norme i piktogrami

PRIRUNIK O ZNAKOVIMA NA PROIZVODIMA I AMBALAI

Dubravka Baun

Odr

ivi

razv

oj

Procespromjena

Drutvo

Odgovornost

Sadanjinarataji

Budu

ina

rat

aji

PravaObveze

Izdava: Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj www.hrpsor.hr [email protected], [email protected]

Za izdavaa: Mirjana Matei, ravnateljica

Su-izdava: Hrvatska udruga poslodavaca www.hup.hr [email protected]

Priredila: Dubravka Baun, Ericsson Nikola Tesla d.d. [email protected]

Grafiko - likovno oblikovanje: ZeleniZmaj 0915067004 Sanja Klai-Bili [email protected]

Tisak: Sveuilina tiskara d.o.o. HR 10000 Zagreb, Trg marala Tita 14 [email protected] www.sveucilisnatiskara.hr

Broj primjeraka: 1 000 komada

Podaci o proizvoau papira, na kojem je tiskan ovaj Prirunik, njegovom ekonomskom utjecaju na zajednicu, utjecaju na okoli, kao i odnosu prema drutvu, certifikatima koje posjeduje, postignutim poboljanjima u proizvodnom procesu, kao i buduim planovima; mogu se nai u Izvjetaju o odrivosti na adresi: www.mondigroup.com www.mondigroup.com/sustainability.

ISBN 953-98964-2-8

Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj, Zagreb, 2009.Prilikom koritenja djelova Prirunika, obvezno ga navesti kao izvor.

sadraj >1 UVODNO O PRIRUNIK

1.1 Zato o znakovima na proizvodima i ambalai 9 1.2 Kome je namijenjen 10 1.3 Svrha 10 1.4 Na emu se zasniva 11 1.5 Kako ga poboljati 11 1.6 Ope napomene 11

>2 NAZIVI I DEFINICIJE

2.1 Openito 15 2.2 Odrivi razvoj 16 2.3 Odrivi obrasci proizvodnje i potronje 16 2.4 Okoli 17 2.5 Propis 18 2.6 Norma 18 2.7 Znak 19 2.8 Proizvoa 19 2.9 Proizvod 20 2.10 Ambalaa 21 2.11 Proizvod u ambalai 22 2.12 Trite 23 2.13 Potroa 25 2.14 Otpad 26 2.15 ivotni ciklus proizvoda i ambalae 26

>3 ODGOVORNOST I INFRASTRUKTURA ZA ODRIVI RAZVOJ

3.1 Openito 31 3.2 Tehniki pristup 34

>4 PROPISIVANJE I NORMIRANJE ZNAKOVA

4.1 Usporedba propisa i normi 39 4.2 Odgovornost za propisivanje i normiranje znakova 42 4.3 Dogovor o znakovima 45 4.3.1 Propis i dogovor o znakovima 45 4.3.2 Norma i dogovor o znakovima 47 4.3.3 Ope zabrane 51 4.4 Od zamisli do primjene znaka 51 4.4.1 Propisan znak 51 4.4.1.1 Propisan znak s obveznom primjenom 51 4.4.1.2 Propisan znak s neobveznom primjenom 53 4.4.2 Normiran znak 55 4.4.3 Znak u nastajanju (pretpostavka) 59 4.5 Sudjelovanje u pripremi i donoenju propisa i normi 61

>5 PROIZVOA I ZNAKOVI

5.1 Odgovornost proizvoaa 65 5.2 Upravljanje oznaavanjem 66 5.3 Obavijesti o proizvodu i ambalai 70 5.4 Izvjetavanje o odrivosti i znakovi 85 5.5 Zeleni marketing i zeleno pranje 88

>6 POTROA I ZNAKOVI

6.1 Prava i obveze potroaa 93 6.2 Potroai i poznavanje znakova 96 6.3 LOHAS potroai 102

>7 RAZVRSTAVANJE ZNAKOVA

7.1 Openito 105 7.2 Znakovi prema obvezi primjene 105 7.2.1 Obvezna primjena znakova 105 7.2.2 Neobvezna primjena znakova 106 7.3 Znakovi prema tematskim podrujima 107 7.3.1 Podruje: prirodni resursi (prirodna dobra, prirodni izvori) 107 7.3.1.1 Eko-oznaavanje (Ecolabelling) 107 7.3.1.2 Eko-uinkovitost (Eco - Efficienicy) 111 7.3.1.3 Energetska uinkovitost (Energy Efficiency) 114 7.3.1.4 Znakovi Bez.......... neega 118 7.3.2 Podruje: sukladnost 119 7.3.3 Podruje: zdravlje i sigurnost ovjeka 124 7.3.3.1 Znakovi opasnosti 124 7.3.3.2 Znakovi upozorenja 124 7.3.3.3 Znakovi obavijesti 125 7.3.3.4 Sigurnost i zatita zdravlja - openito 130 7.3.3.5 Prehrambeni aditivi (dodaci), E-brojevi 136 7.3.3.6 EKO proizvodi (EKO i BIO znakovi) 140 7.3.4 Podruje: ambalani materijali 142 7.3.4.1 Oznaavanje ambalanih materijala 142 7.3.4.2 Polimerni materijali 147 7.3.4.3 Papir i karton 149 7.3.4.4 elini lim 154 7.3.4.5 Aluminij 155 7.3.4.6 Drvo 157 7.3.4.7 Tkanina (tekstil) 158 7.3.4.8 Staklo 159 7.3.4.9 Vieslojni materijali (sloenci, kompoziti) 162 7.3.4.10 Biorazgradivi materijali 164 7.3.4.11 Viedjelna primarna ambalaa 166 7.3.5 Podruje: rukovanje proizvodom (prijevoz, skladitenja, ienje, odravanje i dr.) 167 7.3.6 Podruje: porijeklo proizvoda 176 7.3.7 Podruje: vrijeme (datum proizvodnje, rok uporabe, datum prodaje, rok valjanosti) 178 7.3.8 Podruje: mjerne jedinice 181 7.3.9 Podruje: sastav proizvoda, ambalae 182

7.3.10 Podruje: instrumenti zatite okolia (poticaji, naknade, depoziti, kazne) 183 7.3.10.1 Openito 183 7.3.10.2 Naredbodavni i nadzorni instrumenti 184 7.3.10.3 Ekonomski instrumenti 184 7.3.10.4 Ostali instrumenti 190 7.3.10.5 Pravedna (potena) trgovina 191 7.3.11 Podruje: otpad 192 7.4 Znakovi prema vrsti proizvoda 194 7.5 Znakovi prema nainu itanja 195

>8 INFORMIRANJE I OBRAZOVANJE O ZNAKOVIMA I OZNAAVANJU

8.1 Povijesni osvrt 199 8.2 Openito 200 8.3 Propisi i obveze informiranja i obrazovanja o znakovima 201 8.4 Norme i smjernice za informiranje i obrazovanje o znakovima 207 8.5 Proizvoai i informiranje potroaa 207

>9 ZAVRNI KOMENTARI

>10 POPISI

10.1 Popis hrvatskih propisa 223 10.2 Popis europskih propisa 224 10.3 Popis normi 225 10.4 Popis ostale literature 226 10.5 Popis skraenica 229 10.6 Popis priloga 230 10.7 Popis slika 230

