o le sulu samoa - cccscccs.org.ws/images/stories/downloads/sulu_samoa/sulu...le mamalu faale-atua, e...

16
Faamanatu le 50 tausaga o le Fono a Ekalesia o le Pasefika ma nisi o le Kapeneta. I le sauniga lotu i le Malumalu o le Iupeli sa amata ai le Fono sa saunoa ai le Alii Palemia. O le Fono a Ekalesia o le Pasefika, o le Mafutaga lea a sui o Ekalesia Kerisiano e 28 i atumotu e 15 o le Pasefika. O se tasi o sini o lenei Mafutaga o le agaga faaekiumeni, poo le galulue faatasi lea o Ekalesia Kerisiano o le lalolagi, ae taatia pea nisi o mataupu e eseese ai, i le u’una’ia o le galuega a le Ekalesia Kerisiano i le Pasefika, mo le faaleleia o le soifua o tagata o le Pasefika. Ina ua faavaeina i Malua lenei Fono a Ekalesia o le Pasefika, e manatua e le tusitala lenei le galuega sa faia e Patele Tovi’o o Na faatumulia le laumua o le Ekalesia i Malua i sui mamalu o Ekalesia e fia mai le Pasefika, na tauaofia ai i le faamanatuina o le 50 tausaga talu ona faavaeina i Malua i le tausaga e 1961, le Fono a Ekalesia o le Pasefika. E tele lava i taitai o Ekalesia o le Pasefika na auai mai, ma ofisa o le Fono a Ekalesia o le Pasefika, sui mai le Kolisi Faafaifeau a le Pasefika i Fiti, aemaise ai le Failautusi Aoao o le Fono a Ekalesia o le Lalolagi, mai Sineva, le Susuga Olaf Sveit. Sa auai i le tatalaga o le Fono, le Ao Mamalu o le Malo o Sa- moa, Afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi ma lana Masiofo, le Sui o le Fono a Sui Tofia le Afioga Tuimalealiifano Vaaleto’a ma le Masiofo; le Afioga i le Alii Palemia Susuga Tuilaepa Lupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi, O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 SULU OKETOPA 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414 - website: www.cccs.org.ws faaauau itulau e sosoo ai I came to serve, but not to be served Rev. Elder Lale Ieremia, Chairman of the Congrega- tional Christian Church in Samoa, speaking at the opening service at Malumalu Iupeli, Malua at the opening of the PCC’s 50th anniversary Afioga i le Taitaifono o le Ekalesia, Susuga i le Toeaina ia Lale Ieremia.

Upload: others

Post on 16-Mar-2021

21 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

Faamanatu le 50 tausaga o leFono a Ekalesia o le Pasefika

ma nisi o le Kapeneta. I le sauniga lotu i le Malumaluo le Iupeli sa amata ai le Fono sasaunoa ai le Alii Palemia. O le Fono a Ekalesia o lePasefika, o le Mafutaga lea a suio Ekalesia Kerisiano e 28 iatumotu e 15 o le Pasefika. O setasi o sini o lenei Mafutaga o leagaga faaekiumeni, poo legalulue faatasi lea o Ekalesia

Kerisiano o le lalolagi, ae taatiapea nisi o mataupu e eseese ai, ile u’una’ia o le galuega a leEkalesia Kerisiano i le Pasefika,mo le faaleleia o le soifua o tagatao le Pasefika. Ina ua faavaeina i Malua leneiFono a Ekalesia o le Pasefika, emanatua e le tusitala lenei legaluega sa faia e Patele Tovi’o o

Na faatumulia lelaumua o le Ekalesia iMalua i sui mamalu oEkalesia e fia mai lePasefika, na tauaofiaai i le faamanatuina ole 50 tausaga talu onafaavaeina i Malua i letausaga e 1961, leFono a Ekalesia o lePasefika. E tele lavai taitai o Ekalesia o lePasefika na auai mai,ma ofisa o le Fono aEkalesia o le Pasefika,sui mai le KolisiFaafaifeau a lePasefika i Fit i,aemaise ai leFailautusi Aoao o leFono a Ekalesia o le Lalolagi,mai Sineva, le Susuga Olaf Sveit. Sa auai i le tatalaga o le Fono,le Ao Mamalu o le Malo o Sa-moa, Afioga Tui Atua TupuaTamasese Efi ma lana Masiofo,le Sui o le Fono a Sui Tofia leAfioga Tuimalealiifano Vaaleto’ama le Masiofo; le Afioga i le AliiPalemia Susuga TuilaepaLupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi,

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 SULU OKETOPA 2011Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414 - website: www.cccs.org.ws

faaauau itulau e sosoo ai

I came toserve, butnot to beserved

Rev. Elder Lale Ieremia,Chairman of the Congrega-tional Christian Church inSamoa, speaking at the

opening service atMalumalu Iupeli, Malua atthe opening of the PCC’s

50th anniversaryAfioga i le Taitaifono o le Ekalesia,Susuga i le Toeaina ia Lale Ieremia.

Page 2: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

2. O LE SULU SAMOA Oketopa 2011

Faamanatu le 50 tausaga o leFono a Ekalesia o le Pasefikale Ekalesia Katoliko, ma Rev.Sarasopa Enari sa faifeau i leaulotu EFKS i Utualii, o lesavavali lea i la aso, matufatufaina atu i lea aulotu ma leaaulotu, aemaise lava i Ekalesiafou faato’a faatuina i Samoa e leaofia ai Ekalesia tetele e pei o leEFKS, Katoliko, Metotisi ma isi,ia tama’i tusi (tracts), o faamatalaai le faamoemoe o le galuega faa-ekiumeni i Samoa. O nisi ia o toa na faasalalauinale faamoemoe o le Fono aEkalesia o le Pasefika. O i la’uaia, ma isi e pei o Rev. Dr.‘Amanaki Havea o Toga, (le faa-Tama muamua o le Fono), Rev.Vavae Toma o le EFKS (le uluaiFailautusi Aoao o le Fono), maRev. Tuiolovani o Fiti (le uluaiTeutupe o le Fono), sa latoutaumafai e tuu ia le fetusitusia’io le Au Kerisiano i mea latou teeseese ai, aemaise lava i le itu taui mataupu silisili, ae taumafai egalulue faatasi i lalo o le agaga ole Ecumenism (ekiumeni), mo lemanuia o Kerisiano uma. O i latou ia sa iai tofi o le Fonoa Ekalesia o le Pasefika, sagalulue atu lava i o latou atunuu,ona o le leai o se tupe mo se ofisatutotonu, ma ni tupe foi e faatupeai. Sa faaaoga lava tupe a letagata ia e femalagaa’i ai e totogiai lona pasese ma isi mea emanaomia. O le Fono a Ekalesia o lePasefika na faavaeina le KolisiFaafaifeau oloo i Suva, Fiti, o setasi o fua aoga o le galulue faatasio Ekalesia. Sa galue foi le Fonoma talosaga ia Farani ina iafaamuta ana faaaoaogafaaniukilia i Mururoa i Tahiti. Sa

auai foi le Fono i taumafaiga i lefaato’a filemuina o faafitauli iEast Timor. Ae le gata i lea, sataumafai foi i le Malo o Amerikamo ni fesoasoani i mafatiaga otagata i motu sa faaaogaina foi eAmerika latou ia latou faaaoaogafaaniukilia, e pei o Bikini Island,Christmas Island ma isi motu ole Atu Maresala. Aua nafaaleagaina ai siosiomaga o iamotu o le Pasefika ona ofaaaoaoga faaniukilia sa fai ai ile 40 i le 50 tausaga talu ai. Emanatua e le au matutua o lotatou atunuu, aso na faapaina aipomu niukilia i Bikini ma le motuo Christmas Island, aemalamalama atu ai le po i Samoai nisi o ia faataitaiga. I le sa teteemalosi Ekalesia o le Pasefika i iafaataitaiga ona o le aafia ai o lesoifua o tagata o le Pasefika. Safinau foi nisi, afai e saogalemu iafaataitaiga e pei ona fai mai ai, ole a la le mea e le ave ai e faapapai laueleele poo sami o Farani pooPeretania, ae se’i aumai mamaolava ma faapapa ma faataitai iineii le Pasefika? Sa faaalia foi atugaluga oEkalesia o le Pasefika i lefaaleagaina o le siosiomaga o lePasefika, ona o le nofoaganiukilia i Fukashima i Iapani, leana faaleagaina i le mafuie malosii lenei tausaga, o se tasi o mafuieaupito malosi lea ua oo mai i lelalolagi. O atumotu maualalaloe faigofie lava ona faaleagaina ai.Ma ua talosaga foi le Fono aEkalesia o le Pasefika i le PacificForum Secretariat, poo le OfisaAutu o Malo o le Pasefika lea eiSuva, ina ia fesoasoani e fo’iamea o aafia ai motu o le Pasefika

ona o atiinae tau niukilia, aemaiselava pe a faaleagaina i ni mafuie. Ina ua maea ona tatala le Fonoi le sauniga lotu sa faia i le Iupelii Malua, ona alo atu loa lea ifaaaloaloga masani a le atunuu, isua faatamalii mo malofaaaloalogia na auai. Le Afiogai le Ao Mamalu o le Malo, AfiogaTui Atua Tupua Tamasese Efi, leSui o le Fono a Sui Tofia leAfioga TuimalealiifanoVaaleto’a, Faatama poo Taitai oEkalesia eseese mai le Pasefikana auai, le Afioga i le Taitaifonoo Ekalesia i Samoa le Susuga ile Toeaina o Oka Fauolo, faapeale Failautusi Aoao o le Ofisa o leFono a Ekalesia o le Pasefika iSuva, le Susuga FeiloakitauKaho Tevi mai le Ekalesia An-glican o Polenisia i Suva. O se mafutaga mafanafana i lefetufaa’i o finagalo faaalia i pepasa faia ma sauniga lotu sa faia foii lea aso ma lea aso, ma avanoana fai ai foi fesili ia i latou na faiapepa. Sa faafiafia i lea lava asole Kolisi Faafaifeau i Malua, male Kolisi a Teine i Papauta. O le aso mulimuli o le Fono,na faia ai fiafia na alo atu iai nisio autalavou mai nisi o aulotu ualauiloa foi i mea tau faafiafia,faapea kolisi e pei o Papauta maLeulumoega. Sa fai foi ni naifaaaliga ma pese a nisi ousugafono mai fafo, e pei oPapua Niu Kini, ma Fiti. O Fitina faaiuina la latou faafiafiaga ile latou pese lauiloa o le Isa Lei.E ese le malie ma le tatagimaualuga o leo o tama ma teineFiti i le usuina o le Isa Lei. Ina ua maea faafiafiaga, ona aloatu foi lea o le Mafutaga a Tinao le Ekalesia, mo le aiava mameaalofa e lululima ai ma faatofai nai uso Kerisiano na auai mai.Na tofutofusia uma lava ifaaaloaloga na fai.

