NOVI PRISTUPI SUSTAVUCJ E LOZIVOTNOG OB RAZOVANJA

NakladnikRedak

Urednikizv prof. dr. sc. Mila Nadrljanskiprof. dr. sc. Dorde Nadrljanski

Recenzentiprof. dr. sc. Slobodan Uzelac, Republika Hrvatskaprof. dr. sc. Jo5ko Dvornik, Republika Hrvatskaprof. dr. sc. Stevo Niki6, Republika Crna Gora

izv. prof. dr. sc. Mila Nadrljanski, Republika Hrvatskaprof. dr. sc. BoSko Vlahovii, Republika Srbija

prof. dr. sc. Toni Soklevski, Republika Makedonijaprof. dr. sc. Branko Wasserbauer, Republika Hrvatska

Lektura:Dubravka Puljiz, hrvatski jezik

Sanja Frki6, engleski jezik

Grafidka priprema i tisakRedak

Knjiga je tiskana u rujnu 2016. godine.

www.webknj izara.hr

Copyright O 2016. Sva autorska prava pridrZana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ni pfe-nositi ni u kakvu obliku niti ikakvim sredstvima elek[onidkim ili mehaniakim, fotokopiranjem, snimanjemili umnaZanjem u bilo kojem informatidkom sustavu za pohranjivanje i koristenje bez prethodne suglasnostivlasnika Drava.

. NOVI PRISTUPI SUSTAVU CJELOZIVOTNOG OERAZOVANJA.

7. ZNAC4J DRUSTVENTH MEDTJA UVISOKOSKOLSKOM OBRAZOVANJU

Ljerka Luit

UVODU vremenu kojem smo sviedoci radunalo i internet sastavni su dio

svakodnevnog Zivota i glavni pokretaii znanstveno-istraZivatkih aktivnosti.Za mladu generaciju koriStenje raiunala, mobilnih uredaja i interneta postaloje uobiiajena, svakodnevna aktivnost. Integracija drudtvenih medija upodruije obrazovanja odraZava ove tendencije. UspjeSna upotreba raiunala ukontekstu visokoSkolskog obrazovanja ne ovisi samo o njihovoj dostupnosti,nego i o upoznatosti korisnika s njima. To takoder vrijedi za pristup internetuidruStvenim medijima. U iemu je poseban znaiaj druStvenih medija upogleduvisokog obrazovanja, istraZivadko je pitanje na koje su odgovori elaboriraniu nastavku rada.

Evidentno je da su danas druitveni mediji, posebice druStvene mreZe,jedan od najieiie koriitenih komunikacijshih oblika u svakodnevnojstudentskoj populaciji te iz tog razloga imaju potencijal prerasti u dragocjeniresurs obrazovne komunikacije i suradnje studenta i visokoSkolske institucije.lzuiavan.je znaiaja druBtvenih medija u visokoBkolskom obrazovanju, iakopostoje uspjeSni primjeri, nije uzelo veieg maha usprkos brojnim diskusijama,neovisno jesu li fokusirane na veoma prozaiine ili na veoma bitne aspekte.Razlozi su brojni, od shvatanja da aktivno kori5tenje druitvenih medijasamo po sebi znati posjedovanje digitalnih kompetencija, do potrebesustavnog strateSkog pristupa obrazovnih politika, koje ukljuduju kreiranjevizije i strategije primjene dru6tvenih mediia u postojeii visokoobrazovnisustav. Ova pitanja mogu se razmatrati s tri razlidita aspekta: nacionalnihobrazovnih politika, informacijsko medijske pismenosti studenata i digitalnekompetitivnosti profesora.

U nastavku rada elaborirana su samo neka pitanja i problemi odnosavisokog obrazovania i suvremenih druStvenih medi ja :

81

- NOVI PRISTUPI SUSTAVU CJELOZIVOTNOG OBMZOVANJA "

1. Kako su druitveni mediji inkorporirani u nacionalne obrazovnepolitike?

2. iemu je vaZnost i znaiaj upotrebe dru5tvenih medija u visokomobrazovanju?

