea pi’opi’o ina ia tele atili ai mea e maua, e lē amataina mai i
totonu o le galuega a le Atua.
Fesili, e fa’apefea ona toe a’oa’oina i tatou i le uiga o le avea ma auauna
i le misiterio o lō tatou fa’atuatua, ina ia tatou ola fa’atasi ai e fa’atino
ma fa’ailoa atu, agavaa e tele ma tatau mo le toe fa’amalosia ma
44
fa’amautinoa lō tatou ola i ta’ita’iga ma auaunaga? O lo’o fa’atali le
lalolagi mo se suiga uiga ese.
Tatalo: Le Atua alofa e, ia avea meaalofa ua matou maua ma
fa’aaogaina, matou te manatua ai i le fa’atuatua lou auai ma e galue i ō
matou olaga, e fa’alolotoina ai lō matou naunau e mulimuli i
fa’ata’ita’iga a lou Alo o Iesu. I lona suafa ua matou tatalo atu ai.
Amene.
Mafaufauga Loloto: Manatunatu i le valaauina e ta’ita’i ma auauna,
(totonu ma fafo atu o le ekalesia). O fa’apefea ona tutusa le tatou
ta’ita’iga ma auaunaga ma le fa’ailoa mai a tusitusiga fa’afaifeau? O le
ā se mea e tatau ona ou faia e ese mai ai?
Aso Tofi, Fepuari 9, 2017. “Fa’atino i fa’ata’ita’iga.”
Tusi Faitau: 1 Timoteo 4:1- 16.
Matua - (f.15) Ia e mafaufau i ia mea, ia e faamasani ai; ina ia iloa ai
e tagata uma lou alualu i luma.
Ua ou manatua Iulai o le 1980 i lo’u fa’au’uga o le faifeau i si tama’i
nu’u o Guyana. A e maise lava i lauga mai aiga, o uo, ma tagata lautele
o lo’o galulue ai i le falesā. Ou te manatua a latou tala o le mea o lo’o
tupu i se si’osi’omaga sa ou faia i ai se su’esu’ega, ma lo’u iloa iā
Luteru ma isi a’oa’oga o le Ekalesia Luteru i totonu o Guyana. Ou te lē
fia tāua lo’u iloa o le Tusi Paia, peita’i, ua silafia e le toatele o le matou
aulotu se tagata lotu fe’alo’alofa’i, e itiiti se iloa i tusitusiga a Luteru.
O le feau faigofie o lo’o ta’ele mai ā latou tala e fa’apea: “ola, lauga
ma a’oa’o atu i lou olaga.” Na fa’atoā ou iloa ma maua ai le faigatā o
le ola, lauga ma a’oa’o atu i lo’u lava olaga. E mafai ona ou mafaufau,
manatunatu, tautala ma tusi le mataupu silisili, o se vaega faigofie lea
mo a’u. O lo’u valaau atu e fa’atonutonu le ola fa’ale- agaga o se
to’atasi, e autū lava ia o’o lea tagata i le alofa fa’amagalo o le Atua
alofa tunoa tele.
Ou te toe to manatu i tua i mea ua mavae, o lo’o mafai ona ou iloa ai le
feso’ota’iga, a e maise lava i taimi o mafatiaga, o le lē mautonu, ma
tu’ufesilisili pe ua uma ea le alofa tunoa o le Atua? E tusa lava pe ou te
mulimuli i a’oa’oga ua ou fa’alogo i ai, o le isi lena mataupu. Fai mai
Eugene Peterson, “O le meaalofa fa’apitoā o le galuega tala’i na tu’uina
atu iā te oe, ina ua fa’ae’e lima ma tatalo ta’ita’i o le Ekalesia mo oe,
45
taofimau ne’i aveesea ma ia fa’aaogaina tatau.” O lo’o o’u taumafai
pea e fa’atino lena mea, a’o fa’aauau pea ona ou taofimau le agaga o le
lototele i totonu o o’u toilalo.
Tatalo: Le Atua o le amiotonu ma le alofa mutimutivale, e ala ia Iesu
ma le fa’amalosi mai o le Agaga, toe feliua’ina i matou ia avea ma mea
faigaluega o le alofa, amiotonu ma le filemu. Amene.
Mafaufauga Loloto: I lenei vaiaso, ave sau fa’afetai i se tagata na e
maua mai ai ni fa’ata’ita’iga aogā i lou olaga. Manatunatu i ala o lo’o
e fa’atinoina nei, ina ia avea ma fa’ata’ita’iga sili atu mo isi, o se
molimau manino i le soifua o Iesu.
Aso Faraile, Fepuari 10, 2017. “Soifuaga masani o aiga.”
Tusi Faitau: 1 Timoteo 5: 1-16.
Matua - (f. 8) Ae afai e lē tausi e se tasi i lona aiga, afai foi e lē sili
ona tausi i e mau ma ia, ua fa’afitia e ia le fa’atuatua, e sili foi lona
leaga i lē ua lē fa’atuatua.
E mafai ona ou vaai i se ata o lo’u aiga e tupuga mai talitonuga eseese,
o lo’o fa’alogo i nei upu ma lūlū o latou ulu e malilie ma talitonu i ai.
O ō latou manatu ia i le fa’aaogaina o le fa’autauta tatau ma fa’atinoga,
o galuega vaaia ia i fafo o lō latou fa’atuatua. Ma e tatau lava ona matuā
taumafai malosi e ola ai i ō latou soifuaga i le mea e gata ai le malosi.
O talitonuga o lotu ua masani ai, e pei o tulafono o tapuaiga ma lona
fa’amamaluina, e tāua tele mo i latou. Peita’i, ua latou iloa lelei foi, o
ā lava fa’agasologa fa’atulafonoina o se talitonuga, e pei o tatalo faifai
pea ma manuia e maua mai le taofimau i lona talitonuga, e matuā
gaogao lea pe ā le mafai ona fa’atinoina ai le alofa ma le alofa
mutimutivale, e amata iā i latou o lo’o aupito latalata i ai latou.
O le talitonuga ma le fa’atinoga o le fa’atuatua, e tatau ona amata mai
le aiga. O le lē fa’atinoina o le alofa i tagata o le aiga, e a’afia ai ma le
aiga potopoto, o le te’ena lava lea o le fa’atuatua. E lē tau fa’atua’oiina
lea fa’atinoga i se galuega saunia lelei o se fa’agae’etia fa’a-mataupu
silisili, e i ai lava lona tāua. Na matuā manino lelei lea faiga i galuega
a perofeta ma ala na latou lauga atu ai i le aiga o Isaraelu. Peita’i, o Iesu
na ia tatala atu le aiga ina ia aofia uma ai tagata e lē feso’ota’i i le toto.
Ua fa’amanatu mai mo i tatou, o le ā le ituaiga molimau o lo’o tatou
faia, pe afai tatou te tautatala i le alofa o le Atua, ae le fa’atinoina i le
feso’ota’iga fa’a-tuafafine, fa’a-uso, o uo ma e lē masani? O lō tatou
46
fa’atinoina o le alofa, e amata mai le aiga sei’a o’o atu i tagata e lē tau
toto ma lē masani, o le soifuaga sa’o lena e feso’ota’i i le fa’atuatua ma
lou fa’atuatuaga.
Tatalo: Le Atua o lo’o silafia ma fiafia mai i lō matou olaina ma
fa’atinoina o lō matou fa’atuatua, fa’aauau lou fa’alolotoina o ō matou
agaga, ina ia matou masani lelei i le ola ai i le alofa lē fa’atua’oia i isi
tagata o lo’o i totonu ma fafo atu o lō matou si’osi’omaga. Amene.
Mafaufauga Loloto: Manatunatu i feso’ota’iga i lou aiga, o le ā se
mea o malosi ma lelei ai? O le ā se mea o mana’omia ai le silasila toto’a
i ai, ma faia i ai se galuega talafeagai? Fai sau ta’utinoga o le ā e galue
nei mo se tasi o ia mea.
Aso Toona’i, Fepuari 11, 2017. “Mafaufau i o tatou ta’ita’i”
Tusi Faitau: 1 Timoteo 5:17-25.
Matua - (f.21) Ou te matuā fai atu lava iā te oe i luma o le Atua, ma
Keriso Iesu, ma le au agelu na filifilia, ina ia e tausi i nā mea e aunoa
ma le alofa fa’apito ma le fa’ailogaina o se tasi.
O le ola e ofoina atu e matuā le faigofie lava. Ofoina atu i le tulaga o le
savalia o ala na fa’ata’ita’i e Iesu i totonu o se fa’apotopotoga, o lo’o i
ai ta’iala eseese o lo’o fa’agasolo ai mea e fai, e matuā sili atu ona
faigatā ma tele ona lu’itau. O fuaiupu ua fa’aaogaina, o lo’o ta’ua mai
ai nisi o lagona o lo’o telē lo latou sao i le lē faigofie o le ola e ofoina
atu. O le lē mautonu o le mafaufau ona o le fefe ma le popole, o le
fa’atupuina atili o le atuatuvale o le mafaufau, o le feitaga’i e afua ai
misa ma finauga, o faitioga ma fe’eseeseaiga i totonu o le
fa’apotopotoga o Ekalesia. E mafua ia lagona ona o mea nei: tupe po’o
le tamāoaiga, o fa’aiuga lē sa’o ma lē fa’amaonia, fa’ataumao’i o
tagata, manatu fa’apito, auala o lo’o sailia ai ta’ita’i, a e maise o le leai
o se amiotonu i mea e fai. Ua tatou fa’atulagaina foi ni ta’iala lelei e
fesoasoani i gasologa o auaunaga.
O gasologa ma fa’agaioiga a le ulua’i fa’apotopotoga o Kerisiano, ma
tagata lē tumau pei foi o i tatou, ua matuā ogaoga lea i o tatou olaga
uma. Ua tatou iloa le faigofie ona tatou pau’u i gasologa ua masani ai
e lē fesoasoani iā i tatou, fa’apea foi auala o lo’o fa’agasolo ai feau ma
galuega.
47
Atonu o nisi o fa’atinoga o le ā fesoasoani, a o isi o le ā mafai ona
lokaina ai tatou i auala o le ā atagia atu ai le leai o se alofa fa’amagalo
ma se alofa e ofoina mo le isi tagata.
O le maualuga o le tigāina o le mafaufau i le galuega tala’i, ma ola ai i
ta’ita’iga a Ekalesia, tatou te fa’apea ane o le ā lelei lō tatou taumafai e
toe fa’atulaga se gasologa mautū ma lelei tatou te aga’i ai i luma i le
galuega ua valaauina i ai i tatou. E a’afia ai le tu’ufa’atasia o ā tatou
matāfaioi tatou te savavali ai aga’i atu i le fa’amaoni mo isi tagata ma
i tatou lava. O le ā se upu a le Atua mo i tatou i aso nei?
Tatalo: Le Atua e fa’amamāina vae ma soloiesea loimata, fesoasoani
iā i matou, ia fa’aalia manino ou ala na e galue mai ai i o matou olaga.
E ala i lou Agaga Paia, aumaia mo i matou le lototele e tūtūmau ai ma
le fa’atuatua i ou ala, ma ta’ita’iina ai i le alofa ma le alofa
mutimutivale. Amene.
Mafaufauga Loloto: Manatunatu i lo tatou feagai ai ma ta’ita’i o le
Ekalesia, o ā ni mea o tatou mafaufau i ai i le lumanai? O ni ta’ita’i
mo’i ma fa’amaoni e fa’avae i le alofa fa’amagalo ma ola lē
fa’atua’oia? O le ā se ala o le ā fa’aalia ai sou agaga fa’amalō ma
fa’aeaea i lenei vaiaso?
PUIPUI LE TAMAOAIGA
[Apoapoaiga mai le Tusi Paia NRSV, saunia: Michael Jagessar.)
Aso Sa, Fepuari 12, 2017. “O le fa’atosina a le oa.”
Tusi Faitau: 1 Timoteo 6:1-10.
Matua - (f.10) Auā o le manao i tupe, o le pogai lea o mea leaga uma
lava; ua manana’o tele i ai nisi, ona sesē ai lava lea o i latou i le
fa’atuatua, ua tu’ia ai ua ati i latou e i latou i puapuaga e tele.
O ai e lē alofa i tupe? E foliga malie le tupe i tagata mauoloa, peita’i, o
le toatele o tagata matitiva latou te lē iloa le itu malie lea. O le tupe, o
le oa atoa ma le mauoloa, e i ai se feso’ota’iga fiafia ma le fa’atuatua o
le Kerisiano. Atonu e talu ona talepeina e Mose le tupua auro a Isaraelu,
o le tua’oi o le aiga o le fa’atuatua ma le tupe, e lē o se nofoaga
saogalemū e ola fa’atasi ai.
O le feau mai aulotu ma le talalelei e fa’apea, o le alofa i le tupe e
fa’asesēina ai le tagata fa’atuatua i le Atua mai le mea e aupito tāua, e
48
ui i le faitau miliona o tupe o fa’agaoioi ai le fa’atuatua, e lagona pea
le leo o le lē amiotonu. O le to’atele o i tatou ua manatu o ā tatou
sosaiete ua mamafa i le itu fa’ale-tino, ua tatou fa’atāuaina ai mea e
maua, na i lo’o le tāua o le tagata.
O le tu’inanau tele lenā o lo’o fai pea ma uiga masani e mimilo ai mea
mai le mea moni ma le sa’o e tatau ona i ai, e tusa ma ala o le Alii.
Peita’i, e lē toatele i tatou e mafai ona mafaufau ua lava, ma lava mo’i.
O le soifuaga tamāoaiga ua lava ma totoe, e mafai ai ona eseese natura
o fa’atāua ma fa’amamafa. Afai o le lava po’o le tele o le oa e maua
mai i mea ua mafai ona faitauina, o lona uiga ua na o se mea
fa’avaitaimi, a’o le’i o’o mai le fa’atafunaina o le fa’apotopotoga. O
fa’ailoga o ia mea o lo’o si’omia ai i tatou uma.
Tatalo: Le Atua o le alofa ua lava ma totoe, fa’amaualuga lo matou
sauniuni, fa’aloloto lo matou malamalama ma fa’alautele o matou
tua’oi, ina ia matou maua ou ala o le soifua tamāoaiga ia loloto i totonu
o i matou. Amene.
Mafaufauga Loloto: Manatunatu i le feso’ota’iga o le alofa i le tupe
ma le fa’aaogaina o se masani e fa’apologaina ai tagata, Fa’amata e lē
o mamafa mai le tusitala iā i tatou, pe a fua i le tele o mea tatou te
feso’ota’i ai ma le tupe? Afai e te mafai, ona fa’asoa lea o sau molimau
fa’ale- tupe i lau fa’alapotopotoga.
Aso Gafua, Fepuari 13, 2017. “O le taufetuliga o le olaga ua
fa’ateleina.”
Tusi Faitau: 1 Timoteo 6:11-21.
Matua - (f.12) Ia e tau le taua lelei i lā le fa’atuatua, tago atu ia i le
ola fa’avavau, na valaauina ai foi oe, ma ua e ta’utino atu i le
ta’utinoga lelei i luma o molimau e to’atele.
O le oa e o’o ai i le tagata le talitonuga i le Atua e avea o se fa’ailo e
savali ai le tagata i ala o Iesu. Peita’i, o galuega a le Ekalesia e
fa’alagolago i tupe, a e maise lava iā i latou e sauniuni e fa’asoa atu. O
le mea lea, o le vaaiga iā i latou ua lava ma totoe le fa’amanuiaina, ia
mauoloa i galuega lelei uma, ia lautele ma lē fa’atuāoia, ma sauni e
fa’asoa atu. E tutusa lelei ma le olaina o le tāua moni o le olaga.
Mo i tatou i aso nei, ua avea lea olaga ma valaau e tete’e atu i se
gasologa ta’atele ua pulea ai le soifua lelei o le tagata lava ia, po’o le
manatu na o ia lava i luga a’e o tagata uma.
49
O tatou lagona iā i tatou lava, e tatau ona mamao atu ai lo tatou mana’o
iā i latou o isi foi tagata. O le mamafa o le manatu fa’apito i le lalolagi,
ua fai ma fa’ata’ita’iga o le tu’inanau i o tatou aso, ua lē pouliuli lea i
la tatou vaai.
O upu o le tusi faitau o le asō, ua fa’atatau i se fa’amalosi-au ma se
fafagu mo i tatou ina ia toe tatā i le moa o le ala. O lona uiga, o le
tu’uina atu lea o lō tatou fa’atuatua ma le talitonu atoatoa i le Atua, ma
ia tatou alolofa atu i isi, ma sauni e mauoloa e ala i le fesoasoani atu i
so’o se tagata. O le taufetuliga lelei o le fa’atuatua, o lona uiga moni o
le lē fa’alogologo tigā, tamo’e i le taufetuliga o le olaga tamāoaiga, ma
ia manatua pea, e i ai lava fa’atosina ma fa’asalāvei o mea fa’ale-tino
o le olaga. Ia avea pea le fa’afiafiaina i le alofa tunoa o le Atua, na te
taofimauina i tatou.
Tatalo: Le Atua alofa tunoa e, liligi mai iā i matou lou agaga o le alofa,
ma ia avea i matou e liligi atu lena alofa i le lalolagi, ina ia matou iloa
le uiga sa’o o le ola i le alofa mo Oe, ma auauna atu ai i isi tagata.
Amene.
Mafaufauga Loloto: I lenei vaiaso, saili se nofoaga, o se taimi
talafeagai, ma se tagata e te fa’atinoina i ai le sa’olotoga e fa’asoa atu
le tamāoaiga ma le oa, e ala i sau fesoasoani.
Aso Lua, Fepuari 14, 2017. “Manatuaina, ma le fua mai o
talatu’u.”
Tusi Faitau: 2 Timoteo 1: 1-18.
Matua - (f.5) Ua ou manatua le fa’atuatua fa’amaoni ua iā te oe, sa
mua’i i ai iā Loi o le tinā o lou tinā, atoa ma Eunike lou tinā; o la’u
taofi o lo’o iā te oe foi.
O tusitusiga a le Aposetolo o Paulo, o lo’o aga’i tonu lava o ni
fa’amalosi-au, ina ia taofimau i le fa’atuatua i totonu o tauiviga ma leo
eseese, atoa ma lu’itau e tele na feagai ma Timoteo ma i latou i le
galuega. O se auala fetaui lelei ma talafeagai le toe manatuaina o tala
tu’ufa’asolo a aiga. O ituaiga fa’amalosi-au nei e le gata e iloa ai e
Timoteo lona lava tagata, a’o ana matāfaioi e fa’atumauina ai lona
fa’atuatua.