Page 3: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

O LE SULU SAMOA Oketopa 2011 3.

O LE LAUGATusi Faitau: Iopu 38: 1-11Matua: Iopu 38: 4-5Manatu Autu: O LE OFOOFOGIA MA LEMAOA’E O LE FOAFOAGAA LE ATUA

O LE ATUA GALUE E iloa le tagata galue i fua oana galuega. E le fia‘ai pe mativai se mea, aua e galue malosi male le faalogologo tiga. A o le tagata e paie ma le le fiagalue, na o le ola falolo ma lefia’ai le mea e maua. O ata uafaaali mai i le tusi faitau o leneitaeao, oloo faamatala mafaamanino mai ai mo le aufaatuatua uma, “o lo tatou Atua,o le Atua galue”. Soo se mea foie galue ai le Atua, e le mafai lavaona le ofoofogia ma maoa’e i lemaitau faale-tagata. I le tusi a Iopu, oloo aumai aile moni o lea mau: O le Atua, ele gata e fai mea ofoofogia, a ole Atua foi e galue pea, aua lemanuia o ona tagata. O le maoa’e foi o mafaufaugao le tusitala, oloo aumai aifaaupuga o tusi lenei: e mafai ailava ona faamautuina le manatu:“o le Atua, o le Atua galue”. O le sini atoa o lenei tusi, olooauiliiliina ai, le tele o faafitauli,ma puapuaga e fetaia’i ma letagata. Peitai! oloo lotolotoi aifoi ma le Atua, e fesoasoani, mafaatumauina le ola finau o letagata. E le toe faamatalainapuapuaga ma faigata na oo iaIopu. E le gata i ana mea totino,a o si ana fanau, o lona tofi naaumai e le Atua. A o lea foi o lea aafia atu ai ma lona ola. Ina ua matua malomaloa lonagasegase, sa lei alu ese ai le Atuama ia. O se faailoga, e iloa ai le

ofoofogia o faiga a le Atua, emanino ai foi, o le Atua lava ia, ole Atua galue. E galue e faamalamalama meae le oo iai le iloa o le tagata. Auao le mea lea na tupu ia Iopu, natoetoe a a mate lona faatuatua.Aua ua siliga tali i seu se vaifofomo lona ma’i. O vaega la lea na faitauina, ole tali a le Atua i le faafitauli oIopu. Ua tatala le laupepa fou,sei faaali le ofoofogia ma lemaoa’e o mea e faia e le Atua.Ae sei faatumauina mafaamausali i le ola o le tagata, ole Atua, e le o se Atua nofonofo,a o le Atua galue. O le tali a le Atua e aumai i leafa, ma le sologa fesili lava, seita’u atu ai ia Iopu lona laitiiti tele,pe a faatusatusa i le mamalu o leAtua. Na tatala lava saunoaga ale Atua i lona faapea: “O ai ealenei, ua na faapouliuligia la’upule i upu e le o iai le poto?” E foliga mai ua faapea atu leAtua, “Faalogo mai se’i faailoaatu lou sese. O fea sa e iai inao o’u faavaeina le lalolagi?”Ua tatala atu le atamai o le Atua,i le tagata na te le’i iloa o se mea.O le tele lava o fesili, oloo taliatu ai le Atua ia Iopu - o le ta’uinaatu lea ia te ia, o le silisili ese male mamalu faale-Atua, e le mafaiona taea e le tagata, aua o letagata lava ia, o se tasi o mea nafaia e le Atua. E le fesiligia e le mea na fai lena ia faia. Pau a le mea taua ia iloa e letagata, o a tiga ma faigata efetaia’i ma le tagata, oloolotolotoi ai foi ma le Atuamamana. O ia oloo iai le pulemata’isau e faia ai mea uma i lematagofie ma le manaia, aua letagata. O le ofoofogia lea ma lemaoa’e o faiga a le Atua, e le taeae le mafaufau papa’u o le tagata. Le tioa foi a fai mai le fai-

Salamo: “A ou vaai atu i loulagi, o le galuega a outamatama’ilima. O le masinaatoa ma fetu na e faia. Se a eale tagata e te manatu mai ai iate ia, ma le atalii o le tagata ete asiasi mai ai ia te ia?” A na le o se Atua galue, tatoute le nonofo i se lalolagimatagofie. O le auina mai foi ele Atua o lona Alo pele o IesuKeriso, o le isi lea galuega na iafaia mo le tagata. O se galuega ofoofogia, aua uamanatu le tele o tagata, o sefitafita tau na te lagaina lo tatouto’ilalo. Ae fai mai le perofeta oIsaia: “O ia o le auaunapuapuagatia. E le lalelei peaulelei o ia. A tatou vaavaai iai eleai sona matagofie, ina ia tatoumanana’o ai ia te ia.” Ae o le maoa’e lea ma leofoofogia o faiga a le Atua maana galuega mamana. Ae peita’i,o ia mea lelei na faia e le Atua eala ia Iesu Keriso, na iai a lona.Aua na toe taumafai lava letagata e faaleaga ma fasiotia leAlo pele o le Atua na ia auinamai. Na taunuu a lo latoumatau’a, ae na avea lona toetumanumalo i le oti ma letuugamau, ua fai lea mamatupalapala o le au faatuatuauma. O ai lava e salamo matalitonu ia te ia, na te maua le ola,ma maua atili ai lava. O se manatu lea mo i tatouuma, e tatau foi ona fesili ifo lavale tagata ia ia te ia. Ua fia ea nimea ofoofogia ua faia e le Atuamo a’u? Ae o le a sa’u tali atuiai? O le manatu ua faailoa mai olenei vaiaso, “O LE ATUAGALUE”. O le faasinoga lea uaaumai e le Atua mo i tatou uma. Ia tatou ola galulue ina ia viiaai lona suafa. Ia le na o faaupugamalolosi, a ia malolosi atu faaauau itulau e sosoo ai

Page 4: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

4. O LE SULU SAMOA Oketopa 2011

O LE LAUGAgaluega. Lea foi ua tatou alo atu mo lefaiga taulaga i lenei tausaga. Se’ivaai i le ofoofogia ma le maoa’eo mea e faia e le Atua mo o tatoutagata i lenei tausaga i lou soifuama lo’u ola. Amene. Saunia e: Rev. Falefa Matatia EFKS Sataoa.

O e us pasi i le Su’ega Ulufale i le KolisiFaafaifeau i Malua mo le tausaga 2012

1. Auatama Iese Niu Sauelese2. Io Itamua Faleata3. Iopu Kalepo Faleata4. Kara Ipuniu Falealili Sisifo5. Koroseta Tavita Aukilani6. Motusaga Lesa Falealili Sisifo7. Peniamina Neueli Aana8. Piula Pula Itu o Tane9. Sekoa Levasa Aana10 Tasi Matagi Niu Sila i Saute11. Vaai Tua Aana12. Vailele Lemalu Aana13. Vaise Maiava Faleata

Fafaga muamua tagata i mealelei mai le Alii,ona tatou le popole lea i le alolofa mai o

tagata ia i tatou. Ma ‘ave la tatoufaamuamua i isi tagata, ae le o tatou.

Faamuamua lo tatou tautua atu, ae le o letautuaina mai o tatou. E te manatua se

taimi ua e ‘aveina ai se ipu meaai i lou tuaoi?E te le’i faia lava? Pe na o lou lau o le matitiva

o le ‘aiga ae leai sau fesoasoani iai? Ae afaapefea le fetalaiga a Iesu: Ia e alofa atu i lelua te tuaoi, e pei o oe lava ia te oe? E te le‘au manatua lava le fetalaiga a Iesu: Aua naou ma’i, na ou fiaai, na ou le lavalava, na ou i

le falepuipui......ona outou alolofa mai ai lea iate au! Ulufale maia i le fiafia o lou Alii. E a la?

A e alu e ave sina meaai ma lou tuaoi?

O le Faamuamua

Na fesiligia se faifeaufou e se tasi o lanaaulotu, pe poto e tapafaa-To’elau, le tapa leaua lauiloa nei i lona igoamoni, o le karate. Pepoto foi i fusu pe pii.Ona o le popole o letagata lea o le aulotu ale faifeau, nei osofa’ia lefaifeau e se tagata onama amio le taupulea. Aetali le faifeau, e leai. “Etasi lava le tapa ma lekarate ou te iloa, o lekarate faa-Solomona.” Fai mai le tagata o leaulotu, “Oi o lona uigana poto foi Solomona ikarate ma tapatapa faa-To’elau? Tali le faifeau, “Leai,O le karate a Solomonana a’oa’oina ai au mailo’u laitiiti lea ou tefaaaogaina: “O le talifilemu e liliueseina aile ita!”

O le Karatea le Faifeau

Page 5: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

O LE SULU SAMOA Oketopa 2011 5.

O Ioane Uikilifi - le Fetuao o leToe Fuata’iga (Reformation)C. 1330 - 1384Ua amata ataata mai se vaaiga Ina ua mavae le tuumalo o letupu o Eteuati III, ona soloa’iane lea o le uii o lana fanau, oRisati II, e fai ma tupu. Ae oloolaitiiti lava le tama e le’i taitai onamatua. Ona tofia ai lea o Ioaneo Koniti e fai ma faauluuluga oEgelani, ua ia tau’aveina galuegaa le tupu, se’i oo ina matua o iama ia ausia ai tausaga e tatau ai ile tausaga e 1381. O isi tausaga e tolu na sosooai, sa tu malosi ai Ioane Uikilifi epuipuia le moni ma le faamaonio tusitusiga pa’ia. Oloolagolagoina pea e le malo iaUikilifi, peitai e le o le popolegaautu lea o le malo. O le popolegaautu, ona o le faafoega o le maloe aunoa ma se tupu, aua o lea elaitiiti ia Risati II. Ua aafia foi ilea vai taimi le Ekalesia i faafitaulie mafua mai ia te ia lava. Uasalalau tala i faatu’iese a Uikilifii le Ekalesia ma ona talitonuga eese mai i mataupu silisili olootalitonu iai le Ekalesia. Ae fai maiUikilifi, e le o ia lea e ese sonatalitonuga ma tusitusiga pa’ia, ao le Ekalesia oloo latoufaaliliuina sese tusitusiga pa’iama manatu latou, e tatau ona toefaia iai nisi faaupuga mafaaliliuga. E le’i manatu Uikilifie tatau ona toe fai nisifaamalamalaga o tusitusiga pa’iaaua oloo manino lava tusitusigapa’ia latou. Sa talitonu foiUikilifi, e leai se mea e popole aii le tuuina atu o le Tusi Paia i limao i latou e vaivai ma lemalamalama. O le talitonuga oUikilifi, o le lotu moni lava, poole Ekalesia moni lava, ua faia lea

