nositelj zahvata / hrvatske vode...elaborat zaŠtite okoliŠa za ocjenu o potrei projene utjeaja na...

datum / prosinac 2018.

nositelj zahvata / HRVATSKE VODE

naziv dokumenta / ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE

UTJECAJA NA OKOLIŠ, ZAHVAT: UREĐENJE BEDNJE UZ ISTOČNU OBILAZNICU NOVOG MAROFA

Nositelj zahvata: HRVATSKE VODE

Ulica grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb

Naručitelj: Hidrokonzalt projektiranje d. o. o.

Hvarska 11, 10 000 Zagreb

Ovlaštenik: DVOKUT-ECRO d. o. o. Trnjanska 37, 10000 Zagreb

Naziv dokumenta: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ,

ZAHVAT: UREĐENJE BEDNJE UZ ISTOČNU OBILAZNICU NOVOG MAROFA

Oznaka narudžbenice: -

Verzija: radna verzija za nositelja zahvata

Datum: prosinac 2018.

Poslano: 21.12.2018., Varaždinska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i

zaštitu okoliša

Voditelj izrade: Tomislav Hriberšek, mag.geol. Uvod, podaci o nositelju zahvata, podaci o lokaciji, opis zahvata, vode

Stručni suradnici: Mirjana Marčenić, mag. ing. prosp. arch. Krajobraz, kulturno-povijesna baština Jelena Fressl, mag. biol. Zaštićena prirodna područja, biljni i životinjski svijet, ekološka mreža RH

Mario Pokrivač, mag. ing. traff., struč. spec. ing. sec Promet i infrastruktura Imelda Pavelić, mag. ing. agr., univ. spec. oecoing. Tlo, analiza prostornih planova Vjeran Magjarević, mag. phys. geophys. Zrak, klimatske promjene

Ostali zaposleni

stručni suradnici

ovlaštenika:

Najla Baković, mag.oecol. Katja Marković , mag. oecol. et prot nat Zaštićena prirodna područja, biljni i životinjski svijet, ekološka mreža RH Sven Jambrušić, bacc. ing. evol. sust. Zrak, klimatske promjene

Konzultacije i podaci: Hidrokonzalt projektiranje d. o. o. Hvarska 11, 10 000 Zagreb

Direktorica: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ


S A D R Ž A J

1 UVOD 4

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 5

2 PODACI O ZAHVATU 6

2.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE ........................................ 6

2.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................................................ 6

2.2.1 OPIS POSTOJEĆEG STANJA ................................................................................................... 7

2.2.2 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA .........................................................................................11

2.2.3 ODABRANA VARIJANTA .....................................................................................................23

2.3 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ..............25

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 26

3.1 PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ...................................................................................................26

3.2 PROSTORNI-PLANOVI ................................................................................................................28

3.2.1 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA NOVI MAROF .........................................................28

3.2.2 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA NOVI MAROF I KONTAKTNIH ZONA .................31

3.3 OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI UTJECAJ ..................32

3.3.1 KLIMATSKE ZNAČAJKE ........................................................................................................32

3.3.2 KVALITETA ZRAKA ..............................................................................................................35

3.3.3 NASELJA I STANOVNIŠTVO .................................................................................................36

3.3.4 HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE, ZONE SANITARNE ZAŠTITE I VODNA TIJELA ..........................36

3.3.5 PROMETNA INFRASTRUKTURA ..........................................................................................40

3.3.6 KRAJOBRAZ ........................................................................................................................41

3.3.7 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA .......................................................................................42

3.4 OPIS ZAŠTIĆENIH PODRUČJA PRIRODE GDJE SE ZAHVAT PLANIRA I/ILI NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI ZNAČAJAN UTJECAJ ......................................................................................44

3.5 BIORAZNOLIKOST ......................................................................................................................44

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE GDJE SE ZAHVAT PLANIRA I/ILI NA KOJA BI MOGAO IMATI ZNAČAJAN UTJECAJ ...............................................................................................................47

4 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 49

4.1 SAŽETI OPIS UTJECAJA ...............................................................................................................49

4.1.1 KLIMATSKE PROMJENE ......................................................................................................49

4.1.2 UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA ....................................................................................51

4.1.3 UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET ......................................53

4.1.4 UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU .........................................................................................54

4.1.5 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ ....................................................................................................54

4.1.6 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO .............................................................................................55



4.1.7 UTJECAJ NA PROMET .........................................................................................................56

4.1.8 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU ..................................................................56

4.1.9 UTJECAJ NA TLO .................................................................................................................56

4.1.10 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA ..........................................................................................57

4.1.11 UTJECAJ OD POVEĆANE RAZINE BUKE ...............................................................................57

4.1.12 GOSPODARENJE OTPADOM ...............................................................................................59

4.1.13 UTJECAJ IZNENADNOG DOGAĐAJA ...................................................................................60

4.2 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ........................................................61

4.3 MOGUĆ KUMULATIVNI UTJECAJ S POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA U OKRUŽENJU ..61

5 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 64

5.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................................64

5.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...............................................................64

6 IZVORI PODATAKA 65

6.1 POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA ................................................................................65

6.2 POPIS LITERATURE .....................................................................................................................65

6.3 POPIS PRAVNIH PROPISA ...........................................................................................................66

6.4 DODACI ......................................................................................................................................69



G R A F I Č K I P R I K A Z I

Grafički prikaz 2-1: Planirani zahvat (označen crvenom linijom) ................................................................................................ 6

Grafički prikaz 2-2: Lokacije priloženih fotografija ..................................................................................................................... 7

Grafički prikaz 2-3: Normalni poprečni profil predmetne dionice za postojeće stanje .............................................................. 9

Grafički prikaz 2-3: Usporedba obuhvata poplava za povratno razdoblje 50 godina (lijevo – postojeće stanje, desno – nakon izgradnje obilaznice) ................................................................................................................................................................. 11

Grafički prikaz 2-4: Normalni poprečni profil predmetne dionice postojećeg stanja (gore) i varijantnog rješenja 1 (dolje).... 12


Grafički prikaz 2-7: Osiguranje spoja uređenog korita i 'starog' meandra rijeke za varijantno rješenje 2 ............................... 14


Grafički prikaz 2-9: Osiguranje spoja uređenog korita i 'starog' meandra rijeke za varijantno rješenje 3 ............................... 16

Grafički prikaz 2-10: Normalni poprečni profil predmetne dionice postojećeg stanja (gore) i varijantnog rješenja 4 (dolje).. 17



Grafički prikaz 2-13: Osiguranje spoja uređenog korita i 'starog' meandra rijeke za varijantno rješenje 6 ............................. 19





Grafički prikaz 2-18: Pregledni prikaz varijantnog rješenja 8 ................................................................................................... 23

Grafički prikaz 2-18: Lokacije spoja korita rijeke Bednje i „starih“ meandara .......................................................................... 24

Grafički prikaz 3-1: Lokacija planiranog zahvat na ortofotografskoj podlozi ............................................................................ 26

Grafički prikaz 3-2: Lokacija planiranog zahvata na topografskoj karti RH ............................................................................... 27

Grafički prikaz 3-3: Korištenje i namjena površina ................................................................................................................... 29

Grafički prikaz 3-4: Tumač oznaka uz kartografski prikaz Korištenje i namjena površina ........................................................ 30

Grafički prikaz 3-5: Kartografski izvod iz UPU Novi Marof Plan namjene površina .................................................................. 31

Grafički prikaz 3-6: Promjena srednje godišnje temperature zraka (na 2 m iznad tla) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom ...................................................................................................................................................................... 33

Grafički prikaz 3-7: Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom ................................................................................................................................................................................................. 34

Grafički prikaz 3-8: Vodno tijelo CDRN0017_003 – Bednja ...................................................................................................... 37

Grafički prikaz 3-9: Poplavna područja ..................................................................................................................................... 40



Grafički prikaz 3-10: Izvadak iz kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (PPUG Novi Marof) ....................................................................................................................................................... 43

Grafički prikaz 3-11: Zaštićena područja prirode na širem području zahvata .......................................................................... 44

Grafički prikaz 3-12: Stanišni tipovi u širem obuhvatu zahvata prema Karti staništa RH 2016. ............................................... 46

Grafički prikaz 3-13: Lokacija planiranog zahvata u odnosu na najbliža područja ekološke mreže .......................................... 47

Grafički prikaz 4-1: Planirani zahvati na slivu Bednje ............................................................................................................... 61

Grafički prikaz 4-2: Utjecaj retencija na smanjenje vodnog vala 100-godišnjeg povratnog razdoblja ..................................... 62

Grafički prikaz 4-3: Obuhvat plavljenja..................................................................................................................................... 62

T A B L I C E

Tablica 3-1: Relevantni prostorni planovi ................................................................................................................................. 28

Tablica 3-2: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi .................................... 35

Tablica 3-3: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu vegetacije ........................................ 35

Tablica 3-4. Procjena broja stanovnika na razini Grada/Općine u razdoblju 2011. – 2015. godine ......................................... 36

Tablica 3-5: Opći podaci vodnog tijela CDRN0017_003 - Bednja ............................................................................................. 37

Izvor: Hrvatske vodeTablica 3-6: Stanje vodnog tijela CDRN0017_003 - Bednja ...................................................................... 37

Tablica 3-7: Opći podaci i stanje vodnog tijela podzemne vode CDGI_20 – Sliv Bednje .......................................................... 39

Tablica 3-8: Intenzitet prometa (PGDP i PLDP): Struktura po duljinama vozila, neprekidno automatsko ............................... 41

Tablica 3-9: Ciljne vrste i stanišni tipovi (POVS) HR2001420 Livade uz Bednju III .................................................................... 48

Tablica 3-10: Stanišni tipovi prema NKS koji mogu biti zastupljeni u ciljnim stanišnim tipovima EM ...................................... 48

Tablica 4-1: Moduli procjene utjecaja klimatskih promjena na zahvat .................................................................................... 49

Tablica 4-2: Moguće vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata/projekta .......................................................................... 50

Tablica 4-3: Osjetljivost uređenja obale na klimatske varijable i sekundarne učinke klimatskih promjena ............................. 50

Tablica 4-4: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru .............................................................. 58

Tablica 4-5. Popis ključnih brojeva otpada za koji se predviđa da će nastati tijekom izgradnje zahvata ................................. 59

F O T O G R A F I J E

Fotografija 2-1: Lokacija 1 .......................................................................................................................................................... 8



Fotografija 2-4: Vegetacija uz desni pokos korita rijeke Bednje ............................................................................................... 13



4

1 UVOD

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša je uređenje rijeke Bednje uz buduću istočnu obilaznicu Novog Marofa, Grad Novi Marof.

U tijeku je projektiranje, a u 2019. godini se očekuje početak izgradnje istočne obilaznice Grada Novog Marofa. Izgradnjom obilaznice presijeca se desna inundacija rijeke Bednje čime se znatno smanjuje mogućnost izlijevanja rijeke u istu pri velikovodnim događajima. Izgradnjom obilaznice podiže se razina vode u vodotoku (pri velikovodnim događajima) čime se povećava ugroza od poplavljivanja stambenih i gospodarskih objekata koji se nalaze u blizini, što se prvenstveno odnosi na objekte u neposrednoj blizini mosta na cesti između Novog Marofa i Ključa. Projektnim rješenjem je predviđeno da se stanje (vezano za poplavni rizik) zadrži na razini prije izgradnje buduće obilaznice.

Rijeka Bednja je na predmetnom području regulirana 60-tih godina prošlog stoljeća. Na stacionaži 52+265 nalazi se most na cesti Novi Marof – Ključ koji svojim nedovoljnim profilom predstavlja prepreku prolaska velikih voda Bednje, te cesta i okolno područje često poplavljuju.

Projektnim rješenjem predviđeno je uređenje dionice rijeke Bednje od postojećeg mosta na državnoj cesti DC 3 u duljini od 4,5 km nizvodno do državne ceste DC 24.

Predmetni zahvat nalazi se na području katastarskih općina Remetinec, Ključ, Novi Marof i Grana.

Za zahvat je potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17), Prilogu III - popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, točka:

2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale.

Sukladno stavku 1. članka 25. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 03/17), postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš uključuje i prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Nositelj zahvata su HRVATSKE VODE, dok je naručitelj ovog dokumenta Hidrokonzalt projektiranje d. o. o. Zagreb, a izrada Elaborata ugovorena je kako bi se sukladno članku 27. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17) u sklopu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocijenilo je li za predmetni zahvat potrebno (ili nije potrebno) provesti procjenu utjecaja na okoliš te je li za zahvat potrebno (ili nije potrebno) provesti postupak Glavne ocjene zahvata na ekološku mrežu.

Elaborat zaštite okoliša izrađen je na temelju Idejnog rješenja uređenja Bednje uz Istočnu obilaznicu Novog Marofa (Hidrokonzalt projektiranje d. o. o., Zagreb, studeni 2018.).



5

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedište tvrtke: Hrvatske vode

Ulica grada Vukovara 220

10 000 Zagreb

VGO za Muru i gornju Dravu

Međimurska ulica 26b

42000 Varaždin

Matični broj: MB: 1209361

OIB: 28921383001

Odgovorna osoba: Zdravko Maltar

Telefon: -

Mail: [email protected]

mailto:[email protected]



6

2 PODACI O ZAHVATU

2.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE

Za predmetni zahvat uređenja rijeke Bednje, potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno Prilogu III., Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17), točke:

2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale

2.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Ovim Elaboratom zaštite okoliša obrađeno je projektno rješenje uređenja rijeke Bednje od postojećeg mosta na državnoj cesti DC 3 do državne ceste DC 24 (u duljini od 4,5 km).

