o fri ŠČiĆ ra vnalo hva la - val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”,...
TRANSCRIPT
![Page 1: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/1.jpg)
Osijek, 30. 6. - 25. 7. 2017.
NEĆU
RA VNALO ,
HVA LA
FRI ŠČIĆ
IVO
![Page 2: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/2.jpg)
1. Krizantemepastel/papir
35x21 cm
1956.
![Page 3: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/3.jpg)
“… i kroz moćno mu i eruptivno slikarstvo u kojem je itekako bilo osmišljenog reda i ukroćene discipline. Intuitivnog promišlja-nja! Uvijek bijaše Ivo, u tom istom zgusnu-tom i nabojnom trenu, razbacan i usidren u više točaka, moreplova i slikoplova. Stotinu Ive u jednome!”
Branislav Glumac
Ivo Friščić osebujno je ime hrvatskog slikar-stva XX. stoljeća. Vrijedan, svestran i uvijek otvoren prema novom i nepoznatom, okarak-teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora i pokreta.
Opisan kao ljudina hladnog i analitičkog po-gleda, ali toplih očiju i stidljivog smiješka, bio
je utjelovljenje suprotnosti koje je prenosio na svoja platna: sraz realnosti i imaginacije, organizacije i improvizacije, svrhovitosti i estetike.
“Neću ravnalo, hvala” naziv je izložbe kojom se višestruko interpretira bit stvaralaštva Ive Friščića. Prvobitno, naziv tumači dvojnost autorovog karaktera utemeljenog na egzi-stencijalnim proturječnostima. Svaki sukob, neočekivani zaokret i promjenu karakterizira konvergentan duhovni doživljaj koji objedinju-je cjelokupni opus u koherentno djelo. Nada-lje, naziv izložbe govori o vrlo plodonosnom razdoblju Friščićevog apstraktnog slikarstva geometrijskih obilježja u kojem se autor nije rukovodio očekivanom intelektualnom stro-goćom kako bi postigao formalnu čistoću, već je emocijama rekadrirao plohe, boje i linije stvarajući nove prostore bazirane na čistom na-gonu, te ispunjene pokretom i energijom.
Izbor djela predstavljenih na ovoj izložbi pri-kazuje stvaralački put Ive Friščića od vremena prvih ozbiljnijih radova nastalih još tijekom njegovog srednjoškolskog obrazovanja, pa sve do kasnih radova nastalih početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Naglasak je na geome-trijskoj fazi stvaralaštva, preciznije na radovi-ma nastalima između 1972. i 1974. godine, dok radovi koji prethode i slijede toj fazi svjedoče o bitnim aspektima Friščićevog stvaralaštva.
NEĆU RA VNALO , HVA LA
3
![Page 4: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/4.jpg)
PRE LI JEPO”PRA VO SLI KA RSTVO
Najraniji rad na izložbi Cvijet iz 1956. godine objedinjuje dva prepoznatljiva elementa Frišči-ćevog opusa: tehniku pastela koju uspješno obnavlja i revitalizira u svom poznatom ciklusu radova Sile prostora, te motiv cvijeća koji je od samih početaka pa sve do kraja umjetničkog djelovanja bio zastupljen u njegovom radu. Upravo motivom cvijeta ova izložba kronološ-ki započinje i završava. Vezanost uz prirodu pronalazimo u počecima umjetnikovog stva-ralaštva. U to doba Friščić je stvarao u prize-mnom ateljeu obiteljske kuće u Bjelovaru koji je gledao na mali vrt gdje je njegova majka uzgajala cvijeće. Friščić je tu uspomenu ponio sa sobom i kasnije u ciklusu Eco Floreus preto-čio u postulat prirode kao temeljnog principa života, a ljepotu samog motiva u vječnu “formu istine”.1 Zbog motiva cvijeta Friščić je stao u obranu svoje umjetnosti kada su ga zbog ciklu-sa Hortus conclusus prozivali da je prešao u kič. On je, pak, stoički argumentirao svoje stvara-nje riječima “Kao što postoji ‘’ružno’’ ali pravo slikarstvo, tako postoji i ovo “prelijepo” pravo slikarstvo.”2