i tagata uma lava ua filifilia mole Atua, ae le na o i latou e mautofi i le Ekalesia Katoliko. Etalitonu foi Uikilifi, soo se tasilava e faatuatua i le Alii e iai lonaaia tatau e na te iloa ai le UpuMoni. “O Kerisiano uma lava,aemaise lava alii sili poo tamalii,e tatau ona latou iloa tusitusigapa’ia, ma latou tausia.” O le taofilea o Uikilifi. O faaaliga nei a Uikilifi, naataata mai ai le tula’i mai o sefuafuaga ma se faasinogafaataatia i lona agaga mai le Atua.E oo mai i lea vai taimi, e leai mase tagata Egelani na te iloa faitaule Tusi Paia, ona oloo lolomiinai le gagana Latina. O lea tulagaua faaauau ai lava le na o i latoue popoto i lea gagana, poopatele, e mafai ona latou faitaua.E foliga mai la, ua iai se fuafuagaa Uikilifi e faia se mea elagolagoina ai ona manatu. Poole a lava, ae ua tatau onafaaliliuina le Tusi Paia Latina, ile gagana Egelani lautele (com-mon English) - peitai, o afea efai ai lea mea? E iai nisi i lesenituri e sefulutolu ma lesefulufa sa latou uuna’ia lefaaliliuina o le Tusi Paia Latina, ile gagana Egelani (gaganaPeretania). Peitai, e leai lava mase isi na te faia. O le manatu oUikilifi se’i fuafua lelei se taimi,ma o Uikilifi, e le o se tagata esoona faanatinatia se mea eaunoa ma le tapenapena lelei. Naia talitonu, e tuu mai lava e leAtua se taimi tatau e fai ai. Etatau lava ona fai, ma e oo lavaina fai. Na matua matamata ita tele

tagata Katoliko i aoaoga aUikilifi e faapea na o le Tusi Paiale faavae o mataupu silisili. Satalitonu latou o le Ekalesia (olona uiga, o faifeau poo patele,epikopo ma le pope) o latou iaoloo iai le faavae o mataupusilisili uma, a o le Tusi Paia na ose tusi o iai ni tala e lelei efesoasoani i le olaga manuia otagata. E le’i ano iai Uikilifi. Uaia amata nei ona tuu eseesemanatu ma talitonuga o tagata ole Ekalesia ma mataupu silisili namafua mai le musumusuga a leAgaga o le Atua, mataupu ia olooiai i totonu o le Tusi Paia. O lonauiga oloo faaaoga pea e Uikilifimea oloo i totonu o le Tusi Paia,ae le o mea e faatupu e tagata aele mai le Atua. O le a faasolosolo atu lamataupu ogaoga sa matua teteeiai Uikilifi i le Ekalesia Katoliko.

1 O le Ta’uta’u o Agasala Sa faatonuina e le EkalesiaKatoliko tagata e o mai mata’uta’u a latou agasala ia patelepoo faifeau o le lotu faato’amafai ai lea ona faamagaloina alatou agasala. Sa a’oa’oina foilatou, e na o faifeau lava poopatele, e mafai ona faamamainalatou mai a latou agasala. Safaatonuina foi e le faifeau letagata pe a uma ona ta’uta’u anaagasala, ni mea na te fai e faaaliaai lona salamo mai mea sese naia fai, e fai lea ma ala e atoatoa ailona faamagaloina. Ae na tusi Uikilifi e faapea: O le mana’oga aupito taua ole tagata agasala, o le ta’uta’u leao ana agasala i le Atua, ae le o leta’uta’u i se tagata. O ta’uta’ugafaapumoomoo faapea e le’ia’oa’oina mai e Keriso, e le’ifaaaogaina foi e le Au Aposetolo.Aua foi o i latou uma e tusa o letolu afe na liliu i Tulafono a faaauau itulau e sosoo ai

Page 6: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

6. O LE SULU SAMOA Oketopa 2011

O Ioane Uikilifi - le Fetuao o leToe Fuata’iga (Reformation)Keriso i le Aso Penetekoso, e le’ita’uta’ua e se isi o latou anaagasala i se faifeau, a o leAtua.....Aua o le Atua na o ia lavalea na te faamagaloina agasala. Faatuatua atoatoa iaKeriso....faaeteete i le tau saili efaapea e ta’u amiotonuina i se isilava ala ae le o le amiotonu a leAtua. O le faatuatua i lo tatouAlii o Iesu Keriso ua lava lavalea mo lo tatou faaolataga.

2. O le Faasa’olotoina mai leAgasala Sa a’oa’o e Katoliko e faapeae na o faifeau, epikopo ma isi emafai ona latou faasaolotoinamai le tagata mai ana agasala, ile na ona tautala lea o le faifeau iluga o le tagata. O le tele foi otaimi, sa totogiina lefaasa’olotoina i ni tupe poo i nisimea totino. Ae fai mai Uikilifi: E leai se mea e sili ona le tusama mea tonu, o le talitonu lea efaapea ua faasaolotoina le tagatamai ana agasala i le totogiina leao ni tupe, poo le faaloaloa lea olima o faifeau i luga o le tagataagasala ma fai atu, “Ua oufaasaolotoina oe.” Aua e tatauona e salamo i lou loto, onafaato’a faasa’olotoina lea o oe ele Atua3. Na ia teena tupe poo taulagalafo mo le faamagaloina oagasala O ia taulaga o se faiga nafaatuina e saili ai ni tupe e totogiai aitalafu a le Vatikano, poo leofisa autu o le Ekalesia Katolikoi Roma. Na a’oa’o e le lotu, otaulaga tupe nei, poo nisi foi meae totogiina atu, o le a faasaoinamai ai le tagata agasala mai

pulekatolio poo le mea lea etalitonu le Katoliko e o iai agagao tagata agasala e faatalitali aise’i faamagaloina ona o ai lea ile lagi. Na a’oa’o faapea, a latoutotogiina tupe, poo nisi mea efaitaulaga ai, o le a faatonuina ele pope agelu ina ia ave sa’o loale agaga o le tagata i le lagi, aeaua le ui atu i pulekatolio, aua olea ua totogi lana agasala. E le’italitonu Uikilifi i lea mea. Aua olona uiga o le a fai lava le amio ale tagata ia, poo le a lava, e leafaina aua e mafai ona ia togitupe ana agasala. Ia manatua mai lava, o Uikilifio le patele, a o lenei e tetee i meaoloo fai e lana Ekalesia. Fai mai a ia: O le tuuina atu o lefaamagaloga e faifeau, o leupuvale lea i le Atua ma lonapoto, pei latou te iloa le uiga o lefinagalo moni o le Atua. Uamanatu latou o le alofa tunoa ole Atua o se mea e faatauina e

pei o se asini poo se povi. Ualatou faatauina e pei o se oloa lefaamagaloina o agasala. Fai mai Uikilifi, na te ta’utinoatu o le togi tupe o lefaamagaloga e faia e le pope, ole upuvale lava lea i le Atua. Faimai foi a ia, tusa lava pe pepesefaifeau, pe fai foi misasa, mafaatuina kolisi, ma asiasi inofoaga paia o le ekalesia i louolaga atoa, ma tuuina atu au meauma mo sou faamagaloga, o iamea uma, e le faasaoina ai louagaga mo le manuia i le lagi. Fai mai Uikilifi, o le toto o IesuKeriso na faamaligiina mo tatouua lava lava lea mo lo tatoufaamagaloga. A o lea ua faia e lepope nisi mea e pei e tau faalavaai le taulaga na faia e Iesu Kerisoe pei e le’i lava. O se upuvalelava lea i le Atua. Tau ina alofale Atua i agaga o nei tagata onao lo latou talitonu i nei faiga sese,ma faapupulaina o latou mata ile mea moni.(Mai le tusi: “God’s Generals” by Roberts Liardon faamatalaina e Afemata T. A. Aiavao)

Fasioti tamaiti i Ugandae fai ai vai faataulaituina ia mauoloa ai tagata Ua lipotia mai i Uganda, o seatunuu i Aferika, le tapu’e otamaiti ma ave faagaoi e fasioti etagata fai vai faataulaitu, ina iamauoloa ai le tagata lea o sailimanuia i le taulaitu. Fiu i su’e se tamaitiiti o se isiaiga, ae maua ane i le isi 24 itulaua (e faigata ona faamatala atu),ma oti ai. E iai se talitonuga eoo atu lava i le 1,000 tamaiti uagaoia ma ave i taulaitu e fasiotiai, e fai ma taulaga, ina iamauoloa ai le tagata lea na te

totogiina le taulaitu. Oloo maua mai nisi tala maifaifeau Kerisiano oloo latoutaumafai e lipotiina nei sauaga uafai i tamaiti. A o le faalavelavefoi, e talitonu foi tagata, oloo iaii tua nisi o tagata mauoloa o lefaiga malo a Uganda, i ia faigamata’utia. Ua lapata’ia ulugalii, ma aigae iai tamaiti laiti, ina ia mataalama leoleo lelei a latou tamaiti,aua le tuuina na o latou, nei gaoiae tagata ma faatau atu e fai aitaulaga e le taulaitu. O le ‘oa lava le mafuaaga o neimea, ma talitonuga faatevolo. Tatou tatalo mo faifeau Kerisianoo galulue i Uganda i nei vai tausaga.

Page 7: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

O LE SULU SAMOA Oketopa 2011 7.

