normiranje a

NORMATIVI I STANDARDI RADA U GRAĐEVINARSTVU

12/17/2009 voditelj kolegija: doc. dr.sc. Nives Ostojić Škomrlj, dipl. ing. građ.

Norme i normizacijaPojam građevinske normePodjela normiNamjena normativaKako se dobivaju normativiStanje normativa u praksi

Norme i normizacija

Norma (lat.) - pravilo, uzor, mjerilo, tip

Norma je hrvatski naziv za dokument koji se naziva:standard (engleski)norme (francuski)Norm (njemački)

Normizacija je hrvatski naziv za djelatnost koja se naziva:standardization (engleski)normalisation (francuski)Normung (njemački)

Normizacija je djelatnost čiji je rezultat norma

Zašto su potrebne norme?Možemo li uopće zamisliti svijet bez normi?

Pojam građevinske norme

Tehničko normiranje – proces kojim se normira proizvod, proces ili materijal

Norma je skup odredbi koje definiraju redoslijed i način izvođenjaradnih operacija, alate i strojeve, normalne uvjete okruženja pod kojima se normativ može ostvariti, uz normalno zalaganje i zamor radnika.

Podjela normi

Normative treba zasnivati na provjerenim rezultatima znanosti, tehnike i iskustva

Norme dijelimo po proizvodnim resursima kao:A. norme ljudskog rada, B. norme strojnog rada i C. norme materijala.

Ad A; norme ljudskog rada,

Norma je vrijeme potrebno …

određeno obučenom čovjeku, da po ……………… određenom postupku i

redoslijedu radnih operacija, ……… određenom vrstom materijala, …… određenim alatima i strojevima, ….. u normalnim uvjetima okruženja, ..... uz normalno zalaganje i zamor –

izvrši točno određeni posao.

Može se reći da je normativ rada radnika utrošak vremena (rada) radnika po jedinici proizvoda (npr. h/m3, h/m, h/t).

Priručnik: Normativi i cijene u graditeljstvu, autor: prof. G. Bučar

Struktura i način definiranja normativa rada i materijala

Struktura norme ili Način definiranja normativa (primjeri)

Pripremni radovi

P.01.503. Izrada i skidanje ograda oko gradilišta od drvenih stupova 12 x 12 cm, na razmaku od 2,0 m i pocinčane bodljikave žice

NORMATIV RADA sati/m2 -

Opis radne operacije - PKR KVR VKR Ukupno

1. Izrada ograde - 0,120 0,250 - 0,370

2. Skidanje ograde - 0,025 0,050 - 0,075

NORMATIV MATERIJALA m3/m2 - - - -

1. Stupovi 12 x 12,0 cm m3 0,015 - - -

2. Gredice 6 x 8 cm m3 0,014 - - -

3. Pocinčana bodljikava žica kg/ m1 2,050 - - -

4. Čavli kg 0,100 - - -

Zemljani radoviZE-02.104. Iskop rovova i trakastih temelja širine od 1,0 do 2,0 m i dubine do 4,0 m odbacivanjem iskopanog materijala do 2 m od jame ili utovarom u vozilo, u tlu I.-VI. kategorije