1 Mladenka Šolman: Ivo Friščić – Eco Floreus. Predgovor u kata-logu samostalne izložbe, Galerija Forum, Zagreb, 1979., str.3
2 Zdenko Rus: Ivo Friščić – Cvijeće kao poklon svijetu. Predgovor u katalogu samostalne izložbe, Galerija Narodnog sveučilišta Po-reč, Poreč, 1991., str.3
PERI OD SAZRI JEVA NJA
Ivo Friščić 1958. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, no iste godine, iz materijalnih razloga, napušta akademsko obrazo-vanje. U slijedeće tri godine, sve do povratka na Akademiju, Friščić oslobođen nametnutih uzusa i tradicionalnih vrijednosti započinje svoj razvoj unutar kojeg 1960. godine nastaje rad U zeleno. Taj rad, likovno i izričajno vrlo blizak djelu U cr-veno, kojeg Vladimir Maleković opisuje kao djelo prijelaznog stila iz melankoličnog nadrealizma Miljenka Stančića u svijet apstraktne slike, svje-doči o ranoj fazi Friščićevog traženja i isprobava-nja različitih stilskih sustava aktualnih izraza.3
PORTRE TI EMOCI JA
Povratak na zagrebačku Akademiju likovnih um-jetnosti 1961. godine označio je i njegov povratak poznatim i prokušanim temama, te pripadnost poznatoj tradiciji suvremenog hrvatskog slikar-stva koja se više bazirala na uvriježenim likovnim vrijednostima nego što se bila spremna boriti za nešto novo. Već za vrijeme studija dolazi do izražaja Friščićeva ličnost bazirana na opreč-nostima. Istovremeno ga privlači simbolizam i naturalizam, no lajtmotiv tijekom studijskog istraživanja raznih stilskih izraza bila je ljudska
3 Vladimir Maleković: Ivo Friščić. Monografi ja, Globus, Zagreb, 1982., str.17
4
![Page 5: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/5.jpg)
fi gura. “Da, ljudski je lik za mene tada predstav-ljao glavni izraz zbivanja. Figura i prostor, na mojim ranijim slikama, obično su prožeti istim osjećajem… Prostor je nosilac fi zičkog zbivanja, a fi gura psihičkog…”4 Ljudski lik pojavljivao se i kasnije u Friščićevom opusu, no na samim poče-cima karakteriziraju ga portreti osoba iz obitelji uz koje je bio emotivno vezan. U ranom periodu nastalo je i nekoliko autoportreta poput crteža Autoportret iz 1961. godine gdje ugljenom gradi lik koji izvire iz tmine nedefi niranog prostora. Bočno osvjetljenje ostavlja jednu stranu lica u mraku, dok se dupliciranjem lica ističe slojevi-tost autorove biti. Primarni portret karakterizira direktan i intenzivan pogled značajno ublažen kod obrisa u sjeni. Kompozicijski isti, ali vizualno krajnje prigušen sekundarni portret postupno se stapa s pozadinom iz koje izvire, te više asocira na duh persone nego na fi zički prisutnu osobu. Slojevitim iskazom psihologijske podloge samo-ga sebe Ivo Friščić ilustrira suprotnosti vlastitog ustroja objedinjene u odlučnom i jasnom pogledu koji iskazuje namjeru da spoji nespojivo i realizira nezamislivo u svom budućem umjetničkom radu.
KO RA K U APSTRA KCI JI
Lica i fi gure s Friščićevih slika postupno nestaju, a zamjenjuje ih istraživački pristup same materi-jalnosti površine slike. Dubina prostora ostvarena
4 Vladimir Maleković: Ivo Friščić. Monografi ja, Globus, Zagreb, 1982., str.1
pastuoznim nanosima boje čini pozadinu čistih geometrijskih formi oblikovanih linijom i jedno-ličnom plohom na radovima Kompozicija I i Kom-pozicija II. Ovi mali formati s kraja 50-tih i 60-tih godina XX. stoljeća preteča su prepoznatljivog perioda geometrijske apstrakcije koji će nastupiti tijekom sljedećeg desetljeća. Ljudski lik biva za-mijenjen pokretom koji zahvaća čitavu površinu slike, te postaje pravi i jedini sadržaj djela.