Se Upu a le Ekalesia e Faatatau i Mataupu Ogaogaua avea ma Faafitauli i nei aso - pei o le ‘Mativa’, ‘AiaTatau a Tamaiti’, Sauaina o Fanau ma IsiUPU TOMUA: O le autu poo le ulutala pei onaiai i luga, o le autu foi lea ma leulutala o se tasi o mau a la matouMatagaluega (Apia) na tuuinaatu i le Komiti a le Au Toeainamo so latou finagalo. O le agagamaualuga o le talosaga, pe mafaiona maua/fai se upu faalauaitele(statement) e laugatasia uma aile Ekalesia, e faatatau i mataupuua fai ma faafitauli i le olaga otagata i nei ona po, e pei ofaataitaiga oloo taua i le mau oiluga. Atonu ona o le moomia o sefaatalanoaga faalaua’itele - seavanoa e fetufaai ma fefaasoaaiai lagona ma manatu ina iamanino/malamalama atili lemataupu - na valaauina ai a’u ele Susuga i le Failautusi Aoao mole Laulau a le Fono Tele, ou tesaunia se pepa e faaautu lava i lefaaupuga e pei ona iai i la matoumau. Ou te faafetai atu i le paia o leLaulau a le Fono Tele, e tusa ole valaau faaaloalo. Ae ou telagona lava le faamaulalo i lumao le Atua ona o le le tusa ai ma lemafai o le tagata. O le upu moni,e le o ia te au se atoaga o lemataupu ua fai nei ma autu o letalanoaga. Ui o lea, tau ia inaavea lenei pepa e fai ma faatupumanatu; e amatamea i le fatua’igao mafaufauga ma le faata’otogao se mamanu/faavae e ono tinoai le mana’oga autu o le mau. E tolu ni fesilu ua ou filifilia etaula’i iai le faatalanoaga o leneimataupu:i. O a mataupu ia e ta’ua i lemau ua fai ma faafitauli i nei

aso? Aisea?ii. Aisea e moomia ai se upufaalauaitele (statement) a leEkalesia Aoao i se mataupu?iii. E faapefea ona fausia sestatement a le Ekalesia e faatataui se mataupu?

O a Mataupu Ogaoga ia e tauai le Mau ua fai ma Faafitauli?Aisea? E tele mataupu ogaoga ua faima faafitauli i le soifuaga lauteleo tagata i aso nei. E tolu nimataupu oloo fai ma faataitaigai le autu pei ona ta’ua i luga: ole mativa (poverty/hunger), aiatatau a tamaiti (rights of thechild) ma le sauaina o fanau(child abuse). Ae le ona pau ia omataupu ogaoga - e iai foi ma isipei o le :* Sauaina o tamaitai (violenceagainst women)* Faitaaga poo le talitane (pros-titution)* Tosina i lona lava ituaiga -faafafine/lesbians (homosexual-ity)* Faama’i Oti (HIV/Aids)* Aafiaga mai Tagata Tafafao/maimoa mai fafo (tourists/tour-ism)* Va o tane ma fafine (genderjustice), ma isi. E ala ona ta’ua nei mataupu omataupu ogaoga, ona e fesootailelei mataupu nei ma faafitaulipoo aafiaga matuia o le olagalautele o tagata. Faata’ita’iga 1: Mativa O se faafitauli ua aafia ai lelalolagi atoa. O le tele o taimi etetee lava finagalo o nisi aemaisele Malo fai mai e leai se mativa i

Samoa nei. Ae toeitiiti le asa leObserver ma le ata o se aiga oloofaatagi mai i le fia maua o sefesoasoani i lea ma lea. E le ofaaitiitia foi le tamaitiiti/teineitiitie faatau savali oloa i le taulaga.Atonu lava e moni e lei oo Sa-moa i le mea e ta’u o le matuamativa le tula’ia (extreme pov-erty) pei ona iai i isi atunuu o lelalolagi. Ae i le ripoti lona lua ale Malo (2010) e faatatau i Sinitauatia’e o le Mileniuma oloomanino mai ai o lea ua amata onaaafia Samoa i le tulaga mativa imanaoga faavae o le ola (BasicNeed Poverty Line) O le 20.1%o aiga i Samoa ua fai nei mo latoufaiva o aso uma le tauivi ma lemativa i manaoga faavae, pei opili o le vai ma le uila, tau ofemalagaaiga, tau o maota/laoa,pili o aoga, ma isi. Faata’ita’iga 2: Aia tatau atamaiti: Tasi lea mataupu ua avea nei ose faafitauli e le gata i le va omatua ma fanau, faiaoga matamaiti aoga, a o le faifeau/faletua foi ma le la fanaufaaleagaga. Ua afaina faiaoga mamatua i le tulafono ona o lemataupu lea ua ta’ua o le aiatatau a le tamaitiiti. Ae pei ai lase aia tatau faamatua pei o la leTusi Paia - a’oa’o le tama e tusama ona ala? O le a se upu a leEkalesia i lea mataupu? Faata’ita’iga 3: Sauaina otamaitai: E le o po se lilo le malosi teleo sauaga oloo feagai ma alotamaitai o le atunuu i nei aso, epei ona maua pea i faasalalauga faaauau itulau e sosoo ai

Page 8: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

8. O LE SULU SAMOA Oketopa 2011

o tala fou ma tala o faamasinoga.I se sailiga a le WHO sa faia iatunuu eseese o le lalolagi i le2005, na iloa ai o Samoa o se tasio atunuu oloo aupito maualugaai (65%) le sauaina o tamaitai iluga atu o le 15 tausaga (physi-cal and sexual violence). E iai lemasaloga o se tasi o faapogaimalosi o i tua atu o leneisolitulafono o le manatu faapeae pule le tane i le fafine. Afai emoni o iai se mafaufauga faapeai tagata o le Ekalesia, e sala laina sauaina tamaitai. O iai se upualoaia a le Ekalesia e uiga i leamataupu? E leai.II. Aisea e Moomia ai se UpuFaalauaitele (statement) a leEkalesia Aoao i se Mataupu? Atonu ua tau ataata mai ifaata’ita’iga e tolu ua tuana’i atui luga le taua o le iai o se upufaalauaitele a le Ekalesia. O leupu moni, ua laga tatau lava onaiai se finagalo tusitusia/upu/mafaufauga o le Ekalesia efaatatau i se mataupu ogaoga,aemaise lava faafitauli ma aafiagamatautia e afaina ai ona tagatalotu. Aisea?1. Ina ia laugatissia manatu oitutino taitasi, faalapotootoga,vaega eseese aemaise o tagatalotu uma o le Ekalesia.2. Ia iai se fua poo se ta’iala efaavae ai le tali atu a le Ekalesiama ona tagata i ni faafitauli onao se mataupu ogaoga e moomiaai lana galuega faamisiona malana fesoasoani faaleagaga.3. A leai se upu faalaua’itele/fua/taiala, o lona uiga, e le iloapoo fea tonu e tu ai le Ekalesia ile faafeagai ma mataupu ogaoga

Se Upu a le Ekalesia e Faatatau i Mataupu Ogaogaua avea ma Faafitauli i nei aso - pei o le ‘Mativa’, ‘AiaTatau a Tamaiti’, Sauaina o Fanau ma Isi

eseese pei ona ta’ua, aemaise oni mataupu e iloga ai le feteenaio mafaufauga faapolokiki mamafaufauga faale-Tusi Paia.4/ Ae afai e LE mautinoa maLE manino poo le a tonu se upu/finagalo o le Ekalesia Aoao i semataupu ua fai ma faafitauli i leolaga lautele o tagata, o le afaigata foi ona gaoioi ma amatamea se faigaluega, se aulotu,pulega, matagaluega, ma isi e faini polokalame talafeagai e fo’iaai ia faafitauli. A silasila i mataupu taitasi peiona lisiina atu i fesili #1, e leailava ma se upu tusitusia aloaia ale Ekalesia (statement) ua faia ise mataupu o nei mataupu uma.E leai se mafaufauga faalauaitele/faavae tusia o iai nei, e fai mataiala mo manatu o tagata o leEkalesia e uiga i nei mataupu.Tasi o le mea, o lea ua iai le talitusitusi a le Ekalesia i se mataupuogaoga na tulai mai i le onotausaga talu ai (Vaai leFaataitaiga i lalo). Ma o le iai olea tali i le taimi nei - o lefaamaoniga lena o le manaomiao se upu faalauitele a le Ekalesiae uiga i mataupu ogaoga taitasi. Faataitaiga: O le tausaga e 2005 nafofogaina ai i luma o le Fono Telea le Ekalesia se mau tuusa’o maile Matagaluega a Aukilani i Sautee faatatau i le tulafono fou a lemalo o Niu Sila e feteena’i/faigata ona faafealofani ma levaaiga faale-Tusi Paia aemaisefoi o le vaai faa-Samoa. I le Tusi Tulafono Fono Tele(2005), itulau 5, oloo faamauinaai le mau tuusa’o pei ona taua i

luga atoa ma le iugafono a leFono Tele na faia iai e faapea: FT 05/12 Talosagaina sefinagalo Manino o le Ekalesia etusa o le Tulafono a le Malo oNiu Sila (Civil Union Bill)uaFaatagaina ai ona Faaipoipo nialii se toalua poo ni tamaitai setoalua. Ua talia e le Fono Tele le mau,ae faasee atu i le Komiti a le AuToeaina mo sana faatofalaiga auase finagalo aloaia o le Ekalesia euiga i le mataupu. I le Tusi Iugafono Fono Tele(2006), itulau 26-27, i lalo ovaega o Mau Tuu Sa’o maiKomiti, oloo faamauina ai le talimai a le Komiti Au Toeaina(KAT) i le finagalo o le Fono Tele2005 pei ona taua i luga, aemaiseo le iugafono a le Fono Tele 2006na faia iai e faapea: FT 06/61 FINAGALO O LEEKALESIA E TUSA O LETULAFONO A LE MALO ONIU SILA (CIVIL UNIONBILL) UA TAGA AI ONAFAAIPOIPO NI ALII/TAMAITAI SE TOALUA - ft05/12: Na i luma o le Fono Tele lefaaiuga a le Komiti Au Toeaina etusa ma le mataupu na faasee atulatou te iloiloina (FT 05/12), efaapea:1. Ia le taliaina se faaipoipoga efaia i le va o ni alii poo ni tamaitaise toalua ona o itu nei: I le tala o le foafoaga, na faia ele Atua le uluai tagata o le ‘tane’ma le ‘fafine’ ma lonafaamoemoe, o le feusuaigafaaulugalii a i laua lava, e maua faaauau itulau e sosoo ai

Page 9: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

O LE SULU SAMOA Oketopa 2011 9.

ai le fanau e uluola ai le lalolagi(Kenese 1:27-28)* O le faavae lea o le aiga naamata mai le Atua.* Oloo faamautuina foi e IesuKeriso i ana aoaoga ma faatauaatili ai le aiga ma le ‘tasi’ o le tanema le fafine e atia’e aifaamanuiaga a le Atua mo lefanau (Mataio 19:4-5; Mareko10:5-9) O le galuega faafaifeau a leEFKS, o le paaga felagolagomaia le faifeau ma lona toalua, etaufai galueaina ai matafaioifaapitoa i le va o le tane ma lefafine mo le manuia o le galuega.* Oloo matua faatauainameaalofa ma taleni faa-tina mafaa-tama mo le galuega a leEFKS, ina ia ausia le tulagaaupito lelei ma mautu mo legaluega ma le aiga i le va o letane ma fafine.* A vaai foi i le aganuu faa-Samoa, i le va o le tuafafine male tuagane, le tane ma le fafine,matua ma fanau, matai maauaiga, faifeau ma aulotu, oloopulea e le faaaloalo ma le tausigalelei o le va tapuia o le tasi ma leisi.* O le ulugalii a le tane ma lefafine o le faataitaiga faanaturalea mo le fanau.* E avea foi ma amataga eatiae ai a latou foi fesootaigamama mo lo latou foi lumanai fai-aiga. O le sootaga i le va o ni tane setoalua poo ni tamaitai se toalua,e le mafai ona fananau faa-natura.* E le mafai foi ona maua letamaoaiga oloo matauina i

