1

Mostar, prosinac 2014., godina 9, BROJ 13

NOVOSTI IZ STRUKE

NOVE SEKCIJE

INTERVJU

PREDSTAVLJANJE PRVIH RAZREDA

PROJEKTI

GRAFITI

ANKETA S MATURANTIMA

TETOVAŽE, DA ili NE?

SPORTSKI KUTAK

ŠKOLSKA MODA

2

Glavna i odgovorna urednica: Vanda MilinićUredništvo: Antonia Zeljko Ćavar, Ivana Mandić, Mihael Topalović, Nina Rajič, Matea Zirdum, Goran Pehar, Ivana Drežnjak, Sara Crnjac, Ana Jerković, Zvonimir Pehar, Josipa Šaravanja, Sara Pušić, Loreta Stojić, Antonio Zirdum, Lejla Prdelj i Dragica Soldo.Suradnici u ovom broju: Miroslav Grubišić i Lucijana DujmovićLektori: Nives Jurišić, Tatjana Ljolje Marić, Antonija Zovko i Lucijana DujmovićFotograf: Višeslav LučićGrafička priprema, tisak i dorada: Grafički kabinet Srednje strojarske škole Fausta Vrančića Mostar

broj 13, prosinac 2014.LIST SREDNJE STROJARSKE ŠKOLE FAUSTA VRANČIĆA MOSTAR

SADRŽAJ:1. UVOD

2. RIJEČ RAVNATELJICE

3. RIJEČ PEDAGOGINJE

5. NOVE SEKCIJE

6. NOVOSTI IZ STRUKE

8. INTERVJU

prof.Antonia Zeljko Ćavar

10. DAN UČITELJA

11. PISMO PROFESORIMA

12. PREDSTAVLJANJE

PRVAŠIĆA

14. PROJEKTI

16. VIJEĆE UČENIKA

17. NAŠE AKTIVNOSTI

19. TEMA BROJA: GRAFITI

22. ANKETA

S MATURANTIMA

24. TETOVAŽE, DA ILI NE?

25. PROBLEMI

U ADOLESCENCIJI

26. SPORTSKI KUTAK

27. KNJIGA, FILM, GLAZBA

30. ŠKOLSKA MODA

31. POZDRAVI I PORUKE

BIVŠIH UČENIKA

32. HUMOR

33. JESTE LI ZNALI?

Jesen je već odavno u našem gradu. Šarene boje listova na drveću neprestano se poigravaju na gradskim alejama. Zajedno s jeseni tu je

i nova školska godina, novi predmeti, novi profesori, naravno, novi broj školskog časopisa “Faust”.

Radeći ovaj časopis prepustili smo se mašti i kreativnosti, nastojeći izvući iz sebe ono najvrjednije, ono što mislimo da nas zaista obilježava, družiti se, stvarati nešto. Želja nam je oteti zaboravu sve ono vrijedno što se radi u

Strojarskoj školi Fausta Vrančića u Mostaru.Pronaći ćete različite sadržaje vezane za aktivnosti učenika u školskim

sekcijama, radu Vijeća učenika, obilježavanju važnih praznika i događaja,sportskim postignućima učenika, našim problemima...

Pisali smo o novostima iz struke – svijet računalstva, saznali o grafitima, glazbi, modi, filmskoj umjetnosti, crtali crteže...

Napravili smo intervju s dragom profesoricom, predstavili učenike prvih razreda, prenijeli poruke i pozdrave bivših učenika, saznali planove naših

maturanata... Vesele stranice ispunili smo školskim vicevima i biserima iz đačkih klupa...Učenici novinarske sekcije potrudili su se napraviti zanimljive sadržaje u

kojima će svatko pronaći nešto za sebe. Ovom prilikom želimo čestitati učenicima Antoniju Zirdumu i Nini Petković I. a

na osvojenom 2. mjestu na natjecanju Arhiva Bosne i Hercegovine.Mašta učenika je snažna i bitni su snovi, jer na koncu postajemo ono što

sanjamo.

„ Izazivam vas da budete sanjari, izazivam vas da budete oni koji nešto rade da učine ovaj svijet boljim mjestom.“

(Brian Schwetrer).

Uredništvo Fausta vam želi sretne nastupajuće blagdane!

UVODPOZDRAV FAUSTOVCI!

4

Nova godina već kuca na vrata, dolazi vrijeme blag-

dana. I novogodišnjih želja. I odluka. I darivanja. Vrijeme da pokažemo koliko nam je stalo do sebe i do drugih. Možemo to pokazati na različite načine. Najjednostavnije je kupiti dar. Ali, razmislimo o darivanju po-štovanja. Topline, humanosti, to-lerancije i još mnogo toga bit-noga u našim životima.Odluke je lako donijeti, ali teže provesti u djelo. Od vas, naših učenika, prije svega se očekuje uspjeh u školi. Donesite takvu odluku i vjerujem da uz malo volje, upornosti i želje to može-te postići. Zamislite život kakav želite, postavite svoje ciljeve i pravim putem krenite k njima. Mi, vaši nastavnici i roditelji, sigurno ćemo vam pomoći na tom putu, ukazujući na neprola-zne vrijednosti. Otkrijmo u sebi nešto novo i ono najljepše podi-jelimo s drugima. Budimo inspi-rativni i sretni u našoj božićnoj i novogodišnjoj priči.

Ravnateljica Zdenka Mišković

5

Željana Musa, pedagoginja

PROMJENE U KOMUNIKACIJI MEĐU MLADIMA

Društvene mreže i tehnologija potpuno su izmjenile način na

koji ljudi komuniciraju, a usuđujemo se reći i – način na koji ljudi žive. Tehnologija je, željeli mi to priznati ili ne, u potpunosti revolucionarizi-rala komunikaciju. Bilo bi pogrešno reći da se dogodila evolucija, jer bi to podrazumijevalo svojevrstan napredak i boljitak koji se ipak nisu dogodili. Komunikacija je oma-sovljena, prevladane su dimenzije prostora i vremena i samo nekoliko sekundi potrebno vam je da kon-taktirate nekog na drugom kraju kugle zemaljske. To je sasvim oče-kivano sa sobom donijelo i proble-me u komunikaciji i u samoj količini informacija koju primamo i koju je praktički nemoguće obraditi. Vješti-na komuniciranja jedna je od ključ-nih kompetencija za osobnu realiza-ciju i razvitak, uključivanje u društvo i zapošljavanje. Kad – tad gotovo svaka obitelj manje – više pati od problema u komunikaciji, pogotovo međugeneracijskoj – onoj između djece i roditelja. Nerazumijevanje, krive interpretacije i loše izražava-nje najčešći su uzrok konflikata unu-tar obitelji, stoga je od neizrecive važnosti razvijati komunikacijske

vještine, a to se postiže izravnim pri-mjerom. Jedan od najvažnijih ishoda uspješne komunikacije između rodi-telja i djece je taj da roditelji njome zaslužuju poštovanje svoje djece, a to onda dovodi do toga da se do-lično ponašaju i upadaju u nevolje. Bilo usmena ili pismena, verbalna je komunikacija nešto na čemu možete poraditi kako biste prodrli do svoje djece i zaslužili njihovo poštovanje. Ako svoje izražavanje nismo popra-tili jasnim konteksom, pravim tonom, odgovarajućom gestikulacijom i mi-mikom, svaka izgovorena riječ može imati više značenja i tako biti pod-ložna krivoj interpretaciji. Kod ver-balne komunikacije nije bitno samo što kažemo, nego i kako to kažemo. Svjesno ili nesvjesno, druge najviše prosuđujemo kroz ono što govore držanjem tijela, načinom kretanja, gestama ruku, pokretima nogu, ki-manjem i položajem glave, mimikom lica i očima, glasom, udaljenošću i

6

dodirom. Ponekad djela govore više od riječi, istraživanja i iskustva tu po-slovicu i potvrđuju. Riječi moraju biti potkrijepljene djelima, dok djela govore sama za sebe. Svi temeljimo svoje sudove, osjećaje i reakcije ne toliko na onome što druga osoba kaže, koliko na onome što ona čini. Ako ne razumijete zašto vas netko ne sluša, možda je to zato što vaše ponašanje nije u skladu s onim što govorite. Vodeći se teorijom da djela govore više od riječi, u mnogim je situacijama bolje biti sa strane i pustiti djela da govore. Pod uvjetom da su dijela uzorita. No ako nisu, možda je dobrobit vaše djece dovoljna motivacija da promijenite bilo što u svom ponašanju i učinite svoja djela uzoritima. Ako ne zbog sebe, barem zbog djece promijenite neke svoje loše navike. Jer to je sve što one jesu – samo navike, koje se daju nadomjestiti boljim navikama. Mnogi krivo misle da se ne mogu promijeniti jer je to navodno u njihovoj pri-rodi ili u genima i pogoduje im održati takvo uvjerenje. Istina je drugačija. Sve se da promijeniti, jer gdje ima volje, ima i načina. Treba odvagnuti što je bitnije, vlastite loše navike i uvjerenja ili dobrobit obitelji. Nijedan se problem ne može riješiti s iste razine svijesti na kojoj je kreiran. Problem u komunika-cije je činiti i dalje isto, a očekivati drugačije rezultate. Čak i kada nije naša krivica, možemo uspostaviti komunikaciju koja će dovesti do rješenja. Najbolji način da promijenimo svoju djecu je da promijenimo sebe.