O lea ua fa’amanatu atu iā Timoteo le fa’atuatua ma le fa’atuatuaina o
le tinā o lona tinā, atoa ai ma lona tinā. Po’o fea lava e salalau i ai le au
50
fa’atuatua, e i ai lava le feso’ota’iga o le tagata ma le igoa. I se tasi
vaaiga, ua fa’amanatu mai e ia fa’amalosi au, e leai se mana’omia o le
toe fausia o se isi ta’amilosaga. Ua iā i tatou a’oa’oga ma fa’ata’ita’iga
a i latou ua muamua atu iā i tatou. I le loto maulalo e mana’omia lo
tatou manatuaina o ia fa’ata’ita’iga. O lō latou fa’atuatua ma le lē
fa’agae’etia, na latou fa’atoilaloina ai faigatā ma puapuaga o lea aso
ma lea aso.
O le fa’atuatua o le meaalofa mo i tatou mai le Atua e ala ia Keriso, ua
lē o se mea patino a se tagata, ae mana’omia isi tagata o le
fa’apotopotoga o le au fa’atuatua. E fa’apei o tagata na fa’ama’itea le
fa’atuatua ma i latou na fua mai ai le fa’atuatua i le tala lea, e mafai foi
ona lelei atu lo tatou manatuaina o ō tatou tala’aga, a’o tatou ola e
fa’atino le talalelei. Manatua, aua lava ne’i nenefu la tatou vaai i lo
tatou valaauina. Ua tatou nonōina mai se tala tatou te fa’asoa ai, a o
molimauina e ao o le lagi, o lo’o tapuaia i tatou.
Tatalo: Le Agaga Paia e, fa’amalamalama o matou loto i le moni o lou
mafuta fa’atasi ma i matou. Fa’aa’upegaina i matou i le lototele e fua
mai ai le fa’atuatua, e fai ma molimau o lea mealofa mo i matou e ala
mai iā i latou o le tuana’i ma le taimi nei. I le suafa e tasi o Iesu Keriso,
o lona tala’aga ua matou fa’atuatua i ai ma ola ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: I lenei vaiaso sei mafaufau loloto i nei upu: “Auā
ua lē foa’iina mai e le Atua iā te i tatou le agaga e mata’u ai, a o le
agaga e fa’amalosi ai, ma alofa ai, ma pulea ai o tatou loto.”(f.7). E
fa’apefea ona fa’amalosia oe i nei upu?
Aso Lulu, Fepuari 15, 2017. “O le lelei aupito silisili mo le Atua.”
Tusi Faitau: 2 Timoteo 2: 1-19.
Matua - (f.15) Ia e taumafai ina ia avea oe ma lē ua fiafia mai i ai le
Atua, o le faigaluega e leai se mea e mā ai, na te tala’itonuina le upu
moni.
E fa’apefea ona feagai le au kerisiano ma fete’enaiga ma suiga, ae o
lo’o tauaveina ma le malosi lo latou fa’atuatua ua maua ia Keriso? E
fa’apefea ona latou faia le ave atu o le talalelei iā Iesu Keriso i nofoaga
e lē o mautonu ma faigatā ona suia, ma lē mautinoa i le mea sa’o?
Masalo o le tali e pei ona aumaia iinei, e lē o le tali lea o lo’o tatou
manatu tatou te fa’alogo i ai. Auā o mea ia e a’afia ai: ia mausali le
talitonu e amata ni fa’atalanoaga, ia fa’asaoina aganuu ua maua, taofi
51
mau le talitonu o le ā i ai tagata talitonu i le lumanai, ia ‘alo’alo ese
mai faiga ma manatu tete’e i talanoaga fa’ale aganuu. A e maise lava
i mea ua ta’ua o le ava ma le fa’aaloalo. Afai e lē lava ia, e ā la isi mea
ia: ia sailiili ma le fa’aeteete i upu e tautala ai, ia ‘alo ese i le tautala atu
i le mea sa’o ma le ita. O le ā se taimi mo i tatou i aso nei, i lō tatou ola
ai i lo tatou ita ona o mea faigatā tatou te feagai, a o tatou taumafai atu
pea ia sa’o ma lelei le upu e ta’u atu.
O le Atua o lo’o tauto’aluaina i tatou, ua valaauina i tatou ma alofaina
i tatou e o’o lava i upu e foliga mai o le ā tatou faia’ina ma to’ilalo ai.
I le taimi lava lea e tasi, o le tatou galuega ua manino mai ai lona
fa’atulagaina, ia vaai sa’o i le Atua, fa’atino ma ofo atu le mea aupito
silisili ona lelei mo le Atua, ae aua le amanaia fua tala fa’afoliga e
amiotonu, ae leai se savavali ai.
Tatalo: Tatalo ma le agaga fa’afetai i le Atua i mea uma ua foa’iina atu
mo oe, manatua o lou tamāoaiga e tatau ona toe ofo atu. Tatalo i le
agaga o le Atua o le ā ta’ita’iina oe ma tatala lou loto e foa’i atu ai le
mea aupito silisili ona lelei mo Ia. Amene.
Mafaufauga Loloto: O ā ni mea aogā ua taua mai i nei fuaiupu iā i
tatou i lo tatou fa’atuatua ma lo tatou fa’atuatuaina? E fa’apefea ona
tatou olaina lea fa’atuatua?
Aso Tofi, Fepuari 16, 2017. “Teugā oloa mo fa’amanuiaga.”
Tusi Faitau: 2 Timoteo 2:20- 3: 9.
Matua - (ff.24-25). Auā e lē tatau ona fa’amisa o le auauna a le Alii,
a ia agamalu i tagata uma, ia mafaia ona a’oa’o atu, ma ia onosa’i, ia
a’oa’i atu ma le agamalu i e o finau mai, atonu lava e foa’i atu e le
Atua iā te i latou le salamō, ina ia latou iloa lelei le upu moni.
E lē faitauina a’u i lo’u to’ilalo so’o mai le fa’atinoina o fa’atonuga mai
i nei fuaiupu. Ae a oe? E moni sa ou ola a’e o se tagata tumu i le loto
fesoasoani, ma fa’amautūina pea lea olaga i le tele o tausaga, a’o lea
lava ou te tauivi ia avea a’u ma tagata onosa’i. E lelei la’u fa’alogo
manino i manatu o tagata o lo’o si’omia a’u, ae ou te lē malie i ai.
Peita’i, o le agamalu i talanoaga i mataupu o lo’o o’u taofimau i ai, o
se galuega faigatā lea. Ou te mautinoa ou te molimau i le lē faigofie ma
le mana’omia o le galuega e taumafai ia savavali i ala o Iesu.
52
O le avea ma ipu o le talalelei, o le fa’aaogaina lea o le tagata e fa’ailoa
ma fa’asoa atu meaalofa mai le Atua i tagata ina ia fa’amanuiaina i
latou. O le galuega e matuā mana’omia lava ona fa’ataunuu. I lo tatou
tulaga o aso nei i le ita, fefe, tu’ua’ifuaina, tu’inanau, ma isi mea tigā,
o le tali e tupu a’e i o tatou lagona e tali atu ai, o le leai o se alofa ma
le filemu. Ma o le feau tāua lea ma le tatau ua valaauina ai i tatou i taimi
uma. I nisi taimi, tatou te sa’afi ai ia tumau ma teu ma le amiotonu pe
a o’o ina matutua, a e maise lava i auala ua tatou masani ai ma le
‘apepeleina o le alofa ma le agalelei atu i isi. O se mea maualuga lea
ma tumau pea. O ala o Iesu i lona soifuaga atoa na fa’ailoa mai mo i
tatou, o ala e matuā fa’amalosia i ai tagata uma ia faia. O le tala fiafia
mo i tatou, e lē o tu’una i tatou na o i tatou. O lo’o tauto’aluaina pea i
tatou e le Atua.
Tatalo: Le Atua e i ai pea ma i matou i taimi uma, o Lē o lo’o aumaia
le malosi i taimi matou te vaivai ai, o le filemu ma le agamalu i taimi
matou te tigā ai, o upu ma le mausali matou te folafola ai lau Afio.
Taofimau lo matou ola ma fa’atumuina i matou i lou lelei silisili, e avea
ai i matou ma ipu o lou alofa tunoa. Amene.
Mafaufauga Loloto: O ā ni fa’atinoga fa’ale-tino i aulotu ma fafo atu
e mafai ona tatou fa’atinoina ai le fealolofaa’i, fa’atinoina o le onosa’i,
ia fusia i le agamalu mafaufauga ma upu ma i latou e eseese o latou
manatu ma i tatou?
Aso Faraile, Fepuari 17, 2017. “Tumau i le feau.” Tusi Faitau: 2 Timoteo 3: 10- 4: 8.
Matua - (f.14) A o oe, ia e tumau i mea ua a’oa’oina ai oe, ma ua
mautinoa iā te oe, ina ua e iloa o ia na a’oa’o atu ai iā te oe.
E ui ina tāua le tele o vaaiga ma fa’alogo i leo eseese i lō tatou olaga
feso’otai, peita’i, e matuā tāua atu lo tatou amanai’aina o leo tatou te
talitonuina o le mea sa’o. O lona uiga, o ā mea ua tatou a’oa’oina mai
iā i latou i le tuana’i, o lo’o mautū ai i’inā o tatou taofiga ma mafuaga,
atoa ma a’oa’oga maumaututū e tatau lava ona amanai’aina. A e maise
lava pe ā vaai atu i le lavelave ma le so’ona nunumi o le soifuaga ua i
ai nei i totonu o Ekalesia.
O lo’o tatou tigainā e auauna ma folafola atu i tagata, ae i le taimi lava
foi e tasi, o lo’o tatou taofimau pea e finau atu ma le maelegā ina ia
tumau le fa’atuatua o tagata i le Atua, e ala ia Iesu Keriso. Ua fa’ailoa
53
mai e le faitauga o le asō, o ā mea ua a’oa’oina ai i tatou i ō tatou taofiga
ma talitonuga fa’avae tu’ufa’asolo mai le tuana’i, e tatau lava foi ona
fesiligia e tagata.
I le taimi nei, o le vaaiga i lō matou aiga ma le Ekalesia, ua foliga mai
ua leai se fa’amoemoe, ona o le mamafa o pulega ma le anoanoa’i o
galuega mai iā i latou o ta’ita’i. E pei o le tele o fonotaga ma isi a’afiaga
ua a’afia ai le aufaigaluega ma ta’ita’i o lotu, a ua aveesea ai le fa’atāua
mo tapuaiga, sailiili i le Tusi Paia ma tatalo. O fesili ua fesiligia ai le
fa’atuatua, ae o le ā se tali? E fa’apefea ona mafai ona tatou tali atu, pe
auai atu i ni faiga ina ia fa’amalieina le fa’alogo o taliga, ma leo
tu’ufesilisili i le fa’agasologa o lotu mai iā i latou o unai’a ma
fa’amalosia faiga fa’avae ua masani ai, ma nonofo i nofoa fa’apitoa i
totonu o falesā? O a mea o lo’o latou faitauina? O ai na latou maua ma
amata mai ai?
O a’oa’oga ma fa’atāua fou ua maua mai feso’otaiga televavave, e
lu’itau ai le fa’atuatua, o lo’o fusia mai ai le fesiligia o faiga fa’avae
ma le mautū o le tuana’i, o sailiiliga lava ua fa’avae i le suafa o le Alii
ma a’oa’oga a le Tusi Paia. O le mea lea, e tatau ai ona tatou ioe ma
malilie atoatoa i le manatu o le tusitala. E ui lava i le lavelave ma le
nunumi o gasologa o le fa’atuatua, ua afua ai le loto tu’ufesilisili, ma
ua tauau ai ina nenefu le vaai atu i le lumanai o le Alii, e matuā tatau
lava ona taofimau i le feau faigofie lea: “fa’amautuina, lu’itauina,
fa’amalosi i le fa’atuatua ma ia fa’atuatuaina. Ia tumau i le feau, ina ua
e iloa Lē na a’oa’oina oe.”
Tatalo: Fa’afetai tele le Atua mo le mealofa o le Tusi Paia e faitau i ai.
Fa’afetai mo auauna fa’atuatua a Iesu o lo’o tofu sao e atia’e le soifua
fa’ale-agaga o tagata. Tatalo ia maua le lotomaulalo ma le poto e
fa’aauau ai le fa’asoa atu o ala mai lau Afio, e fa’atuatuaina, e tumu i
le fa’amaoni, ma taumasuasua i le alofa le fa’atuāoia. Amene.
Mafaufauga Loloto: Manatunatu i tagata sa olaina ma totōina le
fa’atuatua i totonu iā te oe, pe ua e iloa i le taimi nei pe leai foi.
Mafaufau pe fa’apefea e ia manatunatuga ona fa’aauauina le
fa’afiafiaina ma le fa’amalieina o oe.
54
Aso Toona’i- Fepuari 18, 2017. “O oe iā Keriso.”
Tusi Faitau: 2 Timoteo- 4: 9- 22.
Matua - (f. 22). Ia i ai i lou agaga le Alii, Ia iā te outou le alofa tunoa.
Ua fa’amalosia Timoteo ina ia ‘alo’alo ese mai le va’aiga pogisa o le
lagi, e taotaomia ai tagata mai le o’o atu i ai. Ioe, ua fa’aolaina i tatou
e le Atua mo lona malo, ae leai se tasi o i tatou e mafai ona fa’apea ane,
o ai e fai mo i latou le malo o le Atua? Aua le fa’avaivai, va’ai atu i ai
ia iloa ma mautinoa, fa’auma ma fa’amuta le ita, po’o ai e sao i totonu
o le malō o le lagi, a’o ai foi e lē sao i ai.
Ae fa’apefea lo tatou su’esu’e ifo i lō tatou ola ofoina atu? O le auala e
tasi e tau ai le taua lelei, o le taofimau i le fa’atuatua ma matuā
fa’ai’uina lou faiva (tausinioga), e ala i le onosa’i i puapuaga o le
sauāina, e ofo ā i ai le ola. O le fa’amamafa i’inei, e lē o le malō (win),
auā o se fa’auigaga mata’utia tele lenā. O le feau fa’amalosi o lo’o
una’ia e fuaiupu nei, o le mautinoa o le maua o le malosiaga e tali atu
ai i faigatā ma puapuaga, a e maise o le malosi fou e savali ma tamo’e
ai pea i luma.
O fa’apefea ona e tamo’e i luma? O fea e amata mai ai le fa’amalosi-
au iā te oe? Ae fa’apefea lā tatou galuega tala’i, i mea ua tatou mafaufau
i ai, ma fusia ai i tatou e fai mo le galuega? O le ā se mea e mafai ona
tatou faia, e fa’aalia ai ua fa’amanuiaina i tatou e taufetuli ma savavali
ma le atoatoa e aga’i atu i le olaga fua tele mai mo isi?
Tatalo: Le Atua e silafia mea lilo uma lava, i totonu o le souā ma le
fitā o le olaga, a e maise o ā matou agasala, fesoasoani mai ina ia matou
tumau ma lē vaivai gofie e tu’uina atu i matou i lou malō. Ua matou
tatalo e ala atu i le suafa e to’atasi e fa’amalosia o matou lima ma ō
matou tino ua gagase. Amene.
Mafaufauga Loloto: I lenei vaiaso, mafaufau i ni tagata se toatolu ua
e manatu e te fa’amalosi-au i ai, Tusi i ai i ala o le ā e fesoasoani ai iā i
latou i o latou olaga fa’a-kerisiano.
55
TUSITUSIGA I LE TUSI O ESETA—O LE TULA’I MAI O
ESETA MA MORETEKAI
[Saunia e Noel Irwin]
O Noel Irwin o se faifeau Metotisi. I le tausaga e 2000 na malaga ai ma
nonofo i Sheffield. O lana galuega muamua i’inā o le galue lea i le Lotu
Enelagi o ia o se tagata faigaluega fesoasoani atu i le sosiete o tagata.
Na soso’o ai ma le avea ma fa’auluuluga o le galuega fa’amisionare a
le Metotisi i lea aai. O lo’o aumau nei ma lona aiga i le aai o
Manchester. I le taimi nei, ua vaeluaina ona taimi o ia o se fa’atonu o
le mataupu silisili i le soifuaga i totonu o taulaga. O ia foi o se faiaoga
i le mataupu silisilii i le soifuaga fa’alaua’itele mo tagata i le Northern
College Manchester. I ona taimi avanoa, e fiafia e tamo’e ai ma
fesoasoani ai o se faiaoga i tamaiti tamomo’e laiti, e aofia ai ma lana
fanau e to’alua, e matuā talenia atu i lo’o ia.
Aso Sa, Fepuari 19, 2017. “Ua aveesea Vasati le masiofo.”
Tusi Faitau: Eseta: 1: 1- 20.
Matua - (f.12). Ae lē mafai le masiofo o Vasati ona alu ane i le feau a
le tupu, na o atu ai eunuka, ona matuā ita ai lea o le tupu, ma tupu tele
lava le tigā o lona loto.
Pe ā fai mai tagata o le Tusi Paia e lē talafeagai ma o latou olaga, e
tatau ona faitau le tusi o Eseta. O faiga fa’ailoga lanu, o le fa’amamāina
ona o talitonuga, o polokiki leaga ma le malolosi, o le tamāoaiga ma le
oa ua tele, ua lē ma’ona ai le tu’inanau, o le pule sauā, o uiga ta’uvalea
ma le matagā, o le fa’atupu fa’alavelave, o fa’afitauli i ulugalii, a e
maise le va o ali’i ma tama’ita’i, atoa ma le anoanoa’i o fa’afitauli
ogaoga i le va o tagata ma le malō. A ua leai lava se mea e tasi e lilo i
le silafaga ati a le Atua.
Na amata le tala i le maota o le tupu o Asueru i Susana, o lo’o faia ai le
tausamiga tele a le tupu ma ta’ita’i o lona malō, ma le faamoemoe e
fa’alauiloa ai le matagofie, mamalu ma le silisili o le tupu o Asueru.
(f.4), fa’apea le lalelei o le masiofo o Vasati. (f. 11). E ui i lea faiga
fa’alialia mo le tupu, e le’i mafai ai ona alu ane le masiofo o Vasati i le
feau a le tupu e pei ona auina atu ai eunuka. Mo Vasati, na fai lava le
mea na mana’o i ai lona loto e ui i le avea’i a le tupu. O le ala lea o le
fa’asalaina o Vasati ona o lana gaoioiga na tali atu ai i le mana’o o le
tupu. (ff.10-20). E manino mai o le fa’alauiloaina o le tupu, e le ō aliali
mai ai se ‘pule’ ae o se matuā vaivaiga to’ilalo lava. Ua ita ma ua tigā
56
ina ua lē tauia le mana’o, a ua fa’alumaina le fa’alialia-vale, ma ataata
mai ai polokiki leaga, ma le tu’inanau le ma’ona o lo’o natia.