URBANA IKO NIKA SLI KE
Početkom 70-tih u radovima Ive Friščića pojav-ljuje se tzv. tehnička imaginacija unutar koje su vidljive ključne promjene u njegovom stvara-lačkom radu, prvenstveno u samoj problematici i oblikovnim postupcima. Kao polazište Friščić uzima stroj koji mu je poslužio za izraz pokre-ta lišenog bioloških i psiholoških preduvjeta.5 Ne zanima ga stroj kao objekt, već potencijalni procesi koji se vežu uz njega: gibanje, rastvara-nje, pokret. Dinamiku ostvaruje sukobljavanjem oblika i kontrastiranjem boja. Stroj oslobođen svih funkcija postaje otvoreni prostor sazdan od mehaničkih i aerodinamičnih oblika koji ulaze u međusobni sukob i pritom stvaraju novo gibanje i novi prostor.6 Fokus točka svakog rada jest ono mjesto gdje dolazi do najžešćeg sukoba linije,
5 Vladimir Maleković: Ivo Friščić. Monografi ja, Globus, Zagreb, 1982., str.1
6 Vladimir Maleković: Ivo Friščić. Monografi ja, Globus, Zagreb, 1982., str.20
5
![Page 6: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/6.jpg)
plohe i boje, čime autor realizira vlastitu potrebu za dramatikom i akcijom.7 Ono ne mora nužno biti u samom središtu slike, dapače, često se upravo na rubovima ili u kutovima platna odvi-jaju ključna zbivanja koja odvlače pažnju proma-trača od središta djela. Uravnotežena dinamična struktura slike temelji se na komplementarnim kontrastima ne nužno boja, već oblika i linija. Pomno osmišljena kompozicija nije rezultat reda i discipline nego oštrog rezanja ploha, linija i volumena, čime se pojačava silovitost i dolazi do naizgled neočekivanog obrata unutar struktu-re. Ispresijecanjem oblika ostvaruju se planovi i dubina prostora, dok otvorenost kompozicije aludira fragmentiranost urbanističkog prosto-ra “gradske pastorale”. Na Friščićevim djelima snažno je prisutan osjećaj unutarnjeg reda. Sve je krajnje promišljeno, razrađeno, usklađeno i urav-noteženo. Pomnije i dugotrajnije promatranje pojedinog rada oslobađa maštu kod promatrača koji potom unutar slike prepoznaje prometnice i arhitekturu imaginarnog grada, konglomeraciju industrijskih postrojenja ili mehaničke elemen-te seciranog i uopćenog stroja. Ciklus se sastoji od krajnje suzdržanih minimalističkih radova svedenih na nekoliko linija u snopovima i većih ploha ispunjenih bijelom, crnom ili sivom bojom, preko postepeno razvedenijih struktura domi-nantno akromatskih boja s minimalnim uplivima primarnih boja kao elementa akcentuiranja po-jedinog fragmenta kompozicije, pa sve do krajnje razvedenih formata s mnoštvom boja, oblika i
7 Željko Sabol: Dramatika, akcija, sloboda. Razgovor sa slikarom Ivom Friščićem, Telegram, Zagreb, 10.11.1972., str.11
linija koji slijede postulat novodefi niranog reda i ravnoteže unutar likovne kompozicije.
Opus Ive Friščića nemoguće je kategorizirati unutar pojedinih stilskih pravaca. Kako važnost slobodne imaginacije ne dozvoljava svrstavanje naizgled krajnje realističnih radova u područ-je hiperrealizma ili novog realizma, tako nije moguće kategoriziranje opisanih radova unutar smjernica geometrije i ograničene apstrakcije jer je uvijek, ali apsolutno uvijek, Ivo Friščić održa-vao doticaj sa stvarnim svijetom. Realnost mu je služila za stvaranje novih vizija. “Ja sam previše zainteresiran za stvarnost, a da bih i likovno i tematski mogao ostati na jednoj stvari…”8. Friščić je svoje motive i elemente za sliku uzimao direk-tno iz prirode, te ih transformirao u novu gradsku pastoralu.9
Ivo Friščić uspio je simbole odbojnog, hladnog i krajnje neljudskog suvremenog svijeta transfor-mirati u novu mehaniku, nove urbane i arhitek-tonske prostore koji naprosto privlače jasnim, zvučnim bojama i intrigantnim prostornim od-nosima utjelovljujući njegovu unutarnju snagu, dinamiku i stvaralački nemir.
