oŠ gradec, gradec -...

OŠ GRADEC, GRADEC

ZA IZDAVAČA: OŠ Gradec, Gradec 93 A, 10 345 Gradec

ravnatelj Vlado Starešec, prof.

GLAVNA UREDNICA: Andreja Jerković Tare, prof.

IZVRŠNE UREDNICE: Klara Hosni i Lucija Tomičić

GRAFIČKA UREDNICA : Dubravka Uzelac Mejzdić, prof.

NASLOVNICA: likovni rad Valentine Keleković, 5. a

LEKTURA I KOREKTURA: Andreja Jerković Tare, prof.

TISAK:

Iskrica 3

D ragi učenici,

ovo su naše druge novine. K ako biste vi, naši čitatelji, bili zadovoljn i, trudili sm o se i v iše nego za prošli broj.

O vaj nam je broj Iskrice osobito bitan jer su to naše prve tiskane novine.V jeru jem o da se i v i veselite našem us-

pjehu te da ćete, uz dobru zabavu, nešto i naučiti. Stoga vam , m eñu ostalim , donosim o savjete koji će vam olak-

šati učenje, pom oći vam da steknete više sam opouzdanja, predstavljam o vam najbolje nogom etaše u školi, dono-

sim o vijesti o iz letim a i još o m nogo čem u. N aravno, n ism o se zaboravili n i pohvaliti 240. obljetnicom školstva u

G radecu. S lušali sm o i vaše savjete pa sm o proširili rubriku Šuška se...Šuška se...Šuška se...Šuška se...˝i tim e ispunili i vašu želju . U veli sm o i

novu rubriku – P ljesak zaP ljesak zaP ljesak zaP ljesak za , u kojoj predstavljam o najveća ovogodišn ja postignuća naših učenika, ali i cijeloga

kraja. Tom rubrikom zapravo i otvaram o list jer se ove godine doista im am o čim e hvaliti i na čem u čestitati…

U glavnom , bilo nam je veom a zabavno, ali i naporno jer sm o svaki tjedan dobivali nove zadatke i izazove. Još

je jedna školska godina iza nas, pa se nadam o da ste se trudili postići što bolje ocjene tijekom cijele školske godi-

ne i da ne postoji m nogo onih koje m orate popravljati. N apušta nas još jedna generacija osm aša pa im želim o da

upišu željenu školu . Sretno i ugodni praznici!

V aša urednica K lara H osni

PROČITAJTE U OVOME BROJU:

240 godina školstva u Gradecu……………. str.

Što današnjim učenicima znači škola?

Naši učenici uvijek imaju vremena za dobra djela… str.

Nagrađen na Radobojskom proljeću ………………………

Likovni radovi naši četvtašica na državnom natjecanju

Sudjelovali na sedam natječaja u jednoj godini

Terenska nastava na Črncu

Osmaše oduševila predstava o Luki Ritzu

Vezilje i keramičarke u Kamenici

Maturalac u južnoj Dalmaciji

Tko je za ples?

Osmašice pripremaju plesni spektakl

8. a najbolji u malom nogometu

Vezilje - male ruke za velika djela

Tema broja: samopouzdanje i kako ga izgubiti/steći

Koliko su samopouzdani učenici OŠ Gradec

Trikovi iz torbe odlikašice

Koliko i kako učimo

RAZGOVORI S POVODOM:

- Predstavljamo novu učiteljicu njemačkoga

- Što o nama misli pedagoginja

- Mijo Jurić i Mislav Martinjak – nogometne nade

- Škola puna sportaša – Nives Mesar i taekwondo

- Poslije nastave pravac – traktor

ZABAVNI KUTAK:

- Glazba naša svagdašnja

- Vrijeme je za film

- Za cure: Budi cool i u školskim klupama

Još malo o noktima

- Šuška se

- Horoskop

- Nogometna križaljka

- Biseri naših osmaša

- Smijeh je lijek

Iskrica 4 PLJESAK ZA:

240 GODINA ŠKOLSTVA U GRADECU

Od čeprkanja kokoši do zgrade 21. stoljeća

Školstvo u Gradecu ima vrlo staru i bogatu tradiciju zasnovanu na ustrajnom i kontinuiranom radu mnogobrojnih učitelja te stalnosti broja učenika. Prvi učitelji spo-minju se potkraj 17. stoljeća (oko l684. godine). Povezanost crkvenoga i školskog djelovanja održala se u Gradecu stoljećima jer su škole uvijek grañene blizu crkve, a povremeno, zbog pomanjkanja prostora, nastava se održavala u biskupskom dvorcu. U tom smislu upotrebljavao se i danas pos-tojeći dvorac. Sagradio ga je biskup Maksi-milijan Vrhovac 1822. godine, više puta je obnavljan i dobro je očuvan. Začetnik peri-voja čija je površina oko 5000 četvornih metara bio je biskup Aleksandar Alagović.

Perivoj – „raj za oko“

Iz toga vremena (1828.) potječe veli-ka platana ispred ulaza u dvorac. Mihovil Kunić oko 1834. god. ocjenjuje taj perivoj rajem za oko, smatra ga primjerom čisto-će, dobra ukusa i uzvišene uglañenosti. Pod utjecajem biskupa Maksimilijana Vrhovca vlastelinska uprava početkom 19. st. po-pravlja školsku zgradu, a zatim se gradi novi dvorac. U obnovljenoj zgradi škola je obospolna sve do osnutka djevojačke škole 1862. godine. Ta se školska zgrada upot-rebljavala do 1903. godine kada je pokraj nje sagrañena nova jednokatna dječačka škola.

Detalj dvorca i perivoja

Dječačka škola 1904. godine postala je dvorazredna, a u svom radu odgojila je neko-liko poznatih javnih i kulturnih djelatnika. U sklopu dječačke škole postojale su dvije knjižnice, učenička i učiteljska, a posebna po-zornost posvećivala se gospodarskoj obuci, i to poljoprivrednim djelatnostima.

U djevojačkoj školi poučavaju milosrdnice

U djevojačkoj školi obučavale su sestre milosrdnice. Poglavarstvo sestara milosrdnica 1867. godine odlučilo je napustiti zakup nadbiskupskog imanja zbog nedostatka prostora. Zato je župnik Smetiško dao polovicu vrta kako bi se mogla sagraditi veća djevojačka škola. Ta je zgrada imala ulaz s ceste, dvije učionice u prizemlju i stan za sestre milosrdnice na katu. Pročelje je bilo bogato ukrašeno s osam prozora postavljenih prema cesti.

Jasenko Dominović: “DJEČAČKA ŠKOLA” (akvarel po sjećanju)

Jasenko Dominović: “DJEVOJAČKA ŠKOLA” (akvarel po sjećanju)

PLJESAK ZA: 5

Samostalnost – izgubljena pa vraćena

Od tada pa do Drugoga svjetskog rata djeluju dvije samostalne škole – “Djevojačka dvorazredna pučka škola” i “Dječačka pučka škola”. Godine 1956. škola je postala osmogodiš-nja, a 1. siječnja 1966. godine izgubila je samostalnost i pripojena je OŠ “7. maj” Vrbovec. Godine 1992. škola ponovno postaje samostalna pod nazivom OŠ Gradec. 1963. godi-ne Mijo Ban, upravitelj škole, u Spomenici škole piše: „Po školskom dvorištu šeću i čeprkaju kokoši, ruju svinje, a nije rijedak slučaj da naiñu konji, ždrebad, telad i druge domaće životi-nje.” Zbog toga se 1963. godine uvelike raspravlja o gradnji nove škole. Preureñen je stari dvorac u Gradecu, gdje se nastava održavala od 1964./¢65. sve do 2009. god. Učenici se uk-ljučuju u akcije “Solidarnost na djelu”, a ističe se rad škole u više meñuškolskih natjecanja, prilikom čega su dobivena mnogobrojna priznanja i nagrade. Svakako treba naglasiti prizna-nja za ureñenje okoliša školi i ravnateljici Mariji Pločkinjić koje su joj 23. travnja 1997. godine dodijelili Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva te Ministar-stvo turizma. Škola u Gradecu danas je središte kulturnog i javnog života. Godine 2009. dov-ršena je gradnja nove osnovne škole. Na njezinu je čelu sada Vlado Starešec, nekadašnji pro-fesor povijesti u Gradecu.

Pripremila: Ivona Kirin

Ponosni smo na dugogodišnju tradiciju i obilježavanje 240. godina škole u Gradecu, a najveća nagrada za ustrajan i kvalitetan rad s

učenicima je novoizgrañena škola.

Ravnatelj Vlado Starešec, prof.

Tajnica škole Biljana Vojvodić i ravnatelj Vlado Starešec

Iskrica

Iskrica 6 PLJESAK ZA:

Antonela Rosić, 6. b

- Sviña mi se u školi jer su učitelji dobri, imam dobre prijatelje i zabavno mi je.

Monika Mikec, 7. b

- U školi mi je zabavno jer sam upoznala puno dobrih prijatelja. Katkad su neka školska pravila ipak previ-še stroga.

Mihael Dončević, 5.b

- U ovu školu idem tek godinu dana, ali mi se sviña. Sviña mi se jer imam puno prija-telja, učitelji su mladi i dobri, a i škola, kao zgrada, je lijepa.

Mario Jambrušić, 7. b

- Katkad mi se ne da ići u školi, ali mislim da bi mi bilo dosadno bez nje jer tu imam dobrih prijatelja.

Sara Sentić, 7. a

- Ova škola je lijepa, učitelji su dobri, ima zgodnih dečki i imam super prijatelje.

Lorena Kovačić, 7. b

- Da nema škole, život bi mi bio dosadan i bezvezan jer ne bih poznavala ni polovicu ljudi s kojima se sada družim.