Na grafičkom prikazu (Grafički prikaz 2-1) prikazan je planirani zahvat (crveno – planirani zahvat, plavo – buduća obilaznica Novog Marofa) na ortofotografskoj podlozi.

Grafički prikaz 2-1: Planirani zahvat (označen crvenom linijom) Izvor: Idejno rješenje uređenja Bednje uz Istočnu obilaznicu Novog Marofa (Hidrokonzalt projektiranje

d.o.o., Zagreb, studeni 2018.)



7

2.2.1 OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Rijeka Bednja je na predmetnom području regulirana 60-tih godina prošlog stoljeća i na obalama postoje deponije materijala koje su nastale od iskopa. Na stacionaži 52+265 nalazi se most na cesti Novi Marof – Ključ koji svojim nedovoljnim profilom predstavlja prepreku prolaska velikih voda Bednje, te cesta i okolno područje često poplavljuju.

U svibnju 2018. izrađivač idejnog rješenja obišao je teren na lokaciji projektnog zadatka. Obišle su se 3 lokacije mostova preko rijeke Bednje. U nastavku su opisane i označene lokacije priloženih fotografija.

Grafički prikaz 2-2: Lokacije priloženih fotografija Izvor: Idejno rješenje uređenja Bednje uz Istočnu obilaznicu Novog Marofa (Hidrokonzalt projektiranje


Na fotografijama u nastavku sa slovima L i D označene su lijeva, odnosno desna obala rijeke Bednje na predmetnoj dionici sukladno smjeru toka rijeke Bednje.



8

Lokacija 1 – sjeverna strana predmetnog područja. Lokacija se nalazi na državnoj cesti D3 na mjestu mosta Presečno. Na prvoj fotografiji prikazano je korito rijeke Bednje uzvodno od mosta, dok je na drugoj fotografiji prikazano korito nizvodno od mosta. Vidljivo je da je lijeva strana pokosa uređena na način da je obaloutvrda izvedena pomoću gabiona. Desna obala je obrasla drvećem i grmljem.

Fotografije Lokacije 1 prikazane su u nastavku.

Fotografija 2-1: Lokacija 1

Izvor: Idejno rješenje uređenja Bednje uz Istočnu obilaznicu Novog Marofa (Hidrokonzalt projektiranje d.o.o., Zagreb, studeni 2018.)

Lokacija 2 – lokacija se nalazi na Oštričkoj ulici na mjestu mosta preko rijeke Bednje. Na lijevoj fotografiji prikazano je korito rijeke Bednje uzvodno od mosta, dok je na desnoj fotografiji prikazano korito nizvodno od mosta. Vidljivo je da je lijeva obala uređena u novije vrijeme, dok je na desnoj obali zbog neodržavanja prisutna uznapredovala vegetacija (obrasla drvećem i grmljem).

Fotografije Lokacije 2 prikazane su u nastavku.





9

Lokacija 3 – lokacija se nalazi na Marofskoj ulici na mjestu mosta preko rijeke Bednje. Na prvoj slici prikazano je korito rijeke Bednje uzvodno od mosta, dok je na drugoj slici prikazano korito nizvodno od mosta. Na trećoj fotografiji vidljivo je da se duž lijeve obale nalazi makadamska cesta.

Fotografije lokacije 3 prikazane su u nastavku.



Kao i na ostatku predmetne dionice, vidljivo je da je lijeva obala uređena (uklonjena je vegetacija) u novije vrijeme, dok je na desnoj obali zbog neodržavanja prisutna uznapredovala vegetacija (obrasla drvećem i grmljem).

Grafički prikaz 2-3: Normalni poprečni profil predmetne dionice za postojeće stanje Izvor: Idejno rješenje uređenja Bednje uz Istočnu obilaznicu Novog Marofa (Hidrokonzalt projektiranje




10

U tijeku je projektiranje, a u 2019. godini očekuje se početak izgradnje istočne obilaznice Novog Marofa koja će predstavljati prepreku širenja poplavne vode u smjeru zapada i imat će funkciju desnog obalnog nasipa. Izgradnjom obilaznice presijeca se desna inundacija rijeke Bednje čime se znatno smanjuje mogućnost izlijevanja rijeke u istu pri velikovodnim događajima. Izgradnjom obilaznice podiže se razina vode u vodotoku (pri velikovodnim događajima) čime se povećava ugroza od poplavljivanja stambenih i gospodarskih objekata koji se nalaze u blizini, što se prvenstveno odnosi na objekte u neposrednoj blizini mosta na cesti između Novog Marofa i Ključa.

Usporedbom dostupnih ortofoto snimki (DGU DOF WMS iz 2016. godine) i Google Satellite Imagery (iz 2018. godine) uočeno je da je lijeva obala značajno ogoljena, odnosno da je u velikoj mjeri uklonjena drvenasta vegetacija od strane lokalnog stanovništva.

Sama ugroza Novog Marofa plavljenjem rijeke Bednje bit će riješena izgradnjom istočne obilaznice. Niveleta buduće prometnice je zbog nizinskog terena i hidroloških uvjeta (neposredna blizina rijeke Bednje, niza potoka i ostalih meandara) u svojoj cijeloj duljini vođena u nasipu visine od 1,5 - 2,5 m.



11

2.2.2 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA

U sklopu Idejnog rješenja napravljena je hidraulička analiza postojećeg stanja koja je pokazala da do izlijevanja dolazi na mjestima ušća pritoka u Bednju ili nedovoljnih otvora postojećih objekata na koritu (mostovi). Hidraulička analiza postojećeg stanja i stanja nakon izgradnje obilaznice je pokazala da će se njena izgradnja negativno odraziti na obuhvate poplava pri velikovodnim događajima, budući da će smanjiti mogućnost izlijevanja rijeke Bednje u njenu desnu inundaciju, što će rezultirati većom razinom vodnih lica rijeke Bednje pri velikovodnim događajima kao i većim obuhvatima poplava na lijevoj inundaciji

Na grafičkom prikazu u nastavku crvenim strelicama označeno je područje plavljenja rijeke Bednje za 50-godišnji povratni period na predmetnoj dionici.

Grafički prikaz 2-4: Usporedba obuhvata poplava za povratno razdoblje 50 godina (lijevo – postojeće stanje, desno – nakon izgradnje obilaznice)


Izgradnjom obilaznice podiže se razina vode u vodotoku (pri velikovodnim događajima) čime se povećava ugroza od poplavljivanja stambenih i gospodarskih objekata koji se nalaze u blizini, što se prvenstveno odnosi na objekte u neposrednoj blizini mosta na cesti između Novog Marofa i Ključa.



12

Sva analizirana varijantna rješenja uređenja korita rijeke Bednje su hidraulički modelirana na način da se obuhvati poplava za 50-godišnji povratni period na predmetnoj dionici nakon izgradnje obilaznice „vrate“ u okvire koji odgovaraju postojećem stanju (prije izgradnje obilaznice).

U nastavku će se prikazati tri moguća načina uređenja korita. U prvoj i šestoj varijanti analizirat će se uređenje korita na način da korito poprimi trapezni oblik poprečnog presjeka. U drugoj i trećoj varijanti analizirat će se korito poprečnog presjeka složene geometrije (dvostrano), dok će se u četvrtoj, petoj, sedmoj i osmoj varijanti prikazat korito poprečnog presjeka složene geometrije (jednostrano).

2.2.2.1 Varijanta 1 – trapezna geometrija

U ovoj varijanti razmatrat će se uređenje korita u vidu povećanja njegove propusne moći. Korito će se dimenzionirati na protoke 50-godišnjeg povratnog perioda.

U sklopu ove varijante razmatra se proširenje korita.

Grafički prikaz 2-5: Normalni poprečni profil predmetne dionice postojećeg stanja (gore) i varijantnog rješenja 1 (dolje)


S obzirom na visine obala promatrane dionice rijeke zaključuje se da postojeće stanje korita rijeke Bednje zadovoljava s obzirom na traženi protok, odnosno da za uređeno stanje korita ne dolazi do izlijevanja pri pojavi protoka 50-godišnjeg povratnog perioda.

Na fotografiji niže prikazana je uznapredovala vegetacija uz desni pokos korita rijeke Bednje. Ovim varijantnim rješenjem planira se čišćenje iste kako bi se povećala propusnost vode, odnosno umanjila opasnost od plavljenja okolnog područja.



13

Fotografija 2-4: Vegetacija uz desni pokos korita rijeke Bednje


2.2.2.2 Varijanta 2 – složeno korito (dvostrano)

U Varijanti 2 predlaže se uređenje i proširenje postojećeg korita na način da se predloženi normalni profili po dionicama definiraju kompleksne geometrije. Ovim varijantnim rješenjem se korito dijeli na osnovni dio korita kojim će teći protoci manjeg povratnog perioda, dok će cijelim koritom teći prilikom pojave većih protoka.

Cilj ovakvog rješenja je osigurati tečenje u osnovnom koritu za vrijeme voda čiji su protoci 2-godišnjeg povratnog perioda ili češći. Prilikom pojave voda većeg povratnog perioda predviđa se tečenje punim (složenim) profilom korita.

Ovim varijantnim rješenjem planira se s obje strane korita iskopati dio pokosa kako bi se izveo inundacijski prostor koji će se plaviti prilikom pojave protoka većih od protoka 2-godišnjeg povratnog perioda. Također se planira čišćenje uznapredovale vegetacije sa desnog pokosa korita.

Nastavo je prikazan normalni poprečni profil složene geometrije. Proširenje korita može se urediti na način da služi kao šetnica uz rijeku.

Ovim varijantnim rješenjem planira se s obje strane korita iskopati dio pokosa kako bi se izveo inundacijski prostor koji će se plaviti prilikom pojave protoka većih od protoka 2-godišnjeg povratnog perioda. Također se planira čišćenje uznapredovale vegetacije na desnom pokosu korita.



14



Također, budući da se ovim varijantnim rješenjem uređuje i lijeva obala korita rijeke Bednje, na mjestima „starih“ meandara rijeke Bednje se predviđa osiguranje spoja postojećeg korita s meandrima, kao što je prikazano na grafičkom prikazu u nastavku. Na ovaj način će se osigurati pripunjavanje tih meandara pri puno nižim vodostajima nego je to slučaj za postojeće stanje.

Grafički prikaz 2-7: Osiguranje spoja uređenog korita i 'starog' meandra rijeke za varijantno rješenje 2




15

2.2.2.3 Varijanta 3 – složeno korito (dvostrano)

U Varijanti 3 predlaže se uređenje i proširenje postojećeg korita na način da se predloženi normalni profili po dionicama definiraju kompleksne geometrije. Ovim varijantnim rješenjem se korito dijeli na osnovni dio korita kojim će teći protoci manjeg povratnog perioda, dok će cijelim koritom teći prilikom pojave većih protoka.

Cilj ovakvog rješenja je osigurati tečenje u osnovnom koritu za vrijeme voda čiji su protoci 1.1-godišnjeg povratnog perioda ili češći. Prilikom pojave voda većeg povratnog perioda predviđa se tečenje punim (složenim) profilom korita.

Ovim varijantnim rješenjem planira se s obje strane korita iskopati dio pokosa kako bi se izveo inundacijski prostor koji će se plaviti prilikom pojave protoka većih od protoka 1.1-godišnjeg povratnog perioda. Također se planira čišćenje uznapredovale vegetacije s desnog pokosa korita.

Nastavo je prikazan normalni poprečni profil složene geometrije. Proširenje korita može se urediti na način da služi kao šetnica uz rijeku.



Također, budući da se ovim varijantnim rješenjem uređuje i lijeva obala korita rijeke Bednje, na mjestima „starih“ meandara rijeke Bednje se predviđa osiguranje spoja postojećeg korita sa meandrima, kao što je prikazano na slici u nastavku. Na ovaj način će se osigurati pripunjavanje tih meandara pri puno nižim vodostajima nego je to slučaj za postojeće stanje.



16



2.2.2.4 Varijanta 4 – složeno korito (jednostrano)

U Varijanti 4 predlaže se uređenje i proširenje postojećeg korita na način da se predloženi normalni profili po dionicama definiraju kompleksne geometrije. Ovim varijantnim rješenjem se korito dijeli na osnovni dio korita kojim će teći protoci manjeg povratnog perioda, dok će cijelim koritom prilikom pojave većih protoka.


Ovim varijantnim rješenjem planira se s desne strane korita iskopati dio pokosa kako bi se izveo inundacijski prostor (bankina) koji će se plaviti prilikom pojave protoka većih od protoka 2-godišnjeg povratnog perioda. Također se planira čišćenje uznapredovale vegetacije sa desnog pokosa korita.



17



Proširenje korita može se urediti na način da služi kao šetnica uz rijeku.

2.2.2.5 Varijanta 5 – složeno korito (desna obala)

U Varijanti 5 predlaže se uređenje i proširenje postojećeg korita na način da se predloženi normalni profili po dionicama definiraju kompleksne geometrije. Ovim varijantnim rješenjem se korito dijeli na uži dio korita kojim će teći protoci manjeg povratnog perioda, dok će cijelim koritom prilikom pojave većih protoka.


Ovim varijantnim rješenjem planira se s desne strane korita iskopati dio pokosa kako bi se izveo inundacijski prostor (bankina) koji će se plaviti prilikom pojave protoka većih od protoka 1.1-godišnjeg povratnog perioda. Također se planira čišćenje uznapredovale vegetacije sa desnog pokosa korita.



18



Nastavo je prikazan normalni poprečni profil složene geometrije, proširenje korita može se urediti na način da služi kao šetnica uz rijeku.