Opis radne operacije PKR KVR VKR Ukupno

1. Ručni iskop u tlu I-II. kategorije Dubine 0-2 m 1,500 1,500

2. Ručni iskop u tlu I-II. kategorije Dubine 2-4 m 2,200 2,200

3. Ručni iskop u tlu III. kategorije Dubine 0-2 m 2,500 2,500

4. Ručni iskop u tlu III. kategorije Dubine 2-4 m 3,400 3,400

5. Ručni utovar u kamion Dodaje se za I.-II. ktg. 0,280 0,280

6. Ručni utovar u kamion Dodaje se za III. ktg. 0,400 0,400

Prethodno rastresena tla strojnim čekićima ili eksplozivom

1. Ručni iskop u tlu IV. kategorije Dubine 0-2 m 2,880 2,880

2. Ručni iskop u tlu IV. kategorije Dubine 2-4 m 3,000 3,000

3. Ručni utovar u kamion Dodaje se za IV. ktg. 0,600 0,600

Prethodno razorena tla strojnim čekićima ili eksplozivom

1. Ručni iskop u tlu V. kategorije Dubine 0-2 m 3,900 3,900

2. Ručni iskop u tlu V. kategorije Dubine 2-4 m 5,800 5,800

3. Ručni iskop u tlu VI. kategorije Dubine 0-2 m 5,700 5,700

4. Ručni iskop u tlu VI. kategorije Dubine 2-4 m 6,800 6,800

5. Ručni utovar u kamion Dodaje se za V.-VI. ktg. Tlo sa žilama i korijenjem k=1,20

Tesarski radoviTE.03.606. Izrada oplate vertikalnih serklaža na zidovima, srednji i kutni, za betonske površine gdje je predviđeno naknadno žbukanje ili oblaganje. oplata se izrađuje na mjestu građenja od drvene građe s oplatnom plohom od:

1. Dasaka 24 mm2. Vodootpornom šperpločom debljine 15 mm.



1. Izrada oplate vertikalnih serklaža od drvene građe i daske 24 mm 0,350 0,450 0,720 1,52

2. Izrada oplate vertikalnih serklaža od drvene građe i oplatnom plohom od šperploče

0,300 0,450 0,700 1,45

NORMATIV MATERIJALA po m2 oplate - - - -

1.Oplatna ploha od daske

1. Daska 24 mm 0,008 m3 - - - -

2. Drvene letve i gredice 0,006 m3 - - - -

3. Čavli 0,150 kg - - - -

4. Žica paljena 0,100 kg - - - -

5. Ulje za premaz 0,150 kg - - - -

2.Oplatna ploha od šperploče

1. Šperploča 15 mm 0,002 m3 - - - -

2. Drvene letvice i gredice 0,006 m3 - - - -

3. Čavli 0,150 kg - - - -

4. Žica paljena 0,100 kg - - - -

5. Ulje za premaz 0,150 kg - - - -

KE.09.100. OBLAGANJE ZIDOVA KERAMIČKIM PLOČAMAKE.09.101. Nabavka i oblaganje zidova zidnim keramičkim pločicama 15 x 15 cm svih klasa i površinskih obrada, u cementnoj žbuci 1 : 3 s:

1. nenaglašenim sljubnicama, 2. naglašenim sljubnicama, visine do 1,65 m.

Zidarski radoviZI.06.1402. Zidarsko ugrađivanje slijepih jednostrukih dovratnika kao podloga za suho ugrađivanje stolarije istovremeno s zidanjem veličine: 1. otvori do 2,0 m2,

2. otvori više od 2 m2.

Struktura radnog vremena I

RADNO VRIJEME

Pripremno-završno(10-15%)

Pomoćno(15-25%)

Tehnološko (40-60%)

Dodatno(10-15%)

Pripremno-završno vrijemeTo je vrijeme koje se utroši pri početku i završetku rada, tj. za pripremu za rad, te

završne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa

Pomoćno vrijemePomoćno vrijeme nije izravno proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje,npr. čitanje nacrta, provjere dimenzija,

uspravnosti, horizontalnosti, upiti poslovođi i sl. Iznosi 15-20 % ukupnog normativa.

Tehnološko vrijemeProizvodno vrijeme koje iznosi 40 – 60 % ukupnog normativa.

Dodatno vrijemeTo je vrijeme potrebno za odmor tokom rada.Sastoji se od kraćih odmora iza određenih zahvata, te glavnog dnevnog odmora na

polovici radnog vremena.U dodatna vremena ubrajaju se i nepredviđeni prekidi u radu zbog kvarova, nestanka

električne energije i sl. U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada radnika zbog nediscipline i

sl.Dodatna vremena u normativu rada učestvuju s 20-25 %.