240 GODINA POSLIJE PRVIH

UČENIKA:

Što djeca danas misle o školi

Pripremila: Klara Hosni

Iskrica PLJESAK ZA: 7

PETAŠE VELIKA SRCA

Naši učenici uvijek imaju vremena za dobra djela

Učenicima 5. b razreda na satu hrvats-kog jezika učiteljica je zadala da učine dob-ro djelo za Božić. Skupina koju je predvodio Alvaro Vrtar uspjela je provesti planirani zadatak. Sami su smislili da u povodu Boži-ća daruju sedmogodišnjeg dječaka Ivana Kovačevića iz Hagnja koji je nedavno operi-rao obje noge i ima teškoća u hodanju. U akciji koju su nazvali Pomozimo i mi sudje-lovali su: Alvaro V. Natalija S. Iva H. Anto-nio H. Stjepan S., Domagoj H. i Maja P. Održavali su brojne sastanke na kojima su odlučivali što će prikupljati te tko će i kada odnijeti darove. Dio su dara kupili novcem

koji su odvojili od vlastitoga džeparca, a dio su prikupili darujući svoje igračke. Iznena-ñenom su dječaku uoči Božića darove uručili Alvaro Vrtar Natalija Slunjski i Domagoj Hedl. Dječak Ivan iznenadio se i dolasku učenika, a tek kada je vidio darove, njegovu veselju nije bilo kraja. Najviše mu se svidio sat koji su mu učenici kupili. Kada smo nje-govoj mami rekli da ćemo o Ivanu pisati u školskim novinama, zamolila nas je da joj donesemo jedan primjerak. Svakako ćemo to i učiniti.

Domagoj Hedl, 5. b

IVANA MATIJU RIPLINA

Nagrañen na Radobojskom proljeću

Na Radobojskom proljeću (1996. – 2011.) Dani Side Košutić sudjelovali su i učenici naše škole pisanjem poezije na kaj-kavskom narječju na temu Poljubi grumen

zavičajne zemlje i prošapći: Hvala! To su: Ivana Ambušec, Mihajela Bolčević, Ivan Ma-tija Riplin – učenici 4. razreda, te Ana Blaže-vić, Matea Blažinović, Tea Gradečki, Matea Jajtić i Patricija Tomica – učenice 5. razre-da.

Meñu nagrañenim i odabranim za jav-no izvoñenje na manifestaciji 7. svibnja 2011. godine u OŠ Side Košutić u Radoboju našao se i rad učenika 4. razreda Ivana Ma-tije Riplina Moji cujzeki pod vodstvom mentorice Jadranke Vuković.

Objavljujemo nagrañeni rad.

Ramona Ščuric, 8. b

Ivan Kovačević, sedmogodišnji dječak, oduševljen darovima 5.b

M oji cu jzekiM oji cu jzekiM oji cu jzekiM oji cu jzeki

V m ojem dvorišču su tri

m ala cujzeka.

Jeden je šari, drugi hrñavi,

a trejti je črni.

P o cele dane se zritavleju

i bežiju kak strele.

Z ačas odu v štalu

zobati i jesti.

G da im dam kocke cukora,

m am su veseleši.

H ržeju , skačeju

i rada m e im aju.

Ivan Matija Riplin, 4. razred



Likovni radovi naših četvrtašica na državnom natjecanju

Učenici 4. razreda pod vodstvom men-torice Jadranke Vuković sudjelovali su na Županijskom natjecanju - izložbi LIK koje je 2. ožujka 2011. godine održano u Osnovnoj školi Pušća. Na natječaj su pristigla ukupno 382 rada, meñu kojima 73 rada učenika ni-žih razreda. Sudjelovalo je 25 osnovnih ško-la iz Zagrebačke županije. Tema je radova bila Boje moga grada, a stvarali su ih tako

što su svijanjem, rezanjem i spajanjem me-talnih žica i mrežica oblikovali prostorni cr-tež. Stručno je povjerenstvo odabralo 50 najuspješnijih radova koji su upućeni na dr-žavno natjecanje - izložbu. Meñu njima su i radovi naših dviju malih umjetnica.


VRIJEDNE UČENIKE ČETVRTOG RAZREDA

Sudjelovali na sedam natječaja u jednoj godini

Učenici četvrtoga razreda matične škole pod vodstvom mentorice Jadranke Vu-ković ove su godine pokazali iznimnu marlji-vost. Naime, sudjelovali su na ukupno se-dam različitih natječaja. Uz već spomenute, na kojima su postigli zavidne rezultate, sud-jelovali su i na 30. recitalu suvremenog kaj-kavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“ Kaj v Zelini, Na Zboru mali pjesnika na Dani-ma kajkavske riječi u Zlataru, na likovnoj manifestaciji učenika osnovnih škola kajkav-skoga govornog područja Čovjek čovjeku,

na likovnom natječaju za učenike od 1. do 4. razreda osnovnih škola Republike Hrvats-ke u OŠ Vojnić Lektira u slici te na literar-nom natječaju za osnovne škole Duša mo-ja hrvatski je kraj u organizaciji Udruge za promicanje ii očuvanje šokačke baštine Šo-kadija iz Babine Grede.


Rad Mihajele Bolčević, 4. razred

Rad Ivane Ambrušec, 4.razred

IVANU AMBRUŠEC I MIHAJELU BOLČEVIĆ


DRUGO MJESTO U MALOM NOGOMETU

Učenici OŠ Gradec potkraj ožujka sudjelovali su na Općinskom natjeca-nju u malom nogometu u Dubravi kod Vrbovca gdje su, u jakoj konkurenciji četiriju škola s vrbovečkog područja, osvojili visoko drugo mjesto. Na natjeca-

nju su sudjelovale odabra-ne nogometne nade iz svih viši razreda naše škole, a vodio ih je učitelj tjelesne kulture Bruno Čukulin.

Antonio Barić, 8. a

SUDJELOVANJE NA ŽUPANIJSKOM LIDRANU

Naša je škola ove godine ugostila su-dionike Općinskoga Lidrana. Meñu mnogob-rojnim literarnim i novinarskim radovima te dramskim izvedbama učenika četiriju škola s područja općine, za Županijsko su natje-canje predloženi i učenici OŠ Gradec. Nai-me, u Dugom Selu, gdje je održana županij-ska smotra, sudjelovali su i članovi dramske skupine OŠ Gradec koji su izveli igrokaz „Galebica“, učenica 4. razreda Petra Blaže-

vić koja je recitirala poeziju Vjekoslave Hu-ljić te učenica osmog razreda Petra Lernatić koja se natjecala literarnim radom Zaustav-

ljeno vrijeme. Naši su natjecatelji bili izvrs-ni, a kako vam dramatizaciju i recitacije ne možemo riječju vjerno prenijeti, u ovom broj donosimo literarni rad.


Nagrañeni učenici i mentori na Općinskom Lidranu

Nagrañeni učenici OŠ Gradec: Petra Lernatić, dramska skupina, Petra Blažević


Z austavljeno vrijem e

Stoljećim a je m ala rječica G logovnica, m rm oreći i žuboreći, izjedala korijen je prastarih

vrba. Sam o bi zim i postala velika, tiha i spora, nezaustavljivo noseći tijek vrem ena i brem ena

ljudi koji su živjeli ondje s n jom . D avno su žuljevite pradjedove ruke iskapale m oćne hrastove

da bi ondje, na Ž irovnjaku, ukrale koji kom ad zem lje i pretvorile ga u plodno tlo.

D olazili su odsvakud. Z agorska, lička i kordunaška sirotin ja, pokoji M añar te bogati

povratnik iz A m erike, svi su se okupili na jednom e m jestu . K atkad bi sam o pucanj krivolovca

nakratko zaustavio vrijem e. R askolila bi se tada ta davna vrem ena, na trenutak zaustavilo

n jihanje vrbin ih platinastih listića u savršenom polukrugu, zaustavila bi se gladna štuka u

viru , zastala bi srna u utrci s odm azdom šum e koja se ogledala u njezin im tam noplavim oči-

m a. N avečer je m noštvo dječice veselo vikalo i igralo se uz škrtu svjetlost petrolejki. B abe i

žene čehale su guščje bijelo perje, a n ije bilo na odm et n i puričino. M uževi i m ladići pili su ra-

kiju , jeo se kukuružnjak i poneki kom ad živinskog m esa. K ad je bilo novca za poljansko vino,

bilo je još bolje. P radjedov brat Juraj svirao je m elodiku, a ostali su ga pratili dodavajući bas

u prazne staklene boce. O dzvanjale su lagune i bajeri Poljanskog L uga iz kojih su za ljetn ih

m jeseci iskapali zem lju praveći ciglu za svoje kućice. Jedan brežuljak škrtih trsova na teškoj

hrastovači, a veselju ljudi i sitne dječice n ikad kraja. K ad su stasali, neki su se m ladići razm i-

ljeli po dalekom svijetu, neki bliže, neki dalje, a neki i preko m ora. N eki su se vraćali više ili

m anje bogati, ali sam o oni najbogatiji dušom vratili su se zauvijek. Z im i su tada na švedskim

klizaljkam a klizili debelim ledom oko sela nasm ijavajući novu dječicu . N avečer su uz pokoju

kuhanu svin jsku glavu i m alo soli prepričavali sva čuda i dogañaje iz dalekog svijeta.

M ale, drvene, trošne štale s ponekim rogom m ršavoga pašnog blaga danas su zam ijenile

farm e, garaže, traktori i strojevi. N asred Ž irovnjaka, baš pokraj dugačke živice, bijeli se veli-

ka industrijska farm a. R uga se m ojem pradjedu i starim obiteljim a, n jihovu trudu i n jihovim

životim a. Sam o kad u zoru prom ili sunce kroz krošn je starih hrastova, začuje se lavež lisice i

cvrkut ptica, m i znam o da je ono tu i da sm o m i tu , na svojem Ž irovnjaku.