Ana Jerković II.b

UČENIČKI RADOVI

B I S E R M U D R O S T I S mnogima bismo ostali veliki prijatelji da se nismo bolje upoznali. – Nepszabadsag

7

U našoj školi djeluje tehnička sek-cija koju je osnovala i vodi prof.

Silvana Pavlović. U sekciju je uključe-no 12 učenika. Na sekciji smo pravili panoe o četverogodišnjim smjerovi-ma, kako bismo pomoću istih privu-kli pozornost budućih učenika naše škole. Neki od programa koje smo predstavili su : Auto CAD, PhotoS-hop, Dreamweaver … Na sekciji smo gledali prezentacije o 3D pi-sačima i robotici. Sekcija je intere-santna i pomaže da se upoznamo s novim programima i tehnologijama koje su nam potrebne u našem bu-dućem zanimanju.

TEHNIČKA SEKCIJAZvonimir Pehar II.a i Josipa Šaravanja II.b

DEBATNA SEKCIJA postala je jed-na od posjećenijih i interesantnijih sekcija u školi. Sekciju je osnovala i vodi prof. Tatjana Ljolje-Marić. U ovu sekciji uključeno je 30-ak uče-nika naše škole. Teme koje su obra-đene su :Homoseksualnost, Pobačaj. Učenici su podijeljeni u dvije sku-pine: afirmacijsku (za) i negacijsku (protiv). Tema Božićna raskoš bit će prezentirana na božićnoj školskoj priredbi. Nadam se da će tema za-interesirati i druge prisutne učenike, te da će nam se priključiti u radu naše sekcije.

DEBATNA SEKCIJA

ŠKOLSKI PANO

8

Goran Pehar IV.a

Hewlett-Packard (hp) je pred-stavio “računalo budućnosti” koji uop-će nema miš i tipkovnicu, već se s njim u potpunosti upravlja ekranom osjetlji-vim na dodir, ali i dodatnom površinom (ekranom) osjetljivom na dodir koja se koristi i kao virtualna tipkovnica.

Primjena mehatroničkih sustava u au-tomobilima se svakim danom sve više

povećava. Razvoj novih modela vozila je

Model Sprout, osim zbog zanimljivog načina upravljanja, specifičan je i po tome što dolazi s projektorom (koji se nalazi iznad ekrana), sastavom od četiri kamere i skenerom koji može skenirati 2D, ali i 3D objekte.Nakon skeniranja 3D objekata, korisnici s tim objektima mogu manipulirati, pomjerajući na ekranu i na dodirnoj površini kao i koristiti ih u aplikacijama. Također, putem dodatnog stylusa (olovke za pisanje po ekranima osjetljivim na dodir), moguće je crtati objekte na dodatnoj površini osjetljivoj na dodir i onda ih pomjerati po ekranu i koristiti u aplikacijama.Što se samog računara tiče, ovaj all-in-one model (nema klasičnog kućišta, već se komponente nalaze unutar samog monitora) radi na Intelovom Core i7 procesoru, ima 1TB prostora za skladištenje podataka i dolazi s posljednjom verzijom Windowsa.Na The Vergeu kažu kako je ovo računalo namjenjeno uglavnom kreativcima (npr. idealno je za obradu fotografija), a omogućava i novi način upravljanja video igrama. HP Sprout u prodaji će se pojaviti 9. studenog u SAD-u, a nje-gova cijena iznosit će 1.900 dolara.

Slika 1. Matrix LED glavna svjetla

NOVOSTI U AUTOMOBILSKOJ MEHATRONICI

prilika da proizvođači u svojim novorazvijenim modelima vozila primjenjuju nove mehatroničke sustave i na taj način budu konkurentni na tržištu. Prikaz novosti iz oblasti automobilske mehatronike dat je u prilogu.

M. Grubišić, prof.

9

1. MATRIX LED GLAVNA SVJETLA

Matrix LED glavna svjetla predstavljaju potporu za duga svjetla, koja omoguća-va da vozač tijekom noćnih vožnji ne mora stalno uključivati i isključivati duga svjetla. Ovaj mehatronički sustav sam preuzima taj zadatak. Matrix Beam duga svjetla se sa-stoje od 25 svjetlosnih segmenata, koji se međusobno preklapaju i koji zajedno čine stožac dugog svjetla. Matrix Beam tehnolo-gija omogućava međusobno neovisno uklju-čivanje i isključivanje osvjetljavanja pojedi-nih segmenata.

2. AUTOMATSKO ISKLJUČIVANJE POJEDINIH CILINDARA MOTORA

Kako bi se smanjila potrošnja goriva i emisija štetnih plinova u gradskom ciklu-su vožnje razvijen je mehatronički sustav za automatsko isključivanje pojedinih cilindara u ciklusu samog rada motora. Na taj način motor radi smanjenim kapacitetom, a proces ubrizgavanja i paljenja goriva se obustavlja u pola cilindara motora. Automatsku regulaciju rada provodi procesorska jedinica za upravljanje radom motora, a proces reguliranja otvaranja i zatvaranja ventila provodi se preko mehatroničkog sustava “Valvelift System”. Proces ciljanog isključivanja cilindara naziva se “cilindar na zahtjev” (engl. cylinder on demand).

Slika 2. Automatsko isključivanje cilindara motora

3. SUSTAV ZA ZADRŽAVANJE VOZNOG TRAKA

Sustav za zadržavanje voznog tra-ka (engl. Lane Assist) je mehatronič-ki sustav koji pomaže vozaču kod zadržavanja voznog traka. Pomoću kamere se prepoznaju linije koje ograničavaju vozne trakove. Ako se vozilo približava prepoznatoj gra-

Slika 3. Sustav za zadržavanje voznog traka

ničnoj liniji i ako prijeti napuštanje voznog traka, vozač će biti upozoren pu-tem vibriranja kola upravljača. Ako se prije prelaska preko granične linije upali pokazivač smjera (žmigavac), tada će upozorenje izostati, jer sustav pretpostavlja da se radi o namjernoj promjeni voznog traka.

10

INTERVJU

Profesorica Antonia Zeljko Ćavar

Zvonimir Pehar II.a , Josipa Šaravanja II.b

FAUST: Možete li nam reći nešto o svom djetinjstvu?Mogu. Razdoblje života kojeg se rado sjećam. Vežu me lijepe uspomene koje sam provodila sa svojim bratom i sestrama, rođacima i prijateljima. Bilo nam je zabavno. Pogotovo se sjećam ljeta i ljetnih igara kojih smo se igrali u ulici. Ljeti bi došli rođaci i prijatelji koji su živjeli u drugim gradovima, a u ulici sam imala puno vršnjaka, s kojima se i danas rado vidim i pričamo o djetinjstvu.

FAUST: Koju ste srednju školu zavr-šili i gdje?Gimnaziju fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu.

FAUST: Koji ste fakultet završili i zašto ste ga izabrali?Završila sam Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tražila sam nešto za sebe, da bude praktično i usmjereno prema likovnosti i kad sam pročitala sve o Grafičkom fa-kultetu, jednostavno sam se pronaš-la u tome. To je to. Istina, i dramska akademija bila je opcija.

FAUST: Jeste li se zabavljali u mla-dosti i na koji način ste to radili?Jesam, još se zabavljam i ne mislim prestati ni u starosti. Dobro i veselo društvo mi je omiljeni način zabave.