Izbor iz opusa predstavljen na ovoj izložbi završava radovima Lice i Cvijeće iz 1991. godine koji svjedoče o Friščićevom povratku temama s početka umjetničkog stvaralaštva, no interpre-
8 Vladimir Maleković: Ivo Friščić. Monografi ja, Globus, Zagreb, 1982., str.22
9 Mirjana Šigir: Mašine kao inspiracija. Pred neobičnim slika-ma Ive Friščića na temu »gradske pastorale«, Politika, Beograd, 21.12.1972., str.7
6
![Page 7: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/7.jpg)
tiranim na posve drugačiji način. Lice je ovaj put oličenje čiste emocije, intuitivnih i nesvjesnih impulsa autora, dok Cvijeće pripada ciklusu malih cvjetnih kompozicija kojima se vraća pred kraj života. Riječ je o periodu koji Zdenko Rus naziva “orfejskom reestetizacijom” Friščićeva novijeg slikarstva, u kojem rapsodija boja tumači njegova uzbuđenja, slutnje i unutarnje konfl ikte.10
’’JA MOG U BITI SAMO JA’’
Friščićev komentar na vijest o smrti Pabla Picassa 1973. godine vrlo je indikativan: “Sada, kada ga nema, ostalo je njegovo vrijeme. Mnogo vremena koje mi je u nizu naslikanih slika objasnilo koliko je potrebno upornog rada i vjere da nam vrijeme ne bi izmaklo, koliko je potrebno različitosti, da bi se na kraju ostalo istim.”11
Upravo je ta različitost u cilju ostajanja istim bila zajednička nota Ive Friščića i Pabla Pica-ssa. Friščića danas pamtimo po nastojanju da slikarstvo istovremeno bude sredstvo spoznaje, ali i estetska činjenica. U nizu brojnih izraza i stilskih pravaca u kojima se okušao, među kojima su nadrealizam, simbolizam, ekspresionizam,
10 Zdenko Rus: Ivo Friščić – Cvijeće kao poklon svijetu. Predgovor u katalogu samostalne izložbe, Galerija Narodnog sveučilišta Poreč, Poreč, 1991., str.3
11 Vladimir Maleković: Ivo Friščić. Monografi ja, Globus, Zagreb, 1982., str.25
lirska i geometrijska apstrakcija, nova fi guracija, hiperrealizam i dekorativni ornamentalizam, pronalazimo autentičnost Friščićeve interpre-tacije unutarnje slike kao odraza autonomnog pogleda na svijet. Ive Šimat Banov defi nirao je njegov rad kao sinonim za jedan vid slikarstva, kojem u hrvatskom i širem prostoru nema niti morfoloških niti sadržajnih analogija.12
Cilj ove izložbe je izborom iz plodonosnog stvaralaštva revitalizirati bogatstvo i značaj Ive Friščića, te ukazati pritom na nedovoljno poznate, ali karakterno i izričajno krajnje auten-tične cikluse ovog slavnog i prerano preminulog hrvatskog umjetnika. Nepravedno zaboravljen i pospremljen u ladice slavne i nagrađivane proš-losti, čudesno samosvojan u svom jedinstvenom slikarskom izrazu, Ivo Friščić je tijekom života beskompromisno etički i estetski branio svoju umjetnost. Sada ta dužnost pripada nama.
Sonja Švec Španjol
12 Ive Šimat Banov: Ivo Friščić – Hortus Conclusus. Predgovor u katalogu samostalne izložbe, Galerija Gradskog muzeja Bjelovar, 1987., str.7
7
![Page 8: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/8.jpg)
2. Kompozicija I
ulje platno
35x45 cm
1959.
8
![Page 9: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/9.jpg)
3. U zeleno
ulje platno
57x40 cm
1960.