Ae tatou te iloa ai foi i’inei le tagata o Memukana, o le ali’i tāua e
fa’amoemoe i ai se fofō lelei o le tigā o le tupu, o se foma’i i taimi
faigatā, a ua ‘asa lava. O ia o le ta’ita’i e pito i le tupu, ua fia lelei i
luma o tagata. (f.17). O le ata leaga o le tupu ma lana pule sauā, ua
atagia mai ai le ma’ale’ale o le pule sauā a tamāloloa i fafine. E silafia
e le Atua mea tonu uma, ma fa’alumaina e le Atua mea sesē uma. E
leai se pule e tu i le pule to’atasi a le Atua.
Tatalo: Le Atua alofa e, fesoasoani mai ina ia manino le fa’aloaloa mai
o lou aao ia i matou, ina ia fa’atonutonuina ai mea uma o lo’o faia e
tagata fia ta’uta’ua o le lalolagi. Amene.
Aso Gafua, Fepuari 20, 2017. “Ua avea Eseta ma masiofo.”
Tusi Faitau: Eseta- 2: 1-17.
Matua - (f. 17). Ua sili fo’i le mana’o o le tupu iā Eseta i fafine uma,
ua sili fo’i ona alofaina ma fa’apelepeleina o ia e ia i taupou uma; ona
ia tu’u atu ai lea o le palealii i lona ulu, ma fai o ia ma masiofo e sui
a’i Vasati.
I le vaitau o le Soviet era i le ta’ita’iga a Stalin, na ta’atele ai le mau e
fa’apea, a lē malilie tagata iā te oe, ona soloa lea o oe i le aufuefue
fa’atasi ma lou ata e aloaia ai oe i totonu o le fa’alapotopotoga. O le
mea tonu lava lea na tupu ia Vasati, ina ua aliali mai le igoa o Eseta i
le tala. A silasila i le matāupu lea, e alu o tatou mafaufau ia Eseta o le
afafine fai o Moretekai, a’o lea ua avea ma masiofo.
Peita’i, i le Tusi Paia ma le tala lea, e lē o aveesea ai vaega faigatā o le
tala ma lona lē taliaina. I le fuaiupu e 4, o lo’o manino mai ai, mo le
tupu, o teine po’o tinā, ua na o ni mea totino e umia ma pulea e le tupu.
“O le teine foi e fiafia i ai le tupu, ia avea o ia ma masiofo e sui a’i
Vasati. Ua lelei lea upu i le manatu o le tupu; ona ia faia lea fa’apea.”
O le mea moni, o tausaga uma i le fa’amasinoga a Peresia, e to’atele
tama e fa’amamāina (castrated) e avea ai i latou ma eunuka. I le ta’ele
ma le loloto o le tala, o lo’o taoto ai le fa’ao’olima, fa’ataumao’i ma
feusuaiga fai fa’amalosi.
O le feau mo lenei aso, o lo’o tautala i le paoa o tamāloloa (ua fia pei
ni atua), na maua le oa i le tele o tausaga a’o latou fa’ataumao’i i tama
57
ma teine o le malō o Peresia. O le feau lea e tatau ona fa’amalosia ai o
tatou tigā ma aveesea ai lo tatou fefe ma le palaai, e fa’ailoa le leaga o
le fa’ataumao’i, e pei ona taoto i le ta’ele o le mataupu lea.
Ae o le ā se feau e maua mai ia Eseta? To’atele o tinā latou te
fa’atusatusa le eseesega o le aveeseina o Vasati, o ia o se tinā malosi
ma tuto’atasi, iā Eseta o le tinā e faigofie ona ofoina atu o ia i isi e
aunoa ma le te’ena.
O lā tatou masani, tatou te o i le Tusi Paia ina ia maua mai ai ni tagata
o ā latou fa’ata’ita’iga e tatau ona tatou mulimuli ai. O le mea ou te
fiafia ai i le tusi o Eseta, ona o tagata o le tala, o i latou ua fa’apitoā o
latou ituaiga ma tulaga mai le lautele o tagata, ae ua tatou lē mulimuli
i ia fa’ata’ita’iga ma fa’atinoga, a ua tatou tā mau lava i le fa’amamāina
ma le fa’apaiaina i ala sa’o o lo’o finagalo ai le Atua. O le mea moni
lava, o lo’o silafia e le Atua tagata lē anaana iā te Ia, ma o lo’o ia galue
lava ina ia mafai ona latou iloa e i ai mafuaga tāua a le Atua mo i latou
ma o latou ola.
Tatalo: Fesoasoani mai le Atua e, ina ia matou lē iloa atu ma fa’aaoga
isi tagata o ni mea totino matou te pule ai. Aumai mo i matou le lagona
moni, matou te talia ma lagona ai, o tagata uma e tutusa na faia lava i
lou fa’atusa paia le Alii e. Amene.
Mafaufauga Loloto: Fai sau fa’atosina e tete’e atu ai i le fa’aaogaina
o tagata o ni meatotino e saili ai mamalu ma manuia o le au lē alolofa.
Aso Lua, Fepuari 21, 2017. “Ua iloa e Moretekai se taupulepulega
lilo.”
Tusi Faitau: Eseta 2: 19-23.
Matua - (f. 22) Ua iloa le mea e Moretekai, ona ia fa’ailoa atu lea i le
masiofo o Eseta; ona ta’u atu ai lea e Eseta i le tupu i le igoa o
Moretekai.
O le i’uga malie na o’o i ai le tupu o Asueru mulimuli ane i gasologa o
le olaga, ina ua toe fasiotia lava e ana auauna, e ui ina lelei le valiina
mai o le ata i le vaega lea o le tala e Moretekai ma Eseta. Na filemū lou
mafaufau i le tau faitauina o ala lililo o le oti, ina ua ou lē fiafia iā i
latou i le tala, i le tele o mea tutupu i le taimi e tasi, ae foliga mai e i ai
ni o latou feso’ota’iga e ono talitonuina ai. Ua iloa nei, o le tusi o Eseta
ua matuā tumu i manatu ma mea tutupu i le taimi e tasi, pe le’i fuafuaina
pe na fuafuaina, ae i ai lava lo latou feso’ota’iga. O le mea lea, pe ta’ua
58
le tusi o le tusi ua tumu i mea tutupu fa’afuasei, e tatau ona tatou
mafaufau lelei i manatu tāua e ‘anoa ai le talalelei ma le feau mai le
Atua e aoga mo le soifua ma le ola o tagata i aso nei, e fua i mea na
tutupu o lo’o fa’ailoa mai e le tala.
O le fesili e tula’i mai mo i tatou, O le ā le feso’ota’iga o mea tutupu e
le’i fuafuaina, ma le ta’ita’iga aoao a le Atua o lo’o fa’agasolo ai le
taunuuga o le olaga o le tagata i lona malosi silisili-ese? Ua tatou iloa,
e lē o tāua le suafa o le Atua i le tusi o Eseta, peita’i, e mafai ona tatou
maua le Atua e lē o le ulutala o le tusi, a o lo’o nanāina mai e le tusitala
toetoe lava o le va o laina o fuaiupu uma o le tusi, i felavasaiga o le
tala?
E to’alua a’u uo e matuā eseese lō la olaina o auala e feso’ota’i ai. O le
alii muamua, e vave lona malamalama ma taofi i ai, ona fa’atino lea. E
i ai foi na i taimi e feso’ota’i atu ai i le Atua, ae le o taimi uma o lona
olaga. O le alii lona lua, o le fa’agasologa fa’aauau lava mai le tele o
tausaga, e feso’otai ma le Atua i mea laiti ma talanoa ma le Atua i si
leoitiiti lava e lē suia. E na te aumaia fa’atasi ana galuega iti na
feso’ota’i ai ma le Atua, ma fausia ai se ata telē ma le manino o le
finagalo alofa o le Atua. I nisi taimi i le Tusi Paia, e aliali mai ai le Atua
i le amataga o tala fa’a-esoto. Ae o nisi taimi, ua aliali mai i tala’aga o
tagata, e pei o Iosefa ma Eseta. O le tusi o Eseta, e tatau ona
fa’afiafiaina ai i tatou e fa’alogologo ma mafaufau i le va o laina o
fuaiupu taitasi, ae le tatau ona aveesea ai fa’aaliga lilo o le toe fausia
fa’a-esoto, po’o se malaga matagofie aga’i atu i le ola ai i le ala i
Tamaseko.
Tatalo: Le Atua e galue i mea lilo uma, fesoasoani mai ina ia avea a’u
ma mea faigaluega e iloa ala lililo o lau ta’ita’iga aoao mo le tagata, ina
ia ou aogā iā i latou o le ā ou feiloa’i i ai i lenei aso. Amene.
Mafaufauga Loloto: Na taua e William Temple, o taimi e tatalo ai, e
i ai manatu e tutupu fa’afuase’i i lona mafaufau. O le a sa tatou vaai i
mea tutupu fa’afuase’i i le asō pe a uma sau tatalo?
Aso Lulu, Fepuari 22, 2017. “O le va’aiga ia Hamanu”
Tusi Faitau: Eseta- 3: 1-15.
Matua - (f.13). Ona molia lea o tusi e ē ua televavave i itumalo uma o
le tupu, ina ia fa’aumatia, ma ia fasiotia, ma ia fano Sā Iutā uma, o
taulele’a atoa ma toeaina, o tama iti atoa ma fafine, i le aso e tasi, o le
59
sefulu ma le tolu lea o aso o le sefulu ma le lua o masina, o le masina
lea o Atara; ma ā latou mea ia vetea.
E matuā gugulu tagata faitau i le fa’ailoaina o fa’amatalaga e uiga iā
Hamanu i le amataga o le mataupu, o se tagata faigatā ma leaga, e lē
gata i ona foliga sauā, a’o se tagata tinoese foi. Masalo o le mea tonu
na tupu i le tausamiga o Puro, ua mafua ai. (9: 24-32). E o’o lava foi i
le fuaiupu muamua, o lo’o fa’amatalaina ai o ia o le fili o Sā Iuta uma,
ona o ia o le Sā Akakō. E vave foi ona manatu Sā Iutā ia Akako le tupu
o Amaleka na fai ma fili o Isaraelu i aso o le tuana’i.
E ui ina leai se fa’amatalaga i se mafuaaga na lē ifo ai Moretekai iā
Hamanu (f.2), e i ai lava le lagona mai le tala, na vave ona iloa e
Moretekai, o Hamanu o se tagata e lē suia le avea pea ma fili o Isaraelu.
Ua iloa e Hamanu o Moretekai o le Sā Iutā (f.4), ona ia faia lea o
feso’ota’iga ua to’atele i tatou ua iloa uma i le talafa’asolopito. O se
fa’afitauli a le tagata lava ia i se isi tagata, o lona uiga, o lo’o i ai se
mataupu e a’afia ai tagata uma, o lo’o fa’asoa fa’atasi ma talitonuga o
lenā tagata e o’o lava i lanu ma gagana.
O le tusi o Eseta e lē o tāua ai le Atua po’o le tulafono, a ua avea ma
tusi a tagata Iutaia ua latou manatu e leai se tasi e fesoasoani iā i latou.
A ua mafaufau pea i le pogisa sa i ai Isaraelu i taimi o Hitila ma isi. O
le fa’amanatuina na amata tonu i le sauniga o le tausamiga o fale
apitaga, i le fa’asa’olotoina mai o Isaraelu mai Aikupito. Na fa’aolaina
e le Atua Isaraelu i se auala fa’apitoa lava. Fa’amata o le ā toe lavea’ina
foi i latou e le Atua? E mana’omia se tasi e tula’i mo ona tagata ma fai
le mea sa’o, e lē afāina po’o le ā le taunuuga. O Moretekai ma Eseta, o
i laua ia na tula’i ma amata le feau lea.
Tatalo: Aumai mo a’u le lototele le Alii e, ou te tula’i ai e tauivi mo i
latou o lo’o sauāina ma fasiotia, ona o lanu ma tapuaiga. Amene.
Mafaufauga Loloto: Fai sau sailiiliga i le anti-Semitism ma le
Islamophobia, ma manatunatu i ai pe fa’apefea i kerisiano ona fa’apei
o Hamanu.
60
Aso Tofi, Fepuari 23, 2017. “O le fa’aiuga a Eseta e fesoasoani iā
Sā Iutā”
Tusi Faitau: Eseta- 4: 1- 17.
Matua - (f.17). Ona alu ai lea o Moretekai, ma na faia o mea uma e pei
ona poloa’i atu ai o Eseta iā te ia.
E tele tausamiga eseese i le tusi o Eseta. O tausamiga a nuu-ese, a’o lea
ua anapopogi Sā Iutā a’o latou fesaga’i ma le fa’ato’ilaloina ma le
fa’ataumao’iina i faiga fa’ailoga lanu, fa’apolokiki ma fa’ale-aganuu.
E ui ina fesiligia pea po’o fea le Atua i taimi aupito tigā o le olaga o le
tagata, e lē o nenefu ai le tali mai nisi o talitonuga, o le fa’atuatua i le
Atua, e fa’atatau i tigā ma mafatiaga o lo’o aliali mai i le tala.
E matagofie le fa’aliliuina i le gagana Eleni o le tusi lea, o tatalo a Eseta
ma Moretekai, ua fa’aopoopo atili ai le talitonuga o le fa’atuatua o lo’o
i le tala. I le fuaiupu e 16, ua tatou maua ai se malosiaga uiga ese e
‘anoa atili ai le anapogi i se lagona o le tatalo, auā ia Isaraelu o mea ia
e lua (anapogi ma le tatalo), e matuā faigatā ona mulimuli ma
malamalama i ai i le feso’ota’iga o ia mea. I le fuaiupu e 14, o lo’o
aumaia ai le vaaiga o le pule aoao a le Atua ma lona mana malosi e
fa’atumauina ai lana ta’ita’iga i le taunuuga o le olaga o le tagata.
O le upu ‘mai se tasi mea’ (another place, or another quarter), e
fa’aaogaina i tusitusiga a Iutaia e fa’atatau i le Atua. Pe a manatunatu i
lea fasi fuaiupu, o lo’o tusia e Ioane Uesele, “e tatau ona le se’e ese i
tatou mai le auaunaina o le Atua i o tatou tupulaga.” O Eseta e lua ona
igoa (2:7), o le uiga, “o le nofo po’o le ola i lalolagi e lua.” Peitai, ua
fai le filifiliga ina ia fa’ailoa lona tagata fa’atasi ma tagata o le Atua, ae
lē o fa’amasinoga ma pulega fa’amalosi.
O le mataupu e 4, o le liliuina atoa lea o le tala o le tusi o Eseta, ina ua
ogatotonu Eseta i le tala atoa mai ia Moretekai, i se tulaga e lē
mana’omia ai pe ā fa’atusatusa iā Vasati. I fuaiupu 15-17, ua tatou iloa
ai se fa’ata’ita’iga ua matuā liliuina atoa, ina ua fa’atonuina e Eseta o
Moretekai.
Tatalo: Le Atua e, aua nei i ai se avanoa ou te se’e ese ai mai le avea
o a’u ma vaega o lou finagalo. Amene.
Mafaufauga Loloto: E te manatu o lo’o suia e Eseta le mau felavasaiga
o mea tutupu fa’afuase’i o le olaga, po’o mea o lo’o natia mai ai
fuafuaga paia a le Atua mo le tagata, po’o mea uma e lua?
61
Aso Faraile, Fepuari 24, 2017. “Ua fa’ateteleina taupulepulega
lilo.”
Tusi Faitau: Eseta: 5:1-14.
Matua - (f. 3). Ona fai mai lea o le tupu iā te ia, Le masiofo e, Eseta,
se a ea lou mana’o? se ā le mea e te fa’atoga mai ai? e o’o lava i le
vaeluaina o le malō e avatua lava iā te oe.
Afai o e manatuaina le amataga o le tatou tala. Na tu’u e Vasati lona
ola i se tulaga lē saogalemu, e ala i lona te’ena o lona alu ane i luma o
le tupu. Mo Eseta i’inei i le uluai taimi, ua ia tu’uina lona ola i le tulaga
lē saogalemū, e ala i lona alu ane i luma o le tupu, e fa’atino ana
fuafuaga mo le fa’asaoina o ona tagata. O Asueru ua toe inu foi i le
uaina (f.6) ma ua o’o ina mata’utia. (1: 10-11). I le manatu moni lava,
o mea uma ma ona mafuaaga, o lo’o iā te ia lava le puleaina i lona
malosi o ia o le tupu. Peita’i, ua tatou vaaia i’inei le masiofo o Eseta ua
sili atu lona malosi, ma ua iā te ia fo’i a’upega o le poto ma le onosa’i,
e feliua’i mea sesē ina ia fa’aalia mai ai mea moni.
Ua tatou iloa uma le tasi upu moni, “O le fa’amaualuga e muamua mai
i le toilalo” (pa’u) Tatou te le’i maua se sa’o o lea upu, sei vagana ai le
mataupu lenei. E lē tatau ona tatou fa’agaloina le si’osi’omaga o Sā
Iutā e le ita ma le fa’ailoga lanu, a e maise o taupulepulega ina ia
fasiotia i latou uma. (f.13). O Eseta, o lea ua taufao le mai ma le magalo
i lona ola, mai le matamata ita o tamāloloa malolosi. E lē mafai ona
tatou vaaia po’o ai o Asueru ma Hamanu e fetaui mo le puleaina o
tagata uma, auā o a la fa’atinoga uma, e mo laua lava. E na o Eseta le
tagata i le fa’amasinoga lea sa ia lagona e i ai lana pitolaau tauave mo
isi tagata, e fete’ena’i ma lagona fia fa’amalieina o Hamanu ma le tupu,
ona o mana’oga manatu fa’apito mo le lelei o le tagata lava ia.
Mo le uluai taimi ua aliali mai ai le igoa o Seresa le avā a Hamanu i le
tala (f.14), a ua ia fautuaina fa’atasi ma uo a lona to’alua, se fautuaga
leaga mo Hamanu, ina ia saunia se laau mo Moretekai, ina ia fa’anofo
filemū ai lagona popole vale o Hamanu, auā o lea ua leai lava se
fa’aaloalo ane o Moretekai iā te ia. E foliga mai o se aso lelei mo
Hamanu, o le tausamiga ma le fa’atautauina o Moretekai. O le a tatou
iloa mulimuli ane pe fa’apefea ona suia ona aso lelei na momo’o i ai.
Tatalo: Le Atua e, lavea’iina i matou mai le fa’amaualuga, taofia i
matou i le loto maulalo, aumai mo i matou le poto ma le onosa’i.
Amene.
