o gazalijevom pokajanju

7/30/2019 O Gazalijevom Pokajanju

1/8

Hazreti Gazalijevo pokajanje?? - problemzlonamjernih i neutemeljenih broura ipamfletaSamir Beglerovi

Eselamu alejkum

Ja sam jedan od velikih potivaoca i zaljubljenika u ivot i djelo Hudetul-islama Gazalija, r.a., i imam skoro sva njegova djela koja su prevedena nabosanski.

Ali prije odreenog vremena sam priao sa studentima koji su studirali uarapskim zemljama i koji su tvrdili da se imami Gazali pokajao pred svoju

smrt.

Mislio sam da misle na njegovo pokajanje od filozofije koje iskazuje uMunkizu.

Ali oni su govorili kako se on pokajao od Ihye i sufizma openito i posvetiose hadisu i ...umro sa Buharijom na grudima. (Navodno kao da je hadis usuprotnosti sa tesavvufom, neuzubillah.) kasnije sam takvo neto naao u

jedenoj vehabijskoj brourici. Volio bih da objasnite meni i svima koji otome priaju (a takve polemike su se poprilino proirile meu narodom)

kad, kako i od ega se Imam Gazali pokajao.

Koja djela je pisao pred svoju smrt. I finalno, je li se otkazao tesavvufa iline?, poto sam ja sasvim drugaiji utisak stekao iz njegovog Munkiza.Volio bih da to tako obrazloite da ne ostane mjesta sumnji jer sumnja je

jedna od ejtanskih zamki.

Da nas Allah uputi na pravi put! Amin!

Odgovor:

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu!

isto da bismo se razumjeli od samoga poetka, elio bih zapoeti ovajodgovor sa dvije kuranske i jednom hadiskom porukom:

O vjernici, ne idite ejtanovim stopama! Onoga ko bude iaoejtanovim stopama on e na razvrat i odvratna djela navoditi. A da
http://www.znaci.com/autori/samir-beglerovichttp://www.znaci.com/autori/samir-beglerovichttp://www.znaci.com/autori/samir-beglerovic


2/8

nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, nijedan se od vasne bi nikad od grijeha oistio: ali Allah isti onoga koga On hoe.Allah sve uje i sve zna. (en-Nr, 21.).

ejtan je, uistinu, va neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte! On poziva

pristae svoje da budu stanovnici u vatri.(Ftir, 6.).

U hadisu kojega biljei Buharija a prenosi hazreti Ebu Hurejre, navedeno jeda je jedne prilike pred hazreti pejgambera Muhammeda, alejhisselam,doveden ovjek koji je konzumirao alkohol nakon uvoenja zabrane svihopijata. Hazreti Muhammed, alejhisselam, propisao mu je kaznu. Nakon to

je kazna izvrena, neki hazreti ashabi, radijallahu anhum, uzviknuli su tomovjeku:

Dabogda te Allahponizio!

Na to im hazreti Muhammed, alejhisselam, ree:

Stanite! Ne pomaite ejtanu protiv njega.

Istina je da, kako kaete, sumnja je jedna od ejtanskih zamki ali je istina ida ovjek itekako prokletom ejtanu moe biti od pomoi. Meusobnaljubav brae vjernika propisana je u islamu. Tako se, naprimjer, u asnomeKuranu veli:

Vjernici su samo braa, zato pomirite vaa dva brata i bojte se Allaha,da bi vam se milost ukazala. (el-Hudurt, 10.).

Poznat nam je svima, barem bi trebao biti, hadis kojega biljee Buharija iMuslim, prenosei ga od hazreti Enesa ibn Malika, u kojemu hazretiPejgamber, alejhisselam, kae:

Niko od vas nee vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono to volismome sebi.

U drugoj predaji koju takoer biljei Buharija a prenosi takoer hazreti Enes

ibn Malik, hazreti Muhammed, alejhisselam, izmeu ostaloga, jasno kae:Ko svjedoi da nema drugoga boanstva ve da samo Allah jeste(ehdet), klanja namaz onako kako ga mi klanjamo, okree se prema kiblikojoj se mi okreemo, i kolje ivotinje onako kako ih mi koljemo, njihova krvi imovina za nas su sveti, i samo emo im se iz opravdanih razlogamijeati, a konaan sud o njima je kod Allaha.


3/8

Hazreti Mejmun ibn Sijah upitao je hazreti Enesa:

Ebu Hamza, ta neiji imetak i ivot ini svetim?

Hazreti Enes mu odgovori:

Ko god kae 'L ilhe illallh', okree se prema naoj kibli za vrijemenamaza, klanja kao mi to klanjamo, i jede ivotinje koje smo mi zaklali, on

je musliman, i ima sva prava i obaveze koje imaju muslimani.