Zahvala

O autorici

Sponzori

1 uvodno o priruniku

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 9

1 Uvodno o priruniku


1 UVODNO O PRIRUNIKU 1.1 ZATO O ZNAKOVIMA NA PROIZVODIMA I AMBALAI

Posljedica usklaivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim, je donoenje vie propisa i normi, koji se, djelomino odnose na oznaavanje proizvoda i ambalae ili obavijesti o proizvodu ili o ne-koj drugoj vrsti oznaavanja proizvoda i ambalae, na primjer oznaavanje sukladnosti.Povlae se stari propisi i norme, mijenjaju postojei i/ili donose novi. Postalo je jasno da upotreba nekih znakova prestaje, Primjer 112, a uvode se neki novi, Primjere 83 i 113. Svaki novi propis ili norma, bili su povod za raspravu o njihovoj provedbi. U raspravama se dolo do zakljuka da je oznaavanje vano podruje i za proizvoae i za potroae, da se na proizvodu i ambalai nalazi sve vie znakova i da znakovi, zbog globalizacije trita, postaju sve vaniji nain komunikacije sa svim sudionicima na putu proizvoda od proizvoaa do potroaa. Rasprave su ukazale i na injenicu da se u europskim propisima (direktivama), kada je o oznaa-vanju rije, upuuje na norme, Slike 4, 5, i druge, dok je to u hrvatskim propisima znatno rjee. U svakom sluaju, tema znakova na proizvodima i ambalai pokazala se inspirativnom. Nikada se nije znalo koja e se nova pitanja otvoriti s nekim novim propisom i propisanim znakom, koja e se sve podruja povezati, to e se zakljuiti. Na primjer donoenje Pravilnika o gospodarenju otpad-nim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom,10.1.27, i stavljanje znaka da se takav pro-izvod kada postane otpad ne smije odlagati u komunalni (kuanski) otpad otvara pitanje usklae-nosti s europskom direktivom, zatim zato Pravilnik ne upuuje na normu kojom se utvruje znak 10.3.22, zato se naknada za gospodarenje takvim otpadom obraunava po teini itd. Nova pi-tanja se samo niu, a rasprava koja je poela o znaku, Primjere 10, 11, zavrava raspravom o ra-zvijenosti infrastrukture za skupljanje takve vrste otpada i mogunostima njegove prerade, te vi-sokim trokovima naknade za gospodarenje tom vrstom otpada i razliitim nainom obraunava-nja u odnosu na drave Europske unije. Gotovo se za svaki znak ponavljala slina situacija. Raspra-ve su ukazale kako na nedostatak literature o znakovima i oznaavanju proizvoda i ambalae, tako i na nedostatak jasnih uputa za proizvoae s primjerima pravilnog oznaavanja, ali i primjerima koji nisu doputeni. Dok su proizvoai iznosili svoje probleme povezane sa znakovima i oznaa-vanjem proizvoda i ambalae, ni potroai nisu bili tihi. Njihove primjedbe se odnose na slabu it-ljivost teksta, odnosno neitljivost zbog sitnih slova, nedostatak informativnih materijala o znae-nju pojedinih znakova i kao posljedica toga nepoznavanje znaenja znakova, a onda je upitna i provedba onoga na to znakovi upuuju. Ako proizvoa ima problema sa znakovima za svoje proizvode, kako e se tek onda snai potro-a od kojeg se oekuje da poznaje znakove na svim proizvodima kojima se slui, a njih nije mali broj.

10 | Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 11 | Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 11

Na jednom od sastanaka Koordinacije za odrivi razvoj Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi ra-zvoj i Hrvatske udruge poslodavaca, predloeno je da se steena znanja i iskustva objedine i obja-ve kao prirunik i tako doprinese boljem poznavanju ovog podruja. Ideja je odmah prihvaena, no put od ideje do ostvarenja nije bio ni brz ni jednostavan. Obraeni su brojni prijedlozi i primjed-be na oznaavanje proizvoda i ambalae, skupljeni uzorci znakova, izjava, obavijesti sa proizvoda i ambalae, pregledani i usporeivani propisi i norme sa stvarnim primjerima, proitani lanci i pre-gledane internetske stranice. Rezultat svih tih aktivnosti je ovaj Prirunik.

1.2 KOME JE NAMIJENJEN Prirunik je namijenjen svima koji: elesaznativieooznaavanjuproizvodaiambalae, sudjelujuupropisivanjuinormiranjuznakovazaproizvodeiambalau, provodepropise,konstruirajuidizajnirajuambalau, prevoze,skladite,distribuirajuiodreujusmjetajproizvodauskladituinapolicama trgovina, upotrebljavajuproizvode, gospodareotpadnimproizvodimaiambalaom.

1.3 SVRHASvrha Prirunika je: pruitiopiprikaz,opusliku,cjelovitisustavanuvidupodrujeznakovaioznaavanja proizvoda i ambalae sa stanovita svih sudionika u ivotnom ciklusu proizvoda i ambalae od zakonodavca, preko proizvoaa i potroaa do skupljaa i preraivaa otpada, ukazatinapovezanostznakovaskonceptomodrivograzvoja,teuloguivanostznakova u provedbi odrivih obrazaca proizvodnje i potronje, pridonjetipodizanjuznanjaisvijestiouloziznakovauupravljanjuivotnimciklusom proizvoda i ambalae, pridonjetiboljemrazumijevanjuvanostiznakovaupravilnomrukovanjusproizvodomi ouvanju kvalitete proizvoda, ukazatinavanostpoznavanjaznakovazasigurnostizatituzdravlja,kaoizatituokolia. ukazatinavanostuspostavljanjavezeizmeupropisainormi, ukazatinauloguznakovauslobodnomprotokurobaipristuputritima, potaknutijasnijedefiniranjeodgovornostinadravnojrazinizapropisivanjeznakova, uz snanije ukljuivanje normizacije, potaknutizakonodavcanausklaivanjepropisaiboljusuradnjumeutijelimajavnevlasti, potaknutiinformiranje,uenjeiizobrazbuoznakovimanaproizvodimaiambalai, ukazatinaprimjeredobreprakse,kaoinazbunjujueprimjere, zainteresiratipotroaezaznakovenaproizvodimaiambalai, predloitipoboljanja,potaknutipromjene.

| Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 11 | Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 11

1.4 NA EMU SE ZASNIVAPrirunik se zasniva na: osobnomiskustvu,suradnjispojedincimaiorganizacijama,njihovimupitima, primjedbama i prijedlozima, rjeenjima problema. prikupljanju,analiziiobradiuzorakaznakovanaproizvodimaiambalai. analizizahtjevapropisa,normiiostalihdokumenata,tenjihoveprovedbeupraksi. usporedbizahtjevapropisainormi,usporedbizahtjevameunarodnihidravnih propisa, analizi meuovisnosti propisa i normi. rezultatimaanketerazliitihskupinaodstudenata,upravodiplomiranihmladihljudipado proizvoaa i ostalih strunjaka (na primjer za prodaju, skladitenje) s viegodinjim iskustvom.

1.5 KAKO GA POBOLJATI Sljedee izdanje Prirunika moe biti bolje ako se sluite Prirunikom, pohvalite i poaljete primje-re dobre prakse, poaljete svoje primjedbe i upozorite na zbunjujue primjere, poaljete uzorke znakova i podatke o njima (propis, normu, dodatno objanjenje), upozorite na nespomenute nor-me i propise, dopunite poglavlja informacijama koje e i drugima biti korisne. Posluite se slikama iz Prirunika u svojim prezentacijama, naravno navedite izvor, raspravljajte o znakovima i oznaa-vanju na strunim skupovima, posebno na fakultetima.

1.6 OPE NAPOMENE Propisi i normelanci propisa i normi u nekim su sluajevima tono navedeni, a ponekad, zbog bolje razumljivo-sti, slobodno preneeni. Za neka podruja propisi i norme su spomenuti samo kao primjer, to ne znai da ih nema vie, 7.3.4 Podruje: ambalani materijali. Veza izmeu europskih direktiva i hrvatskih propisa za neka je podruja informativna jer se u hr-vatskom propisu ne poziva na europske. Isto tako, tvrdnja o usklaenosti odreenog hrvatskog propisa s europskim je informativna jer dokumenti Izjava o usklaenosti i Tablica usklaenosti, koji moraju biti prireeni uz svaki hrvatski propis i koji bi potvrdili usklaenost europske direktive i hr-vatskog propisa, nisu javno dostupni. Znakovi i oznaavanjeSvi primjeri znakova, oznaka, izjava i tvrdnji preuzeti su sa ambalae proizvoda koje moemo nai u trgovinama. Znakovi su odabrani sluajno i to sa razliitih proizvoda. Prirunik ne sadri sve zna-kove koji se mogu nai na proizvodima i ambalai, kao ni sve znakove za odreenu skupinu proi-zvoda, na primjer prehrambani proizvodi ili jo ue suhomesnati proizvodi. Uz primjere znakova nisu navedena imena proizvoaa, ime se eli postii neutralan pristup svim proizvoaima i proizvodima. Proizvoai nastoje napraviti najbolje to mogu u ovoj zbrci pro-pisa i njihovih zahtjeva, no zbog nedostatka jednoznanih strunih uputa, uvijek su mogua razli-ita tumaenja, nerazumijevanje, pa i pogreke. Primjeri znakova koritenih u priruniku, nalaze se kod autorice, a predvieni rok njihovog uvanja je godinu dana od dana objave Prirunika.

12 | Prirunik o znakovima na proizvodima i ambalai | 13

Stavovi, napomene, prijedloziStavovi, napomene i prijedlozi autorice i suradnika navedeni su u najboljoj namjeri, a temelje se na viegodinjem praktinom iskustvu u praenju i provedbi propisa i normi, te rjeavanju problema koji su nastali njihovom provedbom. Navoenje izjava razliitih autora ne znai nuno i podravanje njihovih stavova.Isto tako, svi oni koji su podrali tiskanje ovog Prirunika ne moraju se slagati sa stavovima, napo-menama i prijedlozima autorice ili navedene literature.PromjeneTijekom pripreme ovog Prirunika mijenjani su postojei propisi i donoeni novi te objavljivane nove norme. Promjene relevantne za ovaj Prirunik biti e ugraene u njegovo slijedee izdanje.Internetske adrese provjerene su 2008-04-21, promjene nakon navedenog datuma nisu razma-trane. Upute za lake koritenjeZnak upuuje na odreenu sliku, primjer, literaturu ili dio Prirunika, na primjer: Sliku 1, uka-zuje itatelju na ilustraciju koja potkrepljuje ili dodatno objanjava, vizualno doarava ili dokazu-je tekst.