62
Mafaufauga Loloto: O fea e mafai ai ona e fa’atinoina le poto ma le
onosa’i o Eseta i lou olaga?.
Aso Toona’i, Fepuari 25, 2017. “Ua fa’amamaluina Moretekai.” Tusi Faitau: Eseta: 6: 1- 14.
Matua - (f. 6). Ua ulufale mai Hamanu, ona fai atu lea o le tupu iā te
ia, se a se mea e faia i le tagata ua loto i ai le tupu ona ia
fa’ane’ene’eina o ia? Ona fa’apea ifo ai lea o Hamanu i lona loto, po
o ai se isi e finagalo le tupu ona fa’ane’eneeina o ia, na o a’u lava?
Ua lē ta’ua Eseta i le fa’agasologa o le tala i le mataupu lea. Ae ua
amata i le tagata pule malosi o Asueru, na taumafai ia maua se
tama’ita’i lalelei la te momoe i lona moega, ae fa’ai’u i le isi foi pule
malosi na matuā sili atu le leaga o lona taunuuga, o Hamanu. Na
fa’amalosia e Seresa lana avā o Hamanu e ala i lona valoia o le pa’u o
Hamanu ae fa’aeaina Moretekai, ma o le mea tāua lea ma le toa ua faia
e Seresa, e malamalama ai lagona fa’apito ma le fa’asausili o Hamanu.
I le totonugalemū o le mataupu (f.6), ua tatou maua mai ai i le tusi o
Eseta se vaaiga loloto i le fa’agasologa o lagona i totonu o se tagata, o
se auala ua fa’ailoa mai ai le maoa’e o le fa’amaualuga, e aga’i atu i le
matuā maualalo o le fa’atoilaloina ma lona pa’u. O lo’o amata foi le
mataupu i mea tutupu fa’atasi i le taimi e tasi, e foliga feso’ota’i, ae
fa’auma i le tausamiga.
O mea tutupu fa’afuasei i le olaga i le taimi e tasi e foliga feso’ota’i,
ma le tausamiga, o le autu lea i le tusi o Eseta. I le aoao tetele, ua tatou
maua se liliuina atoa o le tala mai lona amataga, ina ua manumalo ma
fa’aeaina Moretekai ma ona tagata i o latou fili. A e maise lava i le
auala e le’i fa’agae’etia ai Moretekai ina ua fa’ane’ene’eina e le tupu i
le sauniga, na fa’ae’e i ai e Hamanu mea uma na fa’atonuina e le tupu.
E na o le toe foi lava ma nofo i le faitotoa o le tupu, ina ua maea si ana
maimoaga laititi (f.12), e manino lava e le’i afaina ai o ia.
O le to’alua o tamāloloa i le mataupu lea, na la mauaina mea uma, o le
tamāoaiga, pule ma le malosi, peita’i, e le’i mafai ona la puleaina mea
tutupu o le olaga, a’o Moretekai o le Sā Iutā, sa taotaomia lona ola i le
fefe i le oti, ma e le’i popole i mailei a le oa ma le pule. Peita’i, o lea
ua sauni e tu’uina atu i ai le pule ma le malosi, o lo’o tausinio
ausulusulu i ai le toatele.
63
Tatalo: Pe afai e faigata le olaga ma fenumia’i solo, fesoasoani mai le
Alii e, ina ia matou savavali ma le talitonu i le faamoemoe, e i ai au
fuafuaga paia mo i matou. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a se upu mai le tusi o Eseta e fa’atatau i le
fa’atumauina o le i ai o tapuaiga i lau sosaiete i le asō.
Aso Sa, Fepuari 26, 2017. “O le manumalo a’ia’i o Sā Iutā.” Tusi Faitau: Eseta: 7: 1- 10.
Matua - (f.4a). ….auā ua fa’atauina i matou, o a’u ma lo’u nuu, ina ia
fa’aumatia, ma ia fasiotia, ma ia fano.
Ua soso’o ma le isi suiga maoa’e o le fa’agasologa o le tala mai le tusi
o Eseta, o le laau na saunia e Hamanu mo Moretekai, ua toe
fa’atautauina ai lava o ia. Ua tatou toe vaaia se gasologa lelei ma
manino, a e maise o le loloto i le tala, iā Hamanu ma lona pa’u sesē i
se agasala na ia manatu e lē o ia e fitoi tonu i ai. O le agasala tau
feusuaiga lē fa’amamāina e faia fa’amalosi, po’o feusuaiga ua uma ona
iloa e ala i fa’alogona o le tino, a e maise o le vaaiga o mata.
O se vaega matagofie tele lenei lona tusiaina. O le fuaiupu e 8, e ese le
manaia o le fa’amatalaina o le veape, “to fall” (pa’u) ina ua pa’u
Hamanu i le moega o i ai Eseta. I le mataupu e 6:13, na lapataina ai e
Seresa lona to’alua o Hamanu e uiga i lona ‘pa’u’ i luma o Moretekai.
E atamai Eseta, auā o le mataupu lea ua avea ai o ia e fai ma fa’aola o
ona tagata. E na o le fuaiupu e 3, lea ua fa’ailoa atu ai e Eseta o ia o le
Sā Iutā auuliuli lava, ma o le mea moni lava, na i ai o ia i le fa’atalitali
i se fa’asalaga oti pe afai e finagalo i ai le tupu. Peita’i, ai ua galo i le
tupu ua uma ona ia fa’aleaogaina Sā Iutā e o’o i le oti, i ana pulega
leaga ma le aunoa o se alofa, o le fa’ailoga o le leai o se Atua i lona ola.
(f.10). Ou te fiafia i le fa’agasologa ma le fa’amatalaina o le tagata o
Eseta. Na usita’i tauaso lava iā Moretekai, na fa’aauau lava ona gūgū o
ia o le Sā Iutā fa’amaoni, na i’u lava ina ia faia fa’atonuga na o ia lava.
Afai e tu’ua e Eseta le nofoaga sa’oloto ua i ai nei, o le ā avea o ia ma
fa’amanuiaga tele mo isi tagata e to’atele.
Tatalo: Le Atua e, ua e fa’amanuiaina i matou ina ia avea ma
fa’amanuiaga i isi, a’oa’o mai ina ia mafai ona matou tu’ua o matou
ma’a salafa ae omai e mulimuli atu iā te oe. Amene.
64
Aso Gafua, Fepuari 27, 2017. “O le poloaiga a le tupu ma le
tulafono.”
Tusi Faitau: Eseta: 8: 1- 17.
Matua - (f.11) Auā ua tu’uina atu e le tupu i Sā Iutā o ē ua i lea a’ai
ma lea a’ai; ia latou potopoto, ma tete’e atu ia ola ai i latou; ia
fa’aumatia, ia fasiotia, ma fano o ‘au uma a le nuu ma itumalō o e
fa’asauā mai iā te i latou, o tama iti atoa ma fafine ma ia vetea a latou
mea…
Ua tatou i ai i le suiga mulimuli o le tala, o le poloaiga na fa’atutonu i
le fasiotia ma le fa’aleagaina o Sā Iutā, ua fa’aleaogaina e le poloaiga
po’o le fa’atonuga a le tupu ma lana tulafono ina ia fa’aumatia, fasiotia
ma fano ‘au uma ua fai ma fili o Sā Iutā. O le fa’ataotoga ma le
fa’aliliuina o le fuaiupu e 11, ua felavasa’i solo ai le mau fa’amatalaina.
O tusi na saunia e Hamanu i le 3:13, o lo’o fa’atagaina ai le fasiotia
uma o Sā Iutā, (killing of all Jews), e aofia ai fafine ma tamaiti. A’o le
tusi a Moretekai e foliga le feso’otai, auā o le tulafono o lo’o fa’asino
tonu i so’o se malosi fa’a-militeri a so’o se tagata po’o se itumalō (any
armed force of any people or province). O lona uiga, o le fasiotia o
tamaiti ma fafine o Sā Iutā o lo’o i itumalo uma o Peresia, o le ā le
afaina auā e mai le tupu le fa’atagaina.
O se vaega itiiti o fa’aliliuga, a e maise o tusitala eseese, o lo’o latou
vaai i fafine ma tamaiti, o tagata o Sā Iutā. O lea ua manatu ai, so’o se
tagata e osofaia fafine ma tamaiti o Sā Iutā, e tatau ona fasiotia. Mo
a’u, i le tele o feliuaiga ma tala le uma, o le tusi a Moretekai na
fa’atagaina le fasiotia o fafine ma tamaiti.
Mo le to’atele o Kerisiano ma Iutaia, o taua ma le fa’amalepeina o
tagata lē agasala, o se matuā fa’afitauli ogaoga. Mo i Iatou o lo’o sailiili
i le tusi o tapuaiga e fa’amaonia ai la latou vaaiga i le mau lea, o le
talitonuga / tapuaiga, e faatatau i le fasioti tagata ma le feitaga’i. Mo le
mataupu lava lea o le Eseta, o se malosiaga uiga ese mai le lagi. E
fa’apefea ona tatou tali atu i lea malosi?
Muamua: O Eseta ma Moretekai, e le’i tumau o ni tagata paia mo i
tatou e fa’ata’ita’i i ai o tatou olaga. Lua: E mafai ona e finau o le
fuaiupu e 11, o le taua e tete’e atu po’o le tauimasui, peita’i, o lo’o i ai
pea le mataupu i tagata lē fai taua.
O le manatu mulimuli, mo Kerisiano ma i latou uma o lo’o mulimuli iā
Iesu, ua tatou i ai i lalo o se feagaiga fou, ua fa’avaeina i le alofa ma le
65
fa’amagalo, o lo’o i le fatu o le Atua ma lona feagai ai ma le tagata. Ma
o le ala lava fo’i lea e tatau ona tatou fa’atino atu i isi tagata, e a’afia ai
ma tagata tatou te manatu o ni o tatou fili.
Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai ina ia matou fa’aaogaina lau upu ma
le naunau moni i ai, ia matou onosa’i e mafatia ma le fatu ma le
mafaufau, e malamalama ai po’o le ā o lo’o e fetalai mai ai iā i matou
i lenei aso, mai le Tusi Paia. Amene.
Mafaufauga Loloto: Amuia e fa’atupuina le filemu, auā e taua i latou
o atalii o le Atua. (Mataio: 5: 9). E mafai faapefea ona e ola o oe o se
tagata fa’atupu filemu a le Atua i lenei vaiaso ma aso uma?
Aso Lua, Fepuari 28, 2017. “Ua mapu ma malōlō”
Tusi Faitau: Eseta: 9: 1- 17
Matua - (ff. 1e & 2a.) ...a o’o ina taunuu ai le poloaiga a le tupu ma
lana tulafono, o le aso na fa’amoemoe ai o e na ita i Sā Iutā latou te
manumalo ai iā te i latou, (a ua liua, ma ua manumalo ai Sā Iutā i e na
‘ino’ino iā te i latou); na potopoto ai Sā Iutā i a latou aai
Ua fa’amatalaina mai mo i tatou le fa’agasologa o tausamiga o Puro,
mai le amataga o le mataupu lenei seia o’o atu i le fa’aiuga o le tusi. Po
o le fasi tele a Sā Iutā i e na ‘ino’ino iā i latou, po’o feusua’iga fai
fa’amalosi o lo’o i le mataupu 1 ma le 2, o lo’o tele pea le lē faigofie
mo i tatou. Vagana ua aveesea le fa’amatalaina o le anoano ma le
lavelave o faigatā o lo’o i ai i le tusi o Eseta.
Ua a’oa’oina a’u a’o tusia nei manatu, e tatau lava ona ou talitonu ma
le mausali i le Tusi Paia ua iā i tatou, ae le o se isi tusi ua ou manatu ua
iā te a’u. O le tele o tala i le tusi lea, mai le nofoaga o lo’o tusia mai ai,
i le fa’amasinoga fa’a-Emeperoa a le malō o Peresia, e matuā valavala
mamao ma lo tatou soifuaga ma fa’alogona o aso nei. O le tasi mea o
lo’o matuā pupula manino mai i le tusi lea, o le mataupu i le fa’aaogaina
o le pule malosi so’onafai, po’o le pule e fa’apolokiki leaga, i le
si’osi’omaga o atunuu po’o se malō, ia po’o se pule fa’ale-tagata lava
ia iā te ia, i le si’osi’omaga o galuega po’o aiga foi.
Ua tatou iloa i le tusi atoa lenei le faigatā i tagata ola, latou te
fa’aaogaina le pule i ni auala sa’o ma tutusa mo tagata uma, amiotonu
ma tumau e lē femoumoua’i. Mo se tali i le fa’apefea ona eseese le
66
fa’aaogaina o le pule e tagata, e tatau ai ona tatou matuā saili atu i tua
i le loloto o le tusi o Eseta.
Sei toe taga’i lava iā Iesu, ma tatou va’ava’ai pe fa’apefea ona fa’aaoga
e le Atua le pule, e ala i lona vaivai i luga o le satauro. Tatou mafaufau
fo’i i se tasi tinā talavou Iutaia, masalo e tutusa tausaga ma Eseta, na
folafola i ai se suiga ese o lona teine taupou, na afua ai le pese Luka: 1:
46- 55. O se liliuina e sili atu ma ofoofogia na i lo’o fafine o lo’o tāua
i le tusi o Eseta. Ae i lona matuā vaivai ma le leai o se malosi, na
faigofie ai le fa’aolataga o le lalolagi atoa, na aumaia e ala i lona
fanauina o le Fa’aola o tagata uma.
Tatalo: Le Atua e, po’o fea lava o lo’o maua ai i matou i o matou olaga
i le lalolagi nei, ia avea pea i matou ma tagata fa’atuatua moni ma le
mausali i lau Afio. Amene.
Mafaufauga Loloto: Faitau le pese o le vi’i iā Maria o lo’o i le Luka-
1:46-55. O a nisi tala o le Tusi Paia e te mafaufauina, e foliga feso’ota’i
iā Eseta? Fa’asoa atu i isi.
‘UA TASI’
(At-one-ment)
O LE FINAUGA NA OO AI I LE FAAIUGA LE TALAFEAGAI
[Saunia e Clare Nonhebel]
Aso Lulu, Mati 1, 2017 (Aso o le lefulefu) ‘O o’u ala, e le o outou
ala ia,’
Tusi Faitau: Isaia 55: 6- 13.
Matua – (f. 9) Auā e pei ona sili ona maualuga o le lagi i le lalolagi,
ua faapea ona sili ona maualuga o o’u ala i o outou ala, ma o’u
manatu e sili i o outou manatu.
Na o’u feiloa’i i se alii na faapea mai,’na te lē mo’omia le Atua, ona na
te le i faia se mea leaga i lona olaga atoa’.
Na o’u faamalo atu ona o se tagata ua faailoa mai le olaga e lei
tauleagaina, ma talatalanoa i le Atua ma lona silafia o mea lelei ma mea
leaga. O le latalata atu i le Atua i nei talanoaga, ua iloa ai le Atua e
silisili’ese ona ala ma le agalelei, e le tutusa ma o tatou ala.
67
Na faailoa e Iesu le agasala ua i le loto o le tagata: o le tagata ua ita atu
i le isi tagata, e tutusa lea ma le tagata fasioti tagata ua ia faataunuuina
moomooga o le loto.
O i latou o loo faailoa mai i le upega tafailagi tagata ua tuuina atu i ai
le faasalaga o le oti, o tagata e lē popole e faatino uiga matagā ma uiga
le taupulea, ua manatu ai i latou ina ia faia mea uma e faaumatia ai ola
o nei tagata. O i latou foi ua faailoa mai i le upega tafailagi o latou
manatu, latou te lē o iloa lo latou olaga faatupu faalavelave, ua atagia
ai o latou loto tauimasui ma le manatu faaoolima.
O le upu mautinoa, o ai lava se tagata na te faaooina se amioga le
talafeagai i se tagata, ua mamao ‘ese o ia ma le olaga e tatau ona soifua
ai faatasi ma tagata, e faapea foi ona mamao ‘ese o ia ma ala o le Atua.
O Iesu na fetalai, ‘Ia atoatoa i tatou pei o le Tamā i le lagi e atoatoa ona
lelei o ia’. O o tatou loto ma uiga ma faatinoga, ua mamao ‘ese lea ma
le Atua. Pe tatau ea i le tagata ona atoatoa ona lelei o ia?
O faitauga i nei vaiaso o le a faapea ona tatou iloa ai le Alii ma lona
faaali mai.
Tatalo: Le Alii e, ua mamao ‘ese a’u ma le mea e tatau ona ou faia.
Fesoasoani mai! Amene.
Aso Tofi, Mati 2, 2017 ‘O le Olo o Papelu’
Tusi Faitau: Kenese 11: 1 – 9
Matua - (f. 4)O maia ia, ina tatou faia ia o se aai, ma se ‘olo, ia oo
lona tumutumu i le lagi, ia tatou faia foi se mea e ta’ua ai i tatou, nei
faataapeapeina i tatou i le fogāeleele uma.
O le va’aiga tele le va’ava’ai atu i ata ua tapu’e mai, o ata o i latou
faatupu faalavelave.
O le potopotoga a alii pepese ua milo faatasi ma le toatele o tagata i le
aai e pisi tele fefaatauaiga. O le tagata ua amata ona usu le pese, ma ua
liliu tagata ma le fia iloa le mea o loo tupu. Ona oo mai lea o le isi
tagata sa tumamao mai ma ‘aufaatasi ma le tama usupese, - ua tumu
tagata ma potopoto ma aufaatasi ma pepese faatasi ma le leo e tasi.
68
O le a se va’aiga pea lē tuufaatasia o loto ma leo ina ia mālie ma lelei
se faataunu’uga o se mea? Pe o le alalaga atu a le sosaiete o tagata o
loo tapua’ia le au ta’alo a lo latou nuu, ina ia faatoilalo ma soli le au
ta’alo o loo taalo faatasi ma i latou? Poo se ā’iga foi ua loto faatasi e
faaleaga atu i o latou uso tuaoi?
O tagata na fai le ‘Olo o Papelu’ sa leai se mea sa faalavelave ai, i le
atina’eina o le galuega, ma galulue faatasi ma le gagana e tasi. Peitai,
o le mafutaga ua le sologa lelei lea. O tagata ua leai se olaga faamaoni,
ua lē manatua le tuuina atu o viiga i le Atua. O tagata ua faataapeapeina
o latou loto, ua ave’esea ma faaleagaina mafaufauga lelei. Ua avea ma
tagata e tete’e i le Atua, o tagata faatupu faalavelave, ma lē iloa le Atua.
O le mafua’aga lea na faataapeapeina ai e le Atua fuafuaga a tagata ao
le i taunuu lo latou faamoemoe.