FAUST: Jeste li se ikad bavili nekim sportom?Volim sport. Aktivna sam bila cijelu srednju školu u školskim natjecanji-ma. Na fakultetu sam također bila aktivna, izabrala sam plivanje te sam se natjecala na fakultetskim natjecanjima. Danas se sportom bavim rekreativno.

FAUST: Kakvu glazbu volite?Odavno su poznati utjecaji glazbe na ljudske osjećaje. Glazba je s nama u svim životnim prilikama i sretnim trenutcima. Uz svog muža slušam je svakodnevno jer je on veliki zaljubljenik u glazbu. Glazba utječe dosta na moj život i raspo-loženje.Volim različitu glazbu, rock, pop...

Ostvariti dobar odnos sa samim sobom i drugim pojedincima najbitnije je za život

11

FAUST: Kakve volite filmove i koji vam je najdraži film?Obožavam filmove, ali nažalost u zadnje vrijeme nemam toliko vremena za gledanje. Nekada sam pratila filmsku industriju i nisam propuštala ništa za pogledati. Danas volim pogledati dobru komediju ili dokumentarni film koji ostavljaju mjesto za razmišljanje.

FAUST: Volite li čitati knjige i koja vam je omiljena?U srednjoj školi sam čitala lektire, a poslije sam nastavila samo s knjigama po preporuci. I dandanas je tako. Najdraže knjige su mi Crveno i crno i Pla-ve ptice koju sam dobila na dar od jednog bolesnog čovjeka koji je proda-vao knjige na ulici.

FAUST: Koji su vaši hobiji?Nekada sam ih imala dosta (crtanje, ples, sport), a danas je to definitivno igra i šetnja s mojim trogodišnjim sinom.

FAUST: Je li ovaj posao kojim se danas bavite oduvijek bio vaš cilj,vaš san?Iskreno, nije. Sasvim slučajno sam došla raditi u školu i ostala već sedam go-dina. Po struci sam dipl. ing. graf. tehnologije i uvijek sam mislila da ću ostati usko vezana za posao u proizvodnji.

FAUST: Kakve imate odnose s kolegama, a kakve s učenicima?Mislim, korektan i prijateljski. Nije teško imati takav odnos kada su kolege obzirni i dobri ljudi. S učenicima također nastojim stvoriti prijateljski odnos, u smislu da me shvate kao prijatelja, pomoćnika i osobu koja se trudi da im pomogne da nauče nešto o struci.

FAUST: Volite li modu i jeste li ovisni o njoj?Volim, kao i svaka žena. Nekada sam više o njoj bila ovisna. Uvijek sam voljela gledati modne časopise i pratiti što se događa u svijetu mode. Mislim da ona pomaže, kao i glazba, u popravljanju raspoloženja.

FAUST: Kako biste se opisali u tri riječi?Tako rječita nisam. Voljela bih da me opiše netko drugi pa da ja kažem je ili nije, volim se raspravljati.

FAUST: Koji je vaš životni moto?U različitim životnim situacijama koristim različit moto, ali se trudim da me svaki potakne da učinim nešto dobro za sebe i druge oko sebe.

12

FAUST: Što mislite o današnjoj mladeži?Svako vrijeme donosi svoju mladež. Sve se mijenja jako brzo. Starije gene-racije se teže nose s novim trendovima života u kojima današnja mladež, razumljivo, dobro pliva, pa ih nekako osuđujemo. To je valjda oduvijek tako, jaz generacija.

FAUST: Vidite li veliku razliku nekadašnje i današnje mladeži?Mislim da neke vrijedne životne stavke kao što su razumijevanje, poštivanje drugih, moralne vrijednosti...nestaju i to mi je žao. Danas su svi nekako odra-sli i misle da sve znaju bolje od drugih.

FAUST: Koja je vaša poruka današnjoj mladeži?Prije svega da se u životu ne boje ostvariti svoje želje. U mladosti se s puno učenja ostvaruju dobri temelji za život koji ih čeka poslije. Učenjem se stječe znanje, samostalnost, odgovornost te socijalne vještine koje su potrebne za međuljudske odnose, a mislim da su dobri odnosi sa samim sobom i drugim pojedincima najbitniji za život.

DAN UČITELJA

Povodom Dana učitelja profesori naše škole su organizirali izlet u

Dubrovnik. Vrijeme nas nije poslužilo, počela je padati kiša, ali smo zadr-žali optimizam i jedva čekali ponovno uživati u divnom Dubrovniku. Čim smo stigli, uputili smo se prema starom di-jelu grada. Brzo smo se utopili u gužvu turista, koji su preplavili staru jezgru. Šetali smo, slikali se, posjetili Crkvu sv. Vlaha, počastili se suvenirima i naki-tom Dubrovnika, te popili kavu. U Du-brovniku uvijek imate osjećaj kao da ste nešto propustili, kao da niste sve vidjeli. To je vjerojatno i razlog zašto mu se često vraćamo. Razgledanje se

završilo u popodnevnim satima, kad smo krenuli na ručak. Ručali smo u Neumu, gdje se naše druženje na-stavilo uz smijeh i šalu, a opuštena atmofera se nastavila i na povratku u Mostar.

B I S E R M U D R O S T IČini ono što učitelj govori, a ne što radi. – turska narodna izreka

Vanda Milinić, prof.

13

PISMO PROFESORIMAAntonio Zirdum, I.a

Dragi profesorice i profesori u ime cijeloga razreda ispričavamo se na svakome nestašluku,svi mi znamo biti nemirni i nemarni na vašim satima,ali

nikada nam nije bilo u cilju povrijediti vas i vašu spremnost na učenje nas po-nekad nezahvalnih učenika.Znam da ne volite davati jednice,znamo da vam je cilj napraviti od nas boljega čovjeka,znamo da vam je cilj osvijetliti našu budućnost te nas podučiti na razne situacije u našem budućem i sadašnjem ži-votu. Obilježavanje Svjetskog dana učitelja ujedno je i prilika da se upitamo: “Tko su to profesori? Jesu li to samo ljudi koji nešto podučavaju”? Profesori su nešto puno više i važnije.Profesori su oni koji imaju dušu, srce, ogromnu ljubav i strpljenje prema svakom učeniku. Profesori su oni koji prepoznaju i pronalaze smisao i ljepotu u učenikovoj osobnosti, pa čak i ako je nitko ne vidi. Profesori nadahnjuju učenike da se trude i daju sve od sebe, utječu na njihovo učenje, pomažu razmišljati i logički zaključivati, istraživati i obrađivati nove informa-cije, a na kraju i upotrijebiti stečeno znanje. Oni vjeruju u svoje učenike, nika-da ne posustaju i ne predaju se, već ih mirno i sigurno vode kroz „prašumu“ gradiva vješto svladavajući sve prepreke. Profesori potiču djecu na nastavak školovanja svojim predanim radom učenicima daju temelje njihove budućnosti.Upravo zbog toga svaki profesor kao i vi zauzima posebno mjesto u našem životu ,da vas nema tko bi nas učio, da vas nema kako bismo znali koju ocjenu zaslužujemo...Što se tiče jedinica, znamo da vam je najlakše dati jedincu, ali također znamo da vama nije to bilo u cilju nekada, ipak ta jedinica zna biti zaslužena, neznanjem i nemirom, ali također znamo da je to na neki način poticaj na bolje učenje i ocjene.Ne dopustite da vas mi nekada izbacimo iz takta, jednostavno samo takvi ostanite jer vjerujete da vas nema,brzo bi nam nedostajali... I na koncu sretan vam Svjetski dan učitelja,nadam se da ćete nastaviti raditi svoj posao onako kako najbolje znate

Od srca vam žele_________(razred)

Dan učitelja obilježava se 5. listopada. Vijeće uče-nika organiziralo je malo iznenađenje za profe-

sore koji su u petak imali nastavu.Mali znak pažnje izmamio je profesorima osmijeh na lice,a i školska atmosfera je bila upotpunjena. Nadamo se da će na-šim profesorima pismo, koje je napisao Antonio Zirdum (I.a) i olovka koju su dobili na dar, poslužiti kao lijepo sjećanje na Vijeće učenika ove škole. Matea Zirdum, IV.a

14

Predstavljanje prvih razreda

Razrednica: VANDA MILINIĆ Aničić Ivan, Azinović Ivana, Beriša Adrian, Bošnjak Antonio, Golemac Karlo, Grle Danijel, Krtalić Silvio, Marić Marin, Markić Žarko, Mikulić Ivan, Nikolić Toni, Pandža Matej, Perić David, Petković Nina, Planinić Matej, Prekpaljaj David, Sesar Luka, Zečević Brigita, Zirdum Antonio i Zeljko Ivan.