Sabirui ove i sve druge upute iz osnovnih islamskih izvora Kurana iSunneta, te pozivajui se na praksu naih hazreti ashaba, radijallahuanhum, hazreti Ebu Hanifa, u osnove islamske vjere, ubrojao je, kao prvilanak svoga Fikhul-ekbera 1:

Mi nikoga ne proglaavamo nevjernikom zbog grijeha, niti ikome nijeemovjeru (l nukeffiru ehaden bi-zenbin ve l nenf ehaden minel mn,

a u jedanaesti lanak svoga Fikhul-ekbera 2:

Mi ne proglaavamo nijednog muslimana nevjernikom zbog grijeha kojegje poinio pa makar to bio i veliki grijeh (ve in knet kebreten) ako on tone smatra dozvoljenim. Niti mi ikome uskraujemo da za sebe kae davjeruje, ve ko god kae da vjeruje, istinski ga nazivamo vjernikom (venusemmhi muminen hakkaten). Mogue je da neko bude loegponaanja, a da ne bude nevjernik.

Od hazreti Ebu Hanife, ispravno vjerovanje prenijeli su hazreti imamMaturidi i hazreti imam Eari. Istinski vjernici, koji su istinski ivjeli za ahiret

Drugi svijet, njegovali su kuransko-sunnetske propise i na njimaodnjegovano uenje o vjeri uitelja Ehli sunneta vel demata.

Ovakav treba biti odnos meu muslimanima. Naalost, nije tako, a naroitodanas i naroito u Bosni i Hercegovini, javljaju se pojedinci i itave grupekojima ne samo da nisu sveti navedeni lanci islamske vjere njegovani krozpovijest ve im nije sveta ni ast a niti intelektualni i fiziki integritet

muslimana. Takvi, uistinu neodgovorni, pojedinci i grupe i plasiraju teorije ibrourice koje spominjete.

Jedna od tih broura nosi naslov Sufizam. Prevedena je sa arapskogajezika, a naslov originala je es-Sfijja Ovoj knjiici pridodan je i njenparnjak Upoznaj sufizam da bi ga vie volio. Nijedna knjiica nijepotpisana, nema ni izdavaa. Ako Bog da na kraju ovoga teksta osvrnut


4/8

emo se kratko na ove dvije knjiice mada, iskreno, ne zavreuju nikakavtretman.

U brourici: Sufizam, u njenome uvodu, autor navodi da pisac knjige 'EbuHamid El-Gazali vet-tesavvuf' Abdurrahman ibn Muhammed Seid

Dimikijja u devetom poglavlju pod naslovom Ostavljanje sufizma iposveivanje hadisu navodi upravo ono to pitate, a to je da se hazretiimam Gazali pred kraj ovodunjalukog ivota, nakon traganja za istinom,odrekao sufizma i filozofije te pristupio Ehli-sunnetskom pravcu. (str. 4.).

Nakon toga kae da sam osvrt na el-Gazalijevu knjigu 'Ildamul-avam anilmil-kelam', koja je zasigurno od njegovih posljednjih djela, nam potvrujerealnost njegove preobrazbe s vie strana. (str. 4.).

Vezano za prvi pasos, ope je poznato kako je jedno od posljednjih djela

hazreti imama Gazalija Izbavljenje od zablude (Munkiz mined-dall). Djeloje, elhamdulillah, poodavno preveo na na jezik profesor doktor HilmoNeimarlija. Posljednje izdanje, koliko znam, objavljeno je u izdanjuNeimara, u Visokom, 1998. godine.

Ovo djelo hazreti imam Gazali napisao je otprilike pet godina prije svogapreseljenja na ahiret. Stoga mnogi ozbiljni istraivai hazreti imamGazalijevoga ivota i djela, meu kojima i profesor Hilmo Neimarlija, knjiguIzbavljenje od zablude oslovljavaju autobiografijom hazreti huddetulislama Ebu Hamida Gazalija. (Obavezno konsultirati na na jezik iprevedene dvotomne historije islamske filozofije, autora M.M. Sharifa iHenry Corbina).

U Munkizu, izmeu ostaloga, hazretiGazali navodi da je, elei upoznatise sa istinom, koristio djela hazreti Ebu Tliba Mekkija (Ktul-kulb),hazreti Harisa Muhasibija, hazreti imama Dunejda Bagdadija, hazretiimama Ebu Bekra iblija, i hazreti imama Ebu Jezida Bistamija. (Vidi: EbHmid Gazl,Mukiz mined-dall, u knjizi Meematul kutub,Mektebetuun-neril arebijji, Damask, 1934., str. 121., 122., 123.; ubosanskome navedenom izdanju str. 63.).