Pe a oo ina tuufaatasia galuega tetele e fausia e le faapotopotoga, e le
Malo, le aufaipisinisi faapea le Ekalesia, e tatau i tagata uma ona maua
le lotofuatiaifo e lelei, ma fesili i le taunu’uga lelei o se faamoemoe, ia
mautinoa le faataotoina o fuafuaga, e mautinoa ai le lagolago atu i le
faia o se galuega ma lona atina’eina.
Pe afai e lē atina’e e tusa ma le finagalo o le Atua, o se galuega e faia
ma le olaga faalialia faapea le manatu faafiapoto.
Tatalo: Le Alii e, o se fiafiaga lelei le auai i le atina’eina o mea ua
faia. Ia e ave’esea a’u fuafuaga e le tusa ma lou finagalo. Amene
Mafaufauga Loloto: E i ai se taimi o’u te ‘Ioe’ atu ai i le Atua e aafia
ai le tali atu e ‘leai’ i le faapotopotoga o loo ou i ai?
Aso Faraile, Mati 3, 2017 ‘Fetu’u i le eleele’
Tusi Faitau: Kenese 3:14 – 24
Matua – (f.22) Ua fetalai ane foi le Alii le Atua, Faauta, ua avea le
tagata e pei o so tatou, ua iloa ai le lelei ma le leaga; o lenei, nei
aapa atu lona lima, ma tago atu foi i le laau o le ola, e ‘ai ai, ma ola
e faavavau.
O le faitioga i le Ekalesia i le tele o aso, ‘o le olaga puipuia o le tagata’
– ua lē tuuina atu ai i le tagata lona saolotoga na te iloa ai mea o le
olaga.
69
O nisi tapua’iga, latou te faatāuaina mea uma i le lalolagi, ma mea o
loo i ai, e le iai se manatu e tu’u ‘ese’eseina le lelei ma le leaga, o le
talitonuga ina ia avea ai le tagata saoloto ma lona iloa o le paleni o mea
uma.
O le iloa e le tamā ma le tinā, na oo ina ia fiailoa atili le poto ma iloa
ai, o o la manatu, e gata le iloa o le tagata. E aunoa ma le iloa silisili
ese o le Atua ma ana meaalofa ua foa’i mai, a ua taumafai lava ina ia
iloa atili le poto i le sailiga a le tagata, ma oo mai ai o ala o le puapuaga.
O le lalolagi ua mafatia le tagata pe a fananau mai o tamaiti pe a tu’u
‘ese’eseina le tagata mai le manava o le tinā. O le ola ua gata, ma lē
tumau i le ola pea, ma e leai se tagata e fa’a’au’auina lea faamoemoe
ma ola ai e faavavau.
E iai lau uō sa maua i le ma’i e ta’ua o le neurone disease (o lagona e
pei o se tagata e sipaka le tino ma le mafaufau ma lē nofo lelei) O mea
uma na te faia ma le lē mafaufauina- e pei o le vavalu o lona tino pea
mainiini, o le tago i ona kokini ma toso i luga- e tele mea o loo ia faia
e aafia ai lona olaga. Mulimuli ane, ua le mafai ona gaoioi, pe foloina
se mea, ma ua le mafai ona tautala. Pe i ai se tagata na te fai atu i lea
tama o loo i ai le ola e le uma, ou te manatu o se fautuaga lelei lea ma
moomia.
O le tasi foi uō na ia tausia lana fanau i se siosiomaga o loo ola ai tagata
faatupu faalavelave, na ia taofia lana fanau ina ia aua ne’i savavali i le
pogisa o le po, ia aua foi ona taa’alo i fafo pea oo ina tumu mai tamaiti
faaleaga mea.
O le olaga e leai sona tuaoi peitai, ua le maua le olaga saoloto faapea
mea lelei uma e pei ona folafola mai e Iesu i le tagata, a ua tutupu mai
o faafitauli i mea na lei mafaufauina.
I le lalolagi ua filifili ai le tagata ina ia ola saoloto ma le lē iloa ai le
Atua, o se vaivaiga tele lea e tupu tele ai le olaga faamanu’alia ma
mafatiaga e tutupu mai pea ma le uma.
Tatalo: Le Alii e, o lau poloaiga ua o’u vaaia ai ua gata lou saolotoga,
faailoa mai ia te a’u ma le talitonu i ou ala, ina ia faasaolotoina ai a’u.
Amene.
Mafaufauga loloto: Poo a’u fa’aiuga ua avea ma auala ua malaia ai le
lau eleele mo tagata na feagai ai i latou ma mea faigata?
70
Aso Toona’i, Mati 4, 2017 “O le taua ua faia i totonu o le loto”
Tusi Faitau: Roma 7:14 – 25
Matua – (ff.18b ma le 24b) … auā ua ia te au le loto atu, a ou te lei
iloa ona fai o mea lelei; O ai sē laveai ia te au ai le tino o lenei oti?
I nisi tausaga ua tuana’i atu, sa o’u fai talosaga, ma manatua se tagata
ina ia alu’ese mai le olaga faita’aga ma le mulilua, ua le mafai ona
alu’ese ai. O le faaosoosoga na mafatia ai, ma avea ma pologa i lenā
olaga. O le fiafiaga auā ua tupu le faamoemoe ina ua tu’ua lea olaga,
ona o talosaga sa tuuina atu i le Atua, ina ia alu’ese ai.
E ui lava i talosaga sa faia mo ia peita’i, o le faaosoosoga ua le uma,
ma toe liliu i le olaga faita’aga ma le mulilua. Na ia iloa lona tagata e
pei o upu a le aposetolo o Paulo, ‘auā o le mea ou te faia ou te le loto i
ai, a o le mea ou te ‘ino’ino i ai o lea ou te faia’ ( f.15). O ona
mafaufauga ia, ua manatu ai o le a pule i le ola, ua le fiafia i le olaga sa
le tatau ona ola ai.
O le tasi aso na ia maua ai le telefoni mai a se tagata e feagai ma uiga
ia o loo ia maua. O le nuu e numera tasi i le faita’aga ma le mulilua, ma
valaau mai ina ia alu atu. Na ia iloa e le tatau ona alu peitai, na totogi
lona pasese i le vaalele e malaga ai i le taeao fou e tusa ma le valaau
mai.
I lea po a’o lumana’i le malaga, na valaau ai i le Alii ina ia fesoasoani
mai, ma tuuina atu lona loto atoa, ma nofo anapogi ina ia ave’ese le
loto faita’aga ma le olaga mulilua peita’i, na le maua se malologa auā
ua le mafai ona ia tu’ua le olaga ua masani ai.
I le taeao na fuafua ai lana faigamalaga, na ia vaavaai atu i le TV ua
faailoa mai le malosi o le tau malūlū, ua folasia atoa le malae vaalele i
le aisa, atoa ma auala tetele ua le mafai ai ona feoai taavale, ma faailoa
mai ua taofia malaga a vaalele. I lea lava taimi, na toatuli ai ma tagi,
ma faafetai i le Atua, ona o lona faaolaina o ia.
O Iesu lava na folafola na te faaolaina i tatou, ma lavea’i i tatou mai le
loto ua faapogisaina i le faita’aga ma le mulilua, o le olaga ua fiafia e
faataunu’u mana’oga o le tino, faapea le lotoita ma le tautala i mea le
aogā.
71
O ai se na te ave’eseina i tatou mai le olaga agasala ua masani ai? Na o
Iesu Keriso na te faia mea uma e ala i lona alofa tunoa mo tagata uma,
ma faaolaina ai le tagata ua valaau atu ia te Ia, ma le loto salamō.
Tatalo: Le Alii e, ua e iloa a’u ma o’u leaga. Ua e silafia mana’oga o
matou loto e naunau i mea lelei. Ou te faamoemoe ia te Oe pe a oo ina
faatumulia au i faaosoosoga, ma o’u le iloa ai o lau afio ina ia e faaola
a’u mai le olaga leaga. Amene
Mafaufauga Loloto: E faafofogaina e le Atua mana’oga o tatou loto.
Po’o mana’oga ea o o tatou loto e tupu mai ai o mea lelei?
‘UA TASI – TASI MA LE ATUA’
‘At-one-ment – At one with God’
[Saunia e Clare Nonhebel]
Aso Sa, Mati 5, 2017 ‘O le tiga o le finagalo o le Atua’
Tusi Faitau: Kenese 6: 5 – 8.
Matua – (f.7) Ona fetalai ane lea o le Alii, Ou te soloieseina i le
fogāeleele tagata na ou faia; o tagata, ma manu vaefa, ma mea
fetolofi, atoa ai ma manu felelei; auā ua ou salamō ina ua ou faia i
latou.
O le taunuu atu o le vaalele i le malae vaalele o Orlando Florida, o
tagata uma o le au malaga ua pasi atu i maile sosogi, na ou faapea o le
sosogi i se tagata ua avatua le mariuana, peitai o le siakiina o fua o laau
(fruit). E oo lava i apu ma moli ua matogitogi, e avea ma laau e
faaleagaina ai faato’aga ma mea ua faia i faato’aga e soifua ai tagata.
O le Tusi Faitau i lenei aso, o loo faailoa ai le soifua faale agaga ua
matogitogi ma faaleagaina. O le olaga ua faia ma le agasala ma ua avea
ma lalolagi ua le maua se olaga lelei e faaolaina ai i latou.
Peitai o le faaiuga o le faitauga i lenei aso, o loo suluia ai ave malolosi
o le malamalama, i le tagata ua alofagia e le Alii e pei o Noa. I nisi
taimi e manatu ai, e leai se aogā e faia ai o mea lelei mo le olaga o le
tagata. O le a le mea e tatau ona faia e le tagata i lenei lalolagi, ua tumu
i le fasioti tagata ma le olaga faatupu faalavelave? O le Atua ua tumu
i le loto tiga ona o ana mea na ia faia peitai, o le Atua e silasila mai ma
lona alofa. O taimi uma e faafofogaina ai e le Atua le tagata ua valaau
72
atu ia te Ia ma le agaga faamaoni, ma avea ai le lalolagi ma lalolagi ua
toe faafouina.
O aiga ua faamagalo atu i le tagata ma fasiotia le tamaitiiti na pele iai
latou, e faapea foi i latou ua tuuina atu o latou ola mo le faasaolotoina
o le lalolagi mai tagata faatupu faalavelave, o leo ua alaga i le loloto o
le agasala peitai, o le Atua na te faafofogaina tagata ua valaau atu.
Tatalo: Le Alii e, e ui lava ua le faalogo nisi ia te Oe, ia avea i matou
e ta’uta’u atu mea silisili ua e faia. Amene.
Aso Gafua, Mati 6, 2017 ‘O le feagaiga a le Atua ma le lalolagi’
Tusi Faitau: Kenese 9: 8 – 17
Matua - (f.11) Ou te faatumauina lava la’u feagaiga ma outou; e le
toe faaumatia lava mea ola uma i le vai o le lolo; e leai foi se toe lolo
e faaumatia ai le lalolagi.
E le uma le tupu pea o le lolo ma mala faigatā ua siomia ai lo tatou ola.
O taua i le lalolagi, o ta’ita’i ma pulega saua, o tagata mai isi atunuu
ma tapuaiga ua sauaina, o tagata faatupu faalavelave, o le faatafunaina
o le siosiomaga, o tapuaiga ua fefefe ai tagata ma le olaga saogalemu
ua leai se malutia o le ola. E foliga e le mafai ona tatou taofia le o’o
mai o nei faafitauli peitai, o le agalelei o le Atua o loo i ai pea ma tatou
e le mavae.
O le tasi tagata na taoto i luma o tanetau (tank). Na faapea ona faailoa
e le tusitala i le nusipepa. O tamaiti a’oga na faia le solotete’e i faiga le
alofa. O faapotopotoga laiti na avea le talosaga i le kamupani
faailogalanu. O le fā’aili a leoleo na faia ma le leotele e pueina ai tagata
faatupu faalavelave ma lagolago atu nisi o tagata i galuega a leoleo
peitai, o nisi na tutū ma le lē fesoasoani.
I se aai i Peretania o loo latalata i le sami, na faapea ona solo mai o le
eleele i luga o le papa ma faate’ia ai tagata. Na suesueina e tagata na
iloa ai o le vai o loo faia i lalo o le papa ese kamupani, na le mafai ai
ona taofia e le papa le malosi o le vai, ma ua solo ai le eleele.
E ui lava i vaaiga matautia ua tatou vaai i le lalolagi ma le siosiomaga
peitai, o le Atua na fetalai o le ola e faavavau e tumau lea mo ona tagata,
e ui ina luluina le lalolagi ma lafoaina mauga maualuluga i le sami.
73
O lana faamasinoga tonu e oo mai e pei o le lolo, na tafiesea ai mea
uma ua faaleaga e le loto agasala. O ia na te faailoa i tagata lona alofa
e tumau ma le tagata e lē maluelueina lona loto. O le feagaiga a le Atua
ua faia lea mo tagata uma, o le loto ua tuuina atu lea ia te Ia ma le
faamaoni.
Tatalo: Le Alii e, ua e valaau ina ia aua ona faalogologo i le poto mai
le lalolagi, a ia tumau i mea lelei e faatumauina. Pe a oo ina malosi le
oo mai o faaosoosoga, le Alii e, ia e faatumauina lou loto ia te Oe.
Amene.
Mafaufauga Loloto: I talanoaga i aso uma, pe taula’i ou manatu i
puapuaga tutupu i le lalolagi, poo le faamoemoe i le Atua ma lana
folafolaga?
Aso Lua, Mati 7, 2017 ‘O le taulaga togiola ua faia e tusa ma le
tulafono.’
Tusi Faitau: Levitiko 16:1-10, 29-34.
Matua – (f.30) …auā o le aso lea e fai ai le togiola mo outou e
faamamāina ai outou, ina ia mamā outou i luma o le Alii i a outou
agasala uma.
I le mataupu e sefulu (10), ua faamatala ai le fanau e toa lua a Arona
na la faatinoa le ofoina o taulaga i le afi ese i luma o le Alii, na ia lē
poloai mai ai ia te laua. O le olaga faalialia na aveesea ai le saolotoga
o Arona e ulufale ai i le Atua silisiliese ma avatu taulaga, o le nuu atoa
ua mo’omia suiga lelei e oo atu ai i le Atua ma lona silisiliese.
Ua le toe maua le saolotoga e pei ona i ai, e ao ona faailoa a latou
agasala, o le salamo, o le taulaga ofoina atu, o le faataeleina i le vai ma
le olaga mamā, o le anapogi faapea le tuu’esea o le olaga e masani ona
ola ai, o tapenaga ina ia faia e oo atu ai le tagata i le Atua ma lona
mamalu.
E ‘ese le faigofie pea oo ina mautū le olaga kerisiano, ma pei o se olaga
ua masani ai. Tatou te tatalo e pei o pailate o vaalele e faasinoa o tatou
ala, ua manatu foi ina faapuupuu a tatou tatalo, o le manatua o le tagata
ua le maua le onosai, faapea le tele o feau ua galo ai le Atua.
E faapea foi le galuega a le Atua, ua tausisi i tatalo faamauina e aunoa
ma le tatalo i le Alii poo le a le afioga a le Alii ua fetalai mai. O le a se
74
lagona o Arona ina ua le maua le saolotoga e pei ona ulu atu ai i le
malumalu e aunoa ma le tapenaina o mea ia ua faatonu mai? E
mautinoa o Arona ua faamaulaloina o ia, pe ua avea foi ma auala lelei
ua faatonu ai e le Atua tagata uma e tusa ma le tulafono, ona o ona atalii
na osia taulaga e tusa ma o la loto.
O nisi taimi peā le manatua le silisiliese o le Atua ma lona mamalu ua
lē manatu mamafa i ai, o lea ua toe faasino mai e le Alii le tulafono e
ao ona savavali ai.
Taumafai ma toe sailiili i le olaga tatalo, ia maua taimi e faia ai
talosaga, faapea le faatinoga o feau taua, e manatua ai o le Atua o Ia o
le Atua, o tatou tagata o le meaalofa sili lea ua Ia faia mo i tatou.
Tatalo: Le Alii o Oe lava o le Tupu silisili ma pulea mea uma. Ia e
faamanatu mai, o i matou o mea na e faia. Amene
Mafaufauga Loloto: Pe o a’u o se uō filifilia a le Atua, ma faailoa atu
ia te Ia mea lelei e tusa ma lona finagalo?
Aso Lulu, Mati 8, 2017 ‘Faatasia e ala ia Keriso’
Tusi Faitau: Filipi 2: 1-11
Matua – (f.11) … ina ia tootuli o tulivae uma lava i le suafa o Iesu, o
e o i le lagi, ma e o i le lalolagi, ma e o i lalo i le lalolagi; ma ia
ta’uta’u e laulaufaiva uma lava o Iesu Keriso o le Alii lava ia, ia iu ai
i le viiga o le Atua le Tamā.
O le avea ma tagata na faasalaina ona o sesē a le isi tagata, o se
faasalaga matuiā sili lea ma lē fetaui. E toatele tagata na fasiotia ona
o nei tuuaiga, peitai na mulimuli ane e sesē le tagata ua faasalaina, e oo
lava i molimau ua tuuina atu.
I le talia ma le loto mafatia, faapea le faalumaina ma le faifai o le motu
o tagata i a Iesu, ma le faasalaga i le faasatauroina peitai, o Iesu e le
gata e usita’i i le Atua ma lona finagalo, a o le Alii faamaoni i tagata, e
ui ina latou le maua le alofa.
O le alofa ua faailoa atu i tagata le faia e le Alii o le faaolataga e
faamagalo ai le tagata agasala ona o le togiola ua faia e Iesu mo tagata.
O le soifua e a’afia ai le loto ma le agaga, o le tino e pei ona maua i
tusitusiga i lenei taeao, ‘ina ia tootutuli o tulivae uma ma ta’uta’u atu e
laulaufaiva uma lava o Iesu Keriso o le Alii lava o ia’(ff.10,11)
75
I le tasi aso ao avea a’u ma tamaitiiti, na loka a’u i le potu ina ia uma
ona ou a’i, o le faasalaga ina ua o’u te’ena meaa’i. Pe tusa ma le tasi le
itula, a’e valaau mai le tamā o lo’u tamā na te fia asiasi mai, ma fia iloa
poo fea o loo o’u i ai.
Na maua mai a’u o loo o’u tagi ma le faatonuga, ina ia faia le mea e pei
ona faatonu mai ia te a’u. O le araisa e pei ose puligi ua vela lona
kukaina na o’u le fiafia i ai, Ona taumafai lea o le tamā o lou tamā, ina
ia ou fiafia ma talia fua suamalie o vine i le sipuni ma tuuina atu i lo’u
gutu. Na faatetele lo’u tagi, ma lē talia mea na tuuina mai.