Razrednik: VESELKO ALILOVIĆ Anić Albert, Buzuk Tomislav, Cvitković Filip, Delić Danijel, Dogan Viktor, Dugandžić Filip, Džidić Marino, Jurić Ante, Kolar Darijo, Pihać Neven, Rozić Boris, Šilić Marko, Šunjić Slavko, Totić Hrvoje i Zelenika Matej.

I. c AUTOMEHATRONIČAR

I. a RAČUNALNI TEHNIČAR U STROJARSTVU

Lejla Prndelj i Dragica Soldo (I.d)

Zovem se Nina Petković. Upisala sam se u Srednju strojarsku školu Fausta Vrančića jer jako volim kompjutore i matematiku i to je ono što me najviše zanima. Pored ove škole pohađam i Srednju glazbenu školu Ivana pl. Zajca, te mislim da je lakše usporediti glazbenu školu sa strojarskom nego s gimnazijom ili nekom drugom školom pa je to još jedan od brojnih razloga zašto sam upisala ovu školu. Nina Petković, računalni tehničar u strojarstvu, I. a

Ovu školu smo izabrali jer nam se svidjela. Želimo se baviti tim zanimanjem. Pro-fesori su odlični, razred je super. Nije teško i nema puno učenja. Razrednik nam je odličan, na praksi je su-per, malo je naporno, ali iz-držimo, zato što hoćemo da naučimo taj posao.- Boris Rozić i Filip Dugandžić, automehatroničari, I. c

15

Razrednica: ANTONIA ZELJKO ĆAVARAnić Marino, Bubalo Patrik, Cvitković Ivana, Ivoš Valentina, Kokorović Ana, Komadina Lana, Knezović Domagoj, Leko Andrea, Marojević Marko, Milić Martina, Šaravanja Filip, Vidačak Lorena i Zelenika Petar.

Razrednik: MIRJANA ZERDELIĆBašić Ivana, Bašić Marija, Bebek Filip, Cvitković Stipe, Čule Domagoj, Gadže Anđela,Jurić Petar, Kotarski Viktorija, Križanac Ana,Milišić Matea,Prndelj Lejla,Smiljanić Zvonimir, Soldo Dragica, Soldo Gojko-Branimir i Zlomislić Ivan.

I. b GRAFIČKI TEHNIČAR

I. d GRAFIČKI TEHNIČAR

Predstavljanje prvih razreda

Ja sam Ivana Cvitković. Ovu školu sam upi-sala po preporuci, u školi mi je jako zani-mljivo i veoma mi se sviđa ovo zanimanje grafičkog tehničara. Svi profesori su odlič-ni. Razred mi je također odličan i svi smo jako složni.- Ivana Cvitković, grafički tehničar, I. b

Moje ime je Ana Križanac. Ovu školu sam upisala zato što mi se sviđa to zanimanje i to bih željela raditi kad narastem. Profesori su odlični kao i razred. Ekipa je dobra, nema puno učenja a i razrednica nam je odlična.- Ana Križanac, grafički tehničar, I. d

16

PROJEKTI

Sajam srednjih škola

Ovogodišnje izdanje Sajma u pot-punosti je posvećeno ljudskim pra-

vima učenika i načinima njihove zaštite u obrazovnom sustavu. U našem timu bila je Mašinsko-saobraćajna škola. Mentori-profesori bili su prof. Men-sud Popovac iz Mašinsko-Saobraćajne

MLADI KNJIŽNIČARI

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Ujedinjeni narodi su 1999. god. prihvatili 25. studenoga kao Međuna-rodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Taj je dan odabran kao

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je 1960.godine u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Trujillo. Odluka o tome datumu pala je na prvom sastanku feministki-nja Latinske Amerike i Kariba održanom u Bogoti 1981.godine.

Vanda Milinić, prof.

škole i profesorice Vanda Milinić iz Srednje strojarske škole Fausta Vrančića Mostar. Učenici koji su sudjelovali su: Ramajana Čolaković, Alem Pajić i Eldin Fazlić (Mašinsko-saobraćajna), Žana Perić, Ana Marija Pušić i Zvonimir Pehar (Srednja strojarska škola Fausta Vrančića). Učenici su se družili, radili skupa na izradi portfolia, posjetili ured Ombudsmana i sudjelovali na kvizu. Tema našeg portfolia bila je: Demokracija, tolerancija i ljudska prava. Napravljeni portfolio bio je jedan od najdominantnijih na izložbi u Vijećnici. Za kviz je pri-premljeno 110 pitanja osmišljenih na temelju 11 tema, a tiču se ostvarivanja prava učenika u obrazovnom sustavu kroz dostupne zakonske mehanizme , temeljnih ljudskih prava i konvencija, koje se bave zaštitom i promocijom pra-va djece i mladih, a natjecanje je organizirano u Koledžu ujedinjenog svijeta u Mostaru u sklopu IV. Sajma srednjih škola Grada Mostara. U tijesnom finalu najviše bodova osvojili su učenici Karađozbegova medrese i Internacionalna privatna gimnazija Mostar.

17

Nasilje nad ženama događa se u raznim aspek-tima; od ženskog i obiteljskog pa do društvenog života. Ono obuhvaća narušavanje građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i društvenih prava žena. Nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura, od intelektualaca, radnika do dobro stojećih građana i političara. Većina pravnih sustava smatra nasilje u obitelji krimi-nalnim djelom koje podliježe sankcijama. Ti me-

hanizmi ponekad se nedovoljno koriste, stoga su se u mnogim zemljama žene samoorganizirale i otvorile skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji. Obaveza svih nas je da tražimo ništa drugo osim prava na život bez nasilja, promoviranja kulture nenasilja i međusobnog poštivanja spolova. Ravnoprav-nost spolova je demokratski zahtjev, a prava žena su, odgovaralo to nekome ili ne, ljudska prava.Mladi knjižničari Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježili su izradom prigodnog plakata. Lucijana Dujmović, prof.

B I S E R M U D R O S T IŠkola daje znanje, ali ne i pamet. – Cervantes

Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše. – Tolstoj

VOLONTIRAJ KREDITIRAJ

Grad Mostar i ove je godine u projektu pod nazivom „ Volontiraj Kre-ditiraj“ kojeg realizira Infohouse u okviru Osmog socijalnog dana na

području Bosne i Hercegovine.Srednjoškolci jedan dan nastave zamjenjuju danom rada u poduzećima i in-stitucijama. Projektu čiji je cilj jačanje kapaciteta mladih kako bi preuzeli odgovornost za svoju profesionalnu budućnost , pridružili su se i učenici Sred-nje strojarske škole Fausta Vrančića. Iz naše škole volontiralo je 13 učenika. Koordinator projekta je prof.Lucijana Dujmović.Učenici su vidjeli i naučili mnogo toga i možda im ovo iskustvo pomogne u donošenju odluka koje će im biti od velike važnosti u budućnosti.

Lucijana Dujmović, prof.

18

Ove godine Dani kruha u našoj školi svečano su obilježeni u 16.-

og listopada. Štandovi s raznim peci-vom i plodovima zemlje bili su izlože-ni u dvorani. Većina razreda je svoje štandove izlagala u što boljem svjetlu, a pobijedu je odnjeo IV .a. Svi proi-zvodi koji su ostali donirani su u huma-nitarne svrhe. Suradnju smo sklopili s udrugom Minores te smo sudjelovali u humanitarnoj akciji u kojoj smo do-nirali dugotrajne zalihe,odjeću,dječiju hranu...

DANI KRUHA Matea Zirdum, IV. a

Vijeće učenika Dan učenika

Dana 21. studenoga u našoj školi organizirana

je priredba povodom Dana učenika. Priredba nije bila natjecateljskog karaktera. Učenici i njihovi razrednici potrudili su se predstaviti svoj razred sa raznim točkama: pjevali su,svirali, recitirali. Ovu priredbu je organiziralo Vijeće učenika i svi smo uživa-li gledajući naše učenike kako izvode svoje točke.