Pred kraj poglavlja o tesavvufu (sufizmu), hazreti imam Gazali izriito kae:

Sufije su iskljuivo putnici na putu ka dragome Allahu (es-slikn li-tarkillh). Njihovo putovanje, najljepe je putovanje, njihov put najispravniji

je put (asvebut-turuk), a njihovo ponaanje najie je ponaanje (ezkal-ahlk). (Munkiz mined-dall, str. 131.; bosanski prijevod str. 69.).


5/8

Ovo je dovoljno da nam otkrije ne bilo ije tumaenje ve izravno hazretiimam Gazalijev stav o tesavvufu i sufijama.

Drugi pasos brourice koji spominje hazreti imamovo djelo Ildmul avman ilmil-kelm otkriva sutinu pristupa ljudi koji, naalost, raspiruju mrnju

meu braom muslimanima, ne birajui sredstva.

Kada sam prvi put proitao tretiranu brouricu, sjeo sam i paljivo proitaoIldmul avm. Ovo djelo jeste, po miljenju veine, definitivno posljednjedjelo koje je hazreti Huddetul-islam napisao. No, realnost je da se hamaba nigdje u knjizi ne spominju niti tesavvuf niti sufije. ak, to uope nijepredmet djela. Hazreti imam Gazali u tome djelu tretira pitanje ispravnogavjerovanja.

Na poetku se obraa prijatelju, ne navodei ime osobe kojoj pie, kazujui

kako mu odgovora na upuenu molbu za pisanje djela koje bi bilo odgovorsljedbi haevijakoja nauava da Boija Svojstva (Siftullh) imaju doslovnaznaenja, te da dragi Allah, neuzubillah, ima ruku, nogu, oko, i oblikbukvalno identine udovima koje imamo mi, Njegova stvorenja.

Hazreti imam Gazali dalje kae da e navesti u djelu kakvo je to biloakaidsko uenje prve generacije dobrih muslimana (selef slih). I upravoovim pojmom selef slih autori i promicatelji brourice Sufizam i njojslinih pamfleta zbunjuju druge muslimane, svakodnevne mumine koji, izsvoje iskrenosti, vjeruju skoro svakome ko im ponudi neto od nauke

islama, bilo kakav vaz (govor) bilo kakvu knjiicu ili, pak, obimnije djelo.

Pojam selef slih ne oznaava modernistike ideologijske pokreteselefije i vehabije, niti bilo koje druge, bilo egzoterijske bilo ezoterijskenaravi, ve ima znaenje prve generacije dobrih muslimana, dakle naihhazreti ashaba, radijallahu anhu, hazreti tbina te i hazreti tbiut-tabina(po miljenju jednoga dijela islamskih uenjaka). Dakle prve, druge ieventualno tree generacije muslimana.

Makar neko sebe i nazivao selefijom, daleko od toga da upravo njega, i

njegovu grupu, pa ma ko god oni bili, spominju klasina islamska djela,islamski klasici. Pod pojmom selef slih misli se na hazreti prve dobregeneracije muslimana. Tako u prvome poglavlju djela Ildmul avm,hazreti imam Gazali nedvosmisleno tvrdi:

Znaj, da je jasna istina, oko koje nema sporenja kod ljudi odnjegovanogsranog vida, mezhebselefa (es-selef), pod ime podrazumijevam mezheb


6/8

ashaba i tbina (mezhebus-sahba vet-tbin). (Ildmul avm an ilmilkelm, u knjizi Medm resilil Immil Gazl, Drul kutubil ilmijja,Bejrut, bez godine izdanja, str. 42.).

I u tome je kljuni problem. Autor knjiice Sufizam, i njegovi sljedbenicismatraju upravo svoj mezheb mezhebom hazreti selefa, radijallahu anhum,te sve to je suprotno njihovim stavovima smatraju nedozvoljenomnovotarijom (bida), nevjerstvom (kufr) i politeizmom (irk). Jer, klasici kauda ko se suprotstavlja selefu, taj je u zabludi.

Analogno, s obzirom da hazreti imam Gazali u djelu Ildmul avm tvrdikako je najispravnije miljenje, miljenje hazreti selefi saliha, te da ga i onslijedi, a rekli smo kako pojedine modernistike ideologije sebe nazivajuselefijama, neki to pogreno interpretiraju drugima kao dokaz da sehazreti Huddetul-islam odrie tesavvufa a prihvata selefijsku ideologiju.

Usput, djelo Ildmul avm an ilmil kelm ima tri dijela: Bejnu hakkatimezhebis-selef (Stvarni mezheb hazretiselefi saliha), el-Burhn alennel hakka f mezhebis-selef ve enne men hlefehum fe-huve mubtedi(Dokaz da je ispravan mezheb selefi salihate da je onaj ko im proturjeinovotar), i Fusl muteferrika nfia f hzel-fenn (Razliita korisnapoglavlja o ovome problemu).