Ona tago lea o le toeaina ma ‘ai uma mea’ai, ma folo atoa mea’ai ma
le faaeteete, ona tago lea ma fusi atu au, ma tatala le faitotoa o le fale,
ma tuu atu a’u ou te alu i fafo i le saolotoga i malae taalo o’u te fiafia i
ai.
Ua tele tala ua ou faitau iai iā Iesu na ia faia le faaolataga mo a tatou
agasala e pei ona faamatala mai le silisiliese o le Atua i le mataupu
silisili. E pei o se upu e ula i ai, ma le talia e tagata peitai, o le ata ua
faamatala pea ia te au i lenei aso, o le aso e pei o le araisa puliga i lenei
taeao.
Tatalo: Le Alii e, ua o’u iloa le tāua o le faaolataga na e faia e magalo
ai a’u agasala ma le lalolagi atoa. Ia viia Oe e faavavau. Amene
Mafaufauga Loloto: Pe afai o’u te faamagalo atu o mea sesē i
mafaufauga ma faatinoga lelei i lo’u loto, o le a se umi o lo’u ola o le a
o’u savalia?
Aso Tofi, Mati 9, 2017 ‘O le galuega o leleiga’.
Tusi Faitau: Efeso 2:13 – 22
Matua – (f.14) Auā o ia lava o lo tatou leleiga, ua na faia ia tasi e sa
faalua, na na soloia foi le pa vaeloto o le feitagai sa vaeluaina ai
E i ai mafua’aga lelei e vaelua ai manatu o tagata. O Iesu na fetalai, na
le sau e aumaia le filemū e oo lava i aiga uma pe’itai, ua valaauina
tagata uma ia taitasi ma faailoa lagona faamaoni i luma o le Atua.
Ua tele tamaiti ua faaleagaina o latou tino na sauaina i aiga, e moomia
ai le tatau ona aveesea ia uiga i aiga ina ia avea ma aiga lelei. O le
fe’ese’eseaiga i le va o tagata ma faapotopotoga, e tatau ona tuu
76
’ese’ese mea o latou nonofo ai a’o lei faia se manatu i se leleiga. O le
fe’ese’esea’i ma le olaga o le a masani ona ola ai, o le a faapea ona
vaevaeina ai faapotopotoga ma lea faapotopotoga ma avea ma
faapotopotoga ua faaitiitia ma faaitiitia lava.
O lo’u aiga na tupu ma i Peretania ma Pelesauma (English and
Belgian). O Peretania na manatu o Peresauma o tagata na fai mai i le
Atunuu. Peitai o nisi Peresauma, e le mafai ona tautala mai i lo matou
aiga, ona e tautala i le gagana Farani – e le o ni Peresauma Siamani e
mafai ona tautala Peresauma. O nisi taimi, o le faafitauli tele peā tutusa
tagata ma o latou manatu.
O se uō na nofo i se aiga e mamao lo latou nuu ma le taulaga, o se
nofoaga o tagata e le mafai ona pasia se aso ma tagata faaleaga mea, i
ia maga’ala i aso uma, ma le mea o loo nofo ai.
I aso sa soifua ai Iesu o tagata Iutaia, o tagata ua vavae’ese mai i tagata
Samaria, Roma, ma Eleni, ae faapea i latou lava tagata; Faresaio.
Satukaio, faapea foi so’o o A’oa’o o le tulafono.
O le tagata kerisiano i nei ona po o loo faatusatusa i latou o A’oa’o i le
mataupu silisili ma fetotoa’i ai i manatu o lea tagata ma lea tagata.
O Iesu ma lana valaau e loloto, o tagata uma e le faailogaina, o le malo
o le Atua ua avea ma malo o tagata uma. Na maliu o ia mo tagata uma
pe afai tatou te sauni e faailoa atu lo tatou au faatasi ma ia.
Tatalo: Le Alii e, seia e faailoa mai ou sesē faapea manatu o tagata e
‘ese’ese o latou lagona. Ua e faafofogaina o matou manatu e ui ina
faigatā peita’i, ua e filifilia ala faigatā ina ia maua ai se leleiga ma o
matou tagata. Fesoasoani mai ina ia o’u maua ou ala. Amene.
Mafaufauga Loloto: Pe avea mafaufauga fe’ese’esea’i e le tatau ai
ona faia se leleiga? Poo le fevaevaea’i e tupu mai ai le leleiga?
77
Aso Faraile, Mati 10, 2017 ‘Pe a le i ai le Atua’
Tusi Faitau: Salamo 22:1 – 22
Matua – (f.11) Aua ne’i e taumamao ia te au, auā ua latalata mai le
puapuaga; auā e leai sē fesoasoani mai.
Ua tatou maua i le Salamo, le tatalo a Iesu ina ua tuuina atu o lana
valaau i le Alii, a’o faasatauroina o ia ma faapea atu; “Lo’u Atua e, lo’u
Atua e, se a ea le mea ua e tuulafoa’i mai ai ia te au?”
E iai taimi e iloa ai e tagata uma, le Tamā ua le iai i le aiga. E faapea le
su’esu’ega a le au popoto, ua latou iloa o uiga ia o le Atua o loo atagia
i o tatou tamā.
A’o ou tamaitiiti, e masani ona tupu se manatu, ua avea i tatou e le Alii
i le paneta na tu’u i tatou e fai le mea e loto i ai. Na ou iloa mulimuli
ane, e lē faapea uiga o le Atua peitai, o tatou tamā faale lalolagi ua tu’ua
o tatou aiga.
O tagata na liliu atu i le Atua faapea le Ekalesia, ma lagona le lē fiafia
ona e foliga, o le Atua ua le talia le valaau atu i taimi o puapuaga. Pe
afai e valaauina le tagata e le Atua, ae na te le faamalosia tagata o loo
valaau i ai mo se fesoasoani, e lagona e le tagata puapuagatia le lē talia
e le Atua o lana valaau atu.
Peitai, o le Atua na te le tuulafoaina i tatou, o le Atua o loo mafuta mai,
e oo lava ina ua tatou manatu ua alu’ese o Ia ma tatou peita’i, o le Iesu
ua valaauina i tatou, ‘Lou Atua e’, o le Tamā ua ia tuulafoai i tatou, ia
maua le talitonu, o loo i ai faatasi ma Ia e ui ina tatou le vaaia o Ia. Pe
a afai tatou te le lagona o Ia, o loo faafofoga e Ia la tatou valaau.
Tatou te manatu ina lē manatua,le valaau ai i latou ua mafatia i le fia’ai
faapea le puapuaga. Tatou te ioe, ina ia lē faia e le Atua pe a e lē loto i
ai. Peitai, o le Atua o loo faatasi o Ia ma ona tagata.
Tatalo: Le Alii e, peā leai se tagata e fesoasoani mai, seia e faatasi mai.
Ia fa’aleo tele la’u faalogo, ina ia o’u talia le valaau atu a tagata mafatia.
Amene
Mafaufauga loloto: Pe afai e i ai se tagata ua tuulafoaina e le Atua, o
le a se mea ou te faia ina ia iloa e le tagata le Atua ua faatasi ma ia?
78
Aso Toona’i, Mati 11, 2017 ‘O le ola fou i le Atua’
Tusi Faitau: Ioane 15: 1-11
Matua – (f.:2) O la uma lava o ia te au e le fua, e aveeseina e ia; a o
la uma e fua, e teuteu e ia; ina ia fua mai ai atili.
O le ave’esea poo le teuina o la o laau ua fua mai e le o se mea faigofie
lea. O le laau o le ‘plum’ i la matou faatoaga na fua mai, ma iloa e lou
toalua, o fua ua manunu’a o latou tino. Ona ave’ese lea o la ma ta’atitia
mai, o ni la o loo pipi’i i laau ma avea ma fualaau e foliga lelei.
Ua tutū mai nei la’au ua laiti, ma pei ni laau ua mama’i peitai, ua vaaia
la ua fua tetele ma tautau mai ni fualaau suamalie, ma tetele le fuataga.
O la uma na totoe i luga o laau, ua ola mai ma se va’aiga fou faapea le
tupu olaola ma le matagofie.
Pe a ave’esea e le Alii o la ina ia teu faaleleia, na te ave’ese avanoa, ma
tu’u i lalo mea tatou te fiafia i ai. O se vaaiga ofoofogia ona o lona
silafia o le taimi tatau e tu’u ai i lalo.
Pe a valaau i mea lelei peitai, ua vaavaai atu i mea ua faaumatia, e leai
se auala e valaau atu ai le tagata mafatia, ina ia maua le ala o le ola e
le uma. E le faigata ona iloa fua lelei i nisi tagata; pe a iai se tagata ua
ulufale i le fale o loo faamalū ai fatu ina avea ma falaoamata etc. e vaai
i latou o ni tagata e aga tausaafia, ua tele le iloa ma itiiti mea olo’o
moomia ma faaauau pea ana feau.
O Iesu ua valaauina i tatou, “Ina tumau ia te Ia, e tumau foi o Ia mai
tatou.” Aua le aluese ma Ia, ma ia tumau i atina’e o loo faia, peā oo ina
aveese moomooga o le loto ma foliga o eleele ua faatafunaina.
Pe a oo ina fua mai o ‘fua o le Agaga’ – alofa, olioli, filemū, onosai,
agalelei, o le faatuatua, tausaafia, faapea le olaga pulea- na te aumaia
le ola fou, o le mea sili o loo faatali i ai, o le oloa sili mo le olaga atoa.
Tatalo: Le Alii se ia e au maia ia te au le olaga e le uma. Ia tumau i
matou i lau Afio ma fua mai o fualelei i le olaga. Amene
Mafaufauga Loloto: O le a se mea o totoe ia Iesu, e tatau ona faia nei!
79
‘UA TASI’
At-one-ment
[Saunia e Terry Lester]
Aso Sa, Mati 12, 2017 ‘Ua tasi – Ua tasi ma tagata’
Tusi Faitau: Kalatia 3: 23 – 29.
Matua - (f.28) e le o i ai se Iutaia po o se Eleni, e le o i ai se pologa
po o se sa’oloto, e le o i ai se tane po o se fafine; auā ua tasi latou
uma ia Keriso Iesu.
Ua faaaogāina e le Archbishop Desmon Tutu o le upu ‘Rainbow
Nation’ e faailoa ai le olaga fou i tagata Aferika i Saute ina ua oo mai
o le Malo Fou o tagata ua faasaolotoina. O le olaga tuana’i sa iloa ai le
fe’ese’eseai i lanu faapea faaotopotoga mai nuuese peitai, o le oo mai
o le taeao fou ua faatasia ai i latou i le ‘lanu fou’, o le lanu matagofie
silisili’ese o le nuanua.
E faapea foi le faailoa mai e Paulo, o Kalatia ua avea ma Malo fou, o i
latou ua o mai ia Keriso Iesu ina ia papatisoina ma ola ai i le olaga fou
e pei ona faia e Keriso Iesu. O le olaga ua leai se ola faapito ma le
faailoga lanu, ua ave’esea mea uma ona o le ola fou ua maua ia Keriso
Iesu.
A o lei avea tagata Kalatia e papatisoina mo le Alii, sa tele lava tagata
Kalatia e taito’atasi ma lona manatu, o manatu lelei faapea manatu lē
lelei- poo le Iutaia poo le Eleni, poo le pologa faapea tagata ua faia a
latou pologa. Peitai, o Keriso Iesu ua faatasia ai i latou ma galulue
faatasi ma tuufaatasi mea uma ua latou maua, faapea le olaga mafuta
faatasi.
O lenei vaiaso o le a iloa ai le uiga o le Nuanua i le olaga o Kalatia – o
le soifuaga e tatau ona tatou faata’ita’i i ai.
Tatalo: Le Alii e, ua e faia se amataga fou mo i matou. Ia u’unaina o
matou loto e le malosi o lou agaga ina ia maua e le lalolagi le mafuta
faatasi o tagata ma le loto e tasi. Amene
80
Aso Gafua, Mati 13, 2017 ‘Ia faia ma le lē faailoga lanu’ Tusi Faitau: Luka 6:27 – 36.
Matua – (f.31) Pei ona outou loto i tagata ona ia latou faia ia te
outou, ia faapea lava ona outou faia ia te i latou.
I soifuaga o tagata ua leva ona latou tauaveina mafatiaga i le tino ma le
mafaufau, o le a le galo ma faa’au’au pea ia lagona e oo lava i fanau.
O le manatua o nei mafatiaga, ua tutupu mai ai o ma’i e pei o le toto
maualuga, o le loto popole, faapea le diabetes- e faapea foi i latou na le
maua ia mafatiaga.
Silasila i le tagata pologa ua avea ma faataitaiga. O le mea na e faia i
nisi, o le a faapea foi ona aafia ai oe ma fanau, ma fanau a fanau. O le
mea ua leva ona tupu e aafia ai lo tatou ola.
O le tala lelei a Iesu Keriso ua faailoa mai, peā maua le alofa ma le
agalelei ia Keriso Iesu, ona maua lea e le tagata o le faamalologa ma le
olaga faafouina.
Na tali atu le Tusiupu o Hillel i se tagata na fesili i le ‘faamoemoe ma
le faatinoga o le tulafono’ ma faapea, ‘e tatau ona faaaogā le vae e tasi
ao taulotoina le tulafono’. Na toe fesili le taulealea pe faapefea ona faia
o lenā mea? Ona tali atu lea o Hillel, ‘O le a se mea e te le fiafia i ai, ia
aua ona e faia i sou tuaoi’. O le atoa lea o le Tulafono.
E pei ona a’oa’o atu Hillel i ona so’o ma latou fesili i le uiga o le
tulafono, e faapea foi le a’oa’o atu a Iesu i ona so’o peitai, na a’oa’o
atu i le tausiga o le tulafono atoa ma le tulafono fou - o le tulafono i le
Alofa. O le tulafono fou e leai sona gata’aga e aofia ai tagata uma.
Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ina ia ou faatino mea lelei, e aofia
ai tagata uma o le lalolagi. Amene.
Mafaufauga Loloto: E lelei ona e iloa lou tupu’aga ma tala o lou aiga.
Aso Lua Mati 14, 2017 ‘Ia luiina le olaga faafiaamiotonu’
Tusi Faitau: Luka 6: 37 – 47
Matua – (f.38) Ia outou foai atu, e foaiina mai ai ia te outou; e foai
mai e i latou i lo outou lava ie pulupulu le fua lelei, e lolomi ma
luluina, e tumu ma solo i tua. Auā o le fua tou te fuaina atu ai, e
fuaina mai ai ia te outou
81
O le vaaiga i tagata faipisinisi ua fuaina mea a tagata i le maketi – o le
fua atamai ua faia ai togafiti fua sesē e faalaititi ai pauna e tatau ona
maua e le tagata ona o le atamai o le fua a le faioloa. O faioloa faapenei
ua leva ona o latou mataua galuega a le lotu ma fiafia latou te maua
nofoaga lelei peitai, ua tumu le loto lē lelei i tagata sa le tatau ona maua
ia nofoaga lelei.
O le fua a le Atua mo tagata uma lea ua faamatala mai e Iesu. Pe afai
ua e manatu ua tumu le taga, e tatau ona oomi i lalo ina ia iloa ua tumu
le taga peitai, e le atoatoa lava ona lelei. O le faatumuina atu o se mea
ina ia tumu ma taumasuasua. O le fua e le o faatele atu o le tamaoaiga
i tupe, ao le a’oa’oga ua faamanatu e Iesu le fua ua atagia ai le galuega
alofa ua faia e le Atua na o ia lava.
O atunuu o lo iai faaiuga sesē faapea le faatupu faalavelave, ua latou
faia faaiuga lelei ina ia maua e tagata ua sauaina le avanoa latou te
faailoa ai o nei tala tāua. O le faiga lelei lea e pei ona faia i Aferika i
Saute, Rwanda, Peru faapea Sri Lanka.
O Iesu ua aumaia le faata’ita’iga i le foai atu e aunoa ma se taui. O le
a’oa’oga i le faamagalo atu ma le lē toe manatua; ia ta’u atu le mea
moni ma faailoa atu e ui i mea o le a tutupu mai. O le fatu o le agalelei
ua avea ma upu taulogologo, ina ia maua le amataga o le alofa tunoa o
le Atua mo le lalolagi ma ona tagata.
Tatalo: Le Alii alofa e, seia e faatumu a’u e lou Agaga, ia luluina lou
loto seia avea ma tagata fou ua mau ma lau Afio. Amene
Mafaufauga Loloto: O i ai se mea o loo faalavelave ai i le tagata ma
le maua le loto faamagalo?
Aso Lulu, Mati 15, 2017 ‘Faailoa le fiafia i tagata e ‘ese’ese mea
o loo ola ai.’
Tusi Faitau: Roma 12:1-13
Matua – (f. 5) …e faapea i tatou nei le toatele, ua tino e tasi ia
Keriso, ma ua fefaafeagaiai itu tino.
O upu e pei ona saunoa Paulo i le Ekalesia i Roma ma faia pea, pe a
faia le faamanatuga o le talisuaga a le Alii-ina ua tofitofi le areto ma
liligi atu le ipu o le uaina ma tufatufa atu.
82
Pe a faia e le Ekalesia Anelekana le talisuaga a le Alii ona faapea atu
lea a le ta’ita’i, ‘O le areto ua tofitofia, pe le o le tino ea lea o le Alii ua
tofitofia mo i tatou’ Ona tali mai lea le faapotopotoga. ‘E toatele i
matou a ua tasi i le tino, ma auai i le areto e tasi’ O le tali atu ma ia avea
ma a’oa’oga ina manatua pea.
Ina ua avea a’u ma tagata talavou, na faapea ona faia e faiaoga le faiva
o le taulogologo i fesili ma tali faapea pese e tatau ona manatua pea. O
uluai Kerisiano sa ‘ese’ese mea sa ola ai. Na faapea lava ona a’oa’oina
i latou i a’oa’oga e tatau ona manatua.
Ua toe faamanatu mai e Paulo ina ia aveesea le olaga tuai ma avea ma
‘tagata fou’, O le upu o le olaga ‘tutoatasi’, e tāua i le olaga o le tagata
tutoatasi peitai, ua faamanatu mai e le aposetolo le olaga sili, o tagata
ua tuufaatasia i le tino e tasi e ala ia Keriso Iesu.
E masani le faifeau pea faailoa mai le areto ma le uaina ma faapea mai,
“Faauta, pe le ua faia lenei mea mo i tatou?” Ona tali atu lea o tagata
ma faapea atu, ‘Ia avea i matou ma talia ma le faafetai le meaalofa ua
foaina mai.’
Tatalo: Le Alii e, seia e fesoasoani mai pea vaevaeina le olaga tapuai,
ia maua le olaga e tuufaatasia ai ma ou tagata. Amene.