Grafički prikaz strukture vremena u normativu radaD

A A

C Glavni dnevni odmorB B BB

N

A – pripremno- završno vrijemeB- pomoćno vrijemeC- tehnološko vrijemeD – dodatna vremena N – ukupni vremenski normativ rada

Slučaj A; Radno vrijeme 8 sati:učinak radnog vremena 100

Slućaj B; Radno vrijeme 10 sati:učinak radnog vremena 106-108, ne 125

Rad u smjenama također smanjuje učinak radnika:

Prijepodnevna smjena – učinak 100Popodnevna – učinak 90Noćna – učinak 80

Kod čovjeka je osnovno potaknuti zanimanje i volju za neki rad, kao i osiguratipovoljne radne uvjete za njihovo izvršenje

Klasifikacija pojedinih činitelja

a) utjecaj vanjskih činiteljab) utjecaj subjektivnih činitelja – u vezi s prirodom čovjekac) utjecaj činitelja vezanih za organizaciju proizvodnje

ad a) utjecaj vanjskih činitelja

Klimatsko-meteorološki uvjetiTemperatura, vlažnost, propuhOsvjetljenje na radnom mjestuBuka i šumoviPrašina Ostali štetni činitelji

ad b) utjecaj subjektivnih činitelja – u vezi s prirodom čovjeka

Spol i starost radnikaUmorMonotonija (jednoličnost)Nepovoljan položaj tijelatijekom rada

ad c) utjecaj činitelja vezanih za organizaciju proizvodnje

Trajanje radne smjene i raspored rada i odmoraVrijeme radaRadni ritam Pretjerano naprezanje

Ad B; norme materijala

Norme materijala utvrđuju točnu;vrstu materijalakvalitetu materijala za pojedine radne procese i utrošak materijala za izradu jedinice proizvoda

Pod utroškom materijala je obuhvaćen i neophodni otpad materijala u procesu. Napr. - za zidanje 1m3 zida opekom normalnog formata, 6,5 x 12 x 25 cm, po normi se utroši 385 kom opeke i 0,32 m3 žbuke. Stvarno se u m3 zida sa sljubnicama žbuke debljine 1 cm može ugraditi 370 do 375 komada opeka, a predviđeni lom i otpadak je 10 do 15 opeka. Pri dobroj kvaliteti opeke i obučenom radniku otpadak može biti i znatno manji, ali norma je uvijek prosjek.

Ad C; norme strojnog rada

Norma strojnog rada:utrošak strojnog rada po jedinici proizvoda (usluge), često prikazuje i učinkom

Us – učinak strojans – normativ rada strojaNorma – definira vrstu i karakteristike stroja, način i uvjete rada stroja

ss n

U 1=

Namjena normativa

Za planiranje broja radnika i određivanje kvalifikacijske struktureZa određivanje količine materijala po vrstama i kvalitetiZa određivanje broja strojeva po vrstamaUtvrđuje se proizvodna i prodajna cijena građevinskih radova i cijele građevineNa izvedenim radovima provjeravaju se količine utrošenih sati radnika, strojeva i količine materijalaNormativi osiguravaju traženu kvalitetu radovaZaštićuju radnike od prekomjernog iscrpljivanja i osiguravaju normalne uvjete okruženja

Za planiranje broja radnika i određivanje kvalifikacijske strukture

475,36800,290

8==

⋅⋅

=⋅⋅

=tnQn v

nnQt v

⋅⋅

=8

Ako je zadano:

t = 6 danaQ=90 m2iz izraza:

Slijedi:

RG=(1PKR+1VKR)

Kako?