Znak upuuje na internetsku adresu kao izvor navedenih podataka.

Kontakt adrese: [email protected] [email protected]


2 nazivi i de finicije

Nazivlje igra znaajnu ulogu u svim normizacijskim poslovima, i u normama koje vrijede samo unutar odreene tvrtke i u meunarodnim normama.

Norme funkcioniraju samo ako svi razumiju o emu se govori i zato nazivlje mora biti normirano, mora postojati dogovor o nazivu i njegovoj definiciji.

U normizaciji su dogovorena i normirana naela i metode za terminoloki rad.

Svijet norma, 10.4.33


2 Nazivi i definicije


2 NAZIVI I DEFINICIJE 2.1 OPENITO Ovo poglavlje Prirunika sadri pregled kljunih naziva i njihovih definicija, relevantnih za ivotni ciklus proizvoda i ambalae. Nazivi su povezani ivotnim ciklusom proizvoda i ambalae, Slika 1, te prihvaenim konceptom odrivog razvoja u kojem se on odvija. U ivotnom ciklusu proizvoda va-no je i naelo odgovornosti proizvoaa prema potroau, kako je to navedeno na primjer u De-klaraciji o zatiti potroaa.Odabrani nazivi i definicije dio su ili propisa ili norme ili i jednog i drugog, Poglavlje 10. U ovom su poglavlju navedeni i primjeri koji u praksi mogu biti izvor problema, na primjer:

viedefinicijajednognaziva,okoli ili proizvoa ili proizvod, sinonimiodreenognaziva,nazive za znak ili potroa.

Nesporazum moe nastati ako dvije strane neto dogovaraju i svaka strana upotrebljava svoje na-zive i svoju definiciju naziva. Mali je korak od nesporazuma do ozbiljnih problema. Na primjer, defi-nicija i obveze proizvoaa prenose se na uvoznika proizvoda u neku dravu. Ako uvoznik ne pra-ti propise i ne oznai pravilno proizvod, moe biti kanjen ili ne moe uvesti proizvod dok ga pra-vilno ne oznai.

Slika 1 | Odrivi razvoj, kljuni sudionici u ivotnom ciklusu proizvoda i ambalae, znakovi na proizvodima i ambalai

NAPOMENA: Kao podloga za Sliku 1, posluio je shematski prikaz ivotnog ciklusa proizvoda prema normi HRN EN ISO 9001:2002 Sustavi upravljanja kvalitetom.

dobavlja ------>proizvoa/proizvod ------>korisnik/potroa ------>otpad


2.2 ODRIVI RAZVOJ Na uvodnom teaju za nove zaposlenike Ericssona Nikole Tesle, na pitanje kako bi definirao odr-ivi razvoj, jedan mladi inenjer kratko je odgovorio da ne smijemo sve potroiti danas, treba ne-to ostaviti i onima sutra. Ova kratka definicija na tragu je naela iz Deklaracije o okoliu i razvoju, 10.4.2 da pravo na razvoj mora biti ispunjeno tako da jednako udovoljava potrebama sadanjih i buduih narataja. To znai da sadanji narataji nemaju pravo potroiti prirodne resurse (prirod-na dobra, prirodne izvore) na primjer pitku vodu, energente, prostor, ume, rijeke i drugo ve, mo-raju misliti na budue narataje koji isto tako imaju pravo na sve navedeno. Osim ovako saetih definicija, esto se koristi i ona u kojoj je odrivi razvoj definiran kao proces promjena u kojem su iskoritavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in- u kojem su iskoritavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-u kojem su iskoritavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in- kojem su iskoritavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-kojem su iskoritavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in- su iskoritavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-u iskoritavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in- iskoritavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-iskoritavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-tavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-tavanje resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in- resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-resursa, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-, pravac ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i in-, orijentacija tehnikog razvoja i in-orijentacija tehnikog razvoja i in- tehnikog razvoja i in-tehnikog razvoja i in-kog razvoja i in-kog razvoja i in- razvoja i in-razvoja i in- i in-i in- in-in-stitucionalne promjene u meusobnom skladu i omoguavaju ispunjavanje potreba sadanjih i buduih narataja. Institucionalne promjene odnose se na promjene u politikom, obrazovnom, pravnom, financijskom itd. sustavu. Kljuni dijelovi ove definicije su proces promjena i usklaenost promjena. Promjene u gospodarstvu, na primjer uvoenje novih tehnologija, koritenje elektro-nikog poslovanja i novog naina rada, odvijaju se bre nego u institucionalnom dijelu, na primjer u zakonodavstvu, obrazovnom dijelu i financijama. Propisi koje smo obavezni primijeniti zaostaju za tehnikim promjenama, odnosno praktina iskustva ukazuju na injenicu da se kvaliteta propi-sa ne poboljava, naprotiv. Isto tako, u institucionalne promjene svrstane su promjene u obrazov-nom sustavu za koje se moe rei da ne prate promjene u gospodarskom dijelu. Kao primjer moe se navesti da su Sveuilinu povelju za odrivi razvoj potpisali predstavnici Zagrebakog i Osje-kog sveuilita jo 1995. godine. U vrijeme pripreme Prirunika veina studenata tih sveuilita nije upoznata niti s postojanjem niti sa sadrajem Sveuiline povelje za odrivi razvoj. Dakle, na po-stizanju sklada izmeu promjena u gospodarstvu i promjena u institucionalnom dijelu jo se do-sta mora raditi.

NAPOMENA: Spomenuta definicija objavljena je 1987. godine u izvjetaju Naa zajednika budunost (Our Common Future) koji je priredila Komisija za okoli i razvoj Ujedinjenih naroda. U nekim dokumentima engleski naziv sustainable preveden je kao trajan, potrajan, podrivi. Isto tako, osim naziva razvoj upotrebljava se i naziv razvitak, na primjer u Zakonu o zatiti okolia, 10.1.30.

2.3 ODRIVI OBRASCI PROIZVODNJE I POTRONJENazivi odrivi obrasci proizvodnje i odrivi obrasci potronje, uvedeni su 1992. godine na konferen-ciji Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju poznatijoj pod nazivom Skup o Zemlji. Na skupu je do-neena Deklaracija o okoliu i razvoju, 10.4.2, u kojoj je naglaeno da bi drave za ostvarenje odr-ivog razvoja i poboljanje kvalitete ivljenja svih ljudi trebale smanjiti i ukloniti neodrive obrasce proizvodnje i potronje i promicati odgovarajuu demografsku politiku.

Odrivi obrasci proizvodnje ili odriva proizvodnja odnosi se na utjecaj proizvodnih procesa i do-bavljakog lanca na okoli, njihov ekonomski utjecaj, te utjecaj na drutvo. O odrivim obrascima proizvodnje vie u dijelu Prirunika u kojem je opisana odgovornost proizvoaa.


Odrivi obrasci potronje ili odriva potronja kljuni su dio odrivog razvoja i usko povezani s odrivom proizvodnjom. Odrivi obrasci potronje odnose se na potranju usmjerenu na potroa-ev odabir roba i usluga, kao to su hrana, stanovanje, odjea, mobilnost i razonoda, uz ispunjavanje osnovnih ivotnih potreba i unapreujui kvalitetu ivljenja. Mjere poticanja odrive potronje ne utjeu izravno samo na proizvode i usluge koje koriste potroai, ve i na energiju i materijale koji se troe u proizvodnim procesima, kao i na stvaranje otpada tijekom itavog ivotnog ciklusa, od ek-sploatacije sirovina do odlaganja ili ponovne upotrebe. Vlade moraju osigurati da potroai dobiju nezbunjujue informacije o utjecaju proizvoda i usluga na okoli koristei sheme poput eko-ozna-avanja, informacija o proizvodu, profila proizvoda, izjava o okoliu, izvjetavanja o okoliu i infor-mativnih centara za potroae. One (Vlade) moraju takoer promovirati meunarodno prepozna-te simbole (znakove) za eko-oznaavanje. Odriva potronja trai da potroai, zajednice, poslovni sektor i organizacije civilnog drutva budu svjesni mogueg utjecaja proizvoda i usluga na okoli, ukljuujui i lokalni i globalni utjecaj. Informacije, infrastruktura i oprema moraju biti dostupne po-troaima koji ele promijeniti svoje obrasce potronje. Objanjenje odrivih obrazaca proizvodnje i odrivih obrazaca potronje objavljeno je u izvjetaju Zatita potroaa, smjernice za odrivu po-tronju, koji je godine 1995. objavila Komisija Ujedinjenih naroda o odrivom razvoju. Predstavni-ci Svjetskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj objavili su stav da moramo mijenjati svoje potro-ake navike jer je to jedina nada za odrivost. Da bismo to postigli, moramo uvoditi inovacije. Odr-iva rjeenja ne podrazumijevaju samo tehnike inovacije; vana su i ekonomska, drutvena i insti-tucionalna poboljanja. Odriva potronja ne znai nuno manje troiti, nego troiti drukije, djelo-tvorno troiti, 10.4.11.