Mafaufauga Loloto: Po’o e galue faatasi ma aulotu e le tutusa ma lau
tapuaiga? E faapefea ona e faailoa atu le olaga mafuta faatasi ma
tagata?
Aso Tofi, Mati 16, 2017 ‘Faamalolo i e na mafatia i le olaga’
Tusi Faitau: Ioane 4:7 – 9, 19 – 26
Matua – (f.23) A e oo mai ona aso, ua oo nei foi i ai, o e tapuai
faamaoni latou te tapuai i le Tamā i le agaga ma le faamaoni; auā o
loo saili le Tamā i e tapuai faapena ia te ia.
O le oo mai o le malamalama i le lalolagi ua aumaia le faamasinoga ma
le saolotoga ina ua tafiesea le olaga pogisa e le malamalama.. O le
malamalama ma le upu moni, o ki ia e talaia filifili o loo saisaitia le
olaga o le tagata.
E toatele tagata e le fiafia e faailoa a latou agasala i le malamalama.
Peitai, o se avega mamafa ua tuu’esea, ina ua suluia e le malamalama
83
tagata ua fia maua le saolotoga, o filifili malolosi sa noatia ai i latou e
le agasala. O Ioane ua faailoa mai le olaga o le tagata e fiafia i le pogisa,
peitai ua ia faailoa mai ina ia iloa le avanoa e maua ai le olaga
faafouina.
O le tamaitai Samaria sa feagai ma ona faafitauli i mea o loo fiafia i ai.
I le lē mautonu i le faia o feau i le aiga, faapea le sootaga ma Iutaia ma
mea o loo faatonu mai, ua avea ai ma pologa o lo’o saisaitia ai i le olaga
pogisa. Peitai o le feiloaiga ma le perofeta na maua ai se amataga fou
ma le olaga faamaloloina ua leva ona ia sailia.
E ui lava i lona finau atu ma le faaeteete, na le mafai ona ia solaese, ae
na faalatalata atu i le malamalama ua suluia ai lona loto ma olioli ai i
le saolotoga ua ofoina mai.
I tausaga uma e faamanatu ai le aso na maliu ai le alii o Nelson
Mandela, e laualuga lava i le fesuea’i o mafaufauga o tagata poo le a le
tāua o le olaga o lenei tagata. Pe na mafua ona o lona sainia o le
maliliega ina ia maua se malo e galulue faatasi ma maua le agaga o le
fefa’amagaloa’i, pe na ia mautinoa o le olaga sili lea o le a ola ai i le
lumanai?
O le finauga o loo faia pea peitai, o lenei alii ua filifili ina ia tuua le
olaga pogisa o loo i ai le feitaga’i ma le lotoita faapea le manatu e taui
atu le leaga i le leaga, a ia savalia le ala fou e soifua faatasi ai o tagata.
O i latou uma ua talia ma avea o ia ma tamā o le atunuu i le malo fou
ua tulai mai, peitai e ese le faigatā o lenei ala ua faia.
Tatalo: Iesu e, le alii o le malamalama, seia e ave’esea lou fefe ma le
loto atuatuvale ao suluia ai e le malamalama. Amene
Mafaufauga Loloto: O le a le mea e tupu pe a malosi le susulu a le
malamalama i le mea pogisa?
Aso Faraile, Mati 17, 2017 ‘O fiafiaga ma tamaitai’
Tusi Faitau: Mareko 14: 3 – 9
Matua – (f.8) Ua faia e ia le mea ua ia mafai ai; ua na uuina lo’u tino
e fai ma faataimuaga o lo’u tanuga.
O Aferika i Saute ua avea ma atunuu saoloto, e faigatā tele i tamaita’i
ona o ‘ese mai i le olaga sa masani ai. O le faatonu mai o galuega e
84
tatau ona fai, e faapea foi ona lafo atu ia i latou o galuega, e pei foi ona
faia e isi atunuu ua leva ona atia’e faapea nisi nuu ua maua le saolotoga.
Peita’i e moomia le loto tele e faailoa atu le mea ua tatau ona tu’ua. O
le olaga e talitonuina e lou tagata i ala ua mafaufauina, ma lototele e
faataunuu ou manatu e ui ina inosia ai. O le tuuaina o lou tagata i faiga
ia suia, poo le lē faia o suiga o loo noatia ai le saolotoga o tagata,- pe
faatino pe le faatinoa, poo le faailoa atu pe nofonofo- o le lui lea mo
tatou uma.
I lenei tala ua teena e Iesu le finauga a tagata, e oo i le pupula atu a
tagata ia te ia, ina au faatasi mai latou ma o latou manatu. I lenei
mataupu, o le tala i le fafine, ua vaaia e Iesu le faatinoga o le alofa ma
le agalelei, o le tau ua tuuina atu atoa e lenei tamaitai e avea na
faataimuaga o lona tanuga, o le taulaga togiola o le a Ia faia mo tagata
uma, faapea fo’i i latou na valaau atu ina ave’ese lenei tamaitai na
faataunuua lea auaunaga,
Tatalo: Le Alii e, aumaia ia te a’u le lototele ou te tula’i atu ma ‘aua
ona o’u inoino i se tagata ua faia se mea lelei ma le loto atoa. Amene
Mafaufauga Loloto: Ia tutu se molï e faailoa atu ai i tamaitai uma,
faapea ma latou ua le maua o latou igoa, na tutū ma le lototetele, e faia
mea uma ua latou talitonu i ai, ma iloa ai le talafaasolopito o le lalolagi.
Aso Toona’i, Mati 18, 2017 “O Iesu ua aumaia le fevaevaeaiga”
Tusi Faitau: Luka 12: 49 -53
Matua – (f. 51) Fa te outou ea ua ou sau e avatu le filemu i le
lalolagi? Ou te fai atu ia te outou, e leai; a o le fevaevaeai.
I nei tusitusiga, ua faailoa ai Iesu ua ia faia upu faatusa i le ‘pusi a o
feagai ma lupe’
O le olaga e pei ona masani ai, ua faavae ia Iesu, ua le avea ma ata o
loo avea ai o Ia ma tagata e faatupuina fevaevaeaiga peitai, ua manatu
e faailoa Iesu, o Ia o le alofa ma le agalelei, e oo i le Tusi Paia ma
a’oa’oga e le fiafia e faailoa Iesu ma lona olaga vevesi.
Pe talafeagai le faaaogāina o le Alii agamalu ma agalelei pe tatau ona
faaaogāina le ata o le Alii na te luiina o tatou olaga ia ola talafeagai ma
lona finagalo?
85
Ua talafeagai lea ma i latou ua vaaia tapuaiga e pei ose vailaau mo le
filemu ma tiga (opiate) ia Iesu, o lē ua avea ma leoleo sili e tumau ai le
atunuu i le usitai ma le faamaoni.
I le 1980 na faia ai e ta’ita’i o le lotu i Aferika i Saute le ‘Tusi Faamaoni
mo Kairo’ (Kairos Document). O tusitusiga o loo faamatalaina ai Iesu
o le tagata na te faavevesia mea o loo iai faiga lē amiotonu faapea fanau
ua faapologaina. Na faapea ona vave le taofiga a le malo i lenei
tautinoga, auā ua latou silafia le a’afia ai o tulafono a le malo.
Tatalo: Le Alii e, seia e faatonu mai pe i ai se mea faaletonu ua ou faia
ma ia e fesoasoani mai e ola i se olaga moni ma faia le amiotonu,
Amene
Mafaufauga Loloto: O le a se uiga o e fiafia i ai ua e manatu e tatau
ona tuua? Ia viia le Atua ona o suiga ua ia faia i mea lelei ua mafaufau
i ai.
UA TASI – TASI MA LE FOAFOAGA
[Saunia e Lynne Frith]
Aso Sa, Mati 19, 2017 ‘O le lanu meamata e tatau ona viia’
Tusi Faitau: Kenese 2: 4b – 17
Matua – (f. 15) Ua ave foi le tagata, e le Alii le Atua, ma ua tuu ia te
ia i le faatoaga i Etena e galue ai ma leoleo ai.
I lenei vaiaso ua faailoa le mafutaga a le tagata ma mea uma na faia e
le Atua ae maise tiute ma matafaioi ua faia ai mea uma. O nei tala o loo
iloa ai le matagofie o mea uma, e faapea nisi e pogisa o latou lanu.
Peitai, ua valaauina i tatou ina ia faaauau le galuega a le foafoaga.
Ua tatou maua le tala o le foafoaga, e ese le tala a Kenese Muamua (1)
o loo faamatala ai le pule ua tuuina atu i le tagata na te tausia ai mea
uma. Peitai, i le Kenese e Lua (2) o loo faamatala ai le galulue faatasi
a le tagata, ma avea ma tausi mea lelei i le eleele. O le tane na fausia
mai i le ‘efuefu o le eleele’ auā ua leai se tagata ma te galueaina le
eleele.
Ona faia lea o le faatoaga i le eleele, O le fautuaga ua tau maia, o le
sootaga a le tagata ma le eleele, i le galulue ma lagolago faatasi.
86
I le ‘tautinoga i le Faatoaga a le loto’ ua faailoa mai e le tamaita’i o
Sister Loyola o le faapotopotoga alolofa o loo i Wellington, ua ia
faailoa mai le fesootaiga o lona loto ma faia le galueaga auauna atu i
mea na faia i le eleele, ma tausia ma le faaeteete mea na faia ia lelei. E
faapea le galueaina o le faatoaga a le loto, i le tausiga o fanau ma tamaiti
ua soifua mai.
Tatalo: Ia faafetai tagata i aso uma o loo tausia le foafoaga ma le
faaeteete, o mea uma ua fai e le Atua. Amene.
Aso Gafua, Mati 20, 2017 ‘O faamanuiaga ua felanulanua’i.’
Tusi Faitau: Kenese 9: 1—7
Matua – (ff.2-3) O le mata’u ia te outou ma le fefe ia te outou e oo i
manu vaefa uma o le lalolagi… O mea ola uma e feoai, e a outou ia e
fai ma mea e ‘ai; ua ou foaiina atu ma outou o mea uma, e pei o laau
afu e tupu lauolaola…
O tala i le oo mai o le faamanuiaga ia Noa ma lana fanau ma e na tutupu
mai ai, ina ia ‘tupu ma ia uluola’, na oo mai ma le manatu, o mea uma
na faia i le foafoaga, ua tuuina atu ia Noa ma ona aiga, o le manuia lea
ua foai atu e le Atua mo i latou. Na avea ma faafitauli i le 21 seneturi e
pei ona tatou faitau i ai.
O le so’otaga ua lē talafeagai e pei ona faia ai e le Atua.
Ua avea ma olaga ua talia ai faaiuga sesē, e faaaogaina ai le fasiga o
manu ma mea na faia mo le tamaoaiga mo le tagata. O le tau vevela ua
velasia ai le lalolagi ma le maua se soifuaga filemu o manu ma tagata.
E faapea le faaaogāina o toto o manu ma fasia mai i lea ituaiga ma lea
ituaiga, o mea na manatu e talia e le Alii.
O le lui mo i tatou e fesili pea, poo le fetalaiga a le alii ina ia tupu ma
uluola le tele o manu ma mea uma na faia ina ia saili ai e le tagata lona
tamaoaiga? Se mea tatau i se lalolagi ua toatele tagata a ua faaitiitia
meaola ma o latou ituaiga e pei ona i ai nei? I lenei atunuu laititi, e le
tele ituaiga o manu ua fasia ma faaitiitia.
Tatalo: Ia tatalo mo i latou o loo faaaogāina lē tatau meaalofa a lau
Afio i lau foafoaga. Amene.
87
Mafaufauga Loloto: Ia saili le mafua’aga o loo faaitiitia ai meaola i
lou siosiomaga, na faapefea ona e fesoasoani ai i le taofia o nei faiga lē
lelei?
Aso Lua, Mati 21, 2017 ‘O le tamaoaiga ua taumasuasua’
Tusi Faitau: Kenese 41: 46-49, 53-57
Matua – (ff.53, 54) Ua mavae foi le fitu o tausaga mau na i le nuu o
Aikupito…ua i ai foi le oge i nuu uma
O Iosefa o le tagata tausi mea lelei, o le tagata atamai e faia
fefaatauaiga, o le tagata suetusi na te sailia oloa faasili, o igoa uma na
e tatau mo lenei tagata. Na ia faia le faiga lelei ina ua tupu le Oge i le
nuu.
O le atamai i le faaputuina o saito i aso o le tamaoaiga na ia maua ai le
faatuatuaina o Farao ma le malo ma lona aiga. Ua ia Iosefa le malosi e
fuafua ai le tulaga e gafatia ai e Aikupito faapea nuu mai fafo le oo mai
o le oti i le oge.
O le faaolaina e moomia le galulue malolosi. O i latou e galulue ma
feagai ma eleele na latou iloa le tau lelei ma le tau leaga. O faifaatoaga
e sauni i le oo mai o tausaga leaga – o tau ua laina mea uma, o le oo
mai o le tau malulu- o le tau e faaitiitia ai le tamaoaiga i ona aso o le
tamaoaiga.
O le soifuaga ua tupu i faafitauli i le siosiomaga, e le gata i le eleele
faapea meatotō ma lafumanu, a e faapea foi le oo mai o le loto popole
ma le agaga ua le mautonu.
O le asō ua faamanatu mai pe nofo i le aai, po o se nofoaga e mamao’ese
ma le taulaga, e tatau ona faaaogāina tausaga o le tamaoaiga e faia ai
fale ma faaputu ai le tamaoaiga ina ia saunia i tatou mo le oo mai o aso
leaga. E faapea foi le olaga i le faaputuputu ma le faateleina, o le tagata
na maua mea lelei mai le faaputuina o le oloa ma mea e tua i ai.
Tatalo: Matou te manatua i latou ua feagai ma faigatā ma le natura ua
faaleagaina i le malosi o le la, o le oge, o lologa, o mafuie, o afi i le
vao, faapea le sunami. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a se mea ua e faaputuputuina e tatau ona
faasoa atu i tagata?
88
Aso Lulu, Mati 22, 2017 ‘Ua toe maua fanua’
Tusi Faitau: Levitiko 25: 23-24
Matua – (f.24) O le nuu uma lava e fai mo outou, ia outou tuu atu ia
toe faatauina le fanua.
E toatele tagata moni o le atunuu e pei o tagata Maori latou te
malamalama i le eleele ua tuuina atu ma le talitonu i alii Loia poo le
Bank (trust) latou te tausia nai lo le avea ma eleele totino. O le soifuaga
lelei lea e avea ai le eleele e aia i ai tagata o le aiga.
E ese’ese lea ma le vaaiga iai latou ua tuuina atu iai eleele, ma tuuina
atu i ai le pule. Tasi lenei vaaiga lē lelei i upu fai o malo, o le faatauina
o eleele i tagata ō mai i le nuu ma faatau i ai eleele tetele e oo lava i
eleele talafatai.
O lagona ia ua tupu tele i tagata lautele ona o le faatauina o fanua ua le
maua ai e tagata le soifua atia’e, o le eleele e atia’e e maua ai le ola lelei
peita’i, ua avea ma eleele ua le maua ma ua tupu ai fevaevaeaiga.
Ua faamanatu i le nei aso a tatou matafaioi lelei, ina avea le eleele ma
galueaina e le tagata. Pe o se faatoaga i autafa o fale, poo se atina’e
faatauvaa ma laititi, poo se eleele tele, poo se eleele o atina’e ai o tatou
aiga, ia tatou atia’e ma pulupulu lima faatasi, ma avea ma eleele lelei e
le uma lona tamaoaiga i aso uma.
Ua faamanatu mai fo’i, o lo tatou olaga e le tumau, e faapea foi le eleele
e le tumau, ma e le faia mo i tatou.
Tatalo: Tatalo mo tagata atunuu e ona eleele ua aveesea ma faaogaina
ina ia maua ai le tamaoaiga o malo ma atunuu i fafo. Amene.
Mafaufauga Loloto: E faapefea ona e faailoa atu i tagata lou olaga
fiafia e atia’e le eleele?
Aso Tofi, Mati 23, 2017 ‘O le laau o le Ola’
Tusi Faitau Teuteronome 20:19-20
Matua – (f.19) Afai foi e tele ni aso ua e siosioina ai se aai, ma tau ai
le taua ina ia maua, aua ne’i e faataumaoi ona laau e ta a’i i le
mātau, auā e te ‘ai ai, aua e te ta i lalo e fai a’i se mea i le siosioina o
le aai,(auā o le laau o le fanua mo tagata ia)
89
E tusa ai ma lenei faitauga o le aso, o lo taoto ai tulafono o le faia i se
taua. Ua iloa o taua e faaumatia ma aumaia faafitauli i le eleele. Peitai
ua i ai se silafia o lenei tusi tala, i le tāua o laau i le siosiomaga faapea
le puipuiga saogalemu o le tau e ao ona soifua lelei ai. O laau e maua
ai mea’ai e tatau ona faasaoina, ina ia ola ma fuatele mai. Na o laau e
lē fua e tuuina i lalo mo le faamoemoe o le taua.
O le feagaiga ma le tagata e pei ona faailoa mai e Walter Brueggemann,
o nei tusitusiga ua faailoa i le Kenese 1, o le faamanatu i laau ua
fuatetele faapea le lē uma o le tamaoaiga o ona fua.
I Niusila, ua i ai lana tulafono e faasāina ai le tu’ua i lalo o laau ua leva
ona ola ma avea ma laupapa e faatau atu i atunuu i fafo.
O laau o loo iloa ai le taua o le aganuu, ae maise le taua o laau i le lelei
ma faamatagofie ai le siosiomaga o le nuu ma ona tagata peitai, ua
pulea e le fautuaga a nisi itu malo le toe fautuaina o le tuuina i lalo o
laau i nisi auala i le taulaga. O le molimau a lou tuaoi, na i ai laau ua
leva ona i ai i lona fanua ua tuuina i lalo, o le mea ua iloa ua faaitiitia
manu sa faapea ona ola ai.
Tatalo: Le Alii e, seia e faamagalo matou i le faaleagaina ma le
maumau o mea i taua ma fevaevaeaiga. Aumaia ia te a’u le fiafia e
molimauina le lalolagi matagofie e le uma. Amene.
Mafaufauga Loloto: O leā se mea e te faia i lou siosiomaga ina ia
faatumauina le matagofie o mea uma?
Aso Faraile, Mati 24, 2017 ‘O le meaalofa ua ofoina mai’
Tusi Faitau: 1 Nofoaiga a Tupu 29: 6 – 19
Matua – (f.15) Auā o tagata ese i matou i ou luma, ma ē āu-mau e pei
o matou tamā uma lava. O matou nei aso i le lalolagi e pei o se ata, e
leai foi se faatuatuaga.