Dva osnovna pristupa dimenzioniranja radnih grupa:1. Prema ukupnoj količini radova u planiranom vremenu2. Prema maksimalnim radovima u jednom danuOsnovna formula za broj radnih gupa (n)

Q – ukupna količina radovanv – norma vremena radnikarv – radno vrijeme u satimat – trajanje aktivnosti

trnQn

v

v

⋅⋅

=

Ad 1. Prema ukupnoj količini radova u planiranom vremenu

Primjer:

Treba dimenzionirati radnu grupu tesara (sastav RG i njihov broj) na izradi i montaži oplate ravnih zidova. Oplatna ploha se radi od vodootporne šperploče 15 mm. Potrebno je postaviti 980 m2

oplate u 10 dana.

nvPKR=0,8 h/m2

nvKVR=0,15 h/m2

nvPKR/nvKVR=5,3RG = 5PKR+1KVRUkoliko ne želimo da PKR bude nezaposlen veći dio vremena izvođenja aktivnosti, i u tomslučaju mjerodavno vrijeme kojim ulazimo u proračun je veće vrijeme od nvPKR/5=0,16

nvKVR=0,15

Ad 1. Prema ukupnoj količini radova u planiranom vremenu

Uzevši u obzir da je još zadanoQ=980 m2

rv = 8 h (trajanje radnog dana od 8 sati) it = 10 dana dozvoljeno trajanje aktivnosti,Slijedi da je

1 grupa = 5 PKR + 1 KVR, što znači da bi tijekom 10 dana svakodnevno 12 ljudi bilo angažirano na postavljanju 980 m2 oplate

Kada ne bi usklađivali normative vremena unutar radne grupe, tada bi trebali zaposliti:

što znači da bi tijekom 10 dana svakodnevno 20 ljudi bilo angažirano na postavljanju 980 m2 oplate

)15(296,110816,0980 KVRPKRgrupen +==

⋅⋅

=

( )KVRPKRgrupan 11108,910880,0980

+==⋅⋅

=

Ad 2. Prema maksimalnim radovima u jednom danu

Za prethodni slučaj, gdje je zadano:nvPKR=0,8 h/m2

nvKVR=0,15 h/m2

nvPKR/nvKVR=5,3Q=980 m2

rv = 8 (trajanje radnog dana od 8 sati) it = 1 dan,Potrebno je proračunati minimalno potreban broj radne snage!Radna grupa se opet sastoji od - 1 grupa = 5 PKR + 1 KVR

Zato što je nvPKR/nvKVR=5,3, a mjerodavno vrijeme je veće vrijeme između nvPKR/5=0,16 i nvKVR=0,15

Iz izraza:

Što znači da ukoliko taj posao želimo završiti u samo jednom danu i uz pretpostavku da je to tehnološki moguće izvesti, broj potrebnih grupa je 20, s time da se jedna grupa sastoji od 5 PKR i 1KVR, što znači da bi toga dana samo na toj aktivnosti bilo angažirano 20x(5+1)=120 ljudiPrimijetimo: u prethodnom slučaju 12 radnika obavilo je posao za deset dana. Kada smo broj raspoloživih dana podijelili sa deset, isto toliko puta povećao se i broj potrebnih radnika za istu količinu posla.

6,1988,156

1816,0560

==⋅⋅

=⋅⋅

=trnQn

v

v

Zadatak za vježbu I

Odrediti broj i sastav radnih grupa (grupe) za aktivnost ZI.06.904; Q= 120 m2, ukupno raspoloživo 6 radnih dana

Zadatak za vježbu II

Izračunajte potreban broj dana za oblaganje 600 m2 poda prirodnim kamenom. Raspolažete sa 2 radne grupe izniveliranog sastava (izjednačeni normativi vremena)

KA.08.105. Nabavka i oblaganje podova prirodnim kamenim pločama od vapnenca, pješčara mramora i umjetnog kamena, debljine 20 mm, u cementnojžbuci 1: 3. m2

Napomena: Normativ podrazumijeva da su svi materijali dopremljeni do radnog mjesta.