2.2.2.6 Varijanta 6 – nepravilna trapezna geometrija

U ovoj varijanti razmatrat će se uređenje korita u vidu povećanja njegove propusne moći. Povećanje propusne moći se neće kao za varijantu 1 osigurati uklanjanjem uznapredovale vegetacije uz desni pokos korita rijeke Bednje, nego na način da se smanjenjem pokosa korita uz lijevi pokos poveća površina poprečnog presjeka korita, odnosno posljedično i njegova propusna moć. Na ovaj način će se dobiti korito „nepravilne“ trapezne geometrije. Korito će se dimenzionirati na protoke 50-godišnjeg povratnog perioda. U sklopu ove varijante razmatrano je proširenje korita.



19



Također, budući da se ovim varijantnim rješenjem uređuje i lijeva obala korita rijeke Bednje, na mjestima „starih“ meandara rijeke Bednje se predviđa osiguranje spoja postojećeg korita s meandrima, kao što je prikazano na slici u nastavku. Na ovaj način će se osigurati pripunjavanje tih meandara pri puno nižim vodostajima nego je to slučaj za postojeće stanje.





20

2.2.2.7 Varijanta 7 – složeno korito (lijeva obala)

U Varijanti 7 predlaže se uređenje i proširenje postojećeg korita na način da se predloženi normalni profili po dionicama definiraju kompleksne geometrije. Ovim varijantnim rješenjem se korito dijeli na osnovni dio korita kojim će teći protoci manjeg povratnog perioda, dok će cijelim koritom prilikom pojave većih protoka.


Ovim varijantnim rješenjem planira se s lijeve strane korita iskopati dio pokosa kako bi se izveo inundacijski prostor (bankina) koji će se plaviti prilikom pojave protoka većih od protoka 2-godišnjeg povratnog perioda. Ne planira se čišćenje uznapredovale vegetacije sa desnog pokosa korita.

Nastavno je prikazan normalni poprečni profil složene geometrije. Proširenje korita može se urediti na način da služi kao šetnica uz rijeku.



Također, budući da se ovim varijantnim rješenjem uređuje i lijeva obala korita rijeke Bednje, na mjestima „starih“ meandara rijeke Bednje se predviđa osiguranje spoja postojećeg korita sa meandrima, kao što je prikazano na slici u nastavku. Na ovaj način će se osigurati pripunjavanje tih meandara pri puno nižim vodostajima nego je to slučaj za postojeće stanje.



21



2.2.2.8 Varijanta 8 – složeno korito (lijeva obala)

U Varijanti 8 predlaže se uređenje i proširenje postojećeg korita na način da se predloženi normalni profili po dionicama definiraju kompleksne geometrije. Ovim varijantnim rješenjem se korito dijeli na uži dio korita kojim će teći protoci manjeg povratnog perioda, dok će cijelim koritom prilikom pojave većih protoka.


Ovim varijantnim rješenjem planira se s lijeve strane korita iskopati dio pokosa kako bi se izveo inundacijski prostor (bankina) koji će se plaviti prilikom pojave protoka većih od protoka 1.1-godišnjeg povratnog perioda. Ne planira se čišćenje uznapredovale vegetacije sa desnog pokosa korita.

Nastavno je prikazan normalni poprečni profil složene geometrije, proširenje korita može se urediti

na način da služi kao šetnica uz rijeku.



22



Također, budući da se ovim varijantnim rješenjem uređuje i lijeva obala korita rijeke Bednje, na mjestima „starih“ meandara rijeke Bednje se predviđa osiguranje spoja postojećeg korita s meandrima, kao što je prikazano na grafičkom prikazu u nastavku. Na ovaj način će se osigurati pripunjavanje tih meandara pri puno nižim vodostajima nego je to slučaj za postojeće stanje.





23

2.2.3 ODABRANA VARIJANTA

Kao odabrana varijanta načina uređenja rijeke Bednje na predmetnoj dionici odabrana je varijanta 8. Na sljedećem grafičkom prikazu vidljiv je pregledni prikaz odabrane varijante.

Grafički prikaz 2-18: Pregledni prikaz varijantnog rješenja 8 Izvor podataka: Idejno rješenje uređenja Bednje uz Istočnu obilaznicu Novog Marofa (Hidrokonzalt

projektiranje d.o.o., Zagreb, studeni 2018.)

Normalni poprečni profil ove varijante će poslužiti kao predložak za uređenje predmetne dionice rijeke Bednje, te će detaljnije biti razrađen u sklopu Idejnog projekta. Hidraulički je predloženo rješenje uređenja korita rijeke Bednje modelirano na način da se obuhvati poplava za 50-godišnji povratni period na predmetnoj dionici nakon izgradnje obilaznice „vrate“ u okvire koji odgovaraju postojećem stanju (prije izgradnje obilaznice). Ovim rješenjem planira se s lijeve strane korita iskopati dio pokosa kako bi se izveo inundacijski prostor (bankina) koji će se plaviti prilikom pojave protoka većih od protoka 1.1-godišnjeg povratnog perioda. Ne planira se čišćenje uznapredovale vegetacije s desnog pokosa korita.

Na mjestima „starih“ meandara rijeke Bednje (na lijevoj obali) se predviđa osiguranje spoja postojećeg korita s meandrima. Na grafičkom prikazu u nastavku su prikazane lokacije meandara za



24

koje se predviđa izvesti spoj s koritom. Na ovaj način će se osigurati pripunjavanje tih meandara pri puno nižim vodostajima nego je to slučaj za postojeće stanje. Također, osigurava se i češće pripunjavanje meandara u odnosu na druga varijantna rješenja budući da se radi o rješenju s osnovnim koritom najmanje dubine, tj. na približno pola visine složenog korita, a na koju visinu se planira smjestiti i spoj postojećeg korita s meandrima. Ovo će posljedično rezultirati i izdizanjem razine podzemnih voda na širem području lociranih meandara budući da će se osigurati prisustvo vode u njima i u periodima u kojima za postojeće stanje to nije bilo tako.

Grafički prikaz 2-19: Lokacije spoja korita rijeke Bednje i „starih“ meandara Izvor: Idejno rješenje uređenja Bednje uz Istočnu obilaznicu Novog Marofa (Hidrokonzalt projektiranje


Ovo rješenje ne isključuje plavljenje koje je uzrokovano uspornim vodama na pritocima rijeke Bednje na predmetnoj dionici, budući da se radi o plavnim područjima koja se nalaze unutra područja Natura 2000, i čije se plavljenje potiče. Njime se osigurava da se ne poveća poplavni rizik na predmetnoj dionici (što će biti posljedica izgradnje obilaznice grada Novi Marof koja presijeca desnu inundaciju rijeke Bednje i znatno smanjuje mogućnost izlijevanja rijeke u nju pri velikovodnim događajima), odnosno da ne dođe do povećanja učestalosti ugroze poplavom stambenih i gospodarskih objekata koji se nalaze u blizini, što se prvenstveno odnosi na objekte u neposrednoj blizini mosta na cesti između Novog Marofa i Ključa.



25

2.3 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU

ZAHVATA

Za realizaciju ovog zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.



26

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1 PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

Prema administrativnom upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske lokacija zahvata nalazi se na području Varaždinske županije, u Gradu Novi Marof.

Lokacija zahvata (uređenje korita) smještena je na rijeci Bednji, između stacionaža 50+595 i 55+075. Predviđeno je uređenje dionice rijeke Bednje (samo lijeve obale) od postojećeg mosta na državnoj cesti DC 3 do državne ceste DC 24 (u duljini od 4,5 km).

Na grafičkom prikazu (Grafički prikaz 3-1) prikazana je lokacija planiranog zahvata na ortofotografskoj podlozi dok je na grafičkom prikazu (Grafički prikaz 3-2) lokacija zahvata prikazana na topografskoj karti RH.

Grafički prikaz 3-1: Lokacija planiranog zahvat na ortofotografskoj podlozi

Izvor: WMS DGU



27

Grafički prikaz 3-2: Lokacija planiranog zahvata na topografskoj karti RH

Izvor: WMS DGU



28

3.2 PROSTORNI-PLANOVI

Prostorni planovi kojima se propisuje gospodarenje prostorom na predmetnoj lokaciji, a koji su relevantni za predmetni zahvat navedeni su u tablici u nastavku (Tablica 3-1).

Tablica 3-1: Relevantni prostorni planovi

Naziv Prostorni plan

Prostorni plan uređenja

Grada Novi Marof

Službeni vjesnik Varaždinske županije broj 16/02 i

55/09

Urbanistički plan

uređenja naselja Novi

Marof i kontaktnih zona

Službeni vjesnik Varaždinske županije broj 16/02 i

55/09

Izvor: https://ispu.mgipu.hr/

3.2.1 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA NOVI MAROF

U Prostornom planu uređenja Grada Novi Marof navodi se sljedeće:

5.2. Komunalna infrastruktura

Članak 104.

(1) Za obranu od poplava uz ostale objekte (obaloutvrde),predviđene su retencije (Lonje i Korušćaka). Na području retencije moguća je izgradnja linijskih infrastrukturnih sustava (ceste, cjevovodi i sl.), uz uvjet da se omogući nesmetano plavljenje cijelog područja retencije visokim vodama

(2) Mogući su regulacijski zahvati i na drugim vodotocima na području Grada, sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i poduzeća.

…

Opis grafičkog dijela plana

Prema kartografskom prikazu Korištenje i namjena površina Prostornog plana uređenja Grada Novi Marof (

Grafički prikaz 3-3) vidljivo je da je planirani zahvat lociran unutar vodotoka, te da ne zauzima druge površine.

https://ispu.mgipu.hr/



29

Grafički prikaz 3-3: Korištenje i namjena površina

Izvor: https://gis2.mgipu.hr/srv1/PPRasterZ05_Public/wms



30

Grafički prikaz 3-4: Tumač oznaka uz kartografski prikaz Korištenje i namjena površina

Izvor: https://gis2.mgipu.hr/srv1/PPRasterZ05_Public/wms



31

3.2.2 Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona

U tekstualnom dijelu Odredbi za provođenje ne spominje se tema uređenja vodotoka.

Grafički dio analize plana

Na kartografskom prikazu u nastavku (Grafički prikaz 3-5) prikazan je planirani zahvat na Planu namjene površina gdje je vidljivo da se zahvat u sjevernom dijelu obuhvata UPU-a nalazi na prostoru označenom kao zona zaštitnog zelenila.

Grafički prikaz 3-5: Kartografski izvod iz UPU Novi Marof Plan namjene površina Izvor: Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona (Službeni vjesnik Varaždinske županije

26/98, 3/99, 31/03, 23/12 i 77/13)



32

3.3 OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI

UTJECAJ

3.3.1 Klimatske značajke

Područje cijele Varaždinske županije, a time i područje Novog Marofa pripada području umjereno tople kišne klime. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime radi se o „Cfwbx“ klimi.

Podaci s meteorološke postaje u Novom Marofu pokazuju da srednja godišnja temperatura zraka iznosi približno 10°C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada. Prosječno najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom oko 19°C. U prosjeku najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od oko -1°C, a siječanj je ujedno i jedini mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0°C. Ledeni dani (Tmin ≤ -10°C) se u prosjeku javljaju 11 puta godišnje, u periodu od studenog do ožujka, od čaga se u prosjeku polovica javlja u siječnju. Studenih dana (Tmax < 0°C) ima između 20 i 24, dok je hladnih dana (Tmin < 0°C) oko 95 i pojavljuju se od rujna do svibnja. Godišnje se opaža između 55 i 67 toplih dana (Tmax ≥ 25°C), koji se javljaju od ožujka do listopada, najčešće u srpnju. Vrući se dani (Tmax ≥ 30°C) javljaju od svibnja do rujna, a u srpnju i kolovozu ih u prosjeku ima od 3 do 5.

Srednja godišnja količina oborina iznosi oko 900 mm. Godišnji hod ukupne oborine je kontinentalnog tipa s primarnim maksimumom u lipnju i sekundarnim maksimumom u studenom. U prosjeku najmanje oborina javlja se u siječnju i veljači. Pojava snijega moguća je u razdoblju od listopada do svibnja i u prosjeku traje između 30 i 45 dana godišnje. Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je oko 70%, s maksimumom u studenom i prosincu. Promatrano područje se ubraja u srednje osunčano - najdulje trajanje sijanja sunca je u srpnju (oko 9 sati dnevno), a najkraće u prosincu (oko 2 sata dnevno).

Dominantni vjetrovi su vjetrovi južnog i jugozapadnog te sjevernog smjera. Proljeće je najvjetrovitije godišnje doba, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80%). Zimi dominira vjetar sjevernih smjerova, a u jesen zapadnjak.

Klimatske promjene

Kao posljedica prirodnih, ali i antropogenih utjecaja, klima nekog područja varira tijekom vremena (godina, dekada, stoljeća i tisućljeća), a navedene varijacije nazivaju se klimatskim promjenama.

Tijekom 50-godišnjeg razdoblja (1961. - 2010.) trendovi temperature zraka (srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne) pokazuju zatopljenje (pojavu viših temperatura) na području cijele Hrvatske. Trendovi su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti.

Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli i trendovi za zimu i proljeće.

Trendovi godišnjih količina oborina tijekom razdoblja 1961. - 2010. na području Republike Hrvatske pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima Hrvatske. Statistički značajno smanjenje utvrđeno je na postajama u planinskom području Gorskog kotara i u Istri, kao i na južnom priobalju. Godišnje negativne trendove uglavnom su uzrokovali trendovi smanjenja količina oborina u ljetnim mjesecima. Ljetna oborina ima jasno istaknut negativni trend u cijeloj zemlji te je na određenom broju mjernih postaja to smanjenje i statistički značajno.