3. Koje kornpetencije trebaiu posjedovati dionici visokoikolskogobrazovnog procesa?

NACIONALNE DIGITALNE OBRII,ZOVNE POLITIKEUpotreba informacijsko-komunikacijskih tehnologija u

obrazovanju vaian je element strategije Europske komisije kojom seZeli osigurati udinkovitost europskih nacionalnih obrazovnih sustava ikonkurentnost europskog gospodarstva. Europska komisija 2000. godineusvojila je inici,ativu e-uienje (engl. eLearning) i u akcijskom p1anu, koji ieodredio srediSnje teme razvoja u nadolazeiim godinama, isto definirala kao

,,primjenu novih multimediialnih tehnologija i interneta s ciljem poboljSaniakvalitete uienja olakSavanjem pristupa izvorima i uslugama' (Europska

komisija 2008, str. 6). Europska komisija 2010. godine usvojila je ,,Digitalniplan za Europu' (Europska komisija, 2010b) kojim se potvrduju i usavrsavaiubrojni izazovi u nadolazetim godinama. Cilj je Plana poveiati socijalni iekonomski potenciial informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a to semoze postiii samo razvijanjem informatiikih vjeitina na visokoj razini,ukljudujuii digitalnu i medijsku pismenost. Kljuino podruije Plana posveienoje odredivanju koje su vjeitine i kompetencije potrebne mladim ljudima zaobrazovanje ibuduie trZi6te rada. Poboljianje kljuinih kompetencija istaknutou inicijativi e-uienje nadalje je razradeno u,,Prioptenju o e-vje5tinama' (engl.

Communication on e-Skills), koje je naglasilo potrebu za rjeSavanjem problemadigitalne (ne)pismenosti (Europska komisija 2007, str. 8).

Nedavno usvojena inicijativa o novim vjeitinama za nove poslove,koja predstavlja sveobuhvatni okvir, i ,,Digitalni p),an za Europu' ustanovilisu nedostatak informacijsko-komunikacijskih vjeStina kao jednu odsedam najvaZnijih prepreka koje ograniiavaju potencijal informacijsko-komunikacijskih tehnologija (Europska komisija 2010, str. 6). U cjelini, pristupKomisiie bazira se na pruZaniu kompetencira, a ne znania, i zastupa tezu da suza uspjeino poudavanje studenata tim kompetencijama kvalifikacije profesoraprepoznate kao jednako kljutan aspekt.

Uz navedeno, ,,Digitalni plan za Europu' potvrduje i preraduje brojnesrediSnje izazove za nadolazeie godine. Oni variraju od pruZanjajavnih usluga

- NOVI PRISTUPI SUSTAVU CJELOZNOTNOG OSRAZOVANJA -

elektroniikim putem do poticanja uvodenja brzih Sirokopojasnih internetskihveza, bolje interoperabilnosti i sigurnosti te omoguiavanja visoke razinestruinih informatiikih vjeitina, ukljudujuii digitalnu i medijsku pismenostza europsku populaciiu.