Se Upu a le Ekalesia e Faatatau i Mataupu Ogaogaua avea ma Faafitauli i nei aso - pei o le ‘Mativa’, ‘AiaTatau a Tamaiti’, Sauaina o Fanau ma Isi

meaalofa eseese a le ulugalii o letane ma le fafine.* Ua faaletonu ma fenumiaitamaiti ua vaetamaina, ona ua lemafai ona latou maua tulagafaapitoa o se tama(pe a na oteine) pe o se tina foi (pe a na otama).* O se faataitaiga leaga motamaiti pe afai na o tama pe na oteine se sootaga.* Ua mafuli foi talitonuga, osootaga faaulugalii na o tama, uatutupu mai ai nisi faama’imatautia toe pipisi e pei o le HIV/Aids.* Oloo taua i le Tusi Paia oamioga faapenei, o le agasala i leAtua (1 Korinito 6:9-10).2. Ia silasila le Au Toeaina male aufaigaluega ina tuu ese ma legaluega faafaifeau se tasi uafaamaonia oloo aafia i se sootagafaaulugalii ma se tama poo sefaletua foi ma se teine.*A faamaonia foi se tasi i setulaga faapea ia le faaavanoainae su’e i Malua.* Afai foi ua faamaonia A’oa’oFesoasoani ma Tiakono e oo foii tagata o le Ekalesia ua aafia isootaga faapea, ia tuueseina etusa ma iuga a le Ekalesia. Ua talia ma faamaonia e leFono Tele le finagalo o le KomitiAu Toeaina pei ona faataoto mai.O le faaiuga foi lea a le Ekalesiae tusa ma lenei mataupu.

111. E FAAPEFEA ONAFAUSIA SE UPUFAALAUAITELE (STATE-MENT) A LE EKALESIA EUIGA I SE MATAUPU? E le mailoa pe iai se isi

mataupu ogaoga na fai iaimuamua se upu aloaia a leEkalesia, poo le uluai taimi leneiua saunia ai se tali faalaua’itele eala i le KAT pei ona faaalia i luga.Pe na iai pe leai o le a le afainalea. Ao le itu oloo fia faatauainae le faipepa o le galuega safitaituga ai le Komiti a Tama, ele gata i le fausaga poo le auivi ole Statement a o le faatotogainafoi o lona anofale faale-Tusi Paia,faa-mataupu silisili. Afai e fesili pe faapefea onafausia se Upu a le Ekalesia e uigai se mataupu ogaoga, e manatulenei pepa o lea ua faataoto maie le Komiti a Tama (KAT) lefaavaa e fai ma taiala. 1. E tatau ona muai saili i leTusi Paia mo ni mau iloga efaavae ai le tali atu i le faafitauli. 2. E tatau ona manino lefaavae faa-mataupu silisili oloofausia ma atiae ai le tali i lefaafitauli. 3. O a ni auala tala fagai efaaitiitia pe fo’ia ai le faafitauli? E talitonu lenei pepa o se auivilelei lenei ua faamatogi mai e leKAT e fausia ai se upufaalauaitele a le Ekalesia poo lea lava le ituaiga faafitauli ogaogae aafia ai le soifua o tagata lotu/tagata lautele mai lea taimi i leataimi. E talitonu foi le taofi uamatagofie lava Komiti laiti a leKAT oloo galulue i matatafaapitoa pei o le toe iloiloina o leIa Viia Lou Suafa. Afai foi e iaima se isi Komiti faapitoa e gafama mataupu ogaoga aemaise ofaafitauli e afua mai ai, e talitonuo le a le pine ona tele le ‘oa faale- faaauau itulau e sosoo ai

Page 10: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

10. O LE SULU SAMOA Oketopa 2011

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

agaga e tua iai e le gata o aulotua o faalapotopotoga/matagaluega pei o le Ofisa oAoaoga Kerisiano, Autalavouma Aoga Aso Sa.

Upu Mulimuli: O le tali a le Komiti Au Toeainana tuuina mai i le FT 06/61 e tusama le faafitauli na laga mai eAukilani i Saute i le 2005 (FT 05/12) - o se tali na talia aloaia e leFono Tele e fai ma upufaalauaitele a le Ekalesia. O lonauiga, ua leai se toe faaletonu euiga i le faafitauli autu o le toefaaipoipo o le tama/tama ma leteine/teine. Ua manino maufaale-Tusi Paia/faamataupusilisili oloo faavae ai le vaoia o leituaiga faaipoipoga lea. O lea foiua manino aulape ua faataoto epuipuia ai le soifua o tagata lotu

Se Upu a le Ekalesia e Faatatau iMataupu Ogaoga ua avea maFaafitauli i nei aso

o le Ekalesia. E ese le faigofie o se mataupuogaoga ma iai ni faafitauli e afuamai ai, pe afai e iai se UpuFaalauaitele a le Ekalesia ua umaona fai iai. E le toe tau fesilisilipe saili solo mo se tali. Ua le toefaigata ona fuafua ma faataoto nipolokalame faa-autalavou/AogaAso Sa aua o lea ua manino mamalamalama lelei le mataupu. O le agaga maualuga lea o leneipepa - o le faatalatalanoaga inaia manino atili le fesili autu - pemaua se finagalo faalauaitele ole Ekalesia e uiga i nisi o mataupuogaoga pei ona taua i luga? O le a sou taofi? Ia manuia taualumaga o leFono Tele.Dr Paulo T. Koria F.S.Fono Tele, Malua.Aso Lulu 18 Me 2011.

O le faipisinisi mosimosi A fai sou faleoloa o a mea e tefaatauina atu ai? O mea masanilava o suka, falaoamata, eleni,pisupo, aniani, tuisi, pululole,lole, mamoe, fasipovi,fagusuamalie, karasini ma isi. A o le tala lenei i se tamaitiitina mana’o e tusi e lona tama selaupapa e faalauiloa atu ai i tagatafegasoloa’i, lana oloa e fia faatauatu. “Papa, faamolemole tusi mai selaupapa e faailoa ai a’u meafaatau.”

“Niki, se isi taimi. O lea ou tepisi,” o le tali lea a le tama. “Papa, se e manaomia vavelava se laupapa e tusi ai a’u meafaatau.” “O le a au mea e faatau atu?” Tali Niki, “O lea e fia faatauatu nisi o a’u maa ia safaaputuputu.” O Niki, e lima ona tausaga, ematua fiafia i le faaputuputu omaa lamolemole. Ua iloa foi enisi tagata, ona o mai lea maavane ia Niki ni maa latou te tau

atu iai. Ua tumu lana ‘ato oloo ile faletaavale, i ana maa. Emasani lava ona alu ma ta’alo’aloai, solo ma faa’i’ila ana maa, matoe fu’e i le ‘ato e teu ai. O anamea taua ia. E pei ona taua i isitamaiti meataalo, e faapena onataua ia Niki ana maa. “Niki,” o le fai atu lea a lonatama, “e leai so’u taimi e fai ai, olea e faaputu le otaota o le tatoufanua. Alu i lou tina e fesoasoaniane ia oe.” E le’i umi ae foi mai Niki ma lepepa malo atigipusa ua tusi ai, ilana tusilima faa-tamaitiiti e limatausaga, upu nei: OLOA E FAATAUINA ATU ILE TA’I $1. Na fesoasoani ane lona tina ile tusiina o le pepa e faailoa aiana oloa. Ona alu loa lea o Niki, e limaona tausaga, ma lana tama’i ‘atoo iai maa lamolemole e fa, o maaia e aupito sili ona mananaia sa ilana ‘ato i le faletaavale. Ua alunei i tafatafa o le alatele i luma olo latou fale, ma le pepa lea uatusi ai upu: OLOA EFAATAUINA ATU I LE TA’I $1.Ua tago nei ua tuu ana maa i lugao le fasi laupapa, tuu faasolosolo,tuu le ‘ato sa iai i ona tua, onanofo loa lea i lalo e faatali nitagata faatau. Pei lava o le nofoa se isi i le maketi i Savalalo leae feoa’i ane ae le se’i afe loa efaatau se oloa. Te’a le itula e leai lava ma seisi e afe ane. Na ou savali atuse’i vaai poo ua taulia se oloa ole faleoloa o le faipisinisimosimosi. “Niki, o a mai le aso? “Lelei!” “A o le a lena ‘ato ei ou tua?” “E tuu ai tupe pe a maua.” Ole tali lea a le faipisinisi e limaona tausaga. “Ae ta’i fia tau o au maa?” faaauau itulau e sosoo ai

Page 11: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

O LE SULU SAMOA Oketopa 2011 11.

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

“E ta’i $1,” o le tali lea a Niki. “Niki, e leai se isi na te fiafaatauina se maa. O le a le meao le a faatau ai e tagata au maa ole la e faulala’i maa i fanua otagata?” “Oi, aua le popole! E faataulava e tagata.” “E leai se isi e fia maumaua sana $1 e faatau ai au maa. Ma ele toatele nisi e ui mai i lo tatoualatele lenei. O le a le mea e te lealu ai e fai au meataaalo ma etaalo ai?” “Aua e te popole Daddy. Etoatele lava tagata e feoa’i ialatou taavale i lo tatou alatele.E ‘ave’ave ane ia latou taavalema matamata mai i o tatou fale,ma tau mai la latou vaai i a’u maama o mai faatau.” E le faavaivaia Niki i a’u