33

U sklopu izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070.1 analizirani su rezultati numeričkih integracija regionalnog klimatskog modela RegCM. Klimatske promjene u budućnosti modelirane su prema RCP4.5 i RCP8.5 scenariju IPCCja2. Scenarij RCP4.5 karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje. Projekcije promjena temperature zraka i količine oborina prikazane su na grafičkim prikazima (Grafički prikaz 3-6 i Grafički prikaz 3-7).

Grafički prikaz 3-6: Promjena srednje godišnje temperature zraka (na 2 m iznad tla) za razdoblje P1 (2011.-

2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom

Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracije na

prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, studeni 2017.

1 Izvor: Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na

2070. (Bijela knjiga), MZOE, studeni 2017.

2 IPCC - Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change)



34

Grafički prikaz 3-7: Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri

integracije RegCM modelom Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracije na

prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, studeni 2017.

Iako postoji još mnoštvo nepoznanica vezanih za učinke klimatskih promjena i stupnja ranjivosti pojedinih sektora, jasno je da klimatske promjene mogu imati utjecaj na široki opseg ljudskih djelatnosti i gotovo sve sastavnice okoliša. Postoji neprikosnoveni znanstveni i politički konsenzus, potvrđen usvajanjem niza međunarodnih dogovora i sporazuma da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju. Republika Hrvatska već je duže vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena koje rezultiraju, među ostalim, i značajnim ekonomskim gubicima. Neizvjesnost glede budućih učinaka klimatskih promjena nije razlog ne-djelovanja. Naime manjka djelovanja, koje bi bilo možebitna posljedica nedostatka nedovoljno značajne znanstvene podloge za provedbu određene mjere, može značajno povećati trošak saniranja nastalih šteta. Najbolji način djelovanja je prilagodba klimatskim promjenama što podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.



35

3.3.2 Kvaliteta zraka

Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14), područje Republike Hrvatske podijeljeno je na pet zona, uz izdvojena četiri naseljena područja tj. područja aglomeracija. Promatrano područje uvršteno je u zonu HR1 koja obuhvaća široko područje sjeverne, sjeveroistočne i istočne Hrvatske (ukupno 11 županija). Budući da se najbliža mjerna postaja za praćenje kvalitete zraka (Varaždin-1) nalazi na oko 15 km udaljenosti od promatranog ista nije reprezentativna za ocjenu kvalitete zraka na području Novog Marofa.

Na područjima na kojima postoji mali broj mjernih postaja, procjena razine onečišćenja dobiva se modeliranjem koje omogućuje analizu prostorne razdiobe na velikoj prostornoj i vremenskoj skali koje nisu pokrivene mjerenjima.

Razine onečišćenosti zraka zone HR1 uspoređene s donjim i gornjim pragovima procjene s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi (za sumporov dioksid (SO2), okside dušika izražene kao dušikov dioksid (NO2), lebdeće čestice (PM10), benzen, benzo(a)piren, olovo (Pb), arsen (As), kadmij (Cd) i, nikal (Ni) u PM10, ugljikov monoksid (CO), graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu (Hg) te dugoročnim ciljem za prizemni ozon (O3)) prikazane su u tablici (Tablica 3-3).

Tablica 3-2: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

Izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu, HAOP,

studeni 2017.

Razine onečišćenosti zraka zone HR1 uspoređene s donjim i gornjim pragovima procjene s obzirom na zaštitu vegetacije (za sumporov dioksid (SO2) i dušikove okside (NOx) te ciljnim vrijednostima za prizemni ozon (O3)) prikazane su u tablici (Tablica 3-3).

Tablica 3-3: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu vegetacije

Zona HR 1

Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu vegetacije

SO2 NOx AOT40 parametar

<DPP <GPP >DC

DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene,

CV – dugoročni cilj za prizemni ozon AOT40 parametar

Izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu, HAOP,

studeni 2017.

Iako je, osobito u većim gradovima kao posljedica emisija onečišćujućih tvari iz malih kućnih ložišta i cestovnog prometa, moguće lokalno prekomjerno onečišćenje lebdećim česticama (PM10 i PM2,5) i dušikovim oksidima (NOx), podaci iz tablica (Tablica 3-2, Tablica 3-3) pokazuju da je kvaliteta zraka cijele zone HR1, a time i promatranog područja zadovoljavajuća te se kvaliteta zraka može ocijeniti kao kvaliteta I kategorije s obzirom na sve onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona. Maksimumi koncentracije prizemnog ozona pojavljuju na udaljenostima i od nekoliko desetaka pa čak i stotine

Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

Zona HR 1 SO2 NO2 PM10

Benzen,

benzo(a)piren Pb, As, Cd, Ni CO O3 Hg

<GPP <DPP <GPP <DPP <DPP <DPP >DC <GV

DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene,

DC – dugoročni cilj za prizemni ozon, GV – granična vrijednost.



36

kilometara od većih izvora, pa je onečišćenje prizemnim ozonom regionalni problem3. Članak 42. članka Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17) propisuje da novi zahvat u okoliš ili rekonstrukcija postojećeg izvora onečišćivanja zraka u području prve kategorije ne smije ugroziti postojeću kategoriju kvalitete zraka.

3.3.3 Naselja i stanovništvo

Grad Novi Marof se nalazi u Varaždinskoj županiji, a udaljen je 18 km južno od Varaždina i 56 km sjeverno od Zagreba. Administrativno područje Grada s 23 naselja ima 13.246 stanovnika (2011. g.) dok samo naselje Novi Marof ima 1.936 stanovnika (2011. g.). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju 2011. – 2015. godine ukupan broj stanovnika na području Grada Novi Marof se smanjio (Tablica 3-4).

Tablica 3-4. Procjena broja stanovnika na razini Grada/Općine u razdoblju 2011. – 2015. godine

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Novi Marof 13,246 13,185 13,115 13,104 12,973 12,802

Grad Broj stanovnika

prema popisu 2011

Procjena 31. prosinca Trend 2011-

2015.

Izvor: Procjena stanovništva RH, Državni zavod za statistiku

Najbliža naselja planiranom zahvatu su: Oštrice (400 m istočno s druge strane rijeke Bednje), Presečno (oko 100 m sjeverno) te naselje Strmec Remetinečki (oko 150 m sjeverozapadno).

3.3.4 Hidrografske značajke, zone sanitarne zaštite i vodna tijela

Hidrografski podaci i vodna tijela

Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10), promatrano područje pripada vodnom području rijeke Dunav. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 31/13), lokacija zahvata pripada području malog sliva „Plitvica – Bednja“. Planirani zahvat predstavlja uređenje lijeve obale rijeke Bednje (uključujući i spajanje „starih“ meandara s glavnim tokom, koja je na promatranom području ujedno izdvojena kao vodno tijelo CDRN0017_003 – Bednja (Grafički prikaz 3-8).

3 Prekomjerno onečišćenje prizemnim ozonom zabilježeno je na području cijele Republike Hrvatske.



37

Grafički prikaz 3-8: Vodno tijelo CDRN0017_003 – Bednja

Izvor podataka: Hrvatske vode

U tablicama koje slijede prikazani su opći podaci i stanje vodnog tijela CDRN00017_003 – Bednja.

Tablica 3-5: Opći podaci vodnog tijela CDRN0017_003 - Bednja

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0017_003

Šifra vodnog tijela: CDRN0017_003

Naziv vodnog tijela Bednja

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4)

Dužina vodnog tijela 24.1 km + 140 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeka Drave i Dunava

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CDGI-20

Zaštićena područja HR1000008, HR53010003*, HR2001410*, HRCM_41033000*

(* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 21084 (Tuhovec, Bednja)

Izvor: Hrvatske vode



38

Tablica 3-6: Stanje vodnog tijela CDRN0017_003 - Bednja STANJE VODNOG TIJELA CDRN0017_003

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE CILJEVA

OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje

Biološki elementi kakvoće

Fizikalno kemijski pokazatelji

Specifične onečišćujuće tvari

Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće

Fitobentos

Makrofiti

Makrozoobentos

Fizikalno kemijski pokazatelji

BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor

Specifične onečišćujuće tvari

arsen

bakar

cink

krom

fluoridi

adsorbilni organski halogeni (AOX)

poliklorirani bifenili (PCB)

Hidromorfološki elementi

Hidrološki režim

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti

Indeks korištenja (ikv)

Kemijsko stanje

Klorfenvinfos

Klorpirifos (klorpirifos-etil)

Diuron

Izoproturon

loše

loše

dobro stanje

loše

loše

umjereno

vrlo dobro

dobro

loše

dobro

loše

umjereno

umjereno

dobro

dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

loše

loše

dobro stanje

loše

loše

umjereno

vrlo dobro

dobro

loše

dobro

loše

umjereno

umjereno

dobro

dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro

dobro

dobro stanje

dobro

nema ocjene

dobro

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

dobro

dobro

dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

dobro

dobro

dobro stanje

dobro

nema ocjene

dobro

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

dobro

dobro

dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

procjena nije pouzdana


postiže ciljeve


nema procjene


postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene


postiže ciljeve



postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene

NAPOMENA:

NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani,

Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin

DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-

para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien,

Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol,

Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin,

Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima

Izvor: Hrvatske vode

Vodno tijelo CDRN00017_003 – Bednja nalazi se u lošem stanju ponajprije zbog bioloških elemenata kakvoće. Hidromorfološki elementni kakvoće ocijenjeni su sa ocjenom dobro, ponajprije zbog pojedinačne ocjene „Indeks korištenja“, dok su svi ostali elementi ocjenjeni najvišom ocjenom (vrlo dobro).

Planirani zahvat lociran je na vodnom tijelu podzemne vode CDGI_20 – Sliv Bednje. Opći podaci i stanje vodnog tijela prikazani su u sljedećoj tablici.



39

Tablica 3-7: Opći podaci i stanje vodnog tijela podzemne vode CDGI_20 – Sliv Bednje

Kod CDGI_20

Ime tijela podzemnih voda Sliv Bednje

Poroznost Dominantno međuzrnska

Površina (km2) 724

Obnovljive zalihe (*106 m3/god) 52

Prirodna ranjivost 74% područja niske i vrlo niske

ranjivosti

Državna pripadnost grupiranog vodnog

tijela podzemne vode HR/SL

Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Izvor podatka: Hrvatske vode, Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)

Poplavna područja

Prema Prethodnoj procjeni rizika od poplava (Hrvatske vode, 2013.) karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija:

• poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 25 godina)

• poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

• poplave male vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 1.000 godina) uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave), za fluvijalne (riječne) poplave te bujične poplave.

Na sljedećem grafičkom prikazu vidljive su poplavne površine na širem promatranom području.



40

Grafički prikaz 3-9: Poplavna područja Izvor podataka: Hrvatske vode

Zone sanitarne zaštite

Lokacija zahvata nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta.

3.3.5 Prometna infrastruktura

Zapadno od lokacije predmetnog zahvata nalazi se državna cesta DC3 (G. P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8)). Na predmetnoj državnoj cesti DC3 obavlja se brojenje prometa. U sljedećoj tablici (Tablica 3-8) prikazan je intenzitet prometa za šire područje planiranog zahvata (brojačko mjesto 1221 Novi Marof)4.

4 Brojenja prometa na cestama Republike Hrvatske 2014. godine, Hrvatske ceste d. o. o., 2015



41

Tablica 3-8: Intenzitet prometa (PGDP i PLDP): Struktura po duljinama vozila, neprekidno automatsko

A1 A2 A3 A4 B1 B2 B3 B4 C1

A1 A2 A3 B1 B2 B3 B4 B5 C1

BROJAČKO MJESTOOznaka

ceste

PGDP

100%S K U P I N A V O Z I L A PGDP i PLDP

od 2012. do 2016. godine

(u 000 vozila)OZNAKA IMEPLDP

100%

7615 39 6209 201 407 103 187 115 250 104

100% 0.53 81.53 2.64 5.34 1.35 2.46 1.51 3.28 1.36

3 7771 83 6251 225 413 115 183 120 283 98

100% 1.06 80.44 2.90 5.32 1.48 2.36 1.54 3.64 1.26

1221 Novi Marof

0

4

8

12

16

12 13 14 15 16

Izvor: Brojenja prometa na cestama Republike Hrvatske 2014. godine, Hrvatske ceste d. o. o. , 2015.

Prema prikazanim frekvencijama državna cesta DC3 ulazi u kategoriju cestu 2. razreda (> 7 000 – 12 000 vozila /dan)5.

3.3.6 Krajobraz

Planirani zahvat se nalazi na krajobraznom području dolina rijeke Bednje s okolnim brežuljcima. Obuhvaća rijeku Bednju u dužini od 4,5 km od mosta Presečno na državnoj cesti DC3 (km 52+265) do državne ceste DC 24 (km 47+765), između naselja Novi Marof sa zapadne strane, naselja Presečno sa sjeverne strane te naselja Ključ i Oštrice s istočne strane.