Dokaz o hazreti imama Gazalijevom odricanju od tesavvufa u vidunjegove smrti koju je doekao istraujui zbirke hadise koje su priredili

Muslim i Buharija, kao neto to se suprotstavlja tesavvufu, sami ste dobroprokomentirali sa neuzubillah. Uz to, ponovno svima koji su zainteresiraniza ivot hazreti imama Gazalija, a koji ne mogu itati literaturu na arapskom jeziku, savjetujem da obavezno konsultiraju prijevode historijaislamske filozofije, autora M. M. Sharifa odnosno Henry Corbina. Tamo se,izmeu ostaloga, mogu proitati dva, za ovakav prigovor, vana podatka.

Prvi bitan podatak odnosi se na sam poetak njegovoga ivota. Takosaznajemo da je jo kao djeak (a podsjetimo roen je 1058. godine uTaberanu, jednoj od opina Tusa), a to je u to vrijeme bila praksa svuda uislamskom svijetu, hazreti Huddetul-islam stekao obrazovanje izosnovnih islamskih disciplina. (Vidi. M.M. Sharif, Historijaislamske filozofije, August Cesarec, Zagreb, 1988., tom II, str. 10.). U tomedobu osnovno obrazovanje znailo je stjecanje znanje iz oblasti kiraeta,akaida, tefsira, fikha, filozofije, i logike. Tako da nema razloga da pred kraj


7/8

ivota ui ono to ve zna. Rije je, dakle, o daljnjemu studiranju znanostihadis.

Drugi podatak jeste da hazreti imam Gazali, nakon periodadesetogodinjega odnosno jedanaestogodinjega osamljivanja (halvet),

koje je poelo 1095. godine hazreti imam Gazalijevim odlaskom na had,po povratku u rodni Tus 1105. godine, osniva vlastitu medresu na kojojpredaje i akaid i tesavvuf. Tome, kao i pisanju djela meu kojima je iIldmul avm, bavi se sve do svoje smrti 1111. godine. Corbin precizirada je medresu osnovao u Niapuru, to je nekih 75 km zapadno od Tusa.(Henry Corbin, Historija islamske filozofije, Veselin Maslea, Sarajevo,1987.).

Ne treba zaboraviti, na naem jeziku postoje ak dva integralna prijevodahazreti imam Gazalijevog temeljnog djela Ihj ulmid-dn (kako se kodnas oduvijek govorilo Ihja) a koje je hazreti Ebu Hamid pisao u toku svogapovlaenja od svijeta, kitab po kitab.

I kao to smo rekli, spomenute brourice stvarno ne zasluuju nikakvupanju. Zlonamjerne su i neistinite. Mnogi citati vaeni su iz konteksta,mnogi tesavvufski pojmovi pogreno prevoeni. Sa znanstvene strane,osnov djela ini sekundarna literatura. Hermeneutiki pristup znanostizahtjeva koritenje materijala nastalog izravno iz tretirane oblasti a neinterpretiranje. Tako se u brouricama koristi materijal koji blati tesavvuf a

originalna tesavvufska djela navode se tek kao vrsta potpore, tekistrgnuvi poneki citat.

Razlog zbog kojega sam oduio s odgovorom jeste to, kako sam ve dvaputa naveo, navedene brourice stvarno ne zasluuju bilo kakav osvrt. No,odgovorili smo na vae pitanje iz tri razloga. Zato to ste iskazali povjerenjeili barem interes za nau stranicu, zato to su sve ei napadi natradicionalno ispravno tumaenje islama gdje se gaze stari autoriteti i starevrijednosti, i zato to to dugujemo naem imamu hazreti Ebu HamiduGazaliju.

Ljudi koji napadaju tesavvuf i tradicionalnu interpretaciju islama, naa subraa, svialo se to nama ili ne. Kako nismo birali kada emo se roditi igdje, nismo birali ni ko e sve biti musliman. To je Allahov dar, u kojemu sesigurno krije Allahova neusporediva mudrost. Nae je da pokuamodokuiti to vie djelia te mudrosti. Makar nam se i ne sviali, imamo


8/8

obavezu te ljude voliti, makar oni druge, a to je iz redaka ovoga i slinihpamfleta sasvim jasno, mrzili.

Ne treba se sa njima prepirati, naroito ne svaati. Treba se drati onogato su nauavali islamski klasici, a za svaku nejasnou i spor dematlije setrebaju obratiti svome imamu, ili Vijeu za fetve Bosne i Hercegovine. Takoizgleda jedan normalan poredak stvari.

o gazalijevom pokajanju

Documents