O le faipisinisi mosimosifaamatalaga e fai atu iai. Ona oualu ai lea faaauau au galuega safai i le faamamaina o lo matoufanua. Ae nofo ai lava Niki itafatafa o le alatele i le faataugao ana maa. E le’i umi, ae maalo ane leminiveni (minivan). Na ou vaaiatu ua sii i luga e Niki le laupapao tutu’i ai le pepa o iai upu:OLOA E FAATAUINA ATU ILE TA’I $1. Ou te vaai atu o falo mai lavaua o le ulugalii matutua, e taufaitau le laupapa o iai lefaalauiloaina o oloa maa a Niki.Ua alu le taavale, ae ou toe vaaiatu, ua liliu mai i lumafale o le isiaiga, ma sau ua tu i luma o Niki.Ua vili i lalo e le loomatua lonafaamalama ma fesili mai, ae oute le lagona le fesili na fai ona e

mamao le mea o ou tu mai ai.Ae ou vaai mai, ua tatala le‘atotupe a le loomatua, to a’e le$1. Ua savali atu le loomatua,ua tago i le maa, ma iloilo. Onafilifili ai lea e le loomatua lanamaa, ae tuu ane le $1 ia Niki. Sa ou nofo lava i le poletito olo matou fale ma ofo i lo’u atalii.Ae ou vaai mai, ua tamo’e atuma faalala atu le $1 pepa ma faiatu: “Na ou fai atu foi Papa emafai ona ou faatauina a’u maa ile ta’i $1! A e talitonu iai e maualava!” Na ou alu i totonu o le fale maaumai le mea pu’eata ma pu’e aile ata o Niki ma lana laupapa oiai le igoa o lana pisinisi, ma anamaa o folafola i tafatafa o le ala. O se lesona tele ia te au letausinio o le loto o le tamaitiiti, ile nofo ma faatau le maa o le meae paepae solo i le fanua, i soo sefanua, ona o lona talitonuga e iailava tagata e afe ane ma faatauana maa. tusia e Rob, Toni ma Niki Harris faamatalaina e Apelu Aiavao

E Leai ni Taga o Ofuvae o Tagata Oti E iai sa’u uo i le galuega a leAtua, e femalaga’i solo lava mailea nuu i lea nuu, ona o lelaugaina o le Malo o le Atua. Ose isi ana malaga, na fiu ai e su’elana atopa’u ua le maua. Pe naleiloa i le fela’ua’iga o uta i lemalae vaalele pe a, a o le mealava ua oo iai, ua leiloa le atopa’uo iai uma ona lavalava. Ona alu ai loa lea i le faleoloae faatau ai lavalava ua uma onafaaaogaina muamua, (secondhand shop), ma su’e ai sonaofuvae e faaaoga i lana laugaga inuu o le a oo iai. “Pe iai ni au ofuvae e fetaui maa’u?” O le fesili lea a le faifeau. “Ia, e iai. Na o le tasi lava le

mea, o ofuvae sa faaaoga e tagataoti; o ofu e mai le falemaliu. Uauma ona faavailaau ma taina lelei,ma auli. Ou te manao e faasilasilaatu pea i lau Susuga nei e iloamulimuli ane ona e faaletonu ailea ma toe faafoi mai le ofu.” Ole tali lea a le faatauoloa. Fai mai le faifeau, “Ailoga e iaise mea o iai?” Ona faatau ai loalea o le ofuvae o le faifeau mo lelotu. Ina ua oo atu le faifeau i lonapotu i le faletalimalo, ona amataloa lea ona fai ona lavalava mole lotu. Ae autago atu taga, eleai se mea! E leai ni taga oofuvae. E su’i solo’atoa umalava le mea e tatau ona iai taga o

ofu. Na te’i laitiiti le faifeau, aeona toe manatua, e le mana’omiani taga o ofuvae o tagata oti. Onafai lava lea o lona ofu ma ‘atama faapea ifo, “A iloa e le aulotuo le ofuvae o le tagata oti lea oute ofu ai, ai se talie.” Ae i se isi itu, pei ua manatu aile faifeau, o le a lelei ai lana lauga,ona o lea ua faamanatu mai nei ele ofuvae e leai ni taga, a maliule tagata, e alu lava na o ia eaunoa ma se mea na te avea i lelagi. E tuu uma lava i le lalolaginei tupe, ‘oa, auro, ma letamaoaiga tele, ae alu lava na oia e tu i luma o le faamasinoga ale Atua Silisiliese. O le mea leae leai ai ni tagata o ofuvae otagata oti. tusia e Charles Swindoll

Page 12: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

12. O LE SULU SAMOA Oketopa 2011

O le Salamo a Enesi lePerenise Siamani

Ou te pese i le alofa ma le faamasinoga, le Alii e, ou te fai pesega ia te oe.Ou te faautauta i le ala e sao ona lelei; e te afio mai ea afea ia te au?

Ou te savali a’u ma le loto sao i totonu o lo’u fale.Ou te le tuu i o’u luma se mea leaga.

Ou te inoino i le amio a e liliu ese, e le pipii mai lea ia te au.E te’a lava ma a’u o le ua faapiopio lonaloto, ma te le feoai ma le ua amio leaga.

O le tuaupua i le la te tuaoi, e fano lea ia te au;

o le ua mata faamaualuga ma le loto fefete, ou te le mafaia lava lea.

Ou te fia vaai i e o faamaoni i le nuu, matou te nonofo ma a’u,o le savali i le ala ua sao ona lelei, o ia lava lea e auauna mai ia te a’u.

E le nofo i lo’u fale o se fai mea faa’ole’ole,o le tala pepelo foi e le tumau ia i o’u luma.

E fano ia te au i taeao fai soo o i latou uma o e amio leaga o i le nuu,ina ia vavaeeseina i le aai a le Alii o i latou uma lava o e fai mea leaga.

A o talavou lava se tasi o pereniseo le atunuu o Siamani, o Enesi lonaigoa, na ia filifilia ai le laina lonalua o le Salamo lenei oloololomiina atu i lalo, e fai ma anaanavatau: “Le Alii e, ou te fai pesegaia te oe.” Na ia filifili foi, o le aola o ia i se olaga “mama ma lele pona”. E le taumate o lemafuaaga lea na ta’u ai e letoatele o tagata lenei perenise, o“Enesi le Amio Atua”.Ae fesiligia e nisi le mafuaaga natuuina atu ai lenei igoa i le aliiperenisi, pe mafua i se uigataufaifai, pe mafua foi i letausaafia o uiga o Enesi e tagata. Sa soifua mai Enesi i le seniturie 17, o le vai taimi lava o lefesoua’iina o Siamani, faapea maEuropa. Na avea le ToeFuata’iga, the Reformation, leana matilatila ai Matini Luteru, ose patele Siamani, ma mea uafevaa’i ai atunuu o Europa, i

lanu, gagana, tapua’iga, ma letamaoaiga. Ua ola nei Enesi i levai taimi tonu o le Taua eTolusefulu Tausaga (Thirty YearsWar), lea e manatu nisi o le uluaitaua lea a le lalolagi atoa (WorldWar), mai le tausaga e 1618-1648. O le taimi na taumafai aitaitai o le tele o malo o Europa,e faato’ilalo isi vaega o atunuu oEuropa, ae avea o latou vaegaeleele ma vaega o o latou malo.O le taimi o le taatele o faigapi’opi’o ma le faaitu’au ina iato’ilalo ai nisi atunuu ae avea olatou laueleele ma vaega o olatou atunuu. E uma ane le taualenei e 30 tausaga, ua 50% otagata o Siamani ua maliliu ai. O le mae’a ai o lea taua, nataumafai ai Enesi le Amio Atua,e toe atia’e lona atunuu oSiamani: toe fausia malumalu,falema’i, ofisa o faamasinoga,faapea ma isi matagaluega eseese

o lona atunuu ua matuamalepelepe talu ai le umi o leneitaua. A o le Salamo lenei e 101 nafai ma faavae o taumafaiga umaa Enesi le Amio Atua. A faalogoEnesi ua faia se mea sese e se tasi,ona ia auina lea iai se kopi o leSalamo e 101. Na fai lea ma meae talitonu ai tagata Siamani, aauina atu se kopi o le Salamo leai se tagata, o lona uiga, o leotegiaga lava lea o le tagata eEnesi. O lona uiga, na avea upuo lenei Salamo, ma faatonuga,poo se faasa’osa’oga o le amio alea tagata, mai ia Enesi le AmioAtua. A o le Salamo lava ia e le o seotegiaga o le tagata, a o setaumafaiga ina ia tuuina atu atoale tagata i se olaga faamaoni male paia mo le Alii, o se taumafaigae tatau ona fai e soo se tasi emulimuli ia Iesu Keriso.

Page 13: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

O LE SULU SAMOA Oketopa 2011 13.

O le Faa-Penetekono (Pentecostalism)Mafutaga Faafouina Faifeau ma A’oa’o TausinuuKolisi Faafaifeau i Malua - 23-27 Aokuso 2010

Fa’atomuagaE mua’i fa’atalofa atu i le

paia ma le mamalu o le mafutaga,susuga i Tamā o le Ekalesia iToeaina,Faifeau ma A’oa’otausinu’u i lenei afiafi. Fa’amalole soifua manuia ma le onosa’i i feauo lenei aso. O lea lava ua lata inamaea lea aso, ae o lo’o maualugapea avega o le ola ua saunia e leAtua mo i tatou.

A’o sina motuga’afa tatoute fefa’asoaai ai mafaufauga lelei uasaunia ma fa’apaiaina e le Atua, ole auga lea o lenei tusiga. E talitonupea i le ‘oa o le atamai ma le silafiao le galuega a le Atua o loo i totonuo lenei maota, e taua lea mo i tatouuma pe a fefa’asoaai i tufa’agafa’ale-agaga ina ia tofu le manu masi ana i’a i le uiga o lenei mafutaga.Ua na ona ou fa’amaite ni manatuauā e le atoa le tagata, ae o le atoatoao loo i le aai o finagalo o leaufaigaluega paia a le Atua i nu’uma aulotu ua aofia ma potopoto maii lenei afiafi.

Ua mautinoa le mautu ofa’avae fa’ale-agga o le EkalesiaFa’apotopotoga Kerisiano Samoa(EFKS) mai i le amataga seia o’omai i o tatou foi aso. O lanaanavatau fa’ale-talitonuga (ethos &philosophy) ma lona auivi fa’a-Fa’apotopotoga (organizationalstructure) ua faapea foi ona maninolelei i le faigaluega faifeau o leEFKS e pei ona fa’amauina i le‘Fa’avae o le EkalesiaFa’apotopotoga Kerisiano Samoa,2006’1 . Peita’i o lo’o iai pea nisifa’atinoga o ia vaega taua o le EFKSo lo’o matauina e lē o matua manino

lelei ma ua oo ai ina fete’ena’i i nisio taimi ma faiga fa’avae moni o leekalesia fa’a-Fa’apotopotoga(congregationalism) o loo fai matalitonuga autu o le EFKS. Ina iamanino ma malamalama nisi ogaluega fa’atino a le EFKS, uamanatu ai sei toe autilo tasi lava inei vaega taua o le mataupu silisilifa’atino (practical theology) a leekalesia ma fesili ifo po’o faigamoni ia o lo’o fa’atautaia ai leEFKS i taimi uma o lana galuegafaaola ma lana misiona fa’aleTalalelei mo le au fa’atuatua.