Tipološki područje pripada kulturnom poljoprivrednom krajobrazu. Unutar doline nalazi se sustav poljoprivrednih površina, a na brežuljcima dominira mozaični sustav manjih poljoprivrednih površina i šuma. Relativno visoka razina industrijalizacije i neprimjerena stambena izgradnja uzrokovala je krajobrazne degradacije u dijelu doline Bednje gdje je i područje zahvata. Područja s intenzivnom gospodarskom djelatnošću protežu se zapadno od planiranog zahvata uz rub doline rijeke Bednje, od centra Novog Marofa na jugu pa uz državnu cestu DC3 u smjeru sjevera s tvornicom kamene vune kao krajnjom točkom industrijskog krajobraza. Krajobrazno područje dolina rijeke Bednje s okolnim brežuljcima obilježavaju i linijski krajobrazni uzorci u smjeru S - J: linijski volumen poteza vegetacije uz rijeku Bednju, promjenjiva i dinamična linijska ploha rijeke Bednje, stalna i homogena linijska ploha državne ceste D3 te stalna i heterogena linija regionalne pruge R201. U smjeru SZ - JI vijuga linijski krajobrazni uzorak županijska cesta Ž2109. Linijski krajobrazni uzorci razdjeljuju prostor i određuju njegove granice. Osnovna karakteristika krajobraznog područja lokacije zahvata je izrazita usitnjenost krajobraznih uzoraka. Kod toga su vizualno istaknuta izdužena i uska polja koja se pružaju okomito na slojnice od kuća uz županijsku cestu Ž2109 (greben) prema livadama s pojedinačnim grmljem i drvećem na lijevoj obali rijeke Bednje. Krajobrazom dominira kompleks tvornice kamene vune s dimnjakom visokim 55 m u dolini rijeke Bednje. Najuočljiviji dio tvornice je dimnjak zbog visine, valjkastog oblika i boje (vodoravne i široke crvene i bijele pruge). Dolinom rijeke Bednje, uz samu rijeku i preko nje, prolazi često korišten makadam (šetnica) koji povezuje grad Novi Marof i selo Oštrice (povremeni boravišni prostor).

Kao vrijedni krajobrazni elementi, koji povoljno utječu na strukturu krajobraza i vizualne značajke, ističu se: brežuljkasti i brdoviti reljef, sustav oranica i zaselaka te rijeka Bednja s pripadajućim potezima vegetacije i mrtvajama kao ostacima prirodnog toka rijeke Bednje. Mrtvaje, svojim organskim oblikom i potezima visoke vegetacije, u kontrastu su sa plohom doline, pravilnom linijom regulirane rijeke Bednje i pravilnim antropogenim strukturama okolnog prostora.

Područje zahvata je vizualno najizloženije pogledima s okolnih grebena uzvišenja. Kao najatraktivnije područje s kojeg se pružaju vizure, su cestama, prugom i naseljima obrubljeni rubovi doline rijeke

5 Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta

sigurnosti prometa (NN 110/01).



42

Bednje te naseljeni grebeni okolnih uzvišenja. Frekvencija pogleda koji se pružaju s grebena je relativno velika zbog njihove guste naseljenosti.

Planirani zahvat se nalazi u krajobraznom području narušenom antropogenim pritiscima (tvornice, cesta, pruga, dosadašnja regulacija rijeke Bednje) i osjetljivom na dodatne antropogene pritiske zbog ekološkog koridora rijeke Bednje sa značajnim potezima vegetacije, očuvanih mrtvaja s potezima vegetacije, očuvanih livada s pojedinačnim drvećem i grmljem, šumaraka te stalne izloženosti pogledima.

Od zaštićenih prirodnih vrijednosti u blizini planiranog zahvata nalazi se perivoj uz dvorac Erdödy u Novom Marofu zaštićen u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini (koja čini sastavni dio zaštićenog područja) nisu dozvoljeni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti njegove vrijednosti. Navedeni spomenik je od lokacije zahvata udaljen oko 600 m prema zapadu.

3.3.7 Kulturno-povijesna baština

Najbliže zaštićeno kulturno dobro je dvorac Erdödy, Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof, Varaždinska 2, Novi Marof (oznaka Z-1093, nepokretno kulturno dobro – pojedinačno). Od lokacije zahvata udaljen je oko 600 m prema zapadu.

Od ostalih zaštićenih kulturnih dobara, u blizini se još nalazi crkva Blažene Djevice Marije i župni dvor, Remetinec (oznaka Z-1097, nepokretno kulturno dobro – pojedinačno). Od lokacije zahvata udaljena je 1.500 km prema zapadu.

Najbliža evidentirana kulturna baština je povijesna sakralna građevina - crkva Sv. Fabijana u selu Oštrice. Od lokacije zahvata je udaljena oko 680 m prema istoku.

Evidentirani arheološki lokaliteti u blizini zahvata su Ciglište (Novi Marof), Kukma (Novi Marof) i Pleta (Novi Marof). Dva arheološka lokaliteta nalaze se zapadno od planiranog zahvata, na udaljenosti od oko 470 m i 600 m, a jedan arheološki lokalitet se nalazi istočno od planiranog zahvata, na udaljenosti od oko 390 m.

Evidentirana kulturna baština nema svojstva kulturnog dobra i nije zaštićena temeljem važećeg Zakona, ali predstavlja vrijednost od lokalnog značenja i lokalna zajednica može ju proglasiti zaštićenom.



43

Grafički prikaz 3-10: Izvadak iz kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (PPUG Novi Marof)

Izvor: WFS Informacijskog sustava prostornog uređenja (https://ispu.mgipu.hr/)



44

3.4 OPIS ZAŠTIĆENIH PODRUČJA PRIRODE GDJE SE ZAHVAT PLANIRA I/ILI NA

KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI ZNAČAJAN UTJECAJ

Planirani zahvat nalazi se izvan zaštićenih područja prirode. Oko 600 metara zapadno od planiranog zahvata nalazi se zaštićeno područje Spomenik parkovne arhitekture Novi Marof – bolnički park. Ovaj park se prostire na površini od 12,65 ha. Odlikuje ga veliko bogatstvo domaćih i stranih biljnih vrsta. Od domaćih vrsta zastupljeni su ariš, smreka, jela, bor, bukva, hrast i dr., dok su od stranih vrsta zastupljeni pripadnici rodova: Gingko, Thujopsis, Thuja, Chamaecyparis, Taxodium, Magnolia, Pseudotsuga. Položaj parka u odnosu na planirani zahvat prikazan je na grafičkom prilogu u nastavku (Grafički prikaz 3-15).

Grafički prikaz 3-11: Zaštićena područja prirode na širem području zahvata

Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode, WMS DGU i Idejno rješenje (Hidrokonzalt projektiranje d. o. o., Zagreb, srpanj 2018.)

3.5 BIORAZNOLIKOST

Prema dostupnoj Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016. (www.bioportal.hr) (Grafički prikaz 3-12), u širem području od 200 metara oko planiranog zahvata nalaze se sljedeći stanišni tipovi i njihovi mozaici:

• Vodena i močvarna staništa:

o A.1.1. Stalne stajaćice,

o A.2.3. Stalni vodotoci,

o A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti,

o A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,

• Travnjaci i visoke zeleni:

o C.2.2.3. Zajednice higrofilnih zeleni,

o C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe,

• Šikare:

o D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe,



45

o D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva,

• Šume

• Staništa obrasla nitrofilnom, skiofilnom ruderalnom vegetacijom:

o I.1.5. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija,

• Staništa obrasla ruderalnom vegetacijom i antropogeno izmijenjena staništa:

o I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva,

o I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine,

o I.2.1. Mozaici kultiviranih površina,

o I.5.1. Voćnjaci,

o I.5.3. Vinogradi i

o J. Izgrađena i industrijska staništa.

Od šumskih stanišnih tipova na predmetnom prostoru, sukladno Karti staništa RH 2004. (www.bioportal.hr) nalazi se stanišni tip E.3.1. Mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume.

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) od utvrđenih staništa u širem području od 200 m oko planiranog zahvata na Popisu svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (Prilog II Pravilnika) se nalaze:

• A.1.1. Stalne stajaćice,

• A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti,

• A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,

• C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (=C.2.2.3. Zajednice higrofilnih zeleni),

• C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (=C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe),

• D.1.1. Vrbici na sprudovima (=D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe),

• E.3.1. Mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume i

• I.1.5. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija.



46

Grafički prikaz 3-12: Stanišni tipovi u širem obuhvatu zahvata prema Karti staništa RH 2016.

Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode, WMS DGU i Idejno rješenje (Hidrokonzalt projektiranje d. o. o., Zagreb, srpanj 2018.



47

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE GDJE SE ZAHVAT PLANIRA I/ILI NA KOJA BI

MOGAO IMATI ZNAČAJAN UTJECAJ

Lokacija planiranog zahvata nalazi se unutar područja ekološke mreže značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001420 Livade uz Bednju III. Ovo područje čine četiri odvojena fragmenta ukupne površine od 307,6906 ha. Najveću površinu ovog područja (89,09%) prekrivaju vlažni i mezofilni travnjaci koji su ujedno značajno stanište ciljne vrste leptira kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar). Za ovo područje su izdvojena i dva ciljna stanišna tipa: Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis) (6430) i Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) (6510) (Tablica 3-9 i Tablica 3-10). Položaj ovog područja ekološke mreže u odnosu na planirani zahvat prikazan je na grafičkom prikazu u nastavku (Grafički prikaz 3-17).

Grafički prikaz 3-13: Lokacija planiranog zahvata u odnosu na najbliža područja ekološke mreže

Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode, WMS DGU i Idejno rješenje (Hidrokonzalt projektiranje d. o. o., Zagreb, srpanj 2018.)



48

Tablica 3-9: Ciljne vrste i stanišni tipovi (POVS) HR2001420 Livade uz Bednju III

Područje EM Kategorija za ciljnu vrstu/ stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/ hrvatski naziv stanišnog tipa Znanstveni naziv vrste/ šifra stanišnog tipa

HR2001410 Livade uz Bednju III

1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar

1 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

6430

1 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)

6510

Oznake: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

Izvor: Uredba o ekološkoj mreži, NN 124/13, 105/15

Tablica 3-10: Stanišni tipovi prema NKS koji mogu biti zastupljeni u ciljnim stanišnim tipovima EM

NATURA 2000 kod

NATURA 2000 naziv stanišnog tipa NKS - nacionalna klasifikacija staništa

6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni

I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića

I.1.5.5. Stjenovite zajednice lopuha

6510 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)

C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke

C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke

C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke

C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke

C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom

Izvor: Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, Prilog III (NN 88/14)



49

4 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1 SAŽETI OPIS UTJECAJA

4.1.1 KLIMATSKE PROMJENE

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Zahvat potencijalno ima utjecaj na klimatske promjene ukoliko njegova upotreba generira povećanje emisija stakleničkih plinova. Nakon provedenih građevinskih radova tijekom kojih upotreba mehanizacije nužne za obavljanje radova generira nastanak manjih količina stakleničkih plinova, dok uređeno korito rijeke Bednje neće biti izvor ni uzrok nastajanja stakleničkih plinova. Stoga, tijekom korištenja promatranog zahvata neće biti utjecaja na klimatske promjene, a utjecaj tijekom izgradnje ocjenjuje se kao malen i privremen, odnosno zanemariv.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat analiziran je sukladno smjernicama za povećanje otpornosti ranjivih ulaganja na klimatske promjene6. Cilj analize je utvrđivanje osjetljivosti i izloženosti projekta na primarne i sekundarne klimatske utjecaje, kako bi se u konačnici procijenio mogući rizik projekta te ovisno o riziku mogle identificirati i procijeniti opcije moguće prilagodbe zahvata sa ciljem smanjenja rizika. Analiza se stoga vrši kroz 7 tzv. modula prikazanih u tablici (Tablica 4-1).

Tablica 4-1: Moduli procjene utjecaja klimatskih promjena na zahvat

Modul Naziv modula

1 Analiza osjetljivosti (AO)

2 Procjena izloženosti (PI)

3 Analiza ranjivosti (AR)

4 Procjena rizika (PR)

5 Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe (UMP)

6 Procjena mogućnosti prilagodbe (PMP)

7 Integracija akcijskog plana prilagodbe u projekt (IAPP)

U okviru izrade ovog elaborata utjecaj klimatskih promjena analiziran je kroz analizu osjetljivosti, procjenu izloženosti, analizu ranjivosti i procjenu rizika, odnosno kroz module 1-4, dok su moduli 5-7 ostavljeni da se provedu od strane investitora.

Analiza osjetljivosti

Osjetljivost projekta određuje se u odnosu na široki raspon klimatskih varijabli i sekundarnih učinaka, te se na taj način izdvajaju one klimatske varijable koje bi mogle imati utjecaj na promatrani zahvat/projekt. Osjetljivost projekta na ključne klimatske promjene (primarne i sekundarne

6 Neformalni dokument – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjiivih ulaganja na klimatske promjene (Non-paper

Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient), Europska komisija – Glavna uprava za klimatsku politiku



50

promjene) procjenjuje se, prema smjernicama za povećanje otpornosti ranjivih ulaganja na klimatske promjene, kroz četiri teme:

1. Imovina i procesi na lokaciji zahvata

2. Ulazne stavke u proces (voda, energija, ostalo)

3. Izlazne stavke iz procesa (proizvodi i tržište)

4. Prometna povezanost (transport)

Osjetljivost promatranog tipa zahvata kroz četiri navedene teme u odnosu na sve klimatske varijable vrednuje sa ocjenama u skladu s tablicom (Tablica 4-2).

Tablica 4-2: Moguće vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata/projekta

Visoka 3

Umjerena 2

Zanemariva 1

Zbog prirode promatranog građevinskog zahvata (uređenje pokosa obale rijeke Bednje) tijekom korištenja zahvata nema ulaznih i izlaznih stavki u proces, niti je bitna prometna povezanost zahvata (u smislu transporta sirovina ili gotovih proizvoda), pa se utjecaj klimatskih promjena kroz sve analizirane module na navedene teme 2, 3 i 4 ocjenjuje kao zanemariv.