Lejla Prndelj, I.b

19

Naše aktivnosti

U organizaciji Federalno-ga ministarstva energije,

rudarstva i industrije ove go-dine ponovno, nakon svibnja, organizirani su Dani otvore-nih vrata kao program nefor-malnog obrazovanja učenika završnih razreda svih škola na području Grada Mostara.

Dani otvorenih vrata Federalnoga ministarstva energije, rudarstva i industrije

Na ovaj poziv odazvale su se učenice IV. a, Matea Zirdum i Nikolina Rajič. Nakon što su se upoznali s radom resornoga ministarstva, pod vodstvom po-moćnice ministra Jasmine Pašić, 16 učenika je posjetilo i upoznalo se s radom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Centar za upravljanje proizvodnjom mjesto je gdje je učenike o proizvodnji, o distribuciji i funkcioniranju hidroe-lektrana upoznao voditelj Centra Mario Menalo. Goste iz ministarstva na HE Mostar primio je rukovoditelj HE Mostar Božo Krstanović. Učenici su saznali nešto više o hidroelektrani, o procesima njezina rada i o proizvodnji električne energije.

Da ne bi uvijek vladala ona „mirna i radna školska atmosfera“pobrinula

se prof. Tatjana Ljolje Marić s učeni-cima 4. a razreda. Naravno, radi se o jednoj pozitivnoj ideji koja je upot-punila sat hrvatskog jezika i učinila ga neobičnim. Naime, riječ je o djelu Combray,autora Marcela Prousta. Či-tav ulomak obiluje mirisima čaja od lipe i neodoljivog kolačića madeleine. Kako bismo dočarali doživljaj iz ulom-ka, dvije učenice su napravile kolačiće madeleine, a profesorica je donijela čaj od lipe. Jedan neobični dan započeli smo s okusom i mirisom jeseni.

Epizoda s kolačićem madelaineMatea Zirdum, IV. a

Matea Zirdum i Nina Rajič, IV.a

20

Index inkluzivnosti

Sastanak predsjednika Vijeća učenika HNŽ-a održan je u hotelu Bristol kao mali seminar o temi Indeks inkluzivnosti. Predsjednica Vijeća učenika naše

škole Matea Zirdum sudjelovala je na ovom sastanku te vam donosi nekoliko rečenica o pojmu indeks inkluzivnosti. Kao metodičko sredstvo, indeks inkluzivnosti, napravljen od strane dvojice britanskih pro-svjetnih radnika, pomaže školama u smanji-vanju prepreka učenju, te potiče sudjelova-nje sve djece i mladeži. Osnovni cilj primjene Indeksa inkluzivnosti jeste da obrazovne vlasti, prosvjetni radnici i odgovorni čimbeni-ci u općinama postanu još aktivniji u osigura-vanju aktivnog sudjelovanja, odgovornosti, transparentnosti i inkluzivnosti u obrazovnim sustavima. Indeks inkluzivnosti pomaže školama da se razvijaju na način koji podjednako cijeni sve učenike. Projektnim materijalima vode škole kroz razvojni proces, koji se oslanja na znanje i iskustvo zaposlenika, mladih ljudi, njihovih obitelji, te zajednice. Bu-dući da škole igraju važnu ulogu u svakoj zajednici, te da su tijesno povezane s lokalnom upravom, gospodarstvom i društvenom strukturom, neophodno je usuglasiti razvitak inkluzivnosti u školama s razvitkom zajednice kao cjeline. Povratne informacije, prikupljene kroz razvojne planove škole dobar su poka-zatelj inkluzivnosti na razini zajednice.

B I S E R M U D R O S T IJedni se nisu nikad oženili, i to je bila njihova greška; drugi su se oženili, i to im je bila kazna. - Burton

Matea Zirdum, IV. a

B I S E R M U D R O S T IUči dobre stvari, loše se uče same od sebe. – ruska narodna izreka

21

Tema broja: GRAFITI

„Grafiti su spomenici, često i smiješni, koji opominju na svepri-sutnu, zagušljivu sivu životnu realnost.“

(Skasa-Weiss, 1988:211)

Grafiti imaju dugu i ponosnu povijest. Okruženi su sub kulturom koja posto-ji već nekoliko desetljeća i dalje traje. Riječ grafit nastala je od talijan-

ske riječi “sgraffiare” što znači ogrepsti, a korijen vuče od stare grčke riječi “graphein” koja znači pisati. Ako ćemo reći da riječ “grafiti” znači “crteži na zidu”, onda možemo slobodno potvrditi da najstariji grafiti potječu iz vreme-na starog Rima. Umjetnici koji se bave crtanjem grafita su strastveni, iskusni, svjesni svoje okoli-ne, društva i činjenice da su smatrani vandalima i kriminalcima. Mladi ljudi tra-že načine i metode kojima bi pokazali svoju viziju stvarnosti, a upravo njihovi iznimni radovi i crteži omogućuju prodor ove umjetnosti, pridonose razbijanju stereotipa i sprječavaju društvo da zaboravi na svoje probleme. Stil grafita, koji danas možemo uočiti i za koji većina ljudi zna, stil koji se primjenjuje pipsevima, dolazi iz New Yorka u kasnim ‘60-im. „Taki 183“, koji je živio u Ulici Washington Heights 183, radio je kao poštar koji je raznosio poštu kroz čitav grad. Dok je to radio, koristio je marker i potpisivao se po stanicama podzemnih željeznica. S vremenom, postao je poznata, čudna i tajanstvena figura o kojoj su pričali svi u gradu. Djeca New Yorka su uvidjela slavu u “taganju” svojih potpisa na podzemne željeznice koje su putovale kroz grad i tako su kopirali „Taki-ja 183“.

Mihael Topalović, IV. a

22

Cilj pojedinca je bio potpisati se što više puta na što više različitih mjesta. Dok je konkurencija i želja za slavom bivala sve veća, broj grafita na pod-zemnim željeznicama je planuo. Tagovanje markerima unutar podzemnica je bilo učinkovito, ali je tagovanje pipsevima bio brzi način koji je uskoro postao poznat.

Prvo su pokušavali da njihovi tago-vi budu više stilizirani i dramatič-niji i da se ističu od ostalih. Zatim su počeli povećavati svoje tagove i koristit žarkije i upečatljivije boje kao i posebne efekte tipa 3D sti-la. Pipsevi su omogućavali prav-ljenje grafita mnogo brže i to je odgovaralo crtačima da ne budu uhvaćeni od strane policije. Oku-pljali su se u podzemnim stanicama gdje su razmjenjivali ideje, dogova-rali se kada će praviti nove grafite i dok su podzemni vlakovi prolazili, raspravljali su i komentirali grafite na njima. Stariji su umjetnici koristili mlađe kao pomoćnike u pravljenju većih grafita. Pojedinci su se drža-li kao banda koja se dogovarala za nova dijela, dok bi većina njih crtala, neki su pazili da ih policija ili obližnje vlasti ne primijete. Prav-ljenje grafita u skupinama se koristi samo za obilježavanje teritorija i nije potrošeno puno truda i vremena u takve kreacije.

Mladi ovo rade samo kako bi pro-našli način da se izraze umjetnički u društvu koje im je govorilo da nemaju talenta. Osobe koje prave grafite dokazuju da mogu načiniti nešto lijepo, nešto što je pridonosi-lo zajednici u društvu. Izražavali su svoj identitet u društvu koje ih je pokušavalo održati anonimnima, koje je ignoriralo socijalne pro-bleme kao da nisu postojali. Gra-donačelnik Ed Koch (u ‘80-tim) je predložio da mladost grada New Yorka treba dobiti metke i spužve i tako pomoći gradu umjesto da ko-riste svoju energiju kako bi „šarali“ po njemu. Očigledno, nije razumio razliku između čistača i umjetnika. S višom razinom zaštite u ‘80-tim cr-tanje grafita po podzemnim vlako-vima je polako izumrlo. Zadnji vlak s velikim brojem grafita po njemu je uklonjen, završavajući tako eru.Većina grafita ’rođena’ je iz zabave, iz čiste radosti stvaranja, u ugodnim trenucima provedenim među prija-

23

teljima. Nastaju u ilegalnom okružju, ali nose jednostavne i primitivne, šalji-ve i čudne, političke, ali i neobične poruke. To je pobuna protiv jednoličnog gradskog sivila, kako se kaže u jednom citatu: „Grafiti su spomenici, često i smiješni, koji opominju na sveprisutnu, zagušljivu sivu životnu realnost.“ (Skasa-Weiss, 1988:211)U našoj kulturi, gdje izražavanje postaje sve više i više visoko regulirano, gra-fiti igraju posebnu ulogu. Grafiti i dalje žive na zidovima zgrada i na drugim mjestima, oni zapravo prkose vremenima i pričaju priču našeg društva. Mladi ljudi nastoje iznijeti svoje mišljenje, ostavljajući poruke na javnim prostorima, bilo da se radi o reakciji na političku situaciju, privrženost određenom sport-skom klubu ili glazbenom pravcu, religiji, ljubavnom zanosu i sl. Tako se šalju poruke, poruke koje ne žele čuti, ali zato ih moraju vidjeti. Ne radi se tu više o isticanju individualnosti, niti o porukama ovom ili onom poretku, to mladi ljudi viču i odgovaraju društvu koje ga odbacuje i ne prihvaća.