2.4 OKOLIVjerojatno se najkraa definicija okolia ula na uvodnom teaju za nove zaposlenike Ericssona Nikole Tesle. Na pitanje to je to okoli odgovor je glasio sve to nas okruuje. Osim ovako saete definicije, u Zakonu o zatiti okolia, 10.1.30, okoli je definiran kao prirodno okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i ovjeka, koje omoguuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja. Gospodarstvu je blia i razumljivija definicija prema normi EN ISO 14001 za sustave upravljanja okoliem u kojoj je okoli definiran kao okruenje u kojem neka organizacija djeluje, ukljuujui zrak, vodu, zemlju, prirodne izvore, biljni svijet, ivotinjski svijet, ljude i njihove meusobne odnose, 10.3.11.

NAPOMENA: Naziv okoli esto se povezuje sa zatitom okolia, to podrazumijeva uvanje okolia od neprihvatljivih teta prouzroenih djelovanjima proizvoda, procesa i usluga. U Europskoj strategiji odrivog razvoja za razdoblje 2005-2010 godine, zatita okolia je posebno istaknuta zbog svoje vanosti, a odnosi se na ouvanje Zemljinih kapaciteta (prirodnih resursa, zajednikih dobara) kako bi se podrao ivot u svojoj raznolikosti, uvaavajui ogranienost prirodnih resursa i osiguravajui visoku razinu zatite i unapreenja kvalitete okolia. Isto tako, to znai sprijeiti i smanjiti zagaenje


okolia, te poticati odrive obrasce proizvodnje i potronje kako bi se prekinula veza ekonomskog rasta i degradacije okolia.

2.5 PROPISPropis je dokument koji sadri obvezna zakonska pravila (zakon, pravilnik, uredba, odluka), a donosi ga neko upravno tijelo (Sabor, Vlada, ministarstva). Ova definicija propisa nalazi se u hrvatskoj normi, 10.3.21. U istoj normi definiran je i naziv tehniki propis kao propis u kojemu se tehniki zahtjevi daju izravno ili upuivanjem na normu, tehniku specifikaciju ili uputu za primjenu ili ukljuivanjem sadraja tih dokumenata. Propis, kao cjelovit tekst objavljuje se u Narodnim novinama, slubenom glasilu Republike Hrvat-ske i besplatno je dostupan na internetskoj adresi www.nn.hr.Propis na lokalnoj razini objavljuje se u nekom lokalnom slubenom glasilu, na primjer Slubeni glasnik Grada Zagreba.

2.6 NORMA Norma je dokument donesen konsenzusom (dogovorno) i odobren od priznatog tijela (u Republi-ci Hrvatskoj to je Hrvatski zavod za norme), koji za opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja ureenosti u da-nome kontekstu, 10.3.21. Ve iz ove pomalo suhoparne definicije, jasno je da norme slue racio-nalizaciji, sporazumijevanju, osiguravanju pogodnosti za upotrebu, osiguranju kvalitete, kompati-bilnosti, zamjenjivosti, zatiti zdravlja, sigurnosti kod uporabe, kao i zatiti okolia.Norma je vaan instrument uvoenja reda u poslovni i privatni ivot. U letku One su svuda oko nas ili 24 sata s europskim normama navedeni su primjeri normi za gotovo sve to nas okruuje i ime se dnevno sluimo. S normama, a da te injenice nismo svjesni, susreemo se ve u ku-paonici prilikom jutarnjeg pranja, na primjer postoje norme za oznaavanje proizvoda za njegu koe, kose i higijenu usta, postoje norme za umivaonike, cijevi i spojnice, ali i za svjetla i rasvjetna tijela. Na poslu ni ne razmiljamo da su normirane veliine papira i da je odreena veliina papira povezana s uredskom opremom jer esto provjeravamo je li neki pisa predvien samo za papir formata A4 ili prihvaa i A3. Normirani su i znakovi opasnosti, ali i oprema za djeja igralita.Nainom nastajanja normi, znai konsenzusom svih interesnih skupina od proizvoaa i potroaa, preko znanstvenih i istraivakih institucija do nevladinih udruga, osigurano je da one sadre ope priznata pravila tehnike. Norme bi se trebale temeljiti na provjerenim znanst-venim, tehnikim i iskustvenim rezultatima i biti usmjerene na promicanje najboljih prednosti za drutvo. To znai da norme trebaju osigurati besprijekorno tehniko ponaanje/funkcioniranje i stoga su vane u pravnom sustavu. Naelno, norme imaju karakter preporuka i njihova primjena jest stvar slobodnog odluivanja, moe ih se primijeniti, ali i ne mora. Primjena normi postaje obvezna kada se na njih poziva (upuuje), na primjer u propisima ili ugovorima. Naslovi normi objavljuju se u Oglasniku za normativne dokumente Hrvatskog zavoda za norme koji je pretplatnicima dostupan kao tiskovina, a ostalim korisnicima na internetskim stranicama, www.hzn.hr. Zainteresirani mogu norme besplatno pregledati u Normoteci Hrvatskog za-voda za norme, gdje ih se moe kupiti za upotrebu.U govoru, pa ak i u nekim novijim propisima, na primjer Zakon o zatiti okolia, rabe se i ranije upotrebljavani nazivi standard i standardizacija.


NAPOMENA: Dovoljno je zamisliti to bi se dogodilo kada formati papira ne bi bili normirani. Za koje dimenzije papira bi proizvoai proizvodili pisae ili strojeve za kopiranje, a proizvoai omotnica proizvodili omotnice. Kaos je sprijeen jednom od prvih normi u kojoj su normirane dimenzije papira. Ista situacija bi bila kada bi svaki proizvoa imao vlastitu izvedbu prikljuka na struju ili svaka drava vlastiti sustav prometnih znakova ili svaka tipkovnica svoj raspored slova.

2.7 ZNAKU ovom Priruniku upotrebljava se definicija naziva znak prema Pravilniku o oznaavanju, reklami-ranju i prezentiranju hrane, 10.1.33, koja kazuje da znak podrazumijeva bilo koje rijei, podatke, trgovake nazive, nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu, a koje se nalaze na bilo kojoj ambalai, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruu ili privjesnici koje prate ili se odnose na tu hranu. Premda je ova definicija preuzeta iz pravilnika koji se odnosi na hranu, moe se primijeniti i na znakove na ostalim proizvodima. Uz naziv znak u ovom se Priruniku rabi oznaavanje, iako se u nekim propisima i normama upo-trebljava oznaivanje.Dakle, naziv znak vrijedi za:

a) piktograme, grafike ili slikovne simbole ili slikovne prikaze na proizvodu i ambalai, ikone (sliice), odnosno grafike prikaze za koje se smatra da su kao sredstvo vizualne komunikacije ekonomini i razumljivi.Zbog potreba prevoenja tekstualnih poruka na jezik drave uvoznice, kao i esto skuenog prostora na proizvodu/ambalai, proizvoai umjesto teksta, poruka, obavijesti, izjava, slogana itd. stavljaju znakove (grafike prikaze).

b) slovne i/ili brojane oznake na proizvodu/ambalai, na primjer oznaavanje ambalanih materijala (primjeri: PET, 01 ili 1, kombinacija PET i 01 ili 1), oznaavanje otrova (R1, S13 i ostalo), oznaavanje dodataka hrani E-brojevima (E250) itd.

NAPOMENA: U praksi, moe se prirediti zbirka naziva: od simbola, 10.4.19, grafikih simbola, 10.4.16, ekolokih simbola, oznaka, 10.4.28, piktograma, 10.4.16 i sigurnosnih ikona, slikovnih prikaza , 10.1.29, te znako-va, 10.4.28. Ovo je jo jedan dokaz nedosljedne primjene naziva, zapravo nepostojanja dogovora kojeg bi se svi pridravali, to nije dobro.

2.8 PROIZVOAU svakodnevnom izraavanju moe se kazati da je proizvoa onaj koji neto proizvodi ili izrauje, a rezultat njegovog rada je neki proizvod ili usluga. Ovakva definicija naziva proizvoa nije dovoljna za potrebe propisa i zato mnogi propisi donose svoju definiciju proizvoaa, na primjer:

Prema Zakonu o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, 10.1.29, proizvoa je fizika ili pravna osoba koja projektira i/ili proizvodi proizvod, ili osoba koja


se, obiljeavanjem proizvoda svojim imenom ili znakom predstavlja kao proizvoa. Osim proizvoaa i uvoznici stavljaju proizvode na trite tako da je u navedenom zakonu uvoznik definiran kao fizika ili pravna osoba registrirana u Republici Hrvatskoj koja proizvod iz drugih zemalja stavlja na trite Republike Hrvatske. U Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu, proizvoa i uvoznik (u daljnjem tekstu: Proizvoa) izjednaeni su u obvezi plaanja naknade za gospodarenje ambalanim otpadom i definirani kao pravna ili fizika osoba koja u RH pakira proizvode u ambalau ili uvozi proizvode u ambalai i stavlja ih na trite, 10.1.14.