Tablica 4-3: Osjetljivost uređenja obale na klimatske varijable i sekundarne učinke klimatskih promjena

ANALIZA OSJETLJIVOSTI

(AO)

Imo

vin

a i p

roce

si

na

loka

ciji

Ula

zne

sta

vke

u p

roce

s

(vo

da,

en

erg

ija, o

stal

o)

Izla

zne

sta

vke

iz p

roce

sa

(pro

izvo

di i

trž

ište

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

PR

IMA

RN

I UTJ

ECA

JI

Promjene prosječnih (god./sez./mj.) temp. zraka 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp. zraka 1 1 1 1

Promjene prosječnih (god./sez./mj.) količina oborina 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih količina oborina 1 1 1 1

Promjene prosječnih brzina vjetra 1 1 1 1

Promjene maksimalnih brzina vjetrova 1 1 1 1

Promjene vlažnosti zraka 1 1 1 1

Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog zračenje 1 1 1 1

SEK

UN

DA

RN

I UTJ

ECA

JI

Porast razine mora (uz lokalne pomake tla) 1 1 1 1

Promjene temperature mora i voda 1 1 1 1

Dostupnost vodnih resursa 1 1 1 1

Pojave oluja (trase i intenzitet) uključujući i olujne uspore 1 1 1 1

Poplave 1 1 1 1

Promjena pH vrijednosti oceana 1 1 1 1

Pješčane oluje 1 1 1 1

Erozija obale 1 1 1 1

Erozija tla 1 1 1 1

Zaslanjivanje tla 1 1 1 1

Nekontrolirani požari u prirodi 1 1 1 1



51

Kvaliteta zraka 1 1 1 1

Nestabilnost tla (klizišta, odroni, lavine) 1 1 1 1

Efekt urbanih toplinskih otoka 1 1 1 1

Promjene u trajanju pojedinih sezona 1 1 1 1

Iz analize osjetljivosti, vidljivo je kako nema značajnog utjecaja klimatskih varijabli i sekundarnih učinaka na zahvat uzevši u obzir da zahvat predstavlja uređenje korita Bednje. Osjetljivost zahvata na klimatske promjene (primarni i sekundarni) procijenjena je kao zanemariva (Oznaka 1, Tablica 4-3), te nije potrebno modeliranje procjene izloženosti i analiza ranjivosti zbog neznačajnog utjecaja na zahvat.

4.1.2 UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Utjecaj na kakvoću površinskih i podzemnih voda

Tijekom radova na izgradnji zahvata može doći do negativnog utjecaja na površinske i podzemne vode uslijed:

• nepostojanja primjerenog rješenja za sanitarne otpadne vode koje nastaju na gradilištu,

• nužnih popravaka na prostoru s kojeg je moguće istjecanje u okolni prostor, a čišćenje nije

osigurano suhim postupkom,

• povećane količine građevinskog, komunalnog i opasnog otpada čijim se ispiranjem mogu

onečistiti podzemne i površinske vode.

Navedeni propusti u organizaciji gradilišta prilikom izgradnje zahvata mogu uzrokovati eventualno onečišćenje voda.

Tijekom građenja iznenadna onečišćenja mogu nastati u slučaju akcidentnih situacija:

• havarijom građevinskih strojeva i alata koji se koriste u izgradnji,

• propuštanjem i nekontroliranim istjecanjem opasnih tekućina (gorivo, kemikalije) koje se

drže na gradilištima,

• namjernim ili slučajnim ispuštanjem ili odlaganjem viškova opasnog građevinskog materijala i

tekućina u vodotok.

Predmetni zahvat lociran je u poplavnom području rijeke Bednje. S obzirom da će se radovi izvoditi u razdoblju malih voda mogućnost pojave iznenadnih događaja pojave poplave nije vjerojatan. Ukoliko i dođe do pojave poplavnog događaja, pravovremenim poduzimanjem odgovarajućih mjera zaštite i pridržavanjem uvjeta građenja, iznenadni događaji će se izbjeći.

Svi mogući negativni utjecaji na površinske i podzemne vode tijekom izvođenja radova na izgradnji mogu se izbjeći pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem propisa i uvjeta građenja.

Utjecaj na stanje površinskog vodnog tijela

Vodno tijelo CDRN0017_003 - Bednja

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. vodno tijelo CDRN0017_003 – Bednja izdvojeno je, s obzirom na izmijenjenost kao prirodno. Prema podacima iz Idejnog rješenja, rijeka Bednja je na predmetnom području regulirana 60-tih godina što potvrđuju i fotografije s obilaska terena (Fotografije 2-1 do 2-3).



52

Predloženo tehničko rješenje uređenja korita rijeke Bednje obuhvaća oblikovanje postojećeg pokosa, na lijevoj obali vodnog tijela na način da korito bez izlijevanja može primiti velike vode koje se javljaju statistički jednom u 50 godina. Uređenje lijeve obale je planirano u duljini od 4,5 km. U sklopu projekta predviđeno je spajanje „starih“ meandara s glavnim tokom rijeke Bednje što će osigurati češće dopunjavanje istih u odnosu na dosadašnje stanje.

Planirani zahvat predstavlja uređenje obalnog pojasa površinskog vodnog tijela CDRN0017_003 - Bednja. Prema podacima iz Plana upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. (NN 66/16) predmetno vodno tijelo je u lošem stanju (poglavito radi procjene bioloških elemenata kakvoće), dok je hidromorfološko stanje ocijenjeno kao dobro.

Uređenje obale uzrokovat će promjene u hidromorfološkim karakteristikama vodnog tijela, na način da će se urediti samo lijeva obala (koja je već u značajnoj duljini ogoljena) u duljini od 4,5 km (18% od ukupne duljine vodnog tijela), te oblikovati postojeći pokos (na lijevoj obali) prema odabranom projektnom rješenju, dok će vegetacija i pokos na desnoj obali ostati kao u postojećem stanju.

S obzirom da se odabranim tehničkim rješenjem uređuje samo jedna obala vodotoka, koja je već sada značajno ogoljena, utjecaj promjene postojećih hidromorfoloških značajki (promjene u strukturi obalnog pojasa) se ocjenjuje kao prihvatljiv.

S obzirom na navedeno procjenjuje se kako predmetni zahvat neće uzrokovati promjenu stanja vodnog tijela površinske vode.

Kod izvođenja radova, koristit će se kopnena mehanizacija čijim će radom doći do privremenog zamućenja vode. Do pogoršanja kakvoće vode može doći zbog povećanih vrijednosti suspendiranih tvari i obogaćivanja vode hranjivim solima te istaloženim tvarima. Navedeno može dovesti do manjeg kratkotrajnog negativnog utjecaja na ekološko stanje površinskog vodnog tijela CDRN0017_003 - Bednja, ograničenog na vrijeme trajanja radova.

Utjecaj na stanje vodnog tijela podzemne vode

Planirani zahvat nalazi se na području vodnog tijela podzemne vode CDGI_20 – Sliv Bednje. Za navedeno vodno tijelo podzemne vode procijenjeno je da je u dobrom kemijskom i količinskom stanju.

Izgradnjom zahvata, eventualni propusti u organizaciji gradilišta mogu uzrokovati eventualno onečišćenje podzemnih voda. Tijekom građenja iznenadna onečišćenja mogu nastati i u slučaju akcidentnih situacija. No svi mogući negativni utjecaji na podzemne vode tijekom radova na izgradnji mogu se izbjeći pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem propisa i uvjeta građenja.

Procjenjuje se da radovima na izgradnji zahvata neće doći do promjene kemijskog i količinskog stanja vodnog tijela podzemne vode CDGI_20 – Sliv Bednje.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na kemijsko stanje površinskog vodnog tijela CDRN0017_003 - Bednja, te kemijsko i količinsko stanje vodnog tijela podzemne vode CDGI_20 – Sliv Bednje.

Projektom je predviđeno spajanje „starih“ meandara s glavnim tokom čime će se osigurati prisustvo vode u njima i u periodima u kojima su bili bez vode što se procjenjuje kao značajno poboljšanje u odnosu na postojeće stanje, odnosno kao pozitivan utjecaj na ekološko stanja (hidromorfološke značajke) vodnog tijela CDRN0017_003 - Bednja.



53

Obzirom da planirani zahvat doprinosi smanjenju rizika od poplava, utjecaj zahvata tijekom korištenja se smatra pozitivan, njime se direktno pridonosi ciljevima zaštite voda (ublažavanje posljedica poplava) koji su navedeni u Zakonu o vodama.

4.1.3 UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

4.1.3.1 Zaštićena područja prirode

Utjecaj tijekom izgradnje i korištenja zahvata

Zbog naravi zahvata, međusobne udaljenosti i lokaliziranosti očekivanih utjecaja ne očekuje se negativni utjecaj na Spomenik parkovne arhitekture Novi Marof – bolnički park ni tijekom izgradnje ni tijekom korištenja planiranog zahvata.

4.1.3.2 Bioraznolikost


Usporedbom dostupnih ortofoto snimki (DGU DOF WMS iz 2016. godine) i Google Satellite Imagery (iz 2018. godine) uočeno je da je lijeva obala značajno ogoljena, odnosno da je u velikoj mjeri uklonjena drvenasta vegetacija od strane lokalnog stanovništva. Stoga će, tijekom uređenja lijeve obale Bednje, u obuhvatu uređenja obale (Grafički prikaz 2-16) na dijelu dionice doći do uklanjanja vegetacijskog sklopa vrba i topola, a na ostatku travnjačke vegetacije (mozaično prisutna), u manjoj mjeri mozaično prisutne vegetacije močvarnih priobalnih stanišnih tipova (tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi), visokih zeleni i antropogeno izmijenjenih površina (npr. oranice). Utjecaj će biti lokalni, a uzimajući u obzir da će se vegetacijski pokrov na lokacijama uređenja obale djelomično obnoviti (travnjačka vegetacija) te na dobru zastupljenost rijetkih i ugroženih stanišnih tipova na desnoj obali Bednje, na kojoj se ne izvode radovi, utjecaj će biti slab do umjeren.

Na lokacijama spajanja rukavaca s proširenim koritom (Grafički prikaz 2-17) doći će do privremenog uklanjanja vegetacije u zoni postavljanja podzemnog propusta za vodu, koja će se obnoviti nakon završetka radova te će ovaj utjecaj biti lokaliziran, privremen i slab.

Zbog unosa manje količine zemljanog materijala u vodotok tijekom izvođenja radova, očekuje se slabo zamućenje stupca vode te potom taloženje čestica na dno, no ne očekuje se značajna izmjena stanišnih uvjeta te se stoga radi o lokaliziranom, privremenom i slabom utjecaju na bentoske stanišne tipove i faunu.

Tijekom izgradnje zahvata doći će do ometanja faune zbog širenja buke, vibracija tla te povećane prisutnosti ljudi. Moguće je i širenje prašine po obližnjoj vegetaciji. Navedeni utjecaji bit će slabi, lokalizirani i privremeni.


Odabranom varijantom smanjit će se nagib pokosa obale što predstavlja blago hidromofološko poboljšanje koje će olakšati kretanje faune. Međutim, redovitom košnjom omogućit će se održanje isključivo travnjačke vegetacije čime će se spriječiti obnova prethodno prisutnih stanišnih tipova, što će biti umjeren, lokalan negativan utjecaj. Povezivanje odsječenih rukavaca s glavnim tokom rijeke (podzemnim propustima) usporit će proces sukcesije staništa rukavaca i omogućiti nešto višu lokalnu razinu podzemnih voda što će imati pozitivan utjecaj na lokalno prisutne vlažne stanišne tipove te faunu močvarnih staništa. Novi režim poplavljivanja šireg prostora (nakon izgradnje obilaznice i nakon uređenja lijeve obale) bit će približno jednak postojećem stanju (Grafički prikaz 2-4) te se stoga ne očekuje negativan utjecaj na vlažna staništa u širem prostoru.



54

4.1.4 UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU


Unutar obuhvata radova, sukladno Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016. (www.bioportal.hr), ne nalaze se ciljni stanišni tipovi predmetnog područja. Travnate površine koje su nastale krčenjem vegetacijskog pokrova (između 2016 i 2018. godine od strane lokalnog stanovništva) izmijenjenog su sinekološkog sastava te ne odgovaraju ciljnim stanišnim tipovima ovog područja. Uzimajući u obzir da neće doći do prenamjene ciljnih stanišnih tipova te da će se na predmetnom prostoru obnoviti travnjački vegetacijski pokrov, ovaj utjecaj bit će lokaliziran i slab do umjeren.

Na lokacijama spajanja rukavaca s proširenim koritom (Grafički prikaz 2-19; Grafički prikaz 2-17) doći će do privremenog uklanjanja vegetacije u zoni postavljanja podzemnog propusta za vodu, koja će se obnoviti nakon završetka radova te će ovaj utjecaj biti lokaliziran, privremen i slab.

Ne očekuju se značajni negativni utjecaji na populacije ciljne vrste kiseličinog vatrenog plavca tijekom izgradnje zahvata budući da šire područje zahvata obiluje prikladnim staništima za ovu vrstu (vlažni travnjaci i zajednice visokog bilja, vegetacija uz vodu).


Redovitom košnjom područja uz lijevu obalu Bednje formirat će se travnjačke površine koje će imati nešto izmijenjeniji sinekološki sastav u odnosu na vlažne livade u širem području te će se održavati smanjenja stanišna heterogenost uz lijevu obalu što će dovesti do lokaliziranog i umjerenog negativnog utjecaja na ekološku mrežu.

Ne očekuje se značajan negativan utjecaj na populacije ciljne vrste kiseličinog vatrenog plavca tijekom korištenja zahvata budući da šire područje zahvata (uključujući i desnu obalu Bednje) obiluje raznolikim vlažnim staništima koja preferira ova vrsta.