UČENIČKI RADOVI

Patrik Bubalo I. b

24

Anketa s maturantima

Ove školske, 2014./2015. godine, Srednja strojarska škola Fausta Vrančića broji 78 maturanata. U školi je provedena anketa među maturantima s ci-ljem da doznamo koliko njih uopće planira ići na fakultet, na koji se fakultet namjeravaju upisati, koji je fakultet najčešći izbor među našim maturantima, hoće li se većina njih opredijeliti za studij u struci i koliko njih odlazi studirati u inozemstvo. Što se tiče trogodišnjeg smjera, anketu smo proveli u svrhu sa-znavanja namjeravaju li maturanti nastaviti daljnje školovanje (4. razred) ili se pak namjeravaju zaposliti te hoće li taj posao biti vezan za njihovu struku. Ono čime se možemo pohvaliti je da više od pola maturanata namjerava nastaviti daljnje školovanje ili se zaposliti u svojoj struci. Dobili smo mnoge zanimljive rezultate u s anketom a evo pitanja za 4. razrede i nekih od od-govora:1. Planirate li nastaviti daljnje školovanje?2. Ako da, koji fakultet namjeravate upisati?3. Hoćete li studirati u ili izvan ove države?

IV.a – Računalni tehničarOd 27 učenika iz ovoga razreda, 22 ih planira studirati. 9 učenika će nasta-viti na strojarskom fakultetu, netko ovdje, a netko u inozemstvu, 2 ih planira na fakultet također vezan uz struku – FIT. Netko planira upisati DIF, netko PMF, netko pravni, a netko filozofski fakultet dok neki čak sebe vide na likovnoj i policijskoj akademiji.

IV.b – Web dizajnNa ista smo pitanja u 4.b dobili ove odgovore:Od 30 učenika iz ovoga razreda također se većina posvetila struci pa će tako od 26 učenika koji namjeravaju nastaviti školovanje, 8 njih studirati na FIT-u, a 4 na strojarskom, kako ovdje, tako i u inozemstvu. I ovdje je nekolicina njih zainteresirana za DIF, PMF, pravni, građevinski ili filozofski fakultet, ali ima i onih koji se zanimaju za fakultete kao što su likovna akademija, krimi-nalistika ili teologija.

III.c - AutomehatroničarPitanja za maturante 3. razreda su glasila ovako:1. Planirate li nastaviti daljnje školovanje?2. Ako ne, namjeravate li se zaposliti?3. Ako da, hoće li to biti u vašoj struci?

Ivana Mandić, IV.b

25

Rezultati ankete za maturante 3. razreda su također pohvalni jer se više od pola njih planira zaposliti, od toga devetero u struci, a četvero ih planira nastaviti daljnje školovanje tj. upisati 4. razred, a nakon toga vjerojatno i fakultet.

Jako smo zadovoljni konačnim rezultatima ankete; jer ona pokazuje da su naši maturanti ambiciozni jer se više od pola njih namjerava zaposliti ili se na-staviti školovati. Također nas raduje to što će dobar dio njih nastaviti raditi ili se školovati u struci i vjerujemo da je naša škola u njima probudila zanimanje za određeni smjer. Ipak, što god vi odlučili, radili, koji god fakultet upišete, želimo vam svu sreću u tome što radite i nadamo se da ćete iz ove škole izaći s najboljim utiscima.

B I S E R M U D R O S T IŽeniti se znači svoja prava prepoloviti, a dužnosti udvostručiti. – Schopenhauer

26

TETOVAŽA, DA ili NE?

Odlučiti se za tetovaže, ili ne, vječna su pitanja te sukobi pobornika ukrasa na našim tijelima i onih koji tvrde suprotno, da je ljudsko tijelo najljepše

kakvo jeste, bez bespotrebnih “crteža” na našim tijelima. Kao što znamo, te-toviranje je više od ozbiljnog posla, te prije nego što se netko odluči na ovaj potez, mora dobro promisliti što će i gdje na tijelu tetovirati i – vrlo važno - tko će ga tetovirati. Prije tetoviranja treba razmisliti, jer svaka odluka, pa tako i ova, traži strpljenje. Brzoplete odluke najčešće završavaju razočara-njem nakon kraćeg perioda. Jednako tako, ukoliko se o tetovaži promišlja prateći trendove, treba na umu imati da tetovaže ne podliježu modi, one su doživotne!

Sara Crnjac, III.a

Osvrnut ćemo se i na rizike i opasnosti ovakve odluke. Higijenski uvjeti trebaju biti na prvom mjestu. Neki studiji nemaju aparate za steri-lizaciju koji pomoću tlaka i visoke tempera-ture uništavaju HIV (koji je ujedno i uzročnik AIDS-a), infekciju hepatitisom B i C, i druge virusne bolesti. Znanstvenici sa Sveučilišta u Regensburgu u Njemačkoj uočili su da se za tetoviranje često koriste isti pigmenti koji se koriste i u proizvodnji boje za automobile - posljedice mogu biti bolne rane i upale koje ponekad zadobiju kroničan oblik.

Dok su neki čvrsto suprotstavljeni tetovažama kroz stavove da je naše tijelo dragocjeno i treba ga njegovati onakvo kakvo jeste, neki se vode i Biblijom. Naime, u pitanju su brojni citati od kojih je između ostalih i ovaj: “Ne urezujte zareza na svome tijelu… niti na sebi usijecajte kakvih biljega. Ja sam Gospodin!” (Lev, 19, 27). Papa Hadrijan IV. također je zabranio katolicima da se tetoviraju. No još uvijek imamo nepobitne pobornike ovih primamljivih ukrasa. Dok je nekima tetovaža sjećanje na drage ljude ili uspomene kojih se ne žele odreći noseći ih na koži do kraja života, drugima pak ta tetovaža ne predstavlja nikakav značajan simbol, već jednostavno odraz njihovog lika i osobnosti, kojom se itekako ponose. No sada, kada smo prošli kroz sve stavke i mišljenja koja trebate imati na umu i proučiti, samo na Vama ostaje pitanje i odluka: Tetovaže - da ili ne?

... tetovaže ne podliježu modi, one su doživotne ...

27

Problemi u adolescenciji

Adolescencija je razdoblje razvoja i odrastanja čovjeka. Označava

prijelaz iz djetinjstva u svijet odraslih i uobičajeno traje od 15. do 20. godine života.Tada se posebno ra-zvijaju samopoštovanje, povjerenje, samostalnost i osobnost. Većina učeni-ka u našoj školi su ado-lescenti; u ovom zamrše-nom dijelu života dolazi do problema. Često se osjećamo nezamijeće-nima, pa na pogrešne načine pokušavamo dobiti tu pozor-nost cijeloga razreda ili pak škole. Na žalost izvori te pozornosti su pogrešni: npr. konzumiranje cigareta, opojnih sredstava, alkohola. Time pojedini žele pridobiti pažnju, psovanjem, ruganjem, udaranjem, omalovažavanjem drugo-ga kako bi sebe istaknuli. Ali ne razu-mijemo kako kvarimo time sebi život, ne shvaćamo da uništavamo sebe, svoju obitelj i svoje vršnjake. Također, uništa-vamo svoju budućnost i svoje zdravlje konzumiranjem svega navedenog. Pitam se zašto djevojke skrivaju svoja lijepa lica i svoju mladost pod velikim slojem šminke. Zar ne vjeruju da su pri-rodno lijepe? Zar ne žele biti mlade? Često se upitamo kakvi smo to postali... Možemo li se promijeniti? Što se s nama događa? Često se svađamo s roditelji-ma i čini se da nemaju dovoljno vremena