9
![Page 10: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/10.jpg)
2. Autoportret,
ugljen/papir
23x18cm
1961.
10
![Page 11: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/11.jpg)
12. Ritmizacija
ulje platno
90,5x90 cm
1972.
11
![Page 12: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/12.jpg)
7. Logika kretanja
ulje platno
65x50 cm
1972.
6. Križanje
ulje platno
73,5x50,5 cm
1972.
12
![Page 13: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/13.jpg)
11. Proboj
ulje platno
70x50 cm
1972.
13
![Page 14: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/14.jpg)
14. U nizu
ulje platno
67x52 cm
1972.
14
![Page 15: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/15.jpg)
18. Zrcaljenje do određene točke
ulje platno
81x75 cm
1972.
15
![Page 16: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/16.jpg)
20. Crna vrata
ulje platno
89,5x90,5 cm
1973.
16
![Page 17: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/17.jpg)
21. Ispred
ulje platno
72,5x59 cm
1973.
17
![Page 18: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/18.jpg)
23. Cilj
ulje platno
90,5x90 cm
1974.
18
![Page 19: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/19.jpg)
27. Cvijeće
ulje karton
36x50 cm
1991.
19
![Page 20: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/20.jpg)
28. Lice
ulje platno
41,5x33,3 cm
1991.
20
![Page 21: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/21.jpg)
POPIS RA DOVA
1. Krizanteme, 1956., pastel/papir, 35x21cm
2. Kompozicija I, 1959., ulje/platno, 35x45cm
3. U zeleno, 1960., ulje/platno, 57x40cm
4. Autoportret, 1961., ugljen/papir, 23x18cm
5. Kompozicija II, 1968., ulje/platno, 35/45cm
6. Križanje, 1972., ulje/platno, 73,5x50,5cm
7. Logika kretanja, 1972., ulje/platno, 65x50cm
8. Mona Lisa, 1972., ulje/platno, 50x70cm
9. Pad, 1972., ulje/platno, 70x50cm
10. Pokušaj, 1972., ulje/platno, 70x90cm
11. Proboj, 1972., ulje/platno, 70x50cm
12. Ritmizacija, 1972., ulje/platno, 90,5x90cm
13. Središte, 1972., ulje/platno, 81x75cm
14. U nizu, 1972., ulje/platno, 67x52cm
15. Ustroj, 1972., ulje/platno, 90x110cm
16. Utvrđeno, 1972., ulje/platno, 50x60cm
17. Zasićenje, 1972., ulje/platno, 79,5x58cm
18. Zrcaljenje do određene točke, 1972., ulje/platno, 81x75cm
19. Žarište, 1972., ulje/platno, 89 x 90 cm
20. Crna vrata, 1973., ulje/platno, 89,5x90,5cm
21. Ispred, 1973., ulje/platno, 72,5x59cm
22. Trokutna simfonija, 1973., ulje/platno, 80x65cm
23. Cilj, 1974., ulje/platno, 90,5x90cm
24. Suživot, 1974., ulje/platno, 90,5x89,5cm
25. U centru, 1974., ulje/platno, 70,5x50,5cm
26. Cvijeće, 1986., ulje/platno, 54x41,5cm
27. Cvijeće, 1991., ulje/karton, 36x50cm
28. Lice, 1991., ulje/platno, 41,5x33,3cm
21
![Page 22: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/22.jpg)
BIBLI OG RA FIJA
Željko Sabol: Dramatika, akcija, sloboda. Razgovor sa slikarom Ivom Friščićem, Telegram, Zagreb, 10.11.1972.
Mirjana Šigir: Mašine kao inspiracija. Pred neobič-nim slikama Ive Friščića na temu »gradske pastorale«, Politika, Beograd, 21.12.1972.
Željko Sabol: Ivo Friščić. Predgovor u katalogu samo-stalne izložbe, Galerija Forum, Zagreb, 1972.
Mladenka Šolman: Ivo Friščić – Eco Floreus. Pred-govor u katalogu samostalne izložbe, Galerija Forum, Zagreb, 1979.
Vladimir Maleković: Ivo Friščić. Monografi ja, Globus, Zagreb, 1982.