Petra Lernatić, 8. b

Iskrica VIJESTI I VJESTICE 12

U Osnovnoj školi Gradec 26. siječnja 2011. godine održano je školsko natjeca-nje iz engleskog jezika za učenike osmih

razreda. Učitelj Zdravko Jovanović vrlo je zadovoljan postignutim rezultatima učenika. Školsko natjecanje iz matematike održano je 21. siječnja. Na natjecanju iz matematike su-djelovali su učenici četvrtih, petih, šestih i se-dmih razreda. Učitelj Mario Rajn nije zadovo-ljan postignutim rezultatima viših razrednih odjela jer su bili mnogo lošiji od očekivanih.

Klara Blažinović, 7.a I ove s

mo s

e g

odi n

e n

at -

j ecal i

U našoj je školi u ožujku počeo plesni tečaj koji vodi nekadašnji profesionalni plesač Miro Blažević. Učenici svla-davaju korake različitih klasičnih, standardnih, latinoame-ričkih i ostali duštvenih plesova te hip-hopa i break dancea koje vode Tomislav Novosel i Valentina Lisac, dvoje plesa-ča iz plesne skupine Megabalst. Svi su oni vrlo iskusni du-gogodišnji plesači, što se može zaključiti i po mnogobroj-nim medaljama osvojenim na različitim natjecanjima. Sto-ga su našim učenicima poručili: „Ako se želite baviti spor-tom, bavite se plesom. To je odličan trening za cijelo tijelo, ali i za duh, i sigurni smo da ćete uživati u toj umjetnosti.“

Lucija Tomičić, 8.a

Tko je

za p

l es?

Učenice 8. a i 8. b razreda posljednjih dana užurbano uvježba-vaju svoje plesne točke koje će tradicionalno izvesti na završnoj školskoj priredbi. Budući da je riječ o njihovu svojevrsnom oproštaju od osnovne škole, učenice se iznimno trude ostaviti što bolji dojam, ali i nadmašiti svoje konkurentice iz paralelnoga razreda. Glazbu i koreografije birale su i osmišljavale same, a s obzirom na to koliko vježbaju, ne sumnjamo da nas očekuje pravi plesni spektakl. Snimili smo učenice 8. a na jednome od nimalo lakih plesnih treninga.

Vedrana Radić, 8. a

Osmašice pripremaju plesni spektakl

Trening osmašica

Iskrica VIJESTI I VJESTICE 13

Malonogometni turnir 2011.

8. a najbolji u malom nogometu

Ove godine, kao i prošle, održan je malonogometni turnir koji je organizirao učitelj tjelesne kulture Bruno Čukulin. Iz svakog je razreda igralo šest dečki. Igrali su a protiv b razreda. U polufinale su prošli 5.b, 6.b, 7.a i 8.a. Poslije polufinala slijedilo je veliko finale u kojem su snage odmjerili 6.b i 8.a, a pobjedu je na kraju ipak odnio 8.a. Svaki petak i utorak navijačice i navijači iz sveg su glasa navijali za svoj razred, ali nisu bili previše ljuti ako je njihova momčad izgubila jer je sportski i gubiti, a ne samo pobijediti.

Klara Hosni, 7. b

Sportsk i je i i gubiti, a ne sam o pobijed iti.

Vjerni bodritelji

Iskrica 14

PUTOVALI SMO…

Učenici 2. i 3. razreda Osnovne škole Gradec bili su na terenskoj nastavi na ribnjaku Črnec. Te-renska nastava održana je 25. ožujka 2011. godi-ne. Počela je u 8,30 ispred škole gdje smo čekali autobus koji nas je odvezao do ceste za ribnjak. Drugi dio puta pješačili smo uz potok Črnec. Pro-matrali smo vode našeg zavičaja, upoznali biljni i životinjski svijet oko vode i u vodi, pisali opis kra-jolika i slikali pogled na ribnjak. Bilo je vremena i za igru na dječjem igralištu. Povratak je bio oko 13 sati. To je bio poseban dan!

zajednički rad učenika 2. razreda

To je b io poseban dan!




PUTOPIS OČIMA DRUGAŠIĆA

R ibnjak Črnec

D ana 25. 3. 2011. godine išli sm o na terensku nastavu na ribn jak Črnec. K renuli sm o u 8

sati i 30 m inuta, a vratili sm o se u 12 sati i 45 m inuta. V rijem e je bilo sunčano, toplo, a puhao

je lagani vjetar.

R ibnjak Črnec je um jetno jezero koje je napravio čovjek. O no je slatkovodna voda stajaći-

ca. U njem u je m utna voda sm eñezelenkaste boje. O ko ribn jaka rastu vrbe, topole i johe, a u rib-

n jaku rogoz, preslica i šaš. U ribn jaku žive ribe: šaran, som , štuka, am ur i m rena. O sim riba, u

ribn jaku su i školjke, žabe i rakovi. N ad ribnjakom lete rode, čaplje i divlje patke.

U z jezero je ribička kuća. O na je napravljena od cigle. U n joj su preparirane ribe, trofeji i

pokali. Pokraj ribičke kuće nalaze se drvene klupe i stolovi, a m alo dalje i dječje igralište.N a ig-

ralištu su lju ljačke, klackalice, tobogan i vrtuljak.

Ja preporučujem svim a da doñu ovdje jer je jako lijepo.

Emanuel Funtak, 3. razred

Malo rada—ipa je to nastava

Malo zabave—ugodno igralište uz Črnec

Terenska nastava na Črncu

VIJESTI I VJESTICE

Osmaše oduševila predstava posve-ćena Luki Ritzu

Učenici osmih razreda Osnovne škole Gradec 5. svibnja posjetili su Zagrebačko kazalište mladi da bi pogledali predstavu Ovo bi mogla biti moja ulica. Riječ je o izvrsnoj dramatizaciji napetosti, straha i tuge u kvartu osamnaestogodišnjeg Luke Ritza kojega su na smrt pretukla četvorica maloljetnika. Nakon predstave, dvorana je bila ispunjena oduševljenim licima osmaša suznih očiju. Svi su bili oduševljeni preds-tavom. - To je bila najbolja predstava koju sam ikad gledala i voljela bih je ponovno vidjeti – izjavila je Ivona Kirin. Antonio

Barić takoñer je bio zadovoljan, ali smatra da je u predstavi bilo previše psovanja.

Nakon predstave, učenici su otišli u McDonald's gdje su napunili svoje baterije. Poslije su produžili do Trga bana Josipa Jelačića gdje su gledali izlaganja srednjih škola, a zatim su u dvije skupine razgleda-li izloške u Tehničkom i Muzeju Dražena Petrovića. Bio je to izvrstan izlet, složili su se učenici.

Lucija Tomičić, 8. a

Iskrica 15

Detalj prestave i plakat

Tehnički muzej Muzej Dražena Petrovića

VIJESTI I VJESTICE

Iskrica 16

Vezilje i keramičarke u Kamenici

Članice izvannastavnih skupina vezilja i keramičko-kreativne sekcije posjetile su 6. svibnja 2011. godine OŠ Ivana Rangera u Kamenici. Šesnaest učenica u pratnji voditelji-ce keramičarsko-kreativne sekcije Marije Rebrović Mijak te voditeljice Školske zadruge „Perunika“ Sanjice Siščan, uz ravnatelja i pedagoginju, sudjelovale su u radionici učenika škole iz Kamenice. Naime, učenici u sklopu svoje Školske zadruge „K(u)orpica“ ondje proizvode tradicionalne cekere od rogoza, tzv. rogožare. I naše su se učenice okušale u pletenju rogoza, baš kao što su nekoć radile i njihove bake iz gradečkoga kraja. Nakon zanimljive radionice otputovale su u Lepoglavu, poznatu po proizvodnji čipke, te su ondje razgledale zanimljive i vrijedne izloške u Muzeju čipke. Kući su se, prepune dojmova, vratile u 17 sati.

Mihaela Dončević, 7. b

Posjet Kamenici

Pletenje rogoza

VIJESTI I VJESTICE

Maturalac u južnoj Dalmaciji

Prošle su godine bivši 7. razredi išli na maturalno putovanje u Dubrovnik. Ove se godine takoñer organizira maturalno putovanje za 7. razrede. 31. siječnja 2011. održan je zajednički roditeljski sastanak svi sedmaša na kojemu se raspravljalo o maturalcu. Pri-jedlozi su bili put u Makarsku i ostale gradove južne Dalmacije, Istra, Dubrovnik (kao i prošle godine) i Orebić uz razgledavanje ostalih gradova južne Dalmacije. Većina je rodi-telja glasovala za Orebić. Uz razrednike Damira Ostreša i Sanjicu Siščan, učenike će pra-titi i učitelj matematike Mario Rajn. Kad ovo budete čitali, sedmaši će se možda brčkati u moru ili uživati u nekome od brojnih izleta. Prvi će dan posjetiti Split, drugi će se dan ići na cjelodnevni izlet na Korčulu, treći dan u Dubrovnik, četvrti dan brodom na otok Mljet, a peti se dan vraćaju kući. Svi se učenici vesele odlasku na petodnevni izlet i nadaju se da će se dobro zabaviti, ali i naučiti ponešto o hrvatskim gradovima.