“ Često se svađamo s roditeljima...definitivno nas škola i profesori izluđuju...”

za nas. No, zapravo se svađamo s lju-dima koji su nam podarili život. Možda nisu dovoljno s nama uvijek, ali znamo da puno rade i trude se omogućiti nam ugodan život. Od njih učimo kako po-

štovati, kako voljeti ili biti zahvalan. Mi smo im ipak na prvom mjestu, i uvijek ćemo tu biti. A ta škola... definitivno nas škola i pro-fesori „izluđuju“, pa sve te lekcije, dosadna pre-davanja. Pa tek stranice i stranice neumorna pisanja nas izbacuju iz takta, ali

ne razumijemo da nam profesori žele najbolje... Često se pronađemo i kao žrtve ovog razdoblja, a pitanja sama naviru: „Mogu li se nekom obratiti? Kako mu/joj mogu vjerovati? Je li on/a pravi prijatelj?“ Treba nam pozornosti toliko mnogo da radimo svakojake lu-dosti samo da budemo popularni li pak primijećeni. „Mogu li pozornost dobiti kulturnim ponašanjem? Mogu li se ista-knuti znanjem?“ Ali problem je što iza-biremo pogrešne načine isticanja sebe u javnosti.

28

Sportski kutak

Bit će prekasno kad shvatimo da smo u lošem društvu, kad nam ostanu samo “pri-jatelji” s maskama, kad nas ostave oni koji vjeruju u nas, kad shvatimo da smo bili zabavljači na satu, zabavljači u društvu, a zapravo smo sve prilike propustili. Otišli su oni koje smo zabavljali, bili smo popularni na trenutak, ali nismo ništa naučili, a ostvarili još manje. Onda će nam biti svi krivi, a zapravo smo si krivi sami, jer dok smo tražili pogrešan način da se istaknemo, izgubili smo sebe, odbacili vrijednosti i kvalitetne ljude. Trzni se, živi punim plućima i uživaj sa svojim prijateljima, poštuj druge i suosjećaj s njima. Doći će dani kada će ostati samo sjećanja... a do tebe je hoće li biti lijepa...

U mjesecu rujnu, naša škola je nastupila na rukometnom natjecanju za uče-nice i zauzela 7. mjesto u ukupnom poretku.

Za srednje i osnovne škole 27. 09. 2014. održan je kros na kojem je nastupilo 5 učenika naše škole. Od značajnijih rezultata , učenik Stanko Miličević je zauzeo 5. mjesto u konkurenciji od 40 učenika.Natjecanje u atletici za srednje škole 23. 10. 2014. održano je u disciplinama 100 m, 800 m i bacanje kugle. Na ovom natjecanju nastupilo je 12 učeni-ka naše škole, a od značajnijih rezultata učenik Marino Sabljić je zauzeo 3. mjesto u disciplini 800 m, dok je isti učenik bio 5. u disciplini 100 m. Učenica Marija Cvitanović je zauzela 4. mjesto u disciplini bacanje kugle. Na kraju natjecanja, naša škola je zauzela 3. mjesto u ukupnom poretku u muškoj kon-kurenciji.U studenom, naša škola je nastupila na odbojkaškom natjecanju za učenice srednjih škola i ostvarila jednu pobjedu i dva poraza.

Ivana Drežnjak, III.a

SPORT

Antonio Zirdum, I. a

29

Knjiga, film, glazbaKNJIŽEVNOSTGRAD LOPOVA je jedna od onih knjiga koja vas osvoji već na prvoj stranici.Radnja romana smještena je u okupiranom Lenjingradu za vrijeme jedne od najhladnijih zima ikada, 1942. godine. No, ovo nipošto nije ni ratni, ni povije-sni roman. Ovo je vrhun- ska priča o prijateljstvu, ljubavi, izdržljivosti i preživljavanju, napisana s dozom humora i pro- žeta napetošću koja vam neće dati da knjigu ispustite iz ruku.Dvojica glavnih liko- va, Lev i Kolja, nađu se u istom zatvoru u istoj će- liji. Umjesto smrtne kazne dobiju neobičan zada- tak – pronaći nešto što se tada, za vrijeme rata vrlo rijetko nalazilo, a to su kokošja jaja za vjen- čanu tortu kćeri jednog visokog vojnog dužno- snika. Ako ne obave svoj zadatak, bit će ubije- ni. Od toga trenutka se upuštaju u nezaboravnu avanturu koja će im za-uvijek promijeniti život. Ono što je fascinantno u vezi s ovom knjigom je to da kada je čitate, ima-te osjećaj da ste tamo, da to vi proživljavate. Doživjet ćete strah kad se suoče s kanibalizmom, kad svaka granata padne, glad pri svakom njihovom posnom obroku, hladnoću svaki put kada budu hodali kroz vjetar po snijegu, ljubav pri svakoj Levovoj pomisli na Viku, na-smijat ćete se na svaku njihovu šalu i suosjećati s njima u svakom trenutku ove neviđene pustolovine.David Benioff je genijalno dočarao ovu priču čitateljima ispričavši ju na jed-nostavan i zanimljiv način vješto uklopivši humor, stravu, ljubav i strah u jedno. To svakako ovu knjigu čini zanimljivom čitateljima svake dobi. Jednostavno, ovo je knjiga na koju ćete, nakon što je pročitate, misliti danima, a sigurno je da je nikada nećete zaboraviti. Potaknut će vas na razmišljanje i promijeniti pogled na životne vrijednosti. Vidjet ćete primjer pravog prijateljstva s pra-vim vrijednostima.Preporučujemo je i onima koji ne vole čitati jer će vam ova knjiga promijeniti mišljenje. Uvjerite se sami!

Ivana Mandić, IV. a

30

Knjiga, film,

Nakon dugog iščekivinja da naš grad Mostar dobije kino, u kojem se uz vrhunski ton i izvrsnu

sliku mogu pogledati najveći svjetski filmovi, opet dolazi do novih pitanja i problema. I nakon dvije godine izvrsnih produkcija filmova na svjetskoj ra-zini, ipak nas zaobilaze neki jako kvalitetni filmo-vi. Zašto nas zaobilaze filmski spektakli? Najnoviji je film Lucy, redatelja Luca Bessona. Ovaj filmski spektakl najavljivao se konstatno kroz cijeli mjesec kolovoz,da se na kraju uopće ne reproducira u našem mostarskom kinu. Lucy se prikazuje u svim Cinestarovim multipleksima osim u dva u Bosni i Hercegovini (Mostar i Bihać), razlozi. „Nemamo prava za njegovo prikazivanje”. „Prikazivanje svakog filma u našim kinima ovisi o njegovom dis-tributeru i uvjetima distribucije za određeno trži-

šte“, rekao nam je Andrija Solarević, asistent voditelja programa Cinesta-ra. Isto se dogodilo s filmovima Svjetski rat Z,redatelja Marca Forstera te Skyfall,redatelja Sama Mendesa. No, iako se ne prikazuju svi filmovi u našem kinu, popularnost mostarskog kina sve više raste i ljudi jednostavno vole pro-voditi svoje vrijeme u Cinestaru. Stoga im želimo napredak u radu, a nama što veći broj kvalitetnih filmskih ostvarenja u kojima ćemo uživati.

Antonio Zirdum, I. a

Zašto nas zaobilaze filmski spektakli??

ŠKOLSKI PANO

31

Onika Tanya Maraj poznatija po svom umjetničkom imenu

Nicki Minaj, američka je pjevačica i reperica koja je postigla slavu na-kon što je potpisala ugovor za Lil Wayneovu diskografsku kuću Young Money Entertainment. Nicki je po svojim roditeljima podrijetlom Indij-ka i Afroamerikanka. Do svoje pete godine živjela je sa svojom bakom u Trinidadu i Tobagu. Poslije toga se preselila u Queens, New York. Njen otac je bio alkoholičar i ovisnik o drogi. Minaj je rekla za jedne ame-ričke novine da je njen otac jednom htio ubiti njenu majku podmetanjem požara u kući. Nicki je pohađala osnovnu školu Elizabeth Blackwell Middle School 210 i srednju školu LaGuardia. Na LaGuardiji specili-ziranoj za glazbu, Nicki je završila

NICKI MINAJLejla Prdelj, I. b

Knjiga, film, glazba

dramski program. Započela je kari-jeru 2004. godine pjevanjem pra-tećih vokala i refrena za repere iz New Yorka. Njeni najveći hitovi su: Anaconda, Starships, Bang Bang (feat. Jessie J, Ariana Grande), Su-per Bass, Turn Me On (feat. David Guetta), Beauty And A Beat (feat. Justin Bieber)...