Sve europske zemlje imaju uspostavljene nacionalne strategiie zapoticanje upotrebe informacijsko_komunikacijskih tehnologija u razlititimpodruijima, dok 28 zemalja ima usvojenu informacijsko_komunikacijskustrategiju posveienu obrazovanju. Vai,no je primiietiti, ciljane su skupineza ove mJere u gotovo svim zemljama utenici i nastavnici u osnovnom isrednjem ikolstvu. Usmjerenost na visokoikolsko obrazovanle i njegovedionike, studente i profesore, zastupljena je tek u nekoliko zemalja.Utvrdivanje cjelovite nacionalne politike, i koordinacija njene provedbe,nedvojbeno su politidki najosjetljivije zadate u provedbi informacijsko_komunikacijske obrazovne strategiie. N.ravrro, ova odgovornost prvenstvenoleZi na srediSnjoj administrativno-politidkoi razini n-adleZnog ministarstvaobrazovanja. Pitanje koordinacije informacijsko_komunikac4Ikih strategijausko je povezano s utvrdivanjem politike. U dvanaest od detrnaest zemaliagdje iskljuiivo srediinja vlast formulira politiku odgovornost za koordinacijustrategije takoder podiva na ovoj razini. Na primjer, u Finskoj, u nadleZnostije Nacionalnog odbora za obrazovan1e pod ministarstvom. U drugimzemljama, suradnja se odvija medu tijelima na razliiitim razinama: u Slovenijii LihtenStajnu obrazovne ustanove suraduju sa srediinjom vlasti. pro5irujuiiovaj pristup, Njemaika, zajedno s joi pet zemalja, u koordinaciju politikeukljuiuje javna tijela na razliiitim razinama vrasti kao i tijela nadlezna zaobrazovanje. Naposljetku, nekoliko zemalja (Spanjolsk", iit.,", Slovaika iUjedinjena Kraljevina) oslanja se na suradnju medu tijelima unutar javnogsektora, ali s razliiitih razina uprave.

Iako je pristup raiunalima i internetu rajiren kod kufe, to nuzno neznaii da uienici i studenti koriste te pogodnosti u obrazovnom procesu.Podaci istraZivanja Eurostata o mladima od 16 do 24 godine zapravo pokazujuda praktidno svi mladi gradani Europe koriste raiunala (Eurostat, 2010).Slidna slika pojavljuje se u gotovo svim najnovijim podacima Eurostata okori5tenju interneta. ICT klaster Europske komisije (Europska komisija/ICT duster,2010) utvrdio je da danainji studenti ne koriste iamo raiunara,nego imaju i pristup drugim mobilnim tehnologijama poput multimedijalnihuredaja, kao sto su mobiteli s internetskim pristupom. Stovise, ustanovioje kako postoji sve veii jaz izmedu moguinosti koriitenia kod kuie i na

- NOVI PRISTUPI SUSTAVU CJELOZIVOTNOG OBMZOVANJA -

fakultetu, jaz izrnedu kori5tenja u osobne i obrazovne svrhe. Obrazovne bi

ustanove stoga trebalo poticati na razvoj modernog, tehnoloikog okruZenja

kako bi se iskustva studenata s kori5tenjem tih uredaja kod kuie povezalo s

njihovim akademskim Zivotom, a sve u cilju stjecanja relevantnih digitalnihkompetencija i informacijsko-komunikacijskih vje5tina koje (e ih osposobitiza uienje i trziste rada.

DRUSTVENI MEDIJI U VISOKOSKOLSKOMOBRAZOVANJU

Uz poznate medije komuniciranja, razvo)ern interneta evoluirali su i

druitveni mediji, posebice onllne dru5tvene mreZe, koje su postale jedan odnajieiiih oblika komuniciranja. Druitveni mediji su mediji dizajnirani s ciljemda se 6ire putem socijalne interakcije, a predstavljaju koriStenie web baziranih i

mobilnih tehnolo grjazapretvaranje komunikacije u interaktivni diralog. MoZese reii daje kljuina karakteristika svih druitvenih medija,,socijalizacija masa',unaprjedivanje utjecaja online akcia korisniikih zajednica, a ne pojedinadnihkorisnika (Shirky, 2008). Dru5tvene mreZe podrazumijevaju online servisekoji velikom broju recipijenata omoguiavaju raznovrsne vidove komunikacijes njihovim socijalnim vezama. Boyd i Ellison drudtvene mreZe definiraju kao

,,uslugu temeljenu na webu koja omoguiuje pojedincima da izgrade javni ilipolujavni profil u granicama sustava, artikuliraiu popis drugih korisnika skojima dijele vezu te imaju pregled na druge profile korisnika unutar sustava'(Boyd, Ellison, 2007, str.211).