Klara Hosni, 7. b

Iskrica 17

Orebić

K or ču la

S p l i t

Ml jet

Du b

r ov n

i k

VIJESTI I VJESTICE

Iskrica PREDSTAVLJAMO:

Vrijedne vezilje

18

Male r uk e z a velik a djela U našoj školi postoje mnoge izvanškolske aktivnosti. U prošlom smo vam broju predstavili Školsko sportsko društvo Mladost, a u ovome smo se odlučili za vezilje. Vezilje djeluju u sklopu Školske zadruge „Perunika“, a njihova je voditeljica učiteljica Julijana Jelenčić. 16 učenica petih, šestih i sedmih razreda na veziljama šivaju podstave za cekere te se bave heklanjem.

Odlaze na različite izložbe i smotre poput božićne i us-krsne izložbe te Smotre učeničkih zadruga Zagrebačke županije. Djevojčice imaju mnogo posla oko pripreme pa moraju dobro raspodijeliti zaduženja. Učiteljica ka-že da učenice uvijek daju sve od sebe te da ona cijeni njihov trud i zadovoljna je njihovim radovima.

- Najnoviji ćemo rad predstaviti na završnoj školskoj svečanosti kada će naše učenice na modnoj reviji no-siti tradicionalne cekere od rogoza čije smo podstave šivali sami – kaže ponosna učiteljica Julijana Jelenčić.

Da učenice doista uživaju u radu i stvaranju vlastitih unikatnih kreacija, potvrdile su i same.

- Nije teško izrañivati neke stvarčice, samo se moraš malo potruditi da izgleda što bolje – rekla je Ana Kir-ša iz 7. b. Učenica Iva Horvat izjavila je kako se ove godine priključila upravo veziljama jer ju je zanimalo što je to i što se ondje radi. Kaže da se ugodno izne-nadila.

Klara Blažinović, 7. a

Vezene pisanice

Vezilje

Izrada podstave cekera

Ceker - rogožar

Iskrica TEMA BROJA 19

Samopouzdanje je vrlina pomoću koje smo sposobni razmišljati, učiti, bira-ti i donositi odluke. Većina djece ima problema sa samopouzdanjem. Misle da su predebeli, osjećaju se neprihvaćeni-ma, ostala djeca ih vrijeñaju, maltretira-ju ih roditelji, iznimno se boje pogriješiti, primjerice, na javnom nastupu - sve to utječe na samopouzdanje. Ako se prepo-znajete u ovome opisu, onda će vam do-bro doći savjeti psihologice Marine Perko-vić Kovačević od koje smo doznali doista mnogo korisnih informacija o samopouz-danju. Marina je diplomirana psihologica s višegodišnjim iskustvom upravo u radu s djecom. Trenutačno radi na Dječjem odjelu psihijatrijske klinike u Kliničkoj bolnici Osijek.

• Kako Vi definirate samopouzda-nje?

- Samopouzdanje je uvjerenje kako smo sposobni razmišljati, učiti, birati, donositi odluke, svladavati izazove i promjene. Samopouzdanje odgovara na pitanje kolika je moja vrijednost (vrednovanje sebe).

• Je li samopouzdanje vrlina ili ma-na?

- Visoko je samopouzdanje zasigur-no vrlina jer se osobe niskog samopouz-danja ne osjećaju sposobnima suočavati sa životnim izazovima i nemaju temeljno povjerenje u svoje intelektualne sposob-nosti i način razmišljanja.

Samopouzdanje i kako ga izgubiti/steći

Djeca koju roditelji kažnjavaju gube samopouzdanje

• Koliko je samopouzdanje važno u osnovnoj školi?

- Visoko je samopouzdanje važno u svakoj životnoj dobi, a osobito u doba os-novne škole, ulaska u pubertet i adoles-cenciju jer dijete visokog samopouzdanja:

• prihvaća odgovornost • zna se kontrolirati • nije agresivno • lako sklapa prijateljstva • spremno je na suradnju • radoznalo je, voli nove aktivnosti • kreativno je • uporno je, ne odustaje na prvoj

prepreci • nije pretjerano vezano za rodite-

lje (ovisno) • podnosi kritiku i neuspjeh

• U kojoj dobi djeca imaju najmanje samopouzdanja?

- Općenito, samopouzdanje se u adolescenciji smanjuje. Na njega negativ-no mogu utjecati neprihvaćenost u vrš-njačkoj skupini, a jednako tako i uvjetno prihvaćanje roditelja. Prema nekim teoretičarima, osjećaj nea-dekvatnosti i manje vrijednosti, koji je u nekih ljudi prisutan cijeli život - a tako je često uočen u adolescenciji - ima svoj ko-rijen u uvjetujućim porukama koje čujemo od roditelja: „Ja bih te više volio/voljela kada bi bio/bila ljepši/a, pametniji/a, posl-ušniji/a... “ Važno je znati da su podržavajući odgoj, roditeljska ljubav i zdravi obiteljski odnosi dobri prediktori visokog samopouz-danja tijekom adolescencije. Istraživa-nja pokazuju kako su neka roditeljska po-našanja povezana sa samopouzdanjem u adolescenata, a to su prije svega pažljiv pristup, prepoznavanje i pohvaljivanje po-stignuća, neuvjetovano prihvaćanje djete-ta, jasno definiranje pravila, poštovanje djetetove potrebe za autonomijom, poti-canje izražavanja osjećaja.

Marina Perković Kovačević , psihologinja

Nadalje, poznato je kako su djeca pretje-rano zaštitničkih, nemarnih ili kritičnih roditelja, koji se u odgoju često koriste kažnjavanjem, nižeg samopouzdanja. Zašto djeca gube samopouzdanje? - Iskustva iz djetinjstva koja vode do niskog samopouzdanja su: • stalno kritiziranje • ako se na dijete stalno viče ili ga čak

tuku • ako dijete ignoriraju, zapostavljaju ga

ili su ga razmazili • očekivanje od djeteta da bude savrše-

no u svakoj prilici • neuspjeh u školi ili sportskim aktivnos-

tima • ako je neprihvaćeno od strane vršnja-

ka, nastavnika.

Kako se ponašaju djeca s manje samo-pouzdanja? - Većina nas može pretpostaviti kako izgleda nisko samopouzdanje, ali nije ga uvijek lako prepoznati. Navest ćemo tri na-juobičajenija primjera maski, ispod kojih se skriva nisko samopouzdanje. 1. Varalica – čini se sretnim i uspješnim, ali se zapravo užasno boji neuspjeha. Živi u konstantnom strahu da će biti „otkriven“. Potrebno mu je stalno dokazivanje kako bi zadržao masku pozitivnog samopouzdanja, što, naravno, vodi do problema poput per-fekcionizma, stalnog odgañanja, natjecatelj-skog raspoloženja, a na kraju može dovesti do potpune iscrpljenosti ili sloma. 2. Pobunjenik – Stalno se bori za mišljenja i dobrobit drugih, posebno za one stvari o kojima bogati i važni ljudi ne brinu. Živi u stalnoj ljutnji i ima osjećaj kako ne vrijedi dovoljno. Stalno mora dokazivati da ga tuñi komentari ne mogu povrijediti, a to vodi do toga da ekscesivno okrivljuje druge, što opet vodi do protivljenja zakonu, demon-strativnih istupa i sl.


3. Gubitnik - Ponaša se bespomoćno i kao da je nesposoban nositi se sa svi-jetom i svakodnevnim izazovima, te čeka nekoga tko će ga spasiti. Samo-sažaljenje upotrebljava kao štit protiv preuzimanja odgovornosti za mijenja-nje života. Stalno mu je potrebna tuña zaštita i vodstvo, što vodi do manjka sposobnosti odlučivanja, podcjenjiva-nja vlastitog uspjeha, te opsesivnog oslanjanja na partnera.

Nisko samopouzdanje ima vrlo ne-poželjne posljedice. - Kreira anksioznost, stres, osjećaj osamljenosti, te povećava šanse za razvoj depresije. - Uzrokuje probleme u odnosima s drugim ljudima i ljubavnim vezama. - Ozbiljno može ugroziti obrazovanje i poslije posao. - Može dovesti do podcjenjivanja svo-jih sposobnosti i neostvarenja svojih mogućnosti. - Povećava emotivnu ranjivost i ovis-nosti o drogama i alkoholu. Najgore od svega nisko samopo-uzdanje konstantno vodi do povećanja negativne slike o sebi, te osoba pada sve niže i niže ili se čak počinje samo-destruktivno ponašati.


Ljudi manjak samopouzdanja često usporeñuju sa sramom. Postoje li razlike? - Stidljivost je osjećaj straha koji se pojavljue u druš-tvenim kontaktima, a rezultat je našeg negativnog stava o sebi, odnosno narušenog samopouzdanja. Može biti većeg ili manjeg intenziteta, a može nam čak sasvim onemogućiti normalne društvene kontakte. Ako su naše reakcije toliko intenzivne da nas potpuno onemogućuju u društvenim kontaktima, riječ je o socijalnoj fobiji. Katkad je takvo sta-nje izazvano i osobito traumatičnim dogañajem, iako do tada nismo pokazivali nikakve elemente socijalne anksioz-nosti. Takvo stanje u nekim slučajevima s vremenom pro-ñe, no često ih vrijeme samo pogorša. Neki se boje izreći svoje mišljenje jer strahuju od tu-ñe reakcije. Može li se to povezati s manjkom samo-pouzdanja? - Da. Osobe niskog samopouzdanja u većoj mjeri po-štuju tuña mišljenja nego svoja te će se često bojati reći što misle da ne bi pred drugima izgovorili nešto „glupo“. Može li dijete izgubiti samopouzdanje ako stalno viču na njega? - Iskustva iz djetinjstva koja vode do niskog samopo-uzdanja su stalno kritiziranje. Ako na dijete stalno netko viče ili ga čak tuku ili ignoriraju i zapostavljaju, djetetu to šalje vrlo jasnu poruku: „Ti si neadekvatan i ne vrijediš.“ Zašto djeca misle da su drugi bolji od njih? - Jer su tijekom odrastanja previše puta čuli da je njihova starija sestra, prijatelj iz razreda, susjed ili netko drugi nešto puno bolje, brže, uspješnije, točnije ili kreativ-nije napravio od njih. Ako te netko kritizira, kako se treba oduprijeti? - U svakom slučaju, ne smijete biti agresivni, ali ni pasivni pa dopustiti da vam svatko govori što želi. Najbolje je odu-prijeti se Ja porukama i asertivnošću. Asertivnost je vješti-na koja omogućuje da se izborimo za svoja prava, osigura-vajući da se naše mišljenje i osjećaji uzmu u obzir, a pri tom se ne narušavaju prava drugih. Kako dijete može vratiti samopouzdanje? - Dijete može povećati svoje samopouzdanje sljedećim ko-

Kako

dij

ete

mo

že v

rati

ti s

am

op

ou

zd

a-

nje

?

racima:

Korak 1. Oprostite sami sebi pogreške iz prošlosti kako biste dalje krenuli bez opterećenja!