NAPOMENA: Osim navedenih primjera postoje i druge definicije naziva proizvoa. Sa pravnog stanovita, bilo bi zanimljivo prirediti njihov pregled, analizirati u emu su sline, a u emu se razlikuju, moe li se prirediti zajednika definicija. Ovisno o definiciji naziva, slijede i obveze i odgovornosti, tako da se ve raspravlja o proirenoj odgovornosti proizvoaa. Isto tako, ovisno o definiciji i odgovornostima, mogu ovisiti i kazne, ali ta tema prelazi okvire ovog Prirunika.

2.9 PROIZVODU Priruniku se upotrebljava naziv proizvod kako je definiran u Zakonu o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, 10.1.29, koji kazuje da je proizvod bilo koji predmet koji je projektiran i proizveden ili na koji drugi nain dobiven, neovisno o stupnju njegove pre rade, a namijenjen je stavljanju na trite. Prema istom zakonu, proizvodi mogu biti stavljeni na trite i/ili u uporabu samo ako su sukladni odgovarajuim propisanim bitnim zahtjevima, ako je njihova sukladnost utvrena prema propisanom postupku i ako su oznaeni u skladu s odgovarajuim propisima koji se odnose na te proizvode.

Definiciju naziva proizvod moemo nai u jo nekim propisima, na primjer u Zakonu o zatiti potroaa, 10.1.28, prema kojem je proizvod u slobodnom (rasutom ili rinfuza) stanju onaj proizvod koji je ponuen na prodaju potroaima, a nije prethodno zapakiran i izmjeren u nazonosti potroaa. Prethodno zapakiran, proizvod je prodajna cjelina proizvoda i ambalae, i ta se cjelina, bez daljnje obrade, predaje krajnjem potroau.U Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu, 10.1.14 , naziv proizvod koristi se pri definiranju naziva ambalaa, a ambalaa su svi proizvodi bez obzira na materijal od kojeg su izraeni ili su koriteni za sadravanje, uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvoaa do korisnika ili potroaa. U normi, 10.3.8, moe se proitati zanimljiva definicija proizvoda kao rezultata meusobno povezanih ili meusobno ovisnih radnja koje pretvaraju ulazne veliine u rezultate.

NAPOMENA: Mnoge definicije nisu razumljive pa bi bilo dobro da postoje upute s primjerima koji bi objasnili definiciju. U dnevnoj upotrebi, ali i pisanim tekstovima, kao sinonim za proizvod upotrebljava se i naziv artikal, na primjer U trgovinama se nalazi na tisue artikala, te roba, na primjer Idui tjedan stie nova roba ili stvar, na primjer Podrum je pun nepotrebnih stvari, a da se pri tom misli na proizvode.


2.10 AMBALAAU Priruniku je upotrebljen naziv ambalaa, kao i ostali nazivi i njihove definicije prema Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu, 10.1.14, a nisu upotrebljeni nazivi i definicije prema Pravilniku o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine, 10.1.4.

NAPOMENA: Poredbenim pregledom naziva i definicija prema spomenutim pravilnicima uoit emo neusklaenost nazivlja. Nazivlje ima znaajnu ulogu u svim normizacijskim poslovima, i u normama koje vrijede samo unutar odreenog poduzea i u meunarodnim normama. Nazivlje mora biti normirano iz sigurnosnih razloga, posebno u komunikaciji u kriznim situacijama. Treba naglasiti da postoje i normirana naela i metode za terminoloki rad, 10.4.33, a norme funkcioniraju samo ako svi potuju dogovor. Na alost, u Hrvatskoj smo jo daleko od tog pristupa, posebno kada se radi o propisima, to nije dobro. Za informatizaciju propisa i mogunost pretraivanja kljuno je da postoje dogovoreni nazivi i njihove definicije.

Tablica 1 | Usporedni pregled naziva iz Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine i Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu

PRAVILNIK O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA PAKOVINE, NN 23/1997

PRAVILNIK O AMBALAI I AMBALANOM OTPADU, NN 97/2005

Pakiranje Postupak stavljanja proizvoda u ambalau odgovarajue kakvoe, oblika i naina zatvaranja.

PakiranjePravilnik ne sadri ovaj naziv.

PakovanjeProizvod u ambalai s kojom se stavlja u promet.

PakovanjePravilnik ne sadri ovaj naziv.

PakovinaProizvod koji je bez nazonosti kupca tako zatvoren da mu se naznaeni sastav i koliina ne mogu promijeniti bez otvaranja ili oevidne preinake.

Prodajna ili primarna ambalaaNajmanja ambalana jedinica u kojoj se proizvod prodaje konanom kupcu.U Pravilniku se ne rabi naziv pakovina.

Skupno pakovanje Pakovanje koje sadri vie pojedinanih pakovina s istim ili razliitim proizvodom sloenih u otvorenu ili zatvorenu ambalau.

Skupna ili sekundarna ambalaaAmbalana jedinica koja sadri vie proizvoda u primarnoj ambalai tako da je proizvod pristupaan kupcu u skupini, a moe se izdvojiti i uzeti pojedinano.

SpremnikAmbalaa nainjena od bilo koje vrste gradiva u koji se odreeni proizvod slae i zatvara kako bi se dobila pakovina.

NAPOMENA: Naziv ambalaa nije definiran, ali je koriten u definicijama ostalih naziva u Pravilniku. -gradivo Naziv nije definiran, ali je koriten u Pravilniku. Moe se pretpostaviti da gradivo znai ambalani materijal.

Spremnik

Naziv nije definiran, ali je koriten u objanjenju transportne ambalae.


Transportno pakovanjePakovanje koje sadri vie skupnih pakovanja ili pojedinanih pakovina sloenih u prijevoznu ambalau.

Transportna ili tercijarna ambalaa Zatitna ambalaa koja omoguava prijevoz, pretovar i rukovanje odreenom koliinom proizvoda pakiranog samo u prodajnoj ili i u prodajnoj i skupnoj ambalai; u ovu vrstu ambalae ne spadaju spremnici (kontejneri) za cestovni, eljezniki, prekomorski i zrani prijevoz robe.

Naziv ambalaa nije definiran, ali je koriten u definicijama drugih naziva.

AmbalaaAmbalaa su svi proizvodi bez obzira na materijal od kojeg su izraeni, a koriteni su za sadravanje, uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvoaa do korisnika ili potroaa.Ambalaa su i nepovratni predmeti uporabljeni za namjenu iz gornjeg stavka, kao i pomona sredstva za pakiranje, koja slue za omatanje ili povezivanje robe, pakiranje, nepropusno zatvaranje, pripremu za otpremu i oznaavanje robe.

Naziv ambalani materijal nije definiran i ne upotrebljava se. U pravilniku se koristi naziv gradivo, pretpostavka je da je gradivo isto to i ambalani materijal.

Ambalani materijalAmbalani materijal je svaki materijal od kojeg se proizvodi ambalaa kao to su: staklo, plastika, papir, karton, drvo, metal, vieslojni mijeani materijali i drugi materijali.

Funkcije ambalae su, na primjer:

sadravatiproizvod(naprimjer:sok,praakzapranje,alat,brano,cipele,igrake,lijek) nositiinformacije(obavijesti)oproizvoduiambalai zatititiproizvodtijekomprijevoza,skladitenjaiupotrebe uinitiproizvoduoljivimiprepoznatljivim posluitikaokomunikacijskosredstvoizmeuproizvoaaipotroaa.

Navedene funkcije povezane su sa znakovima bilo kao slikom, grafikim rjeenjem, tekstom, broj-anim i slovnim oznakama.Svjetska organizacija za ambalau (WPO - World Packaging Organisation) priredila je informativni dokument o povezanosti ambalae i odrivog razvoja (Position Paper Sustainable Packaging). U za-vrnom dijelu dokumenta naglaeno je da vjeruju kako e u nazivu odriva ambalaa, pridjev odr-iva postati suvian jer e sva ambalaa biti odriva.

www.worldpackaging.org

2.11 PROIZVOD U AMBALAI Proizvoai su osmislili, proizveli i oznaili proizvode, upakirali ih u odgovarajuu ambalau, stavili na nju znakove s uputama za rukovanje te sve zajedno stavili na trite. Cilj je svakog proizvoaa da proizvod neoteen i sauvane kvalitete stigne do potroaa u bilo kojem dijelu svijeta. Trnice su mjesto na kojem moemo nai kartonske i plastine kutije, plastine i kartonske uloke za siguran prijevoz voa i povra, razne platnene, plastine i papirnate vree i vreice za voe i povre, pletene koare i tko zna to jo. Vraajui se sa trnice mnogima su ruke pune plastinih vreica koje veinom odlau u kuni otpad. Mnoge drave vrlo ozbiljno analiziraju problem sve vee koliine plastinih vreica u otpadu i predlau mjere kako ga rijeiti, od zamjene papirnatim


vreicama, platnenim vreicama, skupljanja plastinih vreica, pa sve do zabrane upotrebe plastinih vreica. Svako rjeenje ima svoje dobre i loe strane, svako ima svoje zagovornike i oponente. Bitno je, da rjeenje koje se donese bude promiljeno, da se analizira ivotni ciklus pojedine vrste ambalae, da odgovara situaciji u dravi za koju se donosi, da bude provjereno na modelu i da svi budu informirani o tome to trebaju initi, kao i postignutim rezultatima.