Usred sveprisutnih druitvenih mreZa, mnoge visoko5kolske ustanove (i

profesori) na31e su se u situaciji u kojoj se od njih oiekuje da uhvate korak s

druitveno-medijskim aplikacijamai njihovim korisnicima, svojim studentima.Evidentno )e, dru5tvene mreZe podruije su velikih oiekivanja, pretjerivan)a i

hiperbola, 5to su dodatni razlozi da se izuiavaniu znadaja druitvenih medija

u visokoikolskom obrazovaniu pristupi studiozno.U tom smislu, znaiai druitvenih medija i mreZa za visoko obrazovanje

ogleda se u oiiglednoj promjeni prirode studenata. U obrazovnom smislu,kreativna karakteristika drudtvenih medijskih aplikacija vidno se odraZavana fleksibilniji, pokretljiviji i ubrzaniji naiina postojania i Zivota. lz tograzloga druitveni su mediji povezani s poveianom tendencijom mladihljudi da rade vi5e stvari odiednom i da se oslone na,,digitalno Zongliranje"dnevnih aktivnosti i obaveza (Subrahmaniam, Smahel, 2011). Brojni autoriukazuju na buduie studente koji ne poznaju i,ivot bez interneta (Bauman,

. NOVI PRISTUPI SUSTAVU CJELOZIVOTNOC OBRAZOVANJA.

2010). Zbogtoga je za mnoge profesore pojaiano prisustvo druitvenih medija

u visokoSkolskom okruZenju od suStinskog znataja za povezivanje sveuii l iSta

s ovim studentima. Uz to, postoie istraiivanja koja ukazuju na sve veii(digitalni) jaz izmedu studenata i njihovih obrazovnih institucija, i profesora.

Ovo mimoilaZenje posebno je evidentno u smislu l inearnog i hijerarhijskog

naiina na ltoji visokodkolske institucije strukturiraju digitalnu komunikaciju.

Kao Sto Ulbrich i suradnici tvrde:,,Pripadnici internetske generacije drugaii je

koriste web, drugaii je se povezuju i drugadije ude. Kada zapotnu studij,

tradicionalne vri)ednosti o razvijanju znanja sukobljavaju se s njihovim

postojeaim vrijednostima. Mnoge nastavne metode viSe nisu funkcionalne,

jer novi studenti ude na drugatij i naiin. Internetska generacija se umrezava,

rade zajednidki, izvr6avaju viSe zadataka istovremeno i koriste internet

za stjecanie znanja' (Ulbrich, 2011) i tako postaju digitalno kompetentni.

Ako digitalna kompetencija, kako je definirano u preporuci Europske

komisije o kljuinim kompetencijama, ukljuiuje sigurnu i krit idku primjenu

informacijsko komunikacijskih tehnologija, onda je istu vaZno sagledatj

s aspekta informacijske i medijske pismenosti svih dionika obrazovanja, i

studenata i profesora. lnformacijsku pismenost vaZno je sagledati kao vjeit inu

za pravilno pristupanje, vrednovanje i I<oriStenje informacija te upravljanje

ti jekom informacija, a medijsku pismenost kao sposobnost pristupania

medijima, razumijevanja i krit idkog vrcdnovanja razli i i t ih aspekata medija

i medijskog sadrZaja te stvaranja komunikacije u razli i i t im kontekstima(Europska homisija 2007).

Digitalne kompetencije studenata moguie je razviti inovativnim

nastavnim metodama koje se temelje na aktivnom utenju, a mogu se

unapriiediti upotrebom druStvenih medija, 5to poveiava angaZman profesora

i omoguiava im da prilagodavaju poucavanje razinama sposobnosti i

potrebama pojedinog studenta te provode znanstvena istraZivanja temeljena

na zapaZanjima, hipotezama, eksperimentiranju i zakljudcima. No, unatoi

navedenim prednostima, manje od polovice europskih zemalja promiie

primjenu e-uienja gdje su profesor i student odvojeni f izitki i/ i l i vremenski,

a komunikacija izmedu njih odvija se putem druStvenih mcdija. Ipak, stalno

unapredenje druStvenih medija i mreZa predstavlja izazove za budu(u prirodu

visokog obrazovanja i pruZanja usluge obrazovanja na takvim institucijama.