Korak 2. Usmjerite se na svoje pozitivne osobine - napravite popis svojih dobrih osobina. Na kraju

svakog dana napišite što ste sve dobro učinili taj dan i pohvalite se za to.

Korak 3. Nagradite se, pohvalite se za svaki, pa i najmanji uspjeh. Pohvalite se već za to što ste

odlučili poraditi na svom samopouzdanju.

Korak 4. Pozitivno razmišljajte i očekujte uspjeh. Vjerujte u sebe i svoje sposobnosti. Zbrajajte

svoja postignuća, a ne samo pogreške.

Korak 5. Preuzmite odgovornost za svoja djela. Ne pronalazite isprike, ne jadikujte I ne prigovara-jte, a osobito ne okrivljujte druge ljude za svoje pogreške. Objektivno sagledajte svoje

pogreške (možda se niste dovoljno pripremili, precijenili ste svoje znanje, već ste mnogo puta odradili isto pa ste uložili minimum truda vjerujući da ćete i ovaj put isto rutinski

odraditi) i sve ono što u budućnosti možete spriječiti da se pogreška ne ponovi. Shvatite pogrešku kao priliku za novo poglavlje iz kojega ćete izvući najbolju pouku.

Korak 6. Nikad ne govorite samom sebi: “Glup sam i nesposoban” - to neće dovesti do promjene

jer na to ne možete utjecati. Samo ćete se obeshrabriti i smanjiti vlastito samopouz-danje.

Korak 7. Postavljate realne ciljeve. Preispitujte svoje ciljeve. Zapitajte se što je vama važno i

bitno, što vas čini sretnima. Razradite taktiku kako doći do svog cilja. Zapitajte se koje vam još vještine nedostaju kako biste došli do svog cilja.


Je li bolje kad djeca imaju premalo sa-mopouzdanju ili kada ga imaju previ-še?

- U svakom je slučaju bolje da ga ima viška nego manjka jer je nesamopouzdano dije-te: pretjerano stidljivo, boji se novih situa-cija, agresivno je, teško podnosi neuspjeh, lako odustaje, pretjerano je osjetljivo na kritiku, često govori ja to ne mogu ili to je teško, pretjerano je vezano za roditelje, u školi postiže manje od svojih mogućnosti, sklono je perfekcionizmu, teško donosi od-luke ili daje svoje mišljenje, ne prihvaća pohvale i podcjenjuje se te je zavidno ili ljubomorno na drugu djecu.

Neka djeca imaju previše samopou-zdanja pa ih ostali smatraju umiš-ljenima. Koje su razlike izmeñu umišljenosti i previše samopouzda-nja?

- Samopouzdanje nije bahatost, aro-gancija i sebičnost. Ljudi koji se tako predstavljaju zapravo su duboko nesi-gurni, ali na prvi pogled odaju dojam samopouzdane osobe. Pravo samopouz-danje je sposobnost prihvaćanja i volje-nja sebe sa svim manama i vrlinama. Preduvjet za stjecanje samopouzdanja je prihvaćanje sebe baš onakvima kakvi jeste. Bahatost jest umišljenost, a ne visoko samopouzdanje.

Roditelji i nastavnici takoñer mogu utjecati na povećanje djetetovog samopouzdanja: pružanjem bezuvjetne ljubavi djetetu, slušanjem djeteta, obraćanjem pažnje na emocije, pomaganjem djetetu da upozna sebe, čestim pohvaljivanjem (pohvala: konkretna, uočiti napor i proizvod, ne pretjerivati, pokazati osjećaje), kri-tiziranjem postupaka na pravi način (opisati ponašanje kojim nismo zadovoljni, dati ob-jašnjenje zašto nismo zadovoljni, reći što očekujemo) te učenjem djeteta optimizmu.

Klara Hosni, 7. b


PUBERTETSKI PROBLEMI – ISTRAŽILI SMO KOLIKO SAMO-POUZDANJA IMAJU UČENICI OŠ GRADEC

97 posto učenika strahuje od mišljenja vršnjaka

Kako bismo doznali što o samopouzdanju misle učenici naše škole, imaju li ga i ka-ko se nose sa svakidašnjim izazovima u društvu vršnjaka, ponudili smo im anonimnu an-ketu. Iz svakog smo višeg razreda slučajnim odabirom anketirali polovicu učenika, a re-zultati su pred vama.

- 84 % učenika je nastupalo na koncertu ili priredbi. Većina se prije nastupa osjeća pot-puno normalno (52 %), a ostalima se tresu ruke (30 %) i povraća im se (18 %).

- 93 % učenika strahuje od mišljenja vršnjaka i iznimno im je bitno što oni misle o ne-kim njihovim postupcima ili riječima.

- 80 % učenika misli da se na pogreškama uči i ide dalje kada pogriješi, a 20% učenika najradije bi propalo u crnu zemlju nakon neke pogreške.

- 86 % učenika bi poslije nove, loše frizure, od nje pokušalo napraviti najbolje što mo-gu, a 14 % stavilo bi kapu na glavu.

- 9 % učenika misli da je samopouzdanje „svašta“, za 5 % učenika samopouzdanje je „ništa“, 32 % učenika ne zna što je samopouzdanje, a 39 % učenika misli da je samo-pouzdanje vjera u sebe.

- 59 % učenika svoje je prijatelje upoznalo tako što su im sami prišli, a 41% radije če-ka da mu drugi priñu.

- 75 % učenika izriče svoje mišljenje jer misli da svatko treba imati pravo na to, a 15 % učenika boji se reakcije ostalih.

- 57 % učenika prije nastupa vježba pred prijateljima, a 18 % učenika vježba ispred og-ledala.

- 89 % učenika misli da su dobri u onome što rade.

- 9 % učenika misli da ima malo samopouzdanja, 68 % misli da ga ima dovoljno, a 23 % učenika ničega se ne boji.

- 34 % učenika ne poznaje nijednu osobu koja ima malo samopouzdanja, 21 % poznaje samo jednu takvu osobu, a 45 % učenika poznaje ih nekoliko.

- 7 % učenika misli da može postati osoba s više samopouzdanja ako se obrati stručnim osobama, 19 % učenika misli da će rješenje pronaći u časopisima, a 74 % učenika misli da im mogu pomoći roditelji i prijatelji.

- 21 % učenika misli da djeca nemaju samopouzdanja jer ih maltretiraju roditelji, 30 % misli da ih vrijeñaju djeca u školi, 35 % misli da se osjećaju neprihvaćenima, a 13 % učenika ne zna zašto djeca nemaju samopouzdanja.

Klara Hosni, 7. b

Iskrica JOŠ MALO SAVJETA

– OLAKŠAT ĆEMO VAM UČENJE

24

Trikovi iz torbe odlikašice

Mnogi su učenici prvo polugodište završili s vrlo lošim uspjehom, a neki su čak i pali. Bliži se i kraj drugoga polugodišta te vjerujemo kako su mnogima pune ruke posla vezanoga za ispravljanje negativnih ili postizanje boljih ocjena. A kako je ve-ćini učenika zlo pri samoj pomisli na to naprezanje mozga, mi smo za vas istražili i našli nešto o tome kao olakšati te muke.

Učenje je prikupljanje informacija, njihovo bi-lježenje i organiziranje.

Da bi nam bilo lakše zapamtiti ono što učimo, treba-mo učiti s razumijevanjem i smislom. To što smo naučili, trebali bismo znati primijeniti u praksi. Za kvalitetno učenje potrebna je i dobra organizacija i koncentracija. Odlični učenici obično rade rasporede što će i kada učiti. Plan učenja nam pomaže da nau-čimo više u manje vremena.

Prostor i okruženje u kojemu učimo dosta utječe na koncentraciju. Trebalo bi uvijek učiti na istome mjestu jer s vremenom, kada se mozak navikne na to da se uvijek uči na tome mjestu, kada vidi to mjesto, zna da je vrijeme za učenje i bit će koncen-triran samo na to. Kada učimo, treba biti koncentri-ran samo na to što čitamo. Sve ostalo odvlači paž-nju pa je zato najbolje da u prostoriji nema televizo-ra, radija, hrane i nikoga tko će nas ometati.

Neki trikovi:

• Dosta je važno na satu pisati u bilježnicu. Učenici koji malo razmišljaju, nikad ne uče iz knjige. Da profesor traži od nas da znamo cijelu knjigu napamet, ne bismo ni imali bilježnice.

• Nakon nekog vremena, otprilike 50 minuta, ovisi koliko planiraš učiti, uzmi stan-ku od 10-ak minuta. Za to vrijeme nemoj razmišljati o gradivu i školi. Razmišljaj o simpatiji, provjeri ima li što novo na Facebooku, pojedi nešto. Razmišljaj o bilo čemu drugome.