Pogled na police ljekarni otkriva plastine omote, staklene i plastine boce i boice, te ostale posude, papirnate kutije i kutijice.

Prodavaonice obue su carstvo kartonskih kutija, papira za zamatanje, platnenih vreica za zatitu svake cipele (osobito onih malo skupljih), zguvanih papira koji slue kao uloak za ouvanje oblika cipela, plastinih draa kao i vreica u kojima kupac cipele ponese iz trgovine.

Parfumerija e nas, osim mirisima, zavesti i izgledom ambalae. Dizajneri su od staklenih, metalnih, plastinih i papirnatih ambalanih materijala stvorili prave umjetnike kreacije.

Kupujete li mobilni telefon, hladnjak, glaalo, stroj za pranje rublja ili neto drugo ostaju vam prazne kartonske kutije, plastine folije, kartonski ili plastini uloci, drveni i metalni drai i ukruivai.

Trgovine bojama i lakovima, arapama, nakitom, odjeom, igrakama, kolskim priborom, alatima, graevinskim materijalima mogu posluiti za prouavanje znakova na proizvodima i ambalai.

Trgovine mjeovitom robom pravo su mjesto za one koji ele vidjeti obilje znakova na proizvo-dima i ambalai. Slatkii, okolade, sokovi, pekmezi, ukiseljeno povre, kompoti, mlijeko i mlijeni proizvodi, djeja hrana, voe i povre, proizvodi za njegu tijela, proizvodi za pranje i ienje itd.

Dizajneri i proizvoai se trude osmisliti to privlaniju, zanimljiviju ambalau kako bi privukli kup-ca i prodali proizvod. U trgovinama je bogata ponuda originalnih i domiljatih rjeenja. Ne kae se bez razloga da ambalaa prodaje proizvod. Treba na trenutak zaboraviti i boje i oblike ambalae, te krenuti izmeu polica i paljivo razgledavati i itati ono to pie na ambalai proizvoda. Upravo je nevjerojatna koliina obavijesti koja se nastoji ugurati, ponekad, na vrlo malo prostora.

A na svakom i proizvodu i ambalai nalaze se znakovi, Toku 7.

2.12 TRITETrite je esta rije u govoru politiara, ekonomskih analitiara, predstavnika gospodarstva i ostalih strunjaka. Govori se o jedinstvenom tritu bez teritorijalnih ogranienja, na primjer europskom (u okviru drave ili ire trgovinske zajednice) i s jednakim uvjetima za sve sudionike, zatim o slobodnom tritu na kojem nema ogranienja u pogledu cijena i koliina robe. Gospodarstvenici govore o prodoru i osvajanju nekog trita i pri tom obino misle na podruje na kojem se vodi trgovina ili mjesto gdje se zakljuuju trgovaki poslovi, neki se opet ale da su neka trita mala, neka zatvorena itd. Za potroaa, koji ne gleda globalno, trite su trgovine u kojima kupuje proizvode i tu se dogaa prvi bliski susret sa proizvodom i znakovima. U Priruniku se koristi naziv trite bez pridjeva.

Slijedi nekoliko primjera upotrebe naziva trite u propisima, posebno kada se uspostavlja veza trita i proizvoda:


Svakiproizvod i usluga namijenjeni su tritu i potroaima na tom tritu. Stavljanje proizvoda na trite trenutak je kada proizvod prvi puta iz faze proizvodnje i / ili uvoza prelazi u fazu distribucije, uz naplatu ili besplatno, odnosno kada proizvod prvi put iz faze proizvodnje i / ili uvoza prelazi u fazu stavljanja u rad, uz naplatu ili besplatno, to jest nakon osoba ili za vlastite potrebe. Ova definicija se ne odnosi na proizvode koji se proizvode ili uvoze radi prodaje na inozemnom tritu, 10.1.29. Stavljanjeproizvoda u uporabu je trenutak prve uporabe proizvoda u Republici Hrvatskoj od strane krajnjeg korisnika.

Vodei svjetski gospodarstvenici okupljeni u Svjetskom poslovnom savjetu za odrivi razvoj, zakljuili su da se odrivi razvoj najbolje postie otvorenim meunarodnim tritima koja priznaju legitimne komparativne prednosti. Takva trita potiu djelotvornost i promjene to je neophodno za odriv ljudski napredak. Trita stvaraju ljudi na osnovi ljudskih vrijednosti, zakona i normi, koje moramo stvarati, a uvijek ih moemo poboljavati, 10.4.11.Stavljanje proizvoda na odreeno trite uvjetovano je ispunjavanjem propisanih zahtjeva za to trite. Proizvoa, elei izvesti svoj proizvod na razliita trita mora poznavati i propise koji vrijede na tim tritima, mora osigurati nezavisno ispitivanje proizvoda kako bi dokazao da proizvod ispunjava te zahtjeve, ta ako je proizvod sukladan tim zahtjevima moe staviti propisan znak. Slijede primjeri takvog oznaavanja.

Za slovnu oznaku CE obino kau da je putovnica za slobodan protok roba na europskom tritu. CE oznaka (CE je skraenica naziva na francuskom jeziku Conformit Europene) na proizvodu omoguava slobodan izvoz u drave lanice Europskog gospodarskog prostora (EEA= European Economic Area), a znai da proizvod ispunjava propisane zahtjeve za taj proizvod. Zahtjevi su uglavnom usmjereni na sigurnost potroaa i zatitu njihova zdravlja, te zatitu okolia. Mnogi e proizvoai, elei ispuniti zahtjeve za dobivanje CE oznake, morati promijeniti ili dizajn proizvoda i/ili proizvodni proces.

Na mnogim proizvodima na hrvatskom tritu, posebno iz informacijsko-komunikacijskog podruja, moe se vidjeti troslovna oznaka ETL. Upotreba ETL oznake je obvezna za proizvode koji se isporuuju dravama lanicama NAFTE (NAFTA=North American Free Trade Association, Sjevernoamerika asocijacija slobodne trgovine ili krae NAFTA trite).

Oznaka ETL znai da je proizvod ispitan u ovlatenom laboratoriju gdje je provjereno je li sukladan propisima koji vrijede na NAFTA tritu.

Znak koji se sve ee moe uoiti na proizvodima, a znai da proizvod na kojem se nalazi, odgovara zahtjevima normi koje vrijede na ruskom tritu. Nakon provjere sukladnosti sa zahtjevima, proizvoa moe staviti navedeni znak i imati slobodan pristup ruskom tritu. GOST je oznaka za rusku nacionalnu normu, a slovo R za Rusiju.

Osim spomenutih znakova, postoje i drugi znakovi sukladnosti koji vrijede za druga trita poput Kanade, Japana, Kine i dr. Proizvoa, nakon provjere u ovlatenoj organizaciji koja potvruje da njegov proizvod zadovoljava propise tog trita stavlja odgovarajui znak.

O oznakama sukladnosti i interni pregled znakova, Toku 7.3.2.


2.13 POTROAU Priruniku je koriten naziv potroa, a odnosi se na osobu koja kupuje proizvode (stvari, robu) ili koristi usluge. Odgovor na pitanje tko je potroa daju i zakonodavci, ali i normirne organizacije, na primjer: Premanekima,jedinopravoobjanjenjepotroaa je ono prema Zakonu o zatiti potroaa, 10.1.30, koje glasi da je potroa svaka fizika osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tritu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja. Zakonodavac nije objasnio naziv pravni posao pa se moe pretpostaviti da se misli na usluge, na primjer bankarske, putovanja, komunalne i slino, jer se u navedenim primjerima sklapa ugovor i definiraju odnosi. U svakodnevnom ivotu samo e rijetki kupnju namirnica, odjee i obue, jutarnjeg soka i kave doivjeti kao sklapanje pravnog posla, iako su i to aktivnosti u kojima se mora voditi rauna o zatiti potroaa. Potroa e se lake prepoznati u definiciji prema Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu, 10.1.14, jer je definiran kao pravna ili fizika osoba koja odvaja proizvod od ambalae te koristi proizvod za krajnju potronju. ZaMeunarodnuorganizacijuzanormizaciju(ISO)potroajepojedinaciziredrutvenejavnosti koji kupuje ili upotrebljava robu, imovinu ili uslugu za privatne potrebe. Za tog potroaa prireena je i posebna uputa ISO/IEC Uputa br. 41:2003, Ambalaa-Preporuke za navoenje potreba potroaa, 10.3.2.