Novi režim poplavljivanja šireg prostora (nakon izgradnje obilaznice i nakon uređenja lijeve obale) bit će približno jednak postojećem stanju (Grafički prikaz 2-4) te se stoga ne očekuje negativan utjecaj na ciljna staništa u širem prostoru.

Povezivanje odsječenih rukavaca s glavnim tokom rijeke (zbog izvedenih podzemnih propusta za vodu) usporit će proces sukcesije staništa rukavaca i omogućiti nešto višu lokalnu razinu podzemnih voda. Pritom će doći do lokaliziranog i slabog pozitivnog utjecaja na ekološku mrežu budući da će se stvoriti pogodniji ekološki uvjeti za vlažna staništa (uključujući i ciljna staništa) koja su ujedno značajna i za kiseličinog vatrenog plavca.

4.1.5 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

Utjecaj tijekom radova

Planirani zahvat odnosi se na proširenje korita rijeke Bednje u duljini od 4,5 km, i to s lijeve strane korita gdje se planira iskopati dio pokosa kako bi se izveo inundacijski prostor (bankina) koji će se plaviti. Visoka vegetacija uz desnu obalu rijeke se neće uklanjati. U skladu s time, planirani zahvat je dio samog toka rijeke Bednje, okružen sa starim „meandrima“- ostacima nekadašnjeg toka rijeke Bednje prije prethodnih regulacija. Planiranim zahvatom će se 5 starih „meandara“ uz lijevu obalu (od ukupno 8) spojiti s postojećim koritom. Na ovaj način će se osigurati pripunjavanje tih meandara pri puno nižim vodostajima nego je to slučaj za postojeće stanje. Kod ostala 3 meandra, 2 s desne obale i jedan s lijeve obale, zadržat će se postojeće stanje do izgradnje Istočne obilaznice Novog Marofa. Planiranim zahvatom se neće povećati poplavni rizik na predmetnoj dionici.



55

Utjecaj na reljefne značajke krajobraza: Preoblikovanjem lijeve obale rijeke Bednje promijenit će se oblik obala iz jednostavnog pokosa u složeni pokos s jednom etažom (stvaranje inundacijskog prostora). Izvedbom spojeva sa starim meandrima, obnovit će se i očuvati dijelovi starog korita koji su do sada očuvani samo na toj dionici rijeke Bednje. Također će se očuvati i poplavno područje. Prema tome, neće biti negativnog utjecaja ne reljefne značajke krajobraza.

Utjecaj na površinski pokrov: Na lijevoj obali, prema trenutnom stanju, vegetacija je već uklonjena te neće doći do degradacije površinskog pokrova. Izvedbom spojeva sa starim meandrima očuvat će se i obnoviti organski potezi visoke vegetacije uz njihove obale.

Utjecaj na vizualne značajke: Kratkotrajna vizualna promjena prostora bit će zbog korištenja teške mehanizacije što neće u značajnoj mjeri narušiti krajobraznu sliku prostora. Tijek proširivanja korita bit će vidljiv iz okolnih naselja smještenih na grebenima brežuljaka (Kopjari, Ključ, Oštrice).

Sukladno opisanom, zaključuje se da će utjecaj na vizualne značajke krajobraza, tijekom izgradnje zahvata, biti zanemariv u širem okruženju.

Utjecaj nakon izvedbe radova

Utjecaj na vizualne značajke: Planirani zahvat je linijski, u razini terena i prati postojeću liniju rijeke Bednje u krajobrazu. Očuvanjem linijskog poteza vegetacije na desnoj obali rijeke Bednje, zadržat će se značajan linijski volumen u prostoru koji vizualno označava položaj toka i dijeli dolinu rijeke Bednje na istočni i zapadni dio. Također će se zadržati cjelovitost i linijska usmjerenost navedenog poteza vegetacije i očuvat će se jedini značajniji volumen prirodnog karaktera u dolini rijeke Bednje.

Vidljivost će biti izravna iz okolnih naselja smještenih na grebenima brežuljaka (Kopjari, Ključ, Oštrice). Spajanjem korita rijeke sa starim „meandrima“ očuvat će se i obnoviti vizualno istaknutiji krajobrazni elementi raznolikosti u dolini – stari „meandri. Uređenjem lijeve obale uredit će se i postojeća šetnica uz nju te će doživljaj krajobraza s nje biti pozitivan. Sukladno opisanom, zaključuje se da će utjecaj na krajobraz i vizualne značajke nakon izvedbe radova biti pozitivan u širem okruženju.

4.1.6 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO


Negativni utjecaji na stanovništvo tijekom izgradnje zahvata očitovat će se u:

• nastajanju prašine i ispušnih plinova prilikom izvedbe radova,

• povećanoj razini buke,

• smetnjama pri normalnom kretanju ljudi.

Moguć je kratkotrajni negativni utjecaj zahvata na stanovnike naselja koji će se očitovati u poteškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Moguće je smanjenje kvalitete zraka uslijed povećanja prašine i ispušnih plinova od radnih strojeva te povećanje ugroženosti bukom uslijed građevinskih radova posebice za stanovnike u obiteljskim kućama koji se nalaze na najmanjoj udaljenosti od područja zahvata. Navedeni utjecaji su uzrokovani građevinskim radovima. Tijekom izgradnje svakodnevni život stanovništva mogu poremetiti strojevi i vozila koja će se kretati zonom zahvata. Negativan utjecaj očitovat će se u smanjenoj mogućnosti nesmetanog korištenja prometnice tijekom transporta materijala i opreme. Mehanizacijska pomagala i strojevi koji će povremeno prometovati kroz naselje, usporavat će i ometati prometnu protočnost te stvarati određenu buku i zastoje. Također, mogli bi oštećivati kolnik i nanositi na isti ostatke zemlje i neisprane ostatke



56

građevinskog materijala. Navedeni će utjecaji biti privremeni, trajat će do završetka radova te neće biti izraženi.

Utjecaj nakon izgradnje

Nakon izgradnje zahvata moguće je uznemiravanje stanovnika koji žive u blizini bukom koja je uzrokovana vozilima i mehanizacijom za potrebe održavanja zahvata. Navedeni je utjecaj povremenog karaktera, lokaliziran i zanemariv.

4.1.7 UTJECAJ NA PROMET


Za vrijeme izvođenja radova, zbog pojačane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, može doći do ometanja u odvijanju prometa. Moguće su određene količine zemlje, zelenog i ostalog građevnog materijala na prometnicama i poteškoće u odvijanju prometa i eventualna akcidentna oštećenja prometnica (prvenstveno lokalnih cesta i gradskih ulica) i zastoji (uslijed prevrtanja kamiona, rasipanja materijala, sudara i sl.). Nakon završetka zahvata potrebno je sanirati sva eventualna oštećenja na postojećoj cestovnoj prometnoj mreži.


Nakon izgradnje predmetni zahvat nema utjecaja na promet.

4.1.8 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU

Utjecaj tijekom radova

Lokacija zahvata nalazi se izvan područja koja su zaštićena propisima kulturno-povijesne baštine. S obzirom da će se zahvat odvijati unutar inundacijskog pojasa rijeke Bednje, neće biti negativnog utjecaja na zaštićena i evidentirana kulturna dobra u blizini planiranog zahvata.

Ako se prilikom izvedbe planiranih radova naiđe na arheološke nalaze, a s obzirom na tri arheološka lokaliteta u blizini planiranog zahvata, potrebno je iste obustaviti te obavijestiti Konzervatorski odjel u Varaždinu, kako bi se zajedno s arheologom pregledali nalazi te dogovorile daljnje mjere zaštite i nastavak radova.

Utjecaj tijekom korištenja

Korištenjem zahvata neće doći do negativnog utjecaja na evidentirana i zaštićena kulturna dobra (dvorac Erdödy i crkva Sv. Fabijana).

4.1.9 UTJECAJ NA TLO

Utjecaj tijekom izgradnje

Pojava negativnog utjecaja na tlo moguća je uslijed nekontroliranog izlijevanja štetnih tekućina (goriva, ulja, masti i sl.) iz vozila ili spremnika u tlo. Međutim, za izlijevanje štetnih tekućina u tlo postoji vrlo mala vjerojatnost koja se može izbjeći primjenom odgovarajućih tehničkih mjera zaštite, uz prikladnu organizaciju gradilišta te opreznim i odgovornim rukovanjem strojevima.

Sukladno karakteru i lokaciji zahvata utjecaj na tlo smatra se zanemarivim.



57

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na tlo.

4.1.10 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje planiranog zahvata, do lokalnog utjecaja na kvalitetu zraka doći će zbog korištenja neophodne građevinske mehanizacije i vozila. Taj je utjecaj redovito negativan. Najveći doprinos smanjenju kvalitete zraka tijekom izgradnje imaju:

• emisije prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom (iskopavanja,

nasipavanja,…);

• emisije prašine s površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvršavanje

građevinskih radova;

• produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije, motorima vozila koja se koriste za

prijevoz radnika, motorima za prijevoz materijala i ostalim motorima na fosilna goriva (npr.

dizel agregati).

Emisija prašine (iz sva tri navedena izvora) je vremenski i prostorno promjenjiva veličina. Disperzija ukupno emitirane prašine (veličine čestica pretežno ispod 30 μm) ovisi prije svega o intenzitetu radova, ali i o trenutnim meteorološkim uvjetima na gradilištu, posebice vjetru i vlažnosti zraka. Djelovanjem gravitacijskih sila, a ovisno o brzini vjetra, dolazi do sedimentacije prašine na manjoj ili većoj udaljenosti. Za vrijeme sušnog vremenskog perioda, ukoliko puše vjetar, nataložena prašina može se, iako radovi nisu u tijeku, ponovno podići u atmosferu. U skladu s navedenim, emisije prašine, i njima prouzročenog smanjenja kvalitete zraka, nije moguće u potpunosti spriječiti. Određenim mjerama i odgovornim postupanjem (npr. prilagođenom brzinom kretanja vozila) moguće ih je jedino ograničiti, odnosno smanjiti.

Izgaranjem fosilnih goriva mehanizacije i vozila koja će se koristiti pri izvođenju radova nastaju ispušni plinovi koji u sebi sadrže onečišćujuće tvari koje utječu na smanjenje kvalitete zraka: sumpor dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), ugljikove okside (CO, CO2), krute čestice (PM), hlapive organske spojeve (VOC) i policikličke ugljikovodike (PAH). Zbog vremenske ograničenosti izvođenja radova količine emitiranih ispušnih plinova nisu tolike da bi dugoročno u većoj mjeri narušile kvalitetu zraka okolnog područja.

Ukoliko ne dođe do nepredviđenih situacija, utjecaj na kvalitetu zraka tijekom izgradnje zahvata ocijenjen je kao zanemariv.


Planirani zahvat nema štetnih emisija u zrak, utjecaja na kvalitetu zraka tijekom korištenja zahvata neće biti.

4.1.11 UTJECAJ OD POVEĆANE RAZINE BUKE


Na području gradilišta odvijat će se uobičajene aktivnosti na izgradnji, a neizbježna buka koja će pri tome nastajati bit će posljedica rada teških građevinskih strojeva i mehanizacije (utovarivač, bager, dizalica, kompresor i sl.) kao konstante svakodnevnog procesa. Kako su većina tih izvora mobilni,



58

njihove se pozicije mijenjaju. Buka motora građevinskih strojeva i teretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama podloge kojom se stroj ili vozilo kreće. U tom razdoblju razina buke kreće se od 45 do 120 dB i nije stalnog karaktera.

Sam intenzitet ukupne buke varirat će tijekom dana ovisno o etapi izgradnje, međutim, građevinski radovi biti će ograničenog vijeka trajanja. Tijekom izgradnje povećana razina buke uzrokovana građevinskim radovima potencijalno može utjecati na stanovnike nekoliko okolnih stambenih objekata koji se nalaze u krugu od 100 m od planiranog zahvata. Obzirom da su radovi ograničenog vijeka trajanja, utjecaj je ocijenjen kao minimalan.

Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prelaziti vrijednost od 40 dB(A). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A) u noćnom periodu, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.

Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke tijekom korištenja određene su prema namjeni prostora te su propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) – (Tablica 4-4).

Tablica 4-4: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru

Zona buke Namjena prostora Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LR,A,eq u dB(A)

za dan (Lday) Noć (Lnight)

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40

2. Zona namijenjena samo

stanovanju i boravku 55 40

3. Zona mješovite, pretežito

stambene namjene 55 45

4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa

stanovanjem 65 50

5. Zona gospodarske namjene

(proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

– Na granici građevne

čestice unutar zone – buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine

zone s kojom graniči

Izvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

U izvanrednim situacijama razine buke nisu zakonom ograničene. Članak 1. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) kaže da se odredbe zakona ne odnose se na buku koja nastaje pri uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim događajima ili okolnostima koje mogu izazvati veće materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi te narušavati čovjekovu okolinu u većim razmjerima.


Tijekom korištenja zahvata neće biti negativnog utjecaja buke zahvata na okoliš.



59

4.1.12 GOSPODARENJE OTPADOM


Tijekom provedbe građevinskih radova na lokaciji zahvata prvenstveno se očekuje nastanak otpada iz kategorija otpada navedenih u tablici (Tablica 4-5).

Tablica 4-5. Popis ključnih brojeva otpada za koji se predviđa da će nastati tijekom izgradnje zahvata

Ključni broj NAZIV OTPADA

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

15

OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA)

17 02 drvo, staklo i plastika

17 02 01 drvo

17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja

Izvor: Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

Dobrom organizacijom gradilišta, koja obuhvaća dovoljan broj odgovarajućih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, smanjuje se mogućnost nekontroliranog odlaganja komunalnog otpada, plastike, papira itd. koji će nastati boravkom građevinskim radnika na gradilištu.