• I mozak treba energiju. Zato prije učenja pojedi nešto kvalitetno i zdravo. Učiš li prije ručka, možeš pojesti neko voće, a to ti neće nimalo štetiti u bilo kojem smislu.

• Kada pišeš zadaću ili učiš, uvijek najprije napravi teži dio. Kemiju i matematiku bit će ti lakše riješiti ako si odmoran.

• Neki učenici uče uz glazbu, što nije baš preporučljivo. Ako si i ti jedan od njih, onda puštaj tihu, opuštajuću glazbu kada pišeš zadaću koju razumiješ i znaš ri-ješiti.


Iskrica 25

20-ak posto učenika tvrdi da nikada ne uče

JOŠ MALO SAVJETA

– OLAKŠAT ĆEMO VAM UČENJE

Napravili smo i anketu te istražili kako i koliko uče učenici naše škole. Donosimo rezulta-te.

- 45 % učenika uči svaki dan; 38 % uči poslije škole, 11 navečer, a 15 % poslijepodne. Svaki drugi dan uči oko 3 % učenika, a 13 % uči ovisno o potrebi. 18 % uopće ne uči.

- 16 % ispitanika uči 15-30 minuta na dan. 13 % uči 2 sata, 40 % uči 1-2 sata, a više od 2 sata uči 8 % učenika. 21 % nikada ne uči.

- 56 % ispitanih uvijek uči u svojoj sobi, 5 % u dnevnom boravku, a 20 % ih uopće ne uči. 16 % odgovora bio je nevažećih.

- Na pitanje „Tjeraju li te roditelji da učiš?'“ 23 % učenika odgovorilo je potvrdno, 36 % negativno, a 40 %: „Katkad“.

- 26 % učenika kaže da im je lakše učiti predmete poput povijest i geografije, a 35 % logičke predmete kao matematika. 6 % učenika misli da nema neke razlike, a 13 % je sve teško učiti. 18 % nije odgovorilo na pitanje.

Pitali smo ih i o uspjehu kojim završavaju razrede. 36 % učenika prolazi s 5, 41 % s 4, a 3 % pada. 10 % ispitanih učenika nije odgovorilo.

- 70 % misli da su sami zaslužni za taj prosjek, a 5 % smatra da je zaslužan predmetni učitelj. 3 % misli da je oboje zaslužno, a 21 % nije sigurno.

- 36 % zna što će biti po zanimanju u budućnosti i sigurno je da će to i ostvariti, a 21 % zna, ali nije sigurno da će uspjeti. 8 % još nije odlučilo, ali znaju će biti uspješni bez obzira na to što upisali, a 33 % još uopće ne zna.


16%

40%13%

8%

21%

15- 30 min

1-2 sata

2 sata

više od 2 sata

nikada

Koliko učimo dnevno

Z apitajm o se im a li Z apitajm o se im a li Z apitajm o se im a li Z apitajm o se im a li

usp jeh u školi veze s usp jeh u školi veze s usp jeh u školi veze s usp jeh u školi veze s

dnevnim udnevnim udnevnim udnevnim učen jem ?en jem ?en jem ?en jem ?

Iskrica 26 RAZGOVORI S POVODOM

PREDSTAVLJAMO NOVU UČITELJICU NJEMAČKOGA

Ovdje se osjećam kao u Njemačkoj

Prošlo je mnogo vremena kako je naša učiteljica Ivana Marijanović napu-stila školu. Nakon njezina odlaska za-mijenio ju je učitelj Robert. Neki su ga učenici smatrali previše strogim, a ne-kima se i sviñao. Nažalost, i on nas je napustio. Poslije njega došla je nova učiteljica Lidija Muić koju vam preds-tavljamo u ovome broju.

• Recite nam nešto o sebi.

- Zovem se Lidija Muić. Roñena sam u Zagrebu. Živjela sam u Njemačkoj se-dam godina. Ondje sam išla u vrtić i u prvi razred. Već sam tada odlučila da

ću studirati njemački jezik.

• Jeste li zadovoljni uspjehom učeni-ka?

- Zadovoljna sam postignutim rezultatima. Učenici su pokazali da mogu postići dobre rezultate, osobito što se tiče vladanja. Go-tovo svi učenici u našoj školi imaju uzorno vladanje. Treba poraditi na tome da uče-nici koji imaju više negativnih ocjena te ocjene što prije isprave.

• Koji vam se razred najviše svidio?

- Svi razredi su mi jednako vrijedni, peti razredi osobito jer su marljivi i imaju naj-manje negativnih ocjena.

• Što mislite o učenicima iz područnih škola?

- Veoma rado odlazim u područne škole, ondje me uvijek dočeka topla i ugodna at-mosfera i pristojni učenici.

• Biste li željeli poručiti nešto učeni-cima?

- Družite se što više i budite drugima prija-telji. Prihvatite pomoć koju vam pružaju učenici i slobodno mi se obratite ako vam je potreban savjet. Doñite s prijedlozima za poboljšanje uvjeta u školi.

Domagoj Hedl, 5. b

BUDITE DRUGIMA PRIJATELJ!

• Gdje ste prije radili? - Počela sam raditi u OŠ Pušća, gdje radim i

sada. • Što mislite o našim učenicima? - Uglavnom su dobri, iako ima i nestašnih

pojedinaca. • Sviña li vam se naša nova škola?

Naravno. • Zašto? - Osjećam se kao da sam u Njemačkoj.

• Je li Vam neki razred postao posebno drag?

- Svi su mi dobri od 4 do 8. Nemam poseb-nih.

• Volite li učenicima davati negativne ocjene? - Ne, ne volim da imaju jedinice. Može se to i na drugačiji način riješiti. Samo ako nije

ispit. • Kako reagirate kada vas učenici na-ljute?

- Prijetim minusom, zapisivanjem u imenik.

Martina Moguš. 7. b

S PEDAGOGINJOM KATARINOM RAKOCIJA HÄUSELMAIER RAZGOVARALI SMO O NEIZOSTAVNIM ŠKOLSKIM TEMAMA

- USPJEHU I DISCIPLINI UČENIKA


MIJO JURIĆ I MISLAV MARTINJAK OTKRIVAJU SVOJ HOBI

Bez dobrih ocjena, nema nogometne karijere

Osnovna škola Gradec puna je nogo-metnih zvijezda. No nisu svi najbolji. Kako bih otkrila nogometu zvijezdu škole, zvala sam nogometnog trenera NK Vrbovec. Go-spodin Zlatko Kornet ističe kako ima mno-go dobrih igrača i svi dobro igraju. No ipak je izdvojio dvojicu za koje kaže da su vri-jedni i marljivi te da redovito dolaze na treninge i utakmice, a uz to su i razmjerno

dobri učenici. Naime, trener neprestano prati i učenička postignuća u školi, a mla-de nogometne zvijezde ne bi si smjele pri-uštiti loše ocjene jer i njihova nogometna karijera ovisi o tome. Stoga smo vam od-lučili predstaviti Miju Jurića i Mislava Mar-tinjaka iz 7. a razreda.

• Koliko dugo treniraš u NK Vrbovcu? Mijo: 3 godine. Mislav: 5 godina. • Koje je tvoje mjesto u momčadi? Mijo: Roñeni sam golman. Nikad nisam igrao nijednu drugu poziciju. Vrata su

jedino što me zanima. Najveće mi je postignuće 7 obranjenih golova u jednoj utakmici.

Mislav: Igram u napadu jer volim „bušiti mrežu“. Najponosniji sam bio kada sam na jednoj utakmici postigao tri pogotka. • Koji su igrači tvoji uzori? Mijo: Definitivno Casillas. Mislav: Moj je idol Messi. • U kojem bi klubu volio igrati? Mijo: U Barceloni. Mislav: Slažem se Mijom. On će braniti, a ja pucati. • Jesi li zadovoljan svojim dosadašnjim uspjehom? Mijo: Kažu da sam dobar, ali mogu puno više. Sputava me lijenost. Mislav: Sigurno mogu i bolje. • Što ti je važnije, škola ili nogomet? Mijo: Nogomet! Mislav: Naravno, nogomet! • I za kraj, ispričaj neki smiješan dogañaj s utakmice ili treninga. Mijo: Nakon što sam dobio žuti karton, protivničkom sam igraču rekao, u žaru borbe i u ljutnji – „Svinjo debela!“

Mihaela Dončević, 7. b

Učenica 8. b razreda Nives Mesar doi-sta je zanimljiva osoba. Roñena je 17. kolo-voza 1996. godine i živi u Cugovcu. Osmi razred planira proći s odličnim uspjehom, no ono što je čini drugačijom od ostalih njezina je neizmjerna ljubav prema, u nas još uvijek neobičnom sportu, taekwondou. Bio je to dobar povod za intervju.

• Koliko dugo treniraš, gdje treniraš i koja su tvoja dosadašnja postignuća?

- Još od malih nogu gnjavila sam roditelje da se želim baviti nekom borilačkom vješti-nom. Mama se raspitala i tu sam gdje je-sam. Treniram već četiri i pol godine u Taekwondo klubu Vrbovec. Uče nas dvojica trenera. Uz redovite kondicijske treninge i vježbe snage, pripremaju nas i za turnire. Ponosna sam na svoj plavi pojas, no pripre-mam se i za osvajanje idućega.

• Kada si se počela natjecati na turni-rima?

- Prije otprilike tri godine, u petom razredu.

• Kakav je osjećaj biti u borilištu?

- Odijevam kimono, stavljam pojas i štitni-ke. Silazim u borilište. Slušam trenerove upute. Dolazim na tatami, stavljam oklop i kacigu. U tom trenutku sve prestaje. To je osjećaj za koji mi živimo.