ŠKOLSKI PANO

32

MODA

Školska moda

Ove sezone jeans je vrlo popu-laran.Većina velikih brendova

najavila je povratak poderanih tra-perica, capri traperica, kao i trape-rica širokih nogavica. Uske traperice i dalje su u vrhu trendova, iako ove se-zone one više nisu jednostavne, nego izblijeđene ili poderane. Posebno su moderni neobični uzorci, neobične kombinacije boja, a odmah ih slijede animal printovi. Ove sezone ženske frizure su opet srednje dužine, ravne ili kovrčave, ali drugačijih boja, kao što su zlatno plava, smeđa i poznati trend ombre. Kosa u stranu, te dulja na vrhu glave s vrlo kratko podšišanim stranama glavni je trend muških frizu-ra. Brade su definitivno „in“.

Kao što vidite na fotografijama, učenici naše škole vole sportski stil, pa je savrše-na kombinacija traperica, sportske maji-ce i tenisica. Momci izgledaju urbano u kombinacijama modernih majica i kožnih jakni s polučizmicama, a i neizostavne su tamne košulje s prslucima i izblijeđenim ili izderanim trapericama. Djevojke prefe-riraju većinom sportski stil, ali nerijetko s košuljama nose moderne ogrlice ili šare-ne narukvice. Ne stavljaju mnogo šminke, blago naglase oči i stave sjajilo. Momci i djevojke predstavljaju tzv. street style, koji je ležeran, nenapadan, ali definitiv-no moderan i urban.

Ana Jerković II. b

33

Pozdravi i poruke bivših učenikaMnogo me uspomena veže za Srednju strojarsku školu Fausta Vrančića. Tijekom

četiri godine školovanja upoznala sam razne ljude, prijatelje, profesore. Iskreno, nisam htjela upisati strojarsku školu i upisala sam je samo zato što nisam znala što bih upisala. Uživala sam se s ekipom boriti za svoju školu na natjecanjima kako bih je predstavila u najboljem svjetlu. Kad se sjetim strojarske škole, sjetim se naših druženja, šala, smijeha. Tu su i profesori koji su nas uvijek podržavali i naša ravnateljica koja nam je uvijek bila podrška. S njima smo mogli razgovarati o našim problemima, pomagali su nam koliko god su mogli, čak su i odgađali kontrolne i usmene odgov-ore ako nismo bili spremni. S vremenom sam postala ponosna što idem u tu školu, jer imam najbolje profesore i dobre prijatelje. Trenutno ne studiram, ali sam zahvaljujući strojarskoj školi odlučila što nastaviti dalje. Željeni fakultet se po prvi put otvorio u Mostaru i sretna sam radi toga.

Prošle godine sam bio učenik generacije u našoj školi te sam sada student Grafič-kog fakulteta u Zagrebu, smjer tehničko-tehnološki, što sam htio, vjerovali ili ne,

upisati već u 7. razredu osnovne škole. Zato sam išao u Stroju, da bih se uveo u gra-fičku struku, što mi je pomoglo, jer sada rasturam kolokvije iz Uvoda u grafičku teh-nologiju. Stroja je izgradila temelje mog znanja. Studentski život je nešto što bi svi trebali iskusiti, a pogotovo kad se on živi dalje od ugodne sredine na koju ste se tako navikli. Zagreb je tzv. metropola gdje su prilike bolje i brojnije, a obrazovanje teže i kvalitetnije. Iskreno, oni nisu ništa bolji od nas. Svi smo mi ljudi s istim potencijalom, samo netko želi iskoristiti taj potencijal, a drugi su lijeni. Ako mislite da niste lijeni, a toliko tvrdite da nešto ne možete naučiti, onda ste nesposobni. To je najbolja motivacija koju sam dobio od profesora fizike s faksa, Damira Modrića, jer tko želi uopće priznati da je nesposoban?! Želim se zahvaliti profesorici Vandi Milinić koja me kontaktirala i jako obradovala idejom da još jedan put pišem za novine. Zahvaljujem se i pozdravljam sve svoje profesore, djelatnike škole i vas učenike, bez vas Stroja nije ono što je. Sjećanja na srednjoškolske dane ne bi bila nimalo brojna i nakon što prođu te četiri godine, pokušajte ostati u kontaktu s ljudima koje volite, teško je, ali izvedivo... Pozdravljam svoju razrednicu Antoniju Zeljko-Ćavar. Također, razrednice, bit će vam drago čuti da smo Kristijan i ja sada cimeri u ‘’velikom’’ Zagrebu, slika je dokaz. Na kraju, sretan Božić i sretna Nova godina svima te vam želim mnogo uspjeha u školi i u životu.

Oliver Petrović, grafički tehničar (prošlogodišnji IV. b)

Lijep pozdrav od Lucije Jovanović, računalnog tehničara u strojarstvu (prošlogodišnjiIV.a.)

34

Loreta Stojić II. b

BISERI IZ ŠKOLSKIH KLUPA

Ponijet ću karabin u školu, ako ne us-pijem s karabinom, doći ću sa zoljom.

Odakle je Baščanska ploča?- Iz Baške Vode.

Ja i mi 3 kad smo išle.

Ne mogu ti pokazat, obrisala sam poruke naše na facebooku. - Kako si ti obrisala kad su meni ostale?

Ne mogu sad pričat, bole me oči.

Šta je kvačilo?- To ti je ono za šta se auto kači.

Tko pjeva uz orkestar?- Dirigent.

Ima li u vodi alkohola?

Koji je glavni grad Pariza?- Francuska.

Meni će na svadbi pjevat grupa YOUTUBE, nema pjesme koju frajeri ne znaju..- Tko su ti?

Vaš prijatelj je mrtav. - Nemoguće, on bi mi javio!

Što je kobila?- To ti je ona drvena kuća u šumi.

Najdraža država?- London.

Koliko si visoka?- Metar i 156.

Večeras sam gledao Titanic uživo..

Voliš li više običnu ili gaziranu vodu?- Zavisi kakva je voda.

Električna cigara? Šta će još izmisliti, električnu energiju?

Kome je dosadno, nek izađe, ne držim vas ja. - Jes, pa da ostanete sami u učionici.

Postoje 4 krvne grupe a to su : A,B i C.

Šta mijenjaš boje ko semafor.

Što je na zastavi Crne Gore?- Golub.

Što je energija?-Hmmm, energijaaa jee, hmm ne znam profesore. Pa na šta se kući griješ?- Pa na ćumor i drva. 'Aj na mjesto, 2.

U dječjem šampanjcu je 99% alko-hola, a ono 1% je sok.

Vidi ovih crnaca vidi se da su iz Sibira.

Ima li prijevod za Midlands?- Možda Maldivi.

Gospođo, umrla vam je susjeda Vesna. - O, pa kako je umrla?Sinoć u snu umrla. - O, hoće se iznenadit kad se probudi.

35

JESTE LI ZNALI

1) Što je konkordat?- To je ugovor pape s nekom državom, koji uređuje pravne odnose između Vatikana i druge države.

2) Što je insolencija?- To je drskost, bahatost ili bezobrazluk.

3) Od čega se pravi viski?- Viski se pravi od ječma ili od raži.

4) Što je opsesivno-kompulzivni poremećaj?Opsesivno – kompulzivni poremećaj se danas popular-no zove OKP. To je psihološki poremećaj ponavljajućeg pranja ruku, stalnih agresivnih misli, preokupiranost religijskim uvjerenjima, ponavljanje nekih aktivnosti kao što je otvaranje ili zatvaranje vrata.

5) Što je elegija?To je vrsta sjetne pjesme koja se obično bavi smrću ili prolaznošću života.

6) Tko su samuraji?Samuraji su japanski ratnici koji su imali strogi kodeks vjernosti i bili su vojna elita do 19. st.

Pripremila: Vanda Milinić, prof.

36

www.strojarska-mostar.com

SRETAN

BOŽIĆ

I

NOVA

2015.

GODINA!