Naravno, pri tome je potrebno povutijasne granice izmedu obrazovnogprocesa

i neposrcdnih prakti inih zadataka u primjeni drudtvenih medija u cil iu boljeg

prilagodavanja formalnim okvirima visokoikolskog obrazovanja, od bavljenja

85

- NOVI PRISTUPI SUSTAVU CJELOZIVOTNOG OBRAZOVANJA -

prili ino teikim pitanjima nacionalnih obrazovnih reformi. Bez obzira narasprave u kontekstu obrazovnih politika, profesori u visokom obrazovanjumoraju se suoditi sa sveprisutnim zadatkom integriranja druitvenih medijau obrazovni proces i studentsko okruZenje. Valja oiekivati kako te pitanjarazmatrana u ovom radu s vremenom postajati iasnija, kao Sto ie i oaekivaniadruitva i opie shvatanje dru5tvenih medi)a postajati manje senzacionalni,a vi5e objektivni. Prostor u kojem visokoikolske ustanove trebaiu preuzetiveiu ulogu u oblikovanju razvoja dru5tvenih medija i njegovoi primjeni uvisokodkolski sustav postoji. Na kraju svega, tehnologije druitvenih medijaaplikativni su alat koji bi trebao biti ne samo koristen vei i kreiran od samihkorisnika, a to ukljuiuie i visokoikolske ustanove i profesore i studente.

ZAKLJUiAKOiigledno je da se uloga profesora i studenata u visokoSkolskom

obrazovnom procesu pod utjecajem dru6tvenih medija naoiigled mijenja,posebice u smislu izmjene navika uienja i oiekivanja prilikom samog procesapoudavanja, 5to implicira stvaranie novog visokoobrazovnog okruZenjaza novi tip studenata. Promjena u naiinu razmiSljanja i djelovanja novihgeneraciia studenata iziskuje promjene u pristupu obrazovanja tih novihgeneraciia. Pritom se mora obratiti paZnja na njihove specifiine potrebe,zahtieve i nove stilove utenja (koje su samostalno razvili, djelomiino i podutiecajem druitvenih medija). Smjernice primjene drudtvenih medija usuvremenom visokodkolskom obrazovanju definirane su EU planovima,a uspjeh niihove primjene ovisi o nacionalnim obrazovnim politikama teznaiajno o razini informacijsko mediiske pismenosti studenata i stupnjudigitalnih kompetencija profesora. Iako tehnologiia treba ispuniti pedagoikaoaekivania, a ne obrnuto, neupitno je - u vremenu koje dolazi potrebna sumedusobna prilagodavanja.

LITERATURA1. Bauman, Z. (2010) Forty-four letters from the liquid modern world,

Cambridge, Polity2. Boyd, D., Ellison, N. (2007) Social Network Sites: Definition, History,

and Scholarship, Journal of Computer-Mediated Communication, 13 (I),

oo 210-230

,lqq.,

5.o.

- NOVI PRISTUPI SUSTAVU CJELOZIVOTNOG OBRAZOVAI{JA.

Malan, S.P.T. (2000) The hewparadigm, of outcomes-based educationin perspective, Journal of Family Ealogy and Consumer Sciences,2g, pp22-28Shirky, C. (2008) Here comes everybody, London, Allen LaneSubrahmanyam, K.,Smahel, D. (2011) Digital youth, Berlin, SpringerUlbrich, F., Jahnke, i., Merrensson, p. (2011) Special Issue onknowledge development and the net generation, Intern ational Journalof Sociotechnology and Knowledge Development

CIP - Katalogiz_acija u publikacij iS V E U C I L I S N A K N ] I Z N I C AU S P L I T U

UDK 374(o82)

N0Vl pristupi sustavu cieLoiivotnogobrazovanja / ir '-.urednik Dorde Nadrlianski.-i i .- Split : Redak,2016.

Bibliografi ia.

ISBN 978-953-336-33o-1

1. Nadrljanski, DordeL CieloZivotno uienje -- zbornik

160626025