Ive Šimat Banov: Ivo Friščić – Hortus Conclusus. Predgovor u katalogu samostalne izložbe, Galerija Gradskog muzeja Bjelovar, 1987.
Zdenko Rus: Ivo Friščić – Cvijeće kao poklon svije-tu. Predgovor u katalogu samostalne izložbe, Galerija Narodnog sveučilišta Poreč, Poreč, 1991.
Duško Lončar: Živjeti s umjetnošću (eseji, govori i likovne kolumne), Matica hrvatska – ogranak Novska, Novska, 2007.
Mladen Medar: Bjelovarska imena europske likovne umjetnosti: Nasta Rojc, Vojin Bakić, Edo Murtić, Ivo Friščić, Gradski muzej Bjelovar, 2014.
22
![Page 23: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/23.jpg)
BIOG RA FIJA
Rođen je u Velikom Korenovu kraj Bjelovara 8. prosinca 1937. godine. Osnovnu školu pohađao je u Bjelovaru, a Učiteljsku školu završio u Križev-cima. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji li-kovnih umjetnosti u Zagrebu 1965. godine. Studij je nastavio na grafi čkoj specijalki prof. Marijana Detonija i Alberta Kinerta. Od 1968. do 1972. godine bio je suradnik Majstorske radionice prof. Krste Hegedušića. Radio je kao tehnički urednik u izdavačkom poduzeću «Naprijed» u Zagrebu te bio urednik dječjeg časopisa «Radost». Na Aka-demiji likovnih umjetnosti od 1973. godine radi kao asistent, a 1978. godine postaje docent. Iste godine dobiva nagradu za grafi ku na X. zagre-bačkoj izložbi jugoslavenske grafi ke u Zagrebu, te sudjeluje na 39. biennalu u Veneciji.
Imao je oko četrdesetak samostalnih izložbi i su-djelovao je više od 150 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Pariz, Beč, Atena, New Delhi, Vene-cija, Madrid, Kyoto, Carigrad, Dublin, Manchester, Peking, Haarlem, London, Bukurešt i drugdje). Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za slikarstvo i grafi ku. O njemu su pisala velika hrvatska likovno-kritičar-
ska imena: Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Josip Škunca, Kruno Prijatelj, Darko Schneider, Mladenka Šolman, Josip Depolo, Zdenko Rus i mnogi drugi, a od istaknutih imena iz književnih krugova Željko Sabol, Nikica Petrak i Branislav Glumac. Umro je 11. prosinca 1993. godine u Zagrebu.
23
![Page 24: O FRI ŠČIĆ RA VNALO HVA LA - Val kulture · teriziran kao “slikar nemira i pokreta”, uspo-stavio je nov odnos prema svijetu i suvreme-nosti istražujući nove mogućnosti prostora](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022040319/5e409e082188c56eac358275/html5/thumbnails/24.jpg)
IZDAVAČ / PUBLISHERMuzej likovnih umjetnostiEuropska avenija 931 000 Osijek, Hrvatskatel.: + 385 (0)31 251 280fax.: + 385 (0)31 251 [email protected]
ZA IZDAVAČA / FOR THE PUBLISHERJasminka Mesarić
NOSITELJ PROJEKTAMuzej likovnih umjetnosti i Udruga Val kulture
TEKST / TEXTSonja Švec Španjol
KUSTOS I UREDNIK / CURATOR AND EDITORSonja Švec ŠpanjolValentina Radoš
LIKOVNI POSTAV / EXHIBITION DESIGNSonja Švec ŠpanjolValentina Radoš
TEHNIČKI POSTAV / TECHNICAL SETUP:Tihomir FerlinMirsad BećarevićRanko Lalić
FOTOGRAFIJE / PHOTOGRAPHY:Iva Lulić
GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK / PREPRESS AND PRESS:Grafi ka d.o.o. Osijek
TISAK / PRINT:Grafi ka d.o.o. Osijek
NAKLADA / COPIES150 primjeraka / copies
IZLOŽBA JE REALIZIRANA SREDSTVIMA / THE EXHIBITION HAS BEEN PUT ON WITH FUNDS SUPPLIED BYOsječko-baranjske županije
ISBN 978-953-8142-06-2