E leai se manatu e toe taufa’apupula i le aai o finagalo o leneimafutaga le natura ma lefa’amoemoe laualuga o le ekalesiaua fa’avae i tu ma fa’asinoga fa’a-Fa’apotopotoga auā ua loa ona nofofale i finagalo o le aufaigaluega a leAtua. Peita’i e iai le fa’amoemoe etaua pea le toe fa’amanatu mai i sefaiga pu’upu’u ma faigofie, nisifa’asinoga mo i tatou i lenei foitaimi, e toe lauliliu ai le silafia igaluega ma fa’atinoga a le EFKS.

EFKS i Faiga Fa’a-Fa’apotopotoga O lo’o i ai pea le faavae ma lefa’amoemoe fa’ale-Tusi Paia uauma ona fai ma mataupu silisilifa’ale-agaga e fusia ai le ekalesia ile maopoopoga e tasi e fai ma tinoo Keriso i le lalolagi. Ua a’oa’o maiIesu, “Ou te fai atu foi ia te outou,afai e loto gatasi se to’alua o outouo i le lalolagi i se mea la te ole atuai, e faia lava e lo’u Tamā o i le lagi.Auā o le mea ua fa’apotopoto ai seto’alua po’o se to’atolu i lo’u igoa,ou te iai fa’atasi ma i latou.” (Mat.

18: 19-20). O le talitonuga fa’alefaatuatua aupito sili lea ona maninoma atoatoa ua fai ma fusi e fusia aipulega ma fa’atinoga a ekalesiafa’a-Fa’apotopotoga. O lefa’amoemoe lava lea e tasi sa fai mafa’avae o le Ekalesia Samoa (LMS)i le amataga. Fai mai le susuga i leToeaina o Oka Fauolo,

Mai le amataga o lefa’avaeina o le Ekalesia i Samoa ile 1830 seia o’o mai i le mileniumafou, o lo’o fa’atautaia lava lepulega o le Ekalesia i luga o lealava’a ma le alafua o lo’o ta’atiaai le talitonuga fa’ale-fatuatua oona tagata lotu. E le pulea e seto’atasi po’o se vaega to’aitiiti, aee avanoa tutusa tagata lotu uma mai ai lo latou sao ma le leo i fa’aiugao so’o se mataupu e a’afia i leatiina’e o le Ekalesia.2

E pei ona sa i ai i le vaitaimi ole sefulufitu seneturi, e fa (4) lavaituaiga pulega fa’a-ekalesia samanino lelei ma talia lautele iEuropa i le mea na pogai mai ai legaluega fa’amisionare a le LMS.Muamua, o pulega fa’a Pope (Papalpolity) e pei ona faia i le ekalesiaKatoliko Roma e o’o mai i le taiminei. Lona lua, o pulega fa’a-episikopo (Episcopal polity) e peiona faia i le ekalesia Agelekana(Anglican Church). Tolu, o pulegafa’a Perepereane (PresbyteruanPolity). Ma lona fa, o pulega fa’a-Fa’apotopotoga (Congregationalpolity) e pei ona i ai nei la tatouEkalesia Fa’apotopotoga KerisianoSamoa (EFKS). faaauau itulau e sosoo ai

Saunia e le Matagaluega o le Talafaasolopito o le Ekalesia(Arthur Wulf, Visesio Saga, Latu Latai, Leitualasa Malieitulua)

Page 14: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

14. O LE SULU SAMOA Oketopa 2011

E tusa ai ma talitonuga ma faigao pulega fa’a-Fa’apotopotoga, etolu(3) lava manatu taiala (guidingprinciples) taua e tatau ona opogi itaimi uma i le olaga o le ekalesia.

1. O se ua avea ma tagata o leaulotu/ekalesia ua o se tagatakerisiano ua talitonu ma fa’atuatuafa’amaoni ia Iesu Keriso.

2. O tagata uma o le aulotu/ekalesia, e i ai la latou aia tatauma le tiute e auai ai i le pulega male atina’eina o le soifua manuia ole ekalesia.

3. E leai se fa’alapotopotoga,po’o se mafutaga o tagata lautelepe fa’ale-ekalesia foi e i fafo atuma lea lava aulotu/ekalesia, e i aise aia tatau e iloilo ai ni fa’ai’ugaa le aulotu; e leai ni talosaga toeiloilo; e tuto’atasi lava foi le aulotumai se ta’ita’iga e i fafo atu o lonasiosiomaga masani.3

O talitonuga fa’avae ia o leEkalesia Fa’apotopotoga(Congregational Church) mai i leamataga e tatau ona tausisia pea eso’o se aulotu ua i lalo o lea ituaigapulega fa’ale-ekalesia. O lona uiga,o le ekalesia e fa’a-Fa’apotopotogalona pulega ma le ta’ita’iga o leekalesia e saoloto (free), e aia tutusatagata uma (equality), e tuto’atasiana pulega ma faiga filifiliga(independent), toe faigofie onafa’atino lana galuega fa’ale-ekalesia(simplicity).4 O le se’e ese mai iafa’asinoga manino, o le a le o gatusalea ma taiala fa’amataupu silisili olea pulega faa-ekalesia pei onamo’omia. O le fesili: Po’omulimulitu’i le EFKS ma ana faigai nei fa’asinoga manino?

E ui lava ina ua taoto neifa’asinoga lelei e fai ma taiala mole EFKS i mea uma, ae e i ai lavataimi o lana malaga ua le o gatasiai ia faiga fa’avae ma faiga fa’atinoa le ekalesia. O taimi fa’apena e

afe ane ai se manatu, pei lava leEFKS ‘ua tino ia Esau ae leo iaIakopo’. O le uiga o lea manatu ilenei tusiga, e pei ua fa’a-Fa’apotopotoga faiga fa’avae mamafaufauga o le EFKS, a ua ese lefa’atinoga o ana galuega mata’ita’iga i nisi taimi. O le a taotoia le aoaotetele o le Ekalesia Aoaoaua e le gafataulimaina e lenei tusigalona lavelave. A ua fia va’aifa’apitoa lava i le pulega ma leta’ita’iga o le ekalesia i totonu onu’u ma aulotu i Samoa ma atunu’ui fafo. I lo’u fa’aaloalo tele, uamatauina le leai o se sa’olotoga onisi aulotu e talanoaina ma fai alatou lava faiga filifiliga i se faiga eatagia ai lo latou tuto’atasi fa’a-aulotu (local congregationindependence) i nisi taimi, e tusa ofaiga fa’a-Fa’apotopotoga. Uaaiaina e ta’ita’iga fa’a Pulega iafaiga filifiliga a nisi aulotu ta’itasima ua tupu ai se agaga fememea’io le au fa’atuatua. O le popolega ilea faiga, ona e le o gatusa ma faigafa’a-Fa’apotopotoga i le ta’ita’igao aulaotu ta’itasi. Ma lona lua, uale mafai ai ona laugatasia(uniformity) aulotu uma ma Pulegai se faiga e tasi e pei ona i ai fa’avae-Fa’apotopotoga o le EFKS. E lefesiligia le taua o ia fo’i faiga e peiona fa’aaogaina ai i nsi ekalesia epei o le Perepereane, ae taua lava leo fa’atasi o fa’avae fa’a-mataupusilisili o le EFKS e pei ona taufa’amatalaina i lenei tusiga, ma lefa’atinoga o ana pulega mata’ita’iga. Ou te manatu a mafaiona tausisia pea ia faiga, e se’e malielava i luma le sa o le EFKS i lelumanai i lana malaga fa’alefa’atuatua i le ta’ita’iga mana a IesuKeriso le Ao o le ekalesia.

O lo’o manino foi i le Fa’avaeo le EFKS5 , fa’asinoga taua o lemataupu silisili fa’ale-agaga o fai

ma ta’iala o le ekalesia fa’a-Fa’apotopotoga. “Aua o le mea uafa’apotopoto ai se to’alua, po o seto’atolu, i lo’u igoa ou te i ai faatasima i latou (Mataio 18: 19-20). Oia upu ua iloa ai le fa’atasi mai oIesu i se fa’atasiga moni lava ma eua potopoto i Lona Suafa. O lea, oIesu fa’atasi ma Ona tagata, o leEkalesia moni lea a Iesu Keriso.6

O lona uiga o Keriso o le Matai, a ole Ekalesia o lona Aiga lea, ma otagata uma i lea nu’u ma lea nu’u,ua aofia ai i le au aiga o le Aiga telee tasi, ua aofia ai le Au Fa’atuatua ile lagi ma le lalolagi.

Aisea e taua ma mo’omia ailenei ituaiga pulega fa’ale-ekalesia,Ekalesia Fa’apotopotoga? Ou temanatu o se fesili e tatau ona tatousilasila toto’a i ai aua o pulega mafaiga tonu ia na talia e le EFKS maii le amataga e o’o mai i le aso. Olona uiga e fa’alagolago lo tatoutaliaina o pulega fa’a-Fa’apotopotoga i lo tatou iloa male mautinoa lona taua, aoga, ma lonafa’amoemoe lelei mo le aufa’atuatua Kerisiano i Samoa. E fa(4) ni mafua’aga ogaoga ou te fiafa’aaogaina i lenei tusiga tatou temafaufau i ai aua e feso’ota’i leleima le ola fa’ale-agga o le EFKSaemaise o lana mataupu silisilifa’atino.

1. O le pulega fa’a-Fa’apotopotoga o le ekalesia, o lepulega fa’a-Aposetolo lava lea (Itis an Apostolic polity).Ina uafa’atuina e le au aposetolo ekalesia,e lei fa’atuina e ni tagata Iutaia e naona taumulimuli e fia iloa faigafa’akerisiano po’o ni tagata onu’uese foi na taumatemate i faigafa’akerisiano. Peita’i na amatainalava e i latou na matua mautinoa lolatou talitonu ma le fa’atuatuafa’amaoni ia Iesu Keriso. O le alalea na tusi atu ai nisi o i latou i neiekalesia, ona latou fa’alupe lea otagata o nei aulotu o ‘Tagata Paia’ faaauau itulau e 16

O le Faa-Penetekono (Pentecostalism)

Page 15: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

O LE SULU SAMOA Oketopa 2011 15.