Mogućnost izlijevanja štetnih tekućina (goriva, ulja, masti i sl.) iz građevinskih strojeva također se izbjegava dobrom organizacijom gradilišta te opreznim i odgovornim rukovanjem strojevima.

Nakon izgradnje planiranog zahvata, gradilište će se očistiti od svih otpadnih tvari. Cjelokupan otpad nastao tijekom radova potrebo je zbrinuti u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) te ostalim podzakonskim aktima.

Ukoliko se otpadom gospodari u skladu s dobrom organizacijom gradilišta te važećim zakonskim propisima o gospodarenju otpadom, utjecaj otpada na sastavnice okoliša biti će zanemariv.



60

4.1.13 UTJECAJ IZNENADNOG DOGAĐAJA


Iznenadni događaji koji se mogu pojaviti tijekom izgradnje su:

• prometne nesreće7 prilikom bušenja, utovara, istovara i transporta materijala i rada sa strojevima uslijed sudara, prevrtanja kamiona, mehanizacije i sl. koje nastaju zbog povećanja broja ljudi i prometovanja velikog broja mehanizacije i otežanog pristupa, a koje su prouzročene tehničkim kvarom i/ili ljudskom greškom i povezane sa sigurnošću za vrijeme građenja,

• incidentna izlijevanja goriva i maziva i onečišćenje kopna i voda zbog oštećenja spremnika za Diesel gorivo ili prilikom punjenja transportnih sredstava i mehanizacije gorivom odnosno primjene sredstava za podmazivanje u slučaju nekontroliranih postupaka,

• nekontrolirana odlaganja otpada uslijed nepropisnog zbrinjavanja/odlaganja raznih vrsta otpada,

• požari na otvorenim površinama, u objektima, na vozilima zbog ekstremnih slučajeva nepažnje,

• nesreće uzrokovane višom silom (potresi, ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti (poplave), udar groma i sl.).

Iznenadni događaji koji se mogu dogoditi prilikom izgradnje zahvata mogu također ugroziti zdravlje i živote ljudi na gradilištu ili mogu prouzročiti znatnije materijalne štete u prostoru.


Zbog karaktera zahvata, za vrijeme korištenja ne očekuju se iznenadni događaji.

7 Posljedice prometovanja velikog broja prijevoznih sredstava su i prometne nesreće. Prometna nesreća je svaka nesreća koja uključuje

sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo s posljedicom smrtnog ishoda

sudionika u prometu.



61

4.2 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Zahvatom su uvaženi važeći propisi Republike Hrvatske, usklađeni s međunarodnim propisima i konvencijama.

Zahvat neće imati značajnije utjecaje na sastavnice okoliša, osim privremenih i kratkotrajnih negativnih utjecaja tijekom izgradnje na području zahvata i u neposrednoj blizini. Zbog karaktera zahvata isti neće imati prekogranične utjecaje.

4.3 MOGUĆ KUMULATIVNI UTJECAJ S POSTOJEĆIM I PLANIRANIM

ZAHVATIMA U OKRUŽENJU

Prema dostupnim podacima uz predmetni zahvat, planirani su sljedeći zahvati na slivu Bednju, koji potencijalno imaju međusoban utjecaj:

• Zahvati obuhvaćeni EU projektom zaštite od poplava na slivu Bednje

• Istočna obilaznica Grada Novog Marofa

Na grafičkom prikazu niže vidljiv je prostorni raspored planiranih zahvata na slivu Bednje.

Grafički prikaz 4-1: Planirani zahvati na slivu Bednje

Projekt zaštite od poplava na slivu rijeke Bednje obuhvaća izgradnju sljedećih retencija: Čret, Kamenica 1, Bahunsko i Korušćak, te izmještanje i dogradnju nasipa uz rijeku Bednju od ušća u Dravu do Ludbrega. Za navedene zahvate proveden je postupak ocjene o potrebi procjene, odnosno procjene o utjecaju zahvata na okoliš, te su ishođena Rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Izmještanje i dogradnja nasipa uz rijeku Bednju od ušća u Dravu do Ludbrega nalazi se oko 30 km nizvodno, te s obzirom karakter tih hidrotehničkih građevina te udaljenost ne postoji mogućnost među-utjecaja s predmetnim zahvatom. U studiji utjecaja na okoliš za EU projekt zaštite od poplava na slivu Bednje (Elektroprojekt d.d., Dvokut – ECRO d.o.o., Oikon d.o.o., travanj 2018.) u utjecaju na hidrološko stanje vodotoka navedeno je sljedeće: „Umjereni kratkotrajni utjecaj na režim voda moguć je samo pri korištenju planiranih retencija, s time da neće biti utjecaja na male i srednje vode koje slobodno protječu stalno otvorenim temeljnim ispustom kroz branu, već će do utjecaja doći jedino kod pojave velikih voda. Utjecaj vremenski ograničen samo na period potreban vodi da otječe iz retencije, odnosno predvidivo zadržavanje vode najviše od 5 do 7 dana kod pojave 100-god. velike vode, a za manje vodne valove taj je period kraći. Ovakvo kratkotrajno stanje javljat će se samo u situacijama veće količine oborina ili otapanja snijega, procjenjuje se da utjecaj neće biti značajan.“.

Na sljedećem grafičkom prikazu vidljiv je utjecaj retencija na smanjenje vodnog vala 100-godišnjeg povratnog razdoblja.



62

Grafički prikaz 4-2: Utjecaj retencija na smanjenje vodnog vala 100-godišnjeg povratnog razdoblja Izvor: Studija utjecaja na okoliš za EU projekt zaštite od poplava na slivu Bednje (Elektroprojekt d.d., Dvokut –

ECRO d.o.o., Oikon d.o.o., travanj 2018.)

Na sljedećem grafičkom prikazu vidljiva je usporedba postojeće stanja i stanja nakon izgradnje 4 retencije i nasipa za poplave 100 - godišnjeg povratnog razdoblja koji ukazuje da će područje na kojem se planira urediti obala rijeke Bednje i dalje plaviti

Grafički prikaz 4-3: Obuhvat plavljenja Izvor: Studija utjecaja na okoliš za EU projekt zaštite od poplava na slivu Bednje (Elektroprojekt d.d., Dvokut –

ECRO d.o.o., Oikon d.o.o., travanj 2018.)

Za istočnu obilaznicu Novog Marofa proveden je postupak procjene o utjecaju zahvata na okoliš, te je ishođeno Rješenje da je zahvat prihvatljiv za okoliš uz provođenje propisanih mjera i praćenja stanja okoliša. U 2019. godini očekuje se početak izgradnje istočne obilaznice Novog Marofa koja će predstavljati prepreku širenja poplavne vode u smjeru zapada i imat će funkciju desno obalnog nasipa. Izgradnjom obilaznice presijeca se desna inundacija rijeke Bednje čime se znatno smanjuje



63

mogućnost izlijevanja rijeke u istu pri velikovodnim događajima. Izgradnjom obilaznice podiže se razina vode u vodotoku (pri velikovodnim događajima) čime se povećava ugroza od poplavljivanja stambenih i gospodarskih objekata koji se nalaze u blizini, što se prvenstveno odnosi na objekte u neposrednoj blizini mosta na cesti između Novog Marofa i Ključa.

Predloženo rješenje uređenja korita rijeke Bednje projektirano je na način da se obuhvati poplava za 50-godišnji povratni period na predmetnoj dionici nakon izgradnje obilaznice „vrate“ u okvire koji odgovaraju postojećem stanju (prije izgradnje obilaznice), također omogućit će se spajanje korita Bednje sa „starim“ rukavcima koji će se puniti i pri nižim vodostajima nego što je to bilo do sada vidljivo.

Kako je već ranije navedeno pripunjavanje meandara bit će moguće pri puno nižim vodostajima nego je to slučaj za postojeće stanje. Također, osigurava se i češće pripunjavanje na približno pola visine složenog korita, a na koju visinu se planira smjestiti i spoj postojećeg korita s meandrima. Ovo će posljedično rezultirati i izdizanjem razine podzemnih voda na širem području lociranih meandara budući da će se osigurati prisustvo vode u njima i u periodima u kojima za postojeće stanje to nije bilo tako, što se smatra pozitivnim utjecajem.



64

5 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA

STANJA OKOLIŠA

5.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Tijekom izgradnje i korištenja zahvata obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša (sastavnica i opterećenja okoliša), zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite zdravlja i sigurnosti sukladno prethodno dobivenim rješenjima, suglasnostima, dozvolama i uvjetima, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji, te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom izgradnje zahvata tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.

Sukladno gore navedenom te procijenjenom utjecaju na sastavnice okoliša ne propisuju se dodatne mjere zaštite okoliša.

5.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

S obzirom na obuhvat i karakter zahvata ne propisuje se program praćenja, odnosno monitoring sastavnica okoliša.



65

6 IZVORI PODATAKA

6.1 POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA

• Idejno rješenje uređenja Bednje uz Istočnu obilaznicu Novog Marofa (Hidrokonzalt projektiranje d. o. o., Zagreb, studeni 2018.)

•

6.2 POPIS LITERATURE

• Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2015., Hrvatske ceste d.o.o. (2016).

• Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, DZZP, 2012.).

• Crvena knjiga ptica Hrvatske (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, DZZP, 2013.)

• Crvena knjiga sisavaca Hrvatske (Ministarstvo kulture, DZZP, 2006.).

• Dvokut-ecro d.o.o., Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat - dogradnja proizvodne linije za proizvodnju cjevaka u sklopu postojeće tvornice kamene vune Knauf Insulation d.o.o., Grad Novi Marof (2011)

• Dvokut-ecro d.o.o., Elaborat zaštite okoliša za spremnike novih veziva u tvornici Knauf Insulation d.o.o., Novi Marof (2016)

• Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015. godinu, HAOP, listopad 2016.

• Košćak, B. i sur., 1999, Krajolik - Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb

• Marsh, W., M., 1978, Environmental Analysis For Land Use and Site Planning, Department of Physical Geography, The Universitiy of Michigan – Flint, Michigan

• McHarg, I., L., 1992, Design with nature, John Willey & Sons, Inc., New York

• Neformalni dokument – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjiivih ulaganja na klimatske promjene (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient), Europska komisija – Glavna uprava za klimatsku politiku

• Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. (NN 66/16.)

• Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. i 2011. godine, www.dzs.hr

• Prostorni uređenja Grada Novi Marof (Službeni vjesnik Varaždinske županije broj 16/02 i 55/09.)

• Strategija upravljanja vodama (Hrvatske vode, 2009.)

• Urbanistički plan uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona (Službeni vjesnik Varaždinske županije broj 16/02 i 55/09)

• Vodič za hidromorfološki monitoring i ocjenu stanja rijeka u Hrvatskoj – prijedlog (Hrvatske vode, ožujak 2013.)

• Web stranice Državne geodetske uprave: http://geoportal.dgu.hr

• Web stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode: http://bioportal.hr/, http://www.dzzp.hr/

• Web stranice Hrvatskih šuma d.o.o.: http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/

• Web stranice Ministarstva poljoprivrede, Odjel za lovstvo, informacijski sustav središnje lovne evidencije: (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx?mode=2&zup=18)

• Šašić Kljajo M. 2014. KISELIČIN VATRENI PLAVAC (Lycaena dispar), Nacionalni programi za praćenje stanja očuvanosti vrsta u Hrvatskoj Hrvatski prirodoslovni muzej, DZZP.

http://www.dzzp.hr/



66

6.3 POPIS PRAVNIH PROPISA

1. Općenito

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17)

• Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 34/07)

2. Prostorna obilježja

• Zakon o gradnji (NN 153/13)

• Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13)

• Zakon o područjima županija, gradova i općina RH (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15)

• Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

• Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07 i 56/11)

3. Promet i prometna infrastruktura

• Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)

• Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13)

• Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 89/15)

• Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 114/14 i 147/14)

• Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12)

• Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01)

• Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11 i 25/15)

• Pravilnik o tehničkim pregledima vozila (NN 148/08, 36/10, 52/13, 111/14 i 122/14)

• Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 85/16)

• Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14)

• Pravilnik o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (NN 35/11 i 53/11)

• Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (NN 77/11, 66/14 i 81/15)

• Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 96/16)

• Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 3/14).

4. Biološka i krajobrazna raznolikost

• Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18)

• Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15)

• Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14)

• Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16)

• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)



67

5. Kulturna baština

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17)

• Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10)

• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11 i 130/13)

6. Tlo i poljoprivreda

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13 i 48/15).

• Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14).

7. Vode

• Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11)

• Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18)

• Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16)

• Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13)

• Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16)

• Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10)

• Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15)

8. Zrak

• Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)

• Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14)

• Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)

• Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13)

9. Buka

• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16)

• Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07)

• Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

• Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09 i 60/16)

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

• Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)

10. Svjetlosno onečišćenje

• Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)

11. Otpad

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15)

• Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

12. Akcidenti

• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)



68

• Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

• Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08)

• Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)

• Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)

• Objava dopune popisa izabranih stručno i tehnički osposobljenih pravnih i fizičkih osoba na otklanjanju posljedica nastalih u slučajevima iznenadnog zagađenja (NN 22/05)



69

6.4 DODACI

DODATAK I:

Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručnih

poslova zaštite okoliša



70

DODATAK II:

Izvod iz sudskog registra za Hrvatske vode

nositelj zahvata / hrvatske vode...elaborat zaŠtite okoliŠa za ocjenu o potrei projene utjeaja na...

Documents