NAPOMENA: Proizvod u ambalai smjeten je na police trgovina i eka svog kupca, to jest potroaa. Osim naziva potroa i suhoparnih definicija, u svakodnevnom ivotu i govoru to je posebno zanimljiv naziv, naroito u predblagdansko vrijeme. Lista naziva koja se odnosi na potroaa i njegovo ponaanje sadri izraze poput: kupac, konzument, klijent, prava potroaa, potroako drutvo, potroako ludilo, potroaka histerija, konzumerizam, potroaka groznica, potroaka invazija, potroaki ovisnici, kupovna mo, kupac je kralj, opingholiari, opingomanija itd. U Veernjem listu, 10.4.30, objavljen je lanak da je u hrvatskom drutvu ve odavno prisutan odgoj za potronju, odgoj za oping i da vlada potroaki mentalitet, te drugi lanak koji se odnosi na potroaku psihologiju i sve prisutnije konzumeristike sklonosti, pa sve do potroake graanske religije, 10.4.31. Ako je to tono, onda treba pojaati informiranje i edukaciju potroaa o odrivim obrascima potronje, a oni su povezani sa oznaavanjem proizvoda i ambalae. Proizvoai i trgovci nastoje privui pozornost potroaa za kojeg imaju i posebne uzreice poput: Zadovoljan kupac*, najbolji kupac! Ili Neka vam se vrati kupac, a ne roba!

* U ovom Priruniku koristi se naziv potroa, a svim ostalim nazivima, izrazima i pojavama neka se bave odgovarajue struke.


2.14 OTPADU Priruniku se koristi naziv otpad definiran u Zakonu o otpadu, 10.1.12, kao svaka stvar ili predmet koju posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpad je razvrstan prema kategorijama, a za gospodarenje nekim kategorijama otpada, na primjer ambalani otpad, otpadna elektrina i elektronika oprema i ureaji, medicinski otpad, otpadna vozila itd., doneeni su posebni propisi.

Otpad koji se moe preraditi (na primjer otpadni papir, ALU limenke, staklene boce i dr.) esto se naziva i sekundarna sirovina. U dnevnom govoru koristi se i naziv smee. Povezanost znakova i otpada, Toku 7.3.11.

2.15 IVOTNI CIKLUS PROIZVODA I AMBALAEivotni ciklus proizvoda i ambalae je vremensko razdoblje koje obuhvaa dizajn proizvoda, njegovu proizvodnju, prijevoz i skladitenje, uporabu proizvoda, kao i prestanak uporabna vrijednost, te odgovarajue aktivnosti povezane s odreenom fazom. Neki proizvodi imaju kratak ivotni ciklus, na primjer dnevne novine, maslac ili jogurt, dok neki proizvodi imaju dugaak ivotni ciklus od nekoliko godina, na primjer cipele, telefon ili prijenosno raunalo, do nekoliko desetaka godina, na primjer namjetaj, kade, ploice i alati. Svaki proizvod i njegova ambalaa u pojedinoj fazi ivotnog ciklusa utjee na okoli i zato je razvijena metoda vrednovanja utjecaja proizvoda i ambalae na okoli, nazvana analiza ivotnog ciklusa proizvoda i ambalae. Analiza obuhvaa sve faze od iskapanja sirovina, njihovog prijevoza i prerade, proizvodnje materijala i dijelova, te proizvoda namijenjenih tritu, skladitenja i distribucije proizvoda do trgovine, njegove upotrebe i ponovne upotrebe, kao i ienja i odravanja proizvoda, te gospodarenja kada postane otpad.

Svrha analize ivotnog ciklusa proizvoda (LCA) jest prepoznati i odrediti mogua poboljanja za smanjenje utjecaja procesa i/ili proizvoda na okoli kako u pogledu potronje energije i sirovina, tako i stvaranja manje otpada, te smanjivanja njegove tetnosti. Rezultati analize mogu se koristiti kao smjernice u razvoju novih proizvoda, redizajna proizvoda i promjene proizvodnih procesa, kako bi se stvorili proizvodi manje tetni za okoli, 10.4.7.U literaturi se, osim izraza analiza ivotnog ciklusa proizvoda (LCA=Life cycle analysis), mogu nai i nazivi poput procjena ivotnog ciklusa proizvoda, eko-bilanca, analiza od od kolijevke do groba (craddle-to-grave), analiza resursa itd. LCA metoda posebno je primjenjiva kod ambalae jer se sastoji od jednog ili dva materijala, jednostavne je konstrukcije i ima jednostavan ivotni ciklus. Na primjer, preraivai kartonskog otpada uoili su da im ljepila ili metalne spojnice koritene za spajanje stranica kutije stvaraju problem u preradi. Upozoreni na takve probleme, konstruktori su promijenili konstrukciju mnogih kutija i sada su izvedene tako da se njihov oblik dobije presavijanjem po oznaenim bridovima i umetanjem istaknutih dijelova u proreze, tako da se kutija dobije bez ljepljenja i metalnih spojnica.


NAPOMENA : ivotni ciklus proizvoda predmet je sljedeih normi: ISO 14040:2006 Environmental management Life cycle assessment Principles and Framework (Upravljanje okoliem Procjena ivotnog ciklusa Naela i okvir), 10.3.16 ISO 14041:1998 Environmental management Life cycle assessment Goal and scope definition and inventory analysis (Upravljanje okoliem Procjena ivotnog ciklusa Definicija cilja i svrhe i analize sastava), 10.3.17 ISO 14044:2006 Environmental management Life cycle assessment Requirements and Guidelines (Upravljanje okoliem Procjena ivotnog ciklusa Zahtjevi i smjernice), 10.3.18

3 odgovornost i infrastruktura za odrivi razvoj

Kako bi ostvarile odrivi razvoj i poboljale kvalitetu ivljenja svih ljudi, drave bi trebale smanjiti i ukloniti neodrive obrasce proizvodnje i potronje i promicati odgovarajuu demografsku politiku.

Deklaracija o okoliu i razvoju, 8. naelo


3 Odgovornost i infrastruktura za odrivi razvoj


3 ODGOVORNOST I INFRASTRUKTURA ZA ODRIVI RAZVOJ 3.1 OPENITOOdrivi razvoj podrazumijeva skladan i uravnoteen razvoj ekonomskog dijela, odnosa prema okoliu, te odnosa prema drutvu, bez obzira promatra li se taj razvoj na razini drave ili poduze-a. Ta tri podruja (ekonomsko podruje, okoli, drutvo), nazivaju se i tri stupa odrivog razvoja, Sliku 2, i naglaava se odgovornost za svako od navedenih podruja. U publikaciji Poslovni svi-jet u odrivom razvoju, 10.4.11, lanovi Svjetskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj dali su svo-je vienje uloge poslovnog svijeta u pronalaenju odgovora na izazove odrivog razvoja. Naglae-na je odgovornost poslovnog svijeta za odriv ekonomski razvoj, kao i odgovornost za pobolja-nje odnosa prema okoliu, te odgovornost prema drutvu, to znai prema zakonodavcu, dionia-rima, potroaima, zaposlenicima, njihovim obiteljima, lokalnoj zajednici i drugima, ovisno o po-druju gdje poduzee posluje. Prihvaanje odgovornosti za navedena podruja esto rezultira po-slovnom koristi i boljem ugledu poduzea, kao i zadovoljstvu drutva.

NAPOMENA: U stranoj literaturi se za tri stupa odrivog razvoja: ekonomski, okoli i drutvo upotrebljava izraz triple bottom line, koji je u Hrvatskoj preveden kao trobilanni pristup. Iako je odrivi razvoj relativno star naziv, neka poduzea umjesto njega upotrebljavaju drutveno odgovorno poslovanje, mislei pri tom na odgovoran odnos prema spomenuta tri podruja. U praksi se mogu nai izvjetaji o odrivom poslovanju, odrivosti, kao i izvjetaji o drutveno odgovornom poslovanju, a sadraj im je slian jer veina poduzea koristi iste smjernice za pripremu izvjetaja, Toku 5.4.