O E UA MALILIUSimeaati Maria SamauVaaelua Tuilaepa Timani

II25 Iuni 1936 - 7 Aokuso 2011

O lona aso soifua o le aso 25Iuni 1936, ae valaau lona Mataii le aso 7 Aokuso 2011. O ona matua o FaiumuataataFaagaofe i Nofoalii le tama a olona tina o Fereni Faletutulu oFasitoo Uta. Sa faaipoipo atu iaSamau Timani II ma e toa sefuluo laua alo ae 74 fanau a fanau. O le tina sa faatamaoaigaina ele Atua i le tele o meaalofa. Oana galuega ua fai ma fetu pupulai totonu o ona aiga ma le nuu,aemaise le galuega a le Atua sapele i lona loto. E tolu Ekalesia

sa galue ai lenei t ina, oLalomalava i Savaii, Magele iSisifo i Niu Sila ma Matautu Utai Apia. O faifeau foi ia na faiamolimau faaleagaga o le tina. O le tina e mata’u i le Atua mae faia lana tautua i lona talitonugama faatuatua i le Atua. E ogeupu le gagana e faamatala ai lonaolaga galue, tausi faifeau ae le ose tagata foi e fia iloa. Safaa’oaina le tina o le aiga i lanatuualalo, a o se meaalofa taua foilea mo lana fanau. O Maria ua leva ona sauni efoi atu i lona Matai. E maliufilemu i le maota gasegase oTupua Tamasese i Motootua uamaea ona fai sauniga faaleaiga ao soifua, sa apoapoai ai i lanafanau ma fanau a lana fanau moso latou lumanai manuia, aemaisele nonofo fealofani mafelagolagoma’i. Sa matou lolotu faatasi ma letina i le matou lotu afiafi o le AsoSa pei ona masani ai. Sa ou taitaii lona sauniga faaleaiga, a o leSusuga ia Solomona TuatagaloaF.T. sa taitai i lona toe sauniga.Sa ou faaulufaleina le sa o le tina,o le tatalo na saunia e le SusugaPetaia Lokeni F.S., na ou sauniafoi le upu faamafanafana.

“Ia outou olioli i le Alii e leaunoa, ou te toe fai atu, ia outouolioli.” O tagata faatuatua, otagata olioli aua ua toe soifuamanumalo lo tatou Alii o IesuKeriso, le sa tautiga ai lanaauauna. O le faletua o Opapo Oeti FS,o Luisa Oeti, sa faia le molimaua le fanau. Tupuola Afa Lesa samolimau mo le aiga o Samau, oFaiumu Tioata sa molimau mo leaiga o le tina. O lona molimaufaale-agaga na saunia e PetaiaLokeni F.S., Elisaia Fiu KoliaF.S., ma le Susuga SolomonaTuatagaloa F.T. Sa faatumulialea aso i uo ma aumeamamae,aiga na lua ma le aufaigaluega ale Atua aemaise le Ao Mamalu ole Malo, Tupua Tamasese Efi;Sui o le Fono a Sui Tofia leTamaaiga TuimalealiifanoVaaletoa Eti ma lana masiofofaapea sui mamalu o le Palemene.Sa ou taitaia lona sauniga i lonaoliolisaga tumau i lona maota iVaivase Uta ma faamavae atu aii le pese faamavae a le AuKerisiano. Manuia lau malaga tina. Elisaia Fiu S.Kolia EFKS Matautu uta - Apia.

Soiamoa Tielu Kiliona10 Iulai 1936 - 9 Iulai 2011

O le tiakono Falefa. Na soifuamai i le aso 10 Iulai 1936, aefaamanava e le Atua ana fe’au ile aso 9 Iulai 2011. O ona matuao Soi Kiliona ma Sa o Falefa lava. E lei faia sona aiga i lonasoifuaga atoa. Na faa-ekalesiainaia Aokuso 1993 ae tiakono iaFepuari 1994. E filemu ona uiga. E le lagonalona leo i le tele o taimi. Sa galuema le faamalosi i le mea e oo iailona mafai. E fiafia i tapuaigama mea faale-pulega, ae ona o

se gasegase faaumiumi sa aafiaai o lea foi sa tele ai ina le auai isauniga lotu. O ona toe sauniga sa ou taitaima molimau. O Alatua SootagaF.S. sa faaulufale lona sa. O leFesoasoani Katoliko - LafaeleViane sa faitauina le Tusi Paiafaia le upu faamafanafana, oTaula Mama o le AOG sa tatalo.Ona ou faaiu lea o lona toesauniga i lona oliolisaga tumauma matou pepese faamavae ia teia i le pese masani a le aufaatuatua “Talofa uso e tofainaoe.” Manuia lau malaga. Tofa. F. Maualaivao F.T.

Faati’eti’e Iesu i leUilipaelo

O le aso na sosoo ma le Kerisimasi,na alu atu ai le faifeau i le falesa. Evaai atu i le mea sa iai faatagata oMaria, Iosefa ma Iesu, ua leai se pepeo Iesu. Ae vaai mai i fafo, o fe’avea’iatu le uilipaelo a se tamaitiiti o faati’eti’eai le pepe o Iesu. Valaau mai loa iai le faifeau, “O le a lemea ua e aveeseina ai Iesu?” Tali le tamaitiiti, “Na ou tatalo ia Iesuafai ae maua sa’u meaalofa uilipaelomo le Kerisimasi, ou te faati’eti’eina aiia. Lea la e faati’eti’e Iesu ma faatafaoa uma ona ou toe alu lea e momoli i lefalesa! A oo taeao, ona ou toe sau foilea toe faati’eti’e ma ma tafafao!”

Page 16: O LE SULU SAMOA - CCCScccs.org.ws/images/stories/downloads/Sulu_Samoa/Sulu...le mamalu faale-Atua, e le mafai ona taea e le tagata, aua o le tagata lava ia, o se tasi o mea na faia

16. O LE SULU SAMOA Oketopa 2011

O E UA MALILIUPula Tusani Laufili Vaifou

Vesi Faraimo8 Novema 1925 - 10 Mati 2011

Na teu i lona oliolisaga tumaui Sale’imoa i le Aso Toonai, 26Mati 2011. O le tina matua, ua valaauina elona Matai, o ia lava o le tiakonotama’ita’i. E avea ma faifeau i Saleimoa,ua matua lava lona soifua, uafaigata foi ona toe faatasi i lemalumalu, mo tapuaiga mamafutaga a le Ekalesia. A o lemafuta atu iai, e ala i le galuegafaa-faifeau, e faaalia lava si onafiafia mai - ae talofa! ua faasolo

atu lava si ona malosi, e tusa male faasologa paia a le Atua i lanatagata. O lona soifua tautua, e maoa’elava lona malosi; o nisi nei oauaunaga: ta’ita’i o le AuTalavou EFKS i Saleimoa; sauniapolokalame mo tamaiti i le 2AP;avea ma faauluuluga o lepolokalame o le ‘Ini’ini i leMatagaluega o Tina; Pine Auro ile Au Faataavalepolo i le 1979;Faatonu o le Faamasinoga oFanua ma Suafa; avea ma sui nafaavaeina le (Komit i eFaamatagofieina Aai ma Nuu)Beautification Committee i Sa-moa. O nisi o taleni na lauiloa ai leneitina, o le mamanuina o la’ei faa-Samoa e talafeagai mofaafiafiaga, e faaaogaina ai lau olaau; ma isi mea o le siosiomaga. Siva: O le aoaoina o siva faa-Samoa; o taga o siva lana matatafaapitoa. O lona manatu o legaoioi o le tino atoa: ia iai lesilaloa a le au maimoa i le siva.O ona agavaa, ma ana taleni ifaafiafiaga, na faamanuia ai o iafaatasi ma tama ma teine o le I’ama Saleimoa.

Pese: O le molimau mai tamamatutua o le nuu nei, sa iai leaufaipese a ona taugane ua fai ilagi le folauga; ma o Pula Vaifousa tele lona sao i upu ma lefatuina o pese. Ma o pese foinei oloo faalauiloa e lanaautalavou EFKS i Saleimoa. O Pula Vaifou na ia totoina lefatu o faafiafiaga, ma e talitonuoloo tauave pea lenei agavaa eona alo ma Saleimoa atoa ma uamanatua ai pea lenei tina. O lesaili malo, na o le toa na te tauma manumalo ai. O lana tautuao le ala i lona faaeaina. Ua le liloi le silafia lona tauaveina o suafamaualuluga o le atunuu. Emanatua ai pea lana Afioga i leTiakono, le Afioga i leToetaufanua a le Malietoa, onao lona soifua tautua malo. Ia viiaai pea Lana Afio e faavavau onao le Afioga i le Tiakono o PulaTusani Laufili Vaifou VesiFaraimo. O le Susuga i le Toeaina o EtiTamati na taitai i lona saunigamulimuli i le malumalu iSaleimoa. Ma le faaaloalo tele. Avea Vagana Talitonu F.S.

(1 Korinito 1: 2); ‘Au Paia uma’(Filipi 1: 1); ‘’Au Paia o efa’atuatua foi ia Keriso Iesu’ (Efeso1: 1); ‘o e ua alofaina e le Atua’(Roma 1: 7). O le fa’apotopotogao tagata i le suafa o Keriso, o lemafutaga lava lea e ala i lefa’atuatua ia Iesu ma lona manafa’aola. O lona uiga ua na’o le auKerisiano fa’atuatua lava e mafaiona fa’apotopoto fa’apena i le suafao Keriso Iesu.

O le ekalesia a le au aposetolona pulea lava e i latou i latou lava,ae na fa’amamalu mea uma e leAgaga Paia, o Le na auina mai eKeriso e fai ma fesoasoani i lana

ekalesia. Sa le’i filifiliaina e leto’asefulu ma le tasi le isi aposetoloe atoa i ai le to’asefulu-lua o i latou,ae na latou fa’alagolago atu i leekalesia i Ierusalema e latou te filifilii se tasi (Gal. 1: 24-26). Sa fa’apeafoi ona filifili lava e tagata o leekalesia o latou lava tiakono (Gal.6).7 O Faiga ia o pulega fa’aAposetolo (Apostolic polity) e tauatele aua o lo’o i ai totonu faigafa’atemokarasi e taua i lenei foitalutalu fou o ta’ita’iga ma pulegafa’ale ekalesia ma le fa’apolotiki.

O le Faa-Penetekono (Pentecostalism)

(faaauau i le Sulu Samoa ole masina o Novema 2011)

O le Gagana mo Povi etosoina le Suotosina E le talitonu se faifeau i se vaegatuufua o le atunuu o Ausetalia,se’iloga e te palauvale i povi tososuotosina, ona faato’a usita’i lea matoso, ona ia fai atu lea i le fama, esoia le palauvale i ana povi. Fai mai loa le fama, ‘Ia, se’i saula oe e te fai iai e aunoa ma loupalauvale.” Alu atu loa le faifeau,ua sauni lana valaau leotele i povi,ma fai atu loa iai: “Falaoa! Pata!‘Apu! Pineapple! Alu loa tatou!”Na ofo le fama i le vaai atu uasavavali povi ma toso le suotosina. Fai atu loa iai le faifeau, “Ua ala’ia? Soia loa ona e toe palauvalei povi ae fai iai ‘Pineapple!”