Ua avea ma manatu autu i le Feagaiga Tuai le faamanatu ia Isaraelu,
ina ia manatua o i latou o tagata na malaga mai i atunuu ese e pei ona
nonofo ai i Kanana e faapea le faapologaina i Aikupito.
O le faamanatu ina ia iloa e le tagata ua āu-mau i nuuese, le olaga e
tatau ona faia i tagata ua oo mai ma mau faatasi ma i latou.
O Tavita o le ta’ita’i na te faailoa i tagata le olaga tatau, ma faapea ona
o mai o tagata ma ofoina mai foa’i ma le loto malie mo le faia o le
90
Malumalu. O le mea na foa’i mai e le Atua, e tatau ona tuuina atu i le
Atua. (f.14 – ‘Auā mai ia te oe mea uma lava; o au mea foi, ua matou
foaiina atu ai ia te oe’)
O le upu e tauloto e tagata peā faia le tapuaiga. O Tavita ua ia faailoa
le agaga faafetai i le Atua ma lona agalelei ma olioli ai le Atunuu, ma
faatoga atu i le Atua ina ia tumau pea lona alofa ma faamanuia i ona
tagata.
O le tatalo ina faamanuia ma faateleina le tamaoaiga, o le faamoemoe
lea o tagata uma ua valaau atu i le Alii ina ia faamanuia mai. Ae
faapefea i latou ua tele faamanuiaga ma valaau atu pea?
Tatalo: Ia e faafetai atu i le Atua ona o faamanuiaga ua e maua - i vai,
le malamalama, ma le ‘ea, faapea le matagofie o le lalolagi ua ia
aumaia. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia manatua poo avea lau taulaga ma le loto malie,
poo le taulaga ua faia ma le loto faalialia i le tele o tupe ua e maua?
Aso Toona’i, Mati 25, 2017 ‘O le lalolagi ua faatumauina ia te ia’
Tusi Faitau: Kolose 1: 15 – 23
Matua - (f.15) O ia o le faatusa o le Atua e le vaaia, o le ulumatua o
mea uma lava ua faia;
O tusitala o le Tusi Paia, e le pei o i tatou i nei aso, e fesootai ma mea’ai
faapea le faagasologa o le tausaga ma le faia o faatoaga. O le Atua e
fesootai ma timuga, o matagi, ma afa faapea le lalolagi atoa – o le
faagasologa o le totoina o faatoaga faapea le seleselega, ua taoto i
gasologa o mea uma. O mea uma ua fesootai; o seleselega peā lē lelei
e aafia ai le soifuaga atoa ma tagata.
O le upu o le humility (loto maulalo), e tupuga mai faatasi ma le upu
earth (eleele). O se upu e pei ua faamaulaloina le tagata i tu faa-
Kerisiano. O le ‘loto maulalo,’ o le uiga taua lea mo le tagata, ma o loo
fesiligia pea e tagata.
Peitai, o le ‘loto maulalo’ e fesootai lea ma le eleele ma mea na faia e
le Atua, e tatau ona maua e le tagata ma ia iloa le soifuaga e tatau ona
ola ai.
91
E faapea le agaga na tusia ai e lenei tusitala ia Kolose, ua ia
faamatalaina ai Iesu, o le ulumatua o mea uma na faia i le amataga o le
foafoaga, o le alii e fesootai le eleele ma mea uma ua faia. E iai faailoga
o lenei eleele e fesootai ma le foafoaga e pei ona a’oa’o ai Iesu i vavega.
O le tagata e mulimuli ia Iesu, e tatau ona mautu vae i le eleele, ma
fesootai ma le foafoaga ma mea na faia, e lē ina ia maua ai se taui, a e
ia avea o ia ma faamanuiaga i tagata uma. Pe afai tatou te atina’e ia
Keriso, i le loto maulalo faapea le mafuta ma le eleele, o le a tatou
tuu’esea le olaga faapito faapea le manao tele, o le mafuaaga ua tupu
mai ai mea matautia i lo tatou lalolagi.
Tatalo: Le Alii e, seia e faamalosi a matou faapotopotoga, i le eleele, i
le loto maulalo, ia faamaoni ma ia iloa lou finagalo faailoa mai.
Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a se aafiaga e maua, pe a tumau Malo
‘aufaatasi e tuleia atina’e e pei ona faataoto e lou nuu?
‘UA TASI’
At-one-ment, At-one-ment with self
[Saunia e Jennifer Smith]
Aso Sa, Mati 26, 2017 ‘Ua tasi ma lou tagata’
Tusi Faitau: Luka 4: 1 – 13.
Matua - (ff. 1, 2) Ua foi ae Iesu mai Ioritana, ua tumu o ia i le Agaga
Paia, ona taitaiina lea o ia e le Agaga i le mea tuufua, ua
faaosoosoina e le tiapolo i aso e fagafulu.
I le ogatotonu o lenei vaiaso na ou maua le fesoasoani e ave’esea ai
mea mamafa faapea manatu lē lelei o le loto.
Mai le tiga o le mafaufau faapea le tiga o tauau faapea le velasia e le
la, faapea le mafatia i le manava, na i ai se cream faapea fualaau na
fesoasoani ia te a’u ina ia toe maua le malosi faafouina ma aumaia le
olaga fiafia.
E i ai lava mafatiaga e foia, peitai e i ai faaoso’osoga moni e pei ona
feagai ma Iesu i le vao tuufua, e vave ona tuu’esea, leai se tiga, pea
faapea ona fautua mai ina tatou o i tua ma le vao tu’ufua o loo iai
mafaufauga leaga.
92
O le faanoanoa, o vaaiga ia e iloa ai o tatou mafatiaga. O le lē
mautonu o le tulaga e iloa ai le faatuatua. O le lotoita faapea mea lē
lelei ua oo atu ia te oe, o mea e tupu soo e iloa ai le loto faapalepale.
Na feagai Iesu ma ia faafitauli ma faailoa ai lona tagata faapea. O le
avea ma tagata moni ua tasi ma ona lagona, o le olaga lea o le
Kerisiano ia soifua ai. E ui ina le atoatoa faatinoga, ae tamafai pea ina
maua le upu moni, o le loto fiafia, o le loto faamagalo, ma iloa le
Atua o ia lava ua alofa mai ia i tatou.
O le faitauga o le nei vaiaso ua valaauina i tatou ia avea ma tagata
moni i lona lava tagata, o se vaaiga i le mafutaga faatasi ma le Atua
ma le lalolagi.
Tatalo: Le Alii e, ia e fusia lou loto. Ia maua le alofa ma le malosi,
ina ia ou vivii atu ia te Oe i aso uma. Amene.
Aso Gafua, Mati 27 , 2017 ‘O le lē manatu mamafa i le tau
faasesē’ Tusi Faitau: 1 Ioane 1: 5-10
Matua – (ff. 8,9) Afai tatou te faapea, E leai sa tatou agasala, ua sese
a i tatou ia i tatou, e le o i totonu ia te i tatou le upu moni; a e afai
tatou te ta’u atu a tatou agasala, e faamaoni o ia, ma le amiotonu e
faamagalo ai a tatou agasala, ma faamamā mai ia i tatou i
amioletonu uma lava.
Ou te manatua le faiaoga atamai na fautua mai i tamaiti, ina ua ma’ea
lana auaunaga e faapea, ‘Ia aua e te pepelo, o le a tele ai mea o le a e lē
manatua’.
O a’oa’oga tāua ina ia manatua e le tagata le faatinoga e tatau ona
manatua. E toatele tagata e auai i le mau o le olaga pepelo o se mea
leaga lea, e faapea foi ona faailoa atu le pepelo o loo faia i lea aso ma
lea aso.
E i ai taimi e manatu ai le tagata ina lē tatau ona tautala i le upu moni,
poo le tautala foi i le upu moni e faia ai se galuega alofa ma ona tutupu
ai faafitauli.
I le faitauga i le asō ua aumai ai le ata o le tautala moni ma le tautala
sese. Ua faailoa mai e le tusitala, o lē e tautala ma faailoa mai o ia e
93
leai sana agasala, o le tagata pepelo lea. O le tagata ua faailoa atu ona
manatu, ma manatu faatauvaa i ona lagona. E faigofie lava le pepelo
peitai, e faapefea ona ou iloa lou tagata ma manatu o i lo’u loto?
O le tautala moni e pei ona faaali mai e le tusitala, ua le tonu ma sese o
tatou manatu, ua mamao ese ma le faamoemoe na faia ai le tagata i lana
foafoaga.
O o tatou tagata e avea ma faataitaiga lelei, e savavali ma iloa le mea
lelei, tatou le savavali foi ma lē iloa o nisi mea peita’i, o le Alii o loo
mau faatasi ma tatou. Ao tatou savavali i le malamalama, i le mafutaga
faatasi ma tagata, e faapea ona faamamā, ma faamagalo i tatou ma le
loto faafouina.
Tatou te savavali pea ma le fiafia o le mafaufau ua lē manatua mea oloo
faia, peitai o le loto o loo fia iloa pea le Atua ma lona finagalo ma
faapea atu; ‘Le alii o lea se mea ua e finagalo ai ou te faia?’
Tatalo: Le Alii e, se ia e faamalosia lou loto, ia faaitiitia lou finau, a
ia e faailoa mai lou finagalo i aso uma. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a se vaaiga i lou loto i le asō? O le a se
fesoasoani e faatoamalie ai le loto?
Aso Lua, Mati 28, 2017 ‘O le matuitui i le tino’
Tusi Faitau: 2 Korinito 12: 7 -10
Matua – (f.9) Ona faapea mai lea o ia ia te au, “O lo’u nei alofa
tunoa e lava lea e fesoasoani ia te oe; auā o le vaivai e faaatoaina ai
lo’u mana.” O lea ua tele ai lo’u fiafia i le mitamita i mea uma ua ou
vaivai ai, ina ia tumau i o’u luga le mana o Keriso.
O lou fale, o le otiina poo le teuina o le rosa ina ia lelei le ola o le laau,
e le faigofie lea, ma e faia pea o’o ina lavea ai mata oi latou e savavali
atu i ai. O le auala lelei e faia e maua ai tagata o loo taumafai e ulufale
i fale i le po, poo ni tagata e taumafai e laga faitotoa o fale. O le rosa
matuitui i le tino o le tagata, a lavea ai le tagata e pei ua siva i le mau o
le matuitui o le rosa.
E faapea se vaaiga i le matuitui i le tino o le tagata e pei ona faitau i ai
i le molimau a Paulo. O le tagata amiotonu ua tuuina atu lona loto atoa
94
i fuafuaga a le Alii peitai, ua faailoa mai o ia ua vaevaeina lona tagata
i ana agasala ua lē atoatoa ai lona taumafai atu ai i le Atua.
O le vaivaiga na aumaia e le Atua, ina ia tumau i le faamaoni ma avea
ma tagata moni, ina ia avea ma tagata e aveesea mea mamafa faigofie
ua masani ona tatou faia.
I le mafuta faatasi ma le Alii, ua faailoa e Paulo, o ina o le foafoaga a
le Atua e lei maea ona faatino lana galuega, ma e le faaitiitia le alofa ia
te ia. O le fevaevaea’i o manatu faapea le faatumauina o le loto, o le
agaga moni lea ua iloa ai le mea e tatau ona faia mo le Atua ma lona
finagalo.
Tatalo: Le Alii e, ia avea vaivaiga faapea le malosi e faia ai galuega
lelei. Amene.
Mafaufauga loloto: “aua e te ta’ita’ia i matou i tofotofoga a ia e lavea’i
i matou ai le leaga” O le a le uiga o lenei tatalo ia te Oe i aso nei?
Aso Lulu, Mati 29, 2017 ‘O le loto ua faavaivai’
Tusi Faitau: 2 Korinito 4: 1-12
Matua – (f.7,8) A ua ia te i matou lenei oa i ipu omea, ina ia i le Atua
le matuā tele o le mana, a e le mai ia te i matou. Ua puapuagatia i
matou i mea uma, ae le faaatuatuvaleina; ua fememeai; a e le matuā
fememeai.
Na faalua ona taua e Paulo lana tusi lenei lona lua (2) i Korinito, ‘matou
te le faavaivai ai o matou loto’ (f.1,16)
O le valaau ina ‘ia le faavaivaia le loto, e faapea foi ona lē tuu’ese se
tagata o loo ita mai.’
E masani i le olaga faifeau ona ou iloa tagata lotu, ua avea i latou ma
tagata manumalo ao feagai ma mafatiaga i aso uma, ua faailoa i latou
o tagata manumalo. O tagata e lē loto vaivai.
Peitai, o se tautinoga e femoumoua’i lagona, o loo iloa ai le faagasologa
lē lelei o le galuega a le lotu. Pe a avea le tagata ua feagai ma mafatiaga,
le faitioga, faapea le tuuaiga e tagata, ona faavaivaia lea o le loto. O le
mea ua tupu ua le atoatoa le mafaufau i le faapotopotoga, ma manatu
ai e alu’ese poo le manatu foi ina tutuli ese tagata mai le faapotopotoga.
95
O nei faapotopotoga, ua le avea ma faataitaiga lelei e iloa ai le galuega
a le lotu o loo faaauau ma le fiafia.
Ua faailoa mai e Paulo ‘ina ia le faavaivaia le loto,’ o le iloa lea o le
loto ua tuuina atu atoa ma auai ma Iesu ma lana galuega faaola. O loo
i ai le saolotoga ma galulue ai faatasi o loto, o loto ua tuufaatasia ma
faamalosia e le alofa tunoa o le Alii.
Pe afai ua maua oe i le loto mafatia, i se olaga ua le lelei, poo se manatu
foi ua lē mautinoa, Tatalo i le Alii na te aumaia o ala e fesoasoani ma i
ai tatou, ‘aua le loto faavaivai, e faafouina pea e le Alii i tatou i lea aso
ma lea aso.
Tatalo: Le Alii e, ia ou faalototele atu i tagata e pei ona e faalototele
mai. Amene.
Mafaufauga Loloto: O fea o i ai se tagata ua tele ona mafatiaga, e
tatau ona faalototele atu?
Aso Tofi, Mati 30, 2017 ‘O le valaau ina ia faamaoni’
Tusi Faitau: Efeso 4: 17 – 32
Matua – (ff.31 – 32) Ia te’a outou ma upu faafiufiu uma lava, ma le
lotoa, ma le ita, ma le leo tele, ma le upu faaleaga, atoa ma le loto
leaga uma lava. A ia outou feagaleleiai, ia femutimutivaleai lo outou
alofa, ia fefaamagaloai outou, faapei ona faamagaloina outou e le
Atua ia Keriso.
O le saolotoaga e soifua ma ola e faia mea sesē, o le olaga e tatau ona
maua le onosa’i ao feagai ma ou tuaoi.
I aiga, i a’oga, faapea falefaigaluega, i aulotu, e tatau ona tautala atu
ma le upu moni ma le faamaoni, e puipuia ai i tatou mai le avea ma
tagata lotoa, ma le loto ita faapea le loto leaga. E faapea le manatu o
le faitauga i le aso, ina ia feagaleleiai.
O nisi taimi o tagata ua tautala ma le lē iloa o latou manatu, o le tagata
e loto fefinauai ma le loto ita. E faapea a’u i lenei aso ma avatu se meli
e le talia faamatalaga a i latou ua aumai, poo le faailoa atu o a’u mea
sesē uma ua faailoa mai.
O le mea tatau ona faailoa le mafuaaga e afua mai ai mea leaga i a tatou
faapotopotoga faapea sootaga faale tagata. O le tusi paia ua faailoa mai,
96
‘a outou ita, aua le agasala ai’ (f.26) E le o le fai atu ma se loto ina ia
faafilemu atu.
Pe a maua le avanoa e faailoa atu ai i le tagata mea ua sesē ai, le loto
ita, le loto leaga, o se vaaiga lelei lea e faasaolotoina ai le tagata ia avea
ma tagata faamaoni.
Tatalo: Le Alii e, seia e faamagalo i matou ai le leaga. Aumaia ia te
a’u le loto lelei ma le filemū, Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a se a’oa’oga lelei e maua mai i feso’otaiga
i televise faapea upega tafailagi e faailoa ai nei a’oa’oga taua?
Aso Faraile, Mati 31, 2017 ‘Ola i le Agaga’
Tusi Faitau: Kalatia 5: 16 – 26
Matua – (f.22) A o le fua o le Agaga o le alofa, o le olioli, o le filemu,
o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni.
E faigofie ona faailoa atu o ‘fua o le Agaga’ o tulafono e soifua ai le
tagata Kerisiano e iloa ai le tagata Kerisiano moni.
Fai mai le tusitala, faafetai pea ou aulia tulafono e 6 e pei o tulafono e
9 i vaiaso uma. O le faitauga i le ‘fua o le Agaga’ na avea ma
polokalame mo le aulotu mo vaiaso e 8 peitai, na le faitauina le ‘fua o
le faamaoni’ ona ua le faamaoni le faifeau.
O le upu moni, e le o le faailoa atu o ‘fua o le Agaga’ e pei ona faailoa
mai, o nei tulafono e le ose mea fou lona faataunuuina, o le ala vaapiapi
i le olaga faapaiaina, o le suega e ulufale ai le tagata atoa ma le ofoina
ai o le meaalofa i le tagata e ulufale ai le tagata i le malo o le Atua. E
faapea ona vaaia lea tagata ua ia maua ‘fua o le Agaga’
O faapotopoto faapea a tagata, e taitoatasi ona faailoa ai ‘fua o le
Agaga’ e ala i a latou fesootaiga, o le faataotoina o fuafuaga, ia toe
silasila i mea na faia, atoa ma le toe silasila i mea ua faataunuuina. O
anafea na e maua ai nei meaalofa tāua i lou olaga? O le a se mea ua
faailoa mai e ‘fua o le Agaga’ ia te oe ma fafagaina ai lou loto? Ia
mulimuli i ala ua faailoa mai.
E iai le faamatalaga a le Tusi Paia i nei aso e faapea, ‘ona le avea le o
oe ma tagata o le tulafono, o le tulafono ua le faaaogaina’ O le a sou
manatu i lea faitauga? E pei o se mau e valea i le manatu o le tasi
97
tiakono, ma ata ma talanoa mai i lenei faatasiga, a o o’u faailoa atu ou
sesē i lenei vaiaso, ma le lē faia o le faamaoni.
Tatalo: Le Alii e, taitaia i matou i ou ala, ia fua mai meaalofa faale
Agaga i o matou olaga i aso uma. Amene
Mafaufauga Loloto: Ia faitau ma mafaufau i ‘fua o le Agaga’ E iai se
tagata ua tosina i ai lou loto? Poo se tagata foi ua alofa mai ma alofa
atu i ai?