• Koliko često treniraš i stigneš li to uskladiti sa školskim obvezama?

- Treniram tri puta na tjedan : ponedjelj-

kom, četvrtkom i subotom. Moj je raspored prilično zgusnut. S treninga se vraćam na-večer, istuširam se i učim. No, svejedno, stignem i na Facebook i druženje s prijate-ljima. Kako volim igrati nogomet, i njime ispunjavam dio slobodnog vremena.

• Misliš li da su za postizanje vrhun-skih rezultata nužni dobri uvjeti i kak-vi su u tvome klubu?

- Nisu nužni, ali su poželjni. U mojoj je sku-pini dvadesetak članova, što je optimalan broj za vježbu i trening. Inače nas je u klu-bu šezdesetak. Takwondo još nije toliko popularan pa navala nije prevelika. Mnogi u našem kraju misle da se mi ondje samo tučemo svom snagom, a zapravo je riječ o plemenitom sportu.

• Jesi li bahata u društvu zato što tre-niraš borilački sport?

- Ne, to što treniram taekwondo uopće ne utječe na moje ponašanje prema drugima.

• Što bi voljela raditi u životu?

- Voljela bih raditi kao policajka tako da ću najvjerojatnije ići na policijsku akademiju. No, uz to bih voljela biti trenerica. Nadam se da će biti moguće uskladiti ta dva posla.

• Što te motivira da pobijediš?

- Najviše me motivira publika koja navija za mene. To mi mnogo znači, kada vidim da su svi na mojoj strani i žele da pobije-dim.

• Što bi poručila budućim mladim ge-neracijama sportaša?

- Da treniraju, budu uporni, da se trude, da ne odustaju pa ni rezultati neće izostati. Za odlične se rezultate stvarno treba namučiti, no najbitnije je ipak voljeti to što radiš.

Nenad Vuksan, 8. b

ŠKOLA PUNA SPORTAŠA – PREDSTAVLJAMO NIVES MESAR


Svi misle da se na taekwondou tučemo, a to je zapravo plemenit sport


NISU SJAJNI U UČENJU, ALI IMAJU SKRIVENE TALENTE

Danijel Filipčić uživa vozeći traktor

Danije Filipčić učenik je 8. b razreda. Živi u malom selu Haganj koje se nalazi uz glavnu cestu za Bjelovar. Iako mu škola i učenje nisu najjača strana, u svome je selu itekako poznat po tome što je već od malih nogu usavršio vožnju traktora. Toliko je dobar da mu roditelji dopuštaju da samos-talno ore njihove oranice. Zbog tog smo ga neobičnoga talenta odlučili predstaviti u ovom broju.

• Kako si uopće došao na ideju da vo-ziš traktor?

- Budući da sam roñen na selu, gdje ima mnogo oranica, moj je otac mnogo vreme-na provodio na njivi. Nisam se odvajao od njega jer sam silno želio voziti traktor kao on.

• Kako si se osjećao kad si prvi put sjeo za volan?

- Bio sam jako uzbuñen, no činilo mi se kao da sam oduvijek sjedio za volanom.

• Kada si prvi put zaorao svoju braz-du?

- Bilo je to kad sam imao šest godina. Na-kon što sam ga cijeli dan molio da samo probam kako to ide, otac mi je napokon dopustio. Čvrsto sam držao volan u rukama i vozio sam što sam bolje mogao.

• Želiš li se time baviti i u budućnosti ili te privlači nešto drugo?

- U slobodno vrijeme pomagat ću ocu u obavljanju poslova na oranicama, ali prije svega nastojim završiti školu i upisati se za automehaničara.

Darija Perković, 8. b

Iskrica 30 ZABAVNI KUTAK

Svi mi volimo glazbu. Slušamo različite izvoña-če, žanrove... Tinejdžerima je glazba vrlo važna i

stalno uz sebe imaju mobitel ili mp3 pun cool

mjuze. Stoga ćemo sljedeće retke posvetiti upra-vo svijetu glazbe.

Na prvome mjestu ljestvice 100 najboljih pjesama nalazi se jedna od meni najdražih pjesama, a to je Granade, Brune Mar-

sa. Pjesma se nalazi na njegovu prvom albumu Doo-Wops &Hooligans koji je objavljen nakon napornog rada i postigao je velik uspjeh. Prije

nego što se proslavio i postao slavan, taj dvadesetpetogodišnjak napisao je i producirao mnoge pjesme za Flo Ridu, Seana Kingstona, Levina Brandyja,

Alexandru Bruke i druge.

Doo-Wops & Hooligans je na ljestvici najboljih 200 albuma zauzeo visoko, peto mjesto. Na prvom se mjestu nalazi Mission Bell Amosa Leea. Meñu albumina objavljenima prošle godine svakako treba spomenuti Rihannin album Loud, Katy Parryin Teenage Dream, Eminemov Recovery te For your eintertainmet Ada-

ma Lamberta. Objavljen je i Jacksonov album Michael. Prva objavljena pjesma

Hold my hand, koju pjeva s Akonom, dobila je vrlo pozitivne

kritike i već se dugo vrti na radijskim postajama. Posljednji ob-

javljeni singl s tog albuma je Breakin the news.


G l az b a n

a š a s v

a g d a š nj a

Svaku večer provodiš pred televizijom i gledaš filmove? Ako si jedan od takvih, onda će ti dobro doći savjeti o filmovima koje, jednostavno, moraš pogledati.

Shrek uvijek i zauvijek

Taj je animirani film svim svojim nastavcima osvojio svijet pa je tako bilo i s posljed-njim. Ako se želiš dobro nasmijati i zabaviti, moraš ga pogledati.

Sumrak saga: Pomrčina

Sumrak saga:Pomrčina treći je nastavak popularne vampirske priče. Ako ste ljubitelj vampira, ovaj je film idealan za vas.

Kuća debele mame: Kakav otac, takav sin

Tek je u kinima, ali je smiješan kao i prvi dio. Riječ je o komediji koju ne smiješ ne po-gledati i koja će te i u najgorim situacijama oraspoložiti.

Rat sestrinstva

Film je namijenjen curama, ali ga mogu pogledati i dečki. Romantična komedija koja je u trenu osvojila srca mnogih djevojaka. U ovom ćete filmu vidjeti kako ne vrijedi odustati i da se sve može kad se hoće!

Savršeni spoj

Urnebesno smiješna komedija u kojoj bračni par iz predgraña zamijeni identitete i nji-hov spoj pretvara se u pravu ludnicu.

Klara Hosni, 7. b

Vrijeme je za film


Niste zadovoljni sobom, svojim izgledom? Čini vam se da se školski hodnik pretvorio u modnu pistu, a jedino ste vi zaostali? Gorite od ljubomore što drugi svaki dan imaju sve ljepše modne krpice? E

pa, ljubomori je došao kraj! Ove godine u modi je kričavo, kričavije i najkričavije. Ako niste osobito vješti u kombiniranju odjevnih predmeta, donosimo savjete koji će vam sigurno

pomoći.

Budi cool i u školskim klupama

1. JEDNOSTAVNO, ALI OČARAVAJUĆE

Proljeće i visoke temperature siguran su znak da duge hlače i majice dugih rukava pospremite u or-mar. Traper kaprice trebale bi biti obvezan dio svakog ženskog ormara. Uz to odjenite bilo koju kričavu maji-cu kratkih rukava, po mogućnosti, sa zanimljivim nat-pisom ili slikom. Spremite tople tenisice i obujte udob-ne starke.

2. ŠIROKO, LIJEPO I UDOBNO

Ponuñena kombinacija prikladnija je za djevojke sklone po-malo sportskom stilu odijevanja. Baggy hlače ili dimije do koljena neka budu donji dio figure, a gornji je opet rezerviran, naravno, za majicu kričave boje. Uz takvu odjeću idu bilo koje tenisice.

3. TAJICE + TUNIKA = SAVRŠENSTVO

Ljubičaste ili bijele tajice s ružičastom tunikom i lju-bičastim bolerom za jutro ili večer (kad, nakon svježeg jutra postane pretoplo ili ako navečer zahladi, možete ga i skinuti) kombinacija je za svaku prigodu. Tenisice je najbolje uskladiti s bojom majice.

MODNI DODACI:

Svaku modnu kombinaciju moramo upotpuniti modnim dodacima. Preporučujem neko-liko modnih dodataka koji idu uz svaku moguću kombinaciju.

1. Šalovi 2. Rukavice bez prstiju:

3.Rajfovi:

Ivona Kirin, 8. a

Sve cure vole ureñivati nokte, ali se često dvoume koju boju odabrati. Kako bismo vam malo olakšale posao, pitale smo dečke koje boje laka vole. Evo njihovih odgovora:

20 % dečki voli crvenu boju

37 % dečki voli plavu boju

13 % dečki voli crnu boju

7 % dečki voli ljubičastu boju

3 % dečki voli smeñu boju

7 % dečki voli bijelu boju

10 % dečki voli zelenu boju

3 % dečki voli sivu boju.

Martina Moguš i Mihaela Dončevič, 7. b

Evo nas ponovno sa sočnim tračevima i ljubavnim spletkama. Nadamo se da ćemo vas zabaviti i rasteretiti malo vaše mozgove za koje ne sumnjamo da su posljednjih dana dostigli visok stupanj usijanja od količine strašnih informacija iz školskoga gradiva. Nap-ravite stanku, ohladite mozgove i uživajte u nečemu sasvim drugačijem. I ne zaboravite, podatke koje donosimo ne morate pamtiti!