Za određivanje količine materijala po vrstama i kvaliteti

Kako?

Za stavku: Izrada oplata ravnih zidova od drvene građe s oplatnom plohom od dasaka 24 mm, Q= 560 m2 izradi tablicu iskaza materijala

Daska 24 (m3)

Gredice (m3)

Žica paljena (kg) Čavli (kg) Klanfe

(kg)Jed. Uk. Jed. Uk. Jed. Uk. Jed. Uk. Jed. Uk.

1.

Izrada oplata ravnih zidova od drvene građe s oplatnom plohom od dasaka 24 mm

560 m2

TE.03.201. 01

0,005 2,8 0,0035 1,96 0,035 19,6 0,15 84 0,07 39,2

Ukupno Σ 2,8 Σ1,96 Σ19,6 Σ84 Σ39,2

R.B. Opis Kol.

J.M.

Br.GN.

Zadatak za vježbu III

Izračunaj potrebnu količinu materijala (tablica iskaza materijala) za zidanje 140 m2 pregradnog zida od opeke debljine 7 cm, u produžnoj žbuci 1:2:6. Kolika je potrebna količina cementa?

Za određivanje broja strojeva po vrstama

Kako?

Ako je zadano:t = 10 danaQ=12 000 m3učinak rada dozera= 20 m3/hiz izraza:

slijedi da je:

odabiremo 8 strojeva3

3 1/

;1

mhhm

nU

vs

=

=

ZAPAMTI !

Učinak rada stroja i normativ vremena rada stroja su obrnuto proporcionalni! Odn:

nrnQt

v

v

⋅⋅

=

5,710805,012000 == ⋅

⋅n

Utvrđuje se proizvodna i prodajna cijena građevinskih radova i cijele građevine

Analiza cijene za spravljanje produžne žbuke 1:1:5s hidratiziranim vapnom u malim miješalicama, obračun po m3

ZI.06.108. (broj norme)A1 Materijal

Kako?

Cement 270 kg 0,6 kn 162Hidr. Vapno 110 kg 0,6 kn 66Pijesak 0,95 m3 80 kn 76Voda 0,28 m3 5 kn 1,4

Ukupno materijal 305,4 kn/m3

A2 Miješalica 0,5h/m3 x 250 kn/h = 125,0 kn/m3

B Rad 1,9h/m3 x 22 kn/h = 41,8 kn/m3

Cukupno = A1 + A2 + B *f f=5

Cukupno = 305,4 + 125 + 41,8 *5 =639,4 kn/m3

Na izvedenim radovima provjeravaju se količine utrošenih sati radnika, strojeva i količine materijala

Kako?

Napr. Izvođač je ozidao 120 m2 zida opečnim šupljim blokovima, debljine 19 cm, koristeći produžnu žbuku 1:2:6, i kaže da je za taj posao utrošio 6 radnih dana, 3127 blokova i 700 kg cementa. RG=(1PKR+2KVR)

Kako provjeriti točnost te tvrdnje?Koristit ćemo dvije tablice

Iz prve tablice (ZI.06.302 Zidanje zidova opečnim šupljim blokovima 29x19x14 cm koristimo slijedeće podatke:

ZI.06.302 Zidanje zidova opečnim šupljim blokovima 29x19x14 cm u žbuci razmjera1. produžna žbuka 1:2:62. produžna žbuka 1:3:93. cementna žbuka 1:3