Petašima ove godine u ljubavi ide odlično. Daniel Antonio Hedl u vezi je s Ivanom Martinjak već 6 mjeseci. Prilično duga veza. Želimo im mnogo sreće. Mislav Sentić i Jele-na Andrašić u vezi su još duže nego Daniel Antonio i Ivana. Čini se da su stvarno stvoreni jedno za drugo, a to se rijetko nalazi. Dragan Bevanda i Danijela Vuñan u sretnoj su vezi. No kako doznajemo, i njezina je najbolja prijateljica Marija Valjan-Bodul donedavno bila zaljubljena u Dragana. No, Danijela je preduhitrila Mariju i uzela joj Dragana ispred nosa. Čini se da su ipak ostale jako dobre, što je doista dokaz pravog prijateljstva koje nijedan dečko ne bi smio narušiti. Valentina Škaro i Matej Lisjak bili su u vezi, no prekinuli su zbog Matejeve nove cure. Valentina kaže da je ona njega ostavila i prije toga, no neki ne vjeruju njezinim tvrdnjama. Kada je Matej prohodao s novom djevojkom, Valentina je našla novog dečka, i to u svom razredu, Marija Sekušaka. No to nije dugo trajalo. Mnogi sumnjaju da je bila s Marijem samo da Mateja napravi ljubomornim. Ali, ljudi svašta pri-čaju, osobito tračeri, i to oni zlonamjerni. Bilo kako bilo, sada, kad je Matej prekinuo sa svojom djevojkom, oboje su ponovno slobodni. Tko zna, možda stara ljubav opet pro-cvjeta…

Toliko za ovu školsku godinu. Sigurne smo da će ljeto biti na našoj strani i da ćemo vas u idućem broju doslovno bombardirati novim šuškanjima!

Veliki pozdrav. Vaše vjerne (dobronamjerne) tračerice.

Još malo o noktima

Iskrica ZABAVNI KUTAK 32

ŠUŠKA SE…

33 Iskrica ZABAVNI KUTAK

NOGOMETNA KRIŽALJKA

Rješite križaljku i otkrijte skriveni pojam!

Vodoravno: 1. Igrač ga dobije kada napravi prekršaj. 2. Nogomet na engleskome. 3. Zgoditak, pogodak ili … 4. Igrač koji brani ispred gola. 5. Igrač koji igra nogomet. 6. Kada igrač napravi prekršaj u kaznenom prostoru puca… 7. Igrači odlaze na to izmeñu utakmica.

Sastavila: Mihaela Dončević

Iskrica ZABAVNI KUTAK 34

OVAN (21.3. – 20.4.)

Cure:

Bit ćete pozvane na izlet. Ondje ćete upoz-nati dečka iz snova. Ali učenje će vam biti slaba strana. Zato pripazite.

Dečki:

Bit ćete skloni naglim promjenama raspolo-ženja. Imat će te problema s društvom, a cure će vam zakomplicirati život.

BIK (21.4. – 21.5.)

Cure:

Osjećat će te se izgubljenima u društvu, ali zato ne i meñu ocjenama. Dečko u kojega ste zaljubljeni shvatit će to i bit će te zajedno.

Dečki:

Primijetit ćete nečiji smiješak i to će vam biti dovoljno da se zaljubite. Cura će vam biti prava štreberica.

BLIZANCI (22.5. – 21.6.)

Cure:

Izbjegavajte loše dečke. Prosjek vaših ocje-na mogao bi se pogoršati. PRIPAZITE!!

Dečki:

Bavljenje sportom djelovat će na vašu kon-centraciju, pa ćete lakše učiti i ako ste osmaš, moći ćete upisati školu koju želite.

RAK (22.6. – 23.7.)

Cure:

Nemojte davati lažnu nadu onima koji vam se ne sviñaju. Bolje se potrudite oko prija-telja da ih ne biste povrijedili.

Dečki:

Budite samouvjereni. Ne dajte da se net-ko igra vašim osjećajima. Pazite pod testom iz geografije da vas učitelj ne uhvati jer posljedice neće biti nimalo bezazlene.

LAV (24.7. – 23.8.)

Cure:

Dečki:

DJEVICA (24.8. – 23.9.)

Cure:

Ne razmišljajte samo o ljubavi. Ako ste osmašica, primite se knjige i zagrijte stolac.

Dečki:

Bit ćete neodoljivi. Sve će cure pasti na vaš šarm. No, vi ćete morati odabrati jednu i izbor vam neće biti lak.

HOROSKOP


VAGA (24.9. – 23.10.)

Cure:

Test iz engleskog na koji ćete zaboraviti donijet će vam negativnu ocjenu koju nećete lako moći ispraviti.

Dečki:

Vaš je ljubavni status uvijek slobodan, no to će se ovaj mjesec promijeniti. Naći ćete curu koja će ispuniti sva vaša očekivanja i oboriti vas sa nogu.

ŠKORPION (24.10. – 22.11.)

Cure:

Dečko u kojega ste već dulje zaljubljeni otkrit će vam da i on voli vas, no vaša veza neće uspjeti jer je u njega zaljubljena i vaša prijatelji-ca.

Dečki:

Maštanje o ljubavi utjecat će na lošije ocje-ne. Osoba u koju ste nesretno zaljubljeni nije za vas.

VODENJAK (21.1. – 19.2.)

Cure:

Zaljubit ćete se u nekoga nedostižnog. Više se posvetite prijateljima jer vas oni trebaju.

Dečki:

Vaša je ljubavna situacija odlična. No zbog ljubavi će trpjeti škola. Ako ste osmaš, više se potrudite oko škole i učenja, a cura će,ako je prava, imati razumijevanja.

RIBE (20.2. – 20.3.)

Cure:

Imat ćete teškoća u učenju pa ćete potražiti pomoć prijatelja. Ni ljubav vam neće ići od ruke.

Dečki:

Jedna je cura već dulje zaljubljena u vas. Ne gubite vrijeme jer ga više nema. Kraj je škol-ske godine. Priznajte i vi njoj svoje osjećaje.

JARAC (22.12. – 20.1.)

Cure:

Imat ćete problema sa školom, ali i s prijatelj-stvom. Mogla bi vas iznevjeriti najbolja prijatelji-ca.

Dečki:

Vaše će ocjene biti zadovoljavajuće. Ljubav tako-ñer. Imat ćete problema u obitelji. Iako niste krivi za njih, osjećat ćete se tako.

STRIJELAC (23.11. – 21.12.)

Cure:

Pazite da vas ne iznenadi negativna ocjena iz kemije, što bi se moglo odraziti na vaš uspjeh. Zato se bolje primite knjige.

Dečki:

Nogomet će vas potpuno zaokupiti. Zabora-vit ćete na svoju ljubav i školu kojoj se bliži kraj, pa čak i na to da niste ispravili negativne ocjene.

Pripremile: Mihaela Dončević i Martina Moguš, 7. b


ONI ODLAZE IZ ŠKOLE, ALI NJIHOVE LEGENDE OSTAJU

Biseri naših osmaša

Učenica: Je li

zna tko koje su

tri planine na Di-

nari?

Tijekom ispita iz geografije pro-radio je pokvareni telefon izme-ñu Anite i Danijele te je dvorac u nizinskoj Hrvatskoj ispao Ve-liki sabor umjesto Velikog tabo-

ra.

Učitelj: Ne raz-

bacujte se rije-

čima ko' ñub-

rom po livadi!

Učenik (razgibava se na satu TZK):

…sljedeća vježba za truplo…

Učiteljica: Nabroji životinj-ska staništa!

Učenik: Piljoljo životinjska!

Učiteljica iz matemati-ke: Drugo i osnovno….

Učiteljica: Gdje počinje probava?

Učenik: U izmetnom otvoru!

Učiteljica: Znači, sad na velikom odmoru

kad su svi stavljali žlicu u usta, ti si jedini

skinuo gaće i stavio žlicu u stražnjicu!

Učitelj: Koja je glavna luka u BiH?

Učenica : Banja Luka!

Učenica: Učiteljice, mogu na WC?

Učiteljica: Odi probaj pa nam javi!

Učitelj: Koje je

najveće turističko

središte u RH?

Učenik: Potočec!!!

37 Iskrica ZABAVNI KUTAK

Uhvatio Mujo medvjeda u lovu, kad naiñe Haso te ga pita: - Kako si ga uhvatio? - Lako, pucao sam sto puta! - I koliko si ga puta pogodio? - Nijednom, umro je od smijeha!

Zašto plavuša jede novine? Pokušava čitati u sebi...

- Tata, gdje je Afrika? - pita Ivica oca. - Ne znam, ali vjerojatno nije daleko. U mom poduzeću radi jedan crnac i

svaki dan dolazi na posao biciklom.

Na satu vjeronauka vjeroučiteljica kaže: - Neka dignu ruke svi koji žele ići na nebo. Svi su, dakako, digli ruke osim malog Ivice. Pita ga vjeroučiteljica: - Zar ti ne želiš na nebo? Ivica odgovori: - Mama mi je rekla da poslije vjeronauka odmah doñem kući.

- Tata - zapitkuje Ivica oca - Zašto kirurzi nose maske preko lica? - Da ih poslije pacijenti ne bi prepoznali.

Sjedi baka u autobusu nasuprot dječaku koji žvače žvaku.

Baka: Džaba ti meni pričaš, sinko, ja tebe ništa ne čujem.

Prije sata vjeronauka Ivica ispituje oca: - Tata, kako se zvala Adamova punica? - Adamova punica? - zgrane se otac. - Pa Adam nije imao punicu.

Pita učiteljica Pericu da prepozna glagolsko vrijeme u konjugaciji „ja kupujem, ti kupuješ, on kupuje…“

Perica će: To je vrijeme rasprodaje!

Pripremila: Ivona Kirin

oŠ gradec, gradec -...

Documents