NORMATIV RADA sati/m3


1. Zidanje zidova opečnim šupljim blokovima 29x19x14 cm

- 1,1 3,4 - 4,5

NORMATIV MATERIJALA Po m3 zida - - - -

1. opečni blokovi 29x19x14 cm kom 123 - - -

2. produžna žbuka 1:2:6 ili 1:3:9 m3 0,14 - - -

3. cementna žbuka 1:3 m3 0,14 - - -

NORMATIV RADA sati/m3


1. Zidanje zidova opečnim šupljim blokovima 29x19x14 cm

- 1,1 3,4 - 4,5

NORMATIV MATERIJALA Po m3 zida - - - -

1. opečni blokovi 29x19x14 cm kom 123 - - -

2. produžna žbuka 1:2:6 ili 1:3:9 m3 0,14 - - -

3. cementna žbuka 1:3 m3 0,14 - - -

Prvo ćemo provjeriti koliki bi trebao biti utrošak blokova?120 m2 zida = 120x0,19=22,8 m3; 22,8 x 123 = 2804,4 kom < 3127Koliki je utrošak radnih sati (dana)?npkr=1,1 nKVR=3,4/2 =1,7 (čega?) dakle

dananrnQt

v

v K85,4187,18,22=

⋅⋅

=⋅⋅

=

Još trebamo provjeriti količinu utrošenog cementa za taj isti posao. U tu svrhu koristit ćemo se slijedećom tablicom:

ZI.06.106. Ručna izrada produžne žbuke gašenim vapnom na gradilištu i to 1. cement: vapno: pijesak 1:1:52. cement: vapno: pijesak 1:2:63. cement: vapno: pijesak 1:3:9



1. Ručna izrada produžne žbuke 1-3 4,7 4,7

2. Ručno sijanje žbuke 1,9 1,9

NORMATIV MATERIJALA po m3 žbuke

1. Cementa 270 kg Vapna 0,20m3 Pijeska 0,95 m3 Vode 0,28 m3



⇒

Obračun u normativima dan je za m3 materijala, dakle prvo moramo izračunati ukupnu količinu žbuke:

Q = 22,8 x 0,14 = 3,19 m3 žbuke

Iz tablice ZI.06.106 očitavamo da je za 1m3 žbuke potrebno 210 kg cementa, što ukupno čini 210 x 3,19 = 669,9 kg cementa

(iz tablice ZI.06.302)

120x0,19=22,8 m3

Zadatak za vježbu IV

Provjeri tvrdnju da su na izradi 150 m2 dvostrane oplate tankih zidova bile zaposlene dvije radne grupe radnika kroz 4 radna dana. Sastav radne grupe – 3PKR+2KVR+2VKR i da su pri tome potrošena3 m3 drvene građe.

Zadatak za vježbu V

Provjeri tvrdnju da je na zidanju 150 m2 zida lomljenim kamenom s jednom vidnom stranom, debljina zida 30 cm, koristeći produžnu žbuku 1:2:6, zidar utrošio 20 radnih dana, 80 m3

lomljenog kamena i 3700 kg cementa. RG=(1PKR+1KVR)

Kako se dobivaju normativi?

kronometarskim mjerenjem i statističkom obradom podataka

Kronometraža - mjerenje trajanja radnih operacijapomoću kronometra (sekundomjera)

usporednom analizom normativa iz više izvora i utvrđivanjem normativa za naše uvjete

Značajnije svjetske institucije koje se bave normiranjem:

- DIN – Deutsches institut fur normung- ANSI – American National Standard Institute- ISO – International Organisation for Standardisation- BSI – British Standard Institution

Stanje normativa u praksi

- interni građevinski normativi- dogovorni normativi- “Normativi i standardi u građevinarstvu”- prilagođeni DIN normativi- Priručnik za građevinsko poduzetništvo i normativi građevinskih radova (1999.g.)

Kako su dobiveni normativi- Na temelju analize postojećih inozemnih i domaćih normativa, provjerenih u praksi- Najčešće konzultirani njemački normativi zato što je praćenje normativa povjereno

stalnoj instituciji koja prati kontinuirani razvoj tehnologije te se postojeći normativi često nadopunjuju i ažuriraju

- Veliku pomoć moguće je dobiti i od proizvođača opreme(pozor! U pravilu sadrže vremena koja su 10-15% niža od realnih)

normiranje a

Documents