Slika 2 Tri stupa odrivog razvoja (trobilanni pristup, triple bottom line), openito


Odgovornost prema drutvu postaje predmetom normizacije. U tijeku je rad na normi ISO 26000 koja e sadravati dragovoljne (neobvezujue) smjernice za provedbu naela odrivog razvoja i nee se primjenjivati za certifikaciju, 10.4.36. Budua norma ISO 26000 bit e namijenjena svim vrstama organizacija, i u javnome i u privatnome sektoru, kako u razvijenim dravama, tako i u oni-ma u razvoju. Norma e pridonjeti postojeem radu na drutvenoj odgovornosti time to e se:

razvitimeunarodnikonsenzusotometodrutvenaodgovornostznaiikojimse pitanjima u vezi s njom organizacije trebaju baviti datismjerniceinaelarelevantnezadrutvenuodgovornost objediniti,primijenitiipromoviratidrutvenoodgovornoponaanjeuorganizacijii podruju njenog utjecaja, ukljuujui dobavljaki lanac doprinositiodrivomrazvojuiboljitkudrutva.

www.iso.org Proces promjenaU definiciji odrivog razvoja naglasak je na procesu promjena. Promjene su oite i u odnosu po-slovnog svijeta prema drutvu i okruenju u kojem posluje. Saeti opis promjena tog odnosa moe se nai u knjizi Mjere odrivosti (Sustainable Measures) ,10.4.9. Autori navode da promjene idu od Vjeruj mi! (Trust me!) , kada je zajednica vjerovala da poduzea rade onako kako treba, preko Reci mi! (Tell me!) odnosa, kada je drutvo oekivalo da im poduzee kae to se dogaa, pa do Pokai mi! (Show me!) pristupa. U ovom sluaju poduzea moraju pokazati i dokazati ozbiljne namjere da se poboljaju i unaprijede svoj odnos prema svakom od tri navedena podruja, Sliku 2. Zahtjev da se neka tvrdnja dokae odnosi se i na zakonodavca. U tijeku je proces usklaivanja hr-vatskog zakonodavstva s europskim i svaki novi propis bi trebao biti usklaen s odgovarajuim eu-ropskim. Predstavnici gospodarstva trae da se na internetskim stranicama objavi Izjava o usklae-nosti i tablica usklaenosti. Uvidom u te dokumente mogli bi odgovoriti na pitanja stranih partne-ra kojem lanku nekog europskog propisa odgovara neki lanak hrvatskog propisa. Stav zajednica Ukljui me! (Involve me!) jasno pokazuje da eli biti obavijetena i ukljuena u ak-tivnosti nekog poduzea. Mnoga poduzea organiziraju posjete, dane otvorenih vrata, izravne su-srete sa stanovnicima, javne rasprave i upoznavanje stanovnika u susjedstvu o utjecaju promjena u poduzeu na okruenje itd. Stav Ukljui me! odnosi se i na zakonodavca, koji ukljuivanjem za-interesiranih strana (na primjer proizvoaa, strunjaka, normirnog tijela) u proces izrade i dono-enja propisa, te u procesu odluivanja posebno o zahvatima u prostoru ili izgradnji objekata koji znaajno utjeu na okoli, sigurnost stanovnitva u susjedstvu, mogui utjecaj na njihovo zdravlje, moe postii zadovoljavajua rjeenja.Osim opisane promjene odnosa proizvoaa i zajednice od Vjeruj mi! do Ukljui me!, iz litera-ture navedene u tokama 10.1. do 10.4., mogu se izdvojiti znaajke proizvoaa, ovisno o njiho-vom odnosu prema promjenama.


FAZA PRISTUP ZNAAJKE PRISTUPA

I Reaktivan

ispunjavati propisane zahtjeve slijediti trendove u svojoj djelatnosti usredotoiti se na poslovne rizike koji bi mogli negativno utjecati na sigurnost i zdravlje ljudi kao i na okoli, te izazvati nezadovoljstvo zajednice, vano je minimizirati moguu tetu

Mora, moramo!.. Kud svi tud i mi! | You shall, we shall!

II Aktivan

imati jasnu sliku odgovarajuih interesnih skupina razvijati zajednike vrijednosti poduzea odabrati kljune ciljeve, uglavnom usmjerene na primarne procese (dobrobit zajednice i teme zatite okolia) snalaziti se s ogranienim sredstvima u proraunu poboljati internu komunikaciju

Hajd, uinimo ... | Lets do!

III Proaktivan

kljune teme bolje rasporeene kroz sve poslovne procese definirana pravila ponaanja (Code of Conduct) poznati ciljevi povezani s procesima/aktivnostima ukljueni mnogi zaposlenici

- Teimo tomu.... | We go for it!

IV Intraaktivan

ukljueni predstavnici interesnih skupina poduzee stvara/sudjeluje u drutvenim trendovima (stvara trendove, trendsetter) poduzee djeluje kao uzor u svom poslovnom sektoru

- Vjerujem.... | I believe!

V Interaktivan

odgovornost je potpuno ugraena u poslovanje poduzea sustavan i cjelovit pristup drutvenim temama poduzee vodi u drutvenoj odgovornosti poduzee provjerava samo sebe u drutvu najbolji korporativni graanin

- Sanjam.. | I have a dream!

NAPOMENA: Iako je sve podlono promjenama i one su stalno prisutne, njima se naalost ne upravlja sustavno, cjelovito, promiljeno i uinkovito.


3.2 TEHNIKI PRISTUPU ovoj toci preneeni su dijelovi publikacije Izgradnja infrastrukture za odrivi razvoj , 10.4.32, koju je priredila Meunarodna organizacija za normizaciju, a Dravni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski zavod za norme i Hrvatska akreditacijska agencija objavili na hrvatskom jeziku. U publikaciji je objanjeno da su mjeriteljstvo, normizacija i ocjena sukladnosti stupovi znanja za razvoj tehnike infrastrukture, a time i za odrivi razvoj gospodarstva i puno sudjelovanje u meunarodnoj trgovini. Ti su stupovi znanja meusobno vrsto povezani, Sliku 3, i svaki dio doprinosi provedbi naela odrivog razvoja.

Dravni zavod za mjeriteljstvo - mjeriteljstvoMjeriteljstvo ukljuuje rad dravnih mjeriteljskih instituta i meunarodne ugo-vore kao to su Dogovor o metru, kojim se Meunarodni odbor za utege i mjere i Meunarodni ured za utege i mjere ovlauju da rade na mjernim etalonima ija se tonost, podruje primjene i raznolikost neprekidno poveavaju.

www.dzm.hr Hrvatski zavod za norme - normizacijaMeunarodne norme i njihova uporaba u tehnikim propisima za proizvode, proizvodne metode i usluge igraju vanu ulogu u odrivom razvoju i olakava-nju trgovine promidbom sigurnosti, kvalitete i kompatibilnosti. Normizacija pri-donosi ne samo meunarodnoj trgovini nego i osnovnoj infrastrukturi koja po-dupire drutvo ukljuujui zdravlje i okoli, istodobno promiui odrivost i do-bru praksu kod donoenja propisa. Meunarodne norme, odnosno nacionalno ili regionalno prihvaene meunarodne norme, pomau domaim tritima da po-sluju uinkovito, poveavaju konkurentnost i pruaju izvrstan izvor prijenosa teh-nologija na zemlje u razvoju. One igraju bitnu ulogu u zatiti potroaa i okolia.U letku 10 dobrih razloga za normizaciju, 10.4.35, naglaeno je da norme po-mau da se svladaju kulturne i jezine razlike: Svijet ne govori istim jezikom i ono to je dobro prihvaeno u jednoj kulturi u drugoj moe predstavljati tabu. Norme pomau da se izbjegnu zabune time to usklauju prikaz datuma i vremena, ko-dove jezika i zemalja te grafike simbole i slike, ukljuujui one za osobe s poseb-nim potrebama.

www.hzh.hr Hrvatska akreditacijska agencija - ocjena sukladnostiOcjena sukladnosti igra kljunu ulogu u izgradnji povjerenja u odrivi razvoj i tr-govinu. Meunarodna norma ISO/IEC 17000 definira ocjenu sukladnosti kao do-kaz da su zadovoljeni zahtjevi koji se odnose na proizvod, proces, sustav, osobu ili upravno tijelo. Postupci ocjenjivanja sukladnosti kao to su ispitivanje, inspek-cija i certifikacija daju jamstvo da proizvodi ispunjavaju zahtjeve utvrene u pro-pisima i normama.

www.haa.hr


Slika 3 Tri stupa odrivog razvoja, tehniki pristup

Publikacija Izgradnja infrastrukture za odrivi razvoj moe se besplatno dobiti u Normoteci Hrvatskog zavoda za norme.

4 propisivanje i normiranje znakovaNorme su rezultat napora mnogih za dobro svih, one su naslijee cijelog ovjeanstva.

Norme pridonose unapreenju sigurnosti, zdravlja, kvalitete okolia i poboljanju ivotnog standarda. Norme su oduvijek nedjeljivi dio naeg gospodarstva, socijalnog i pravnog sustava, a unato tomu esto se olako shvaaju te najee uzimaju zdravo za gotovo. Njihova vana uloga u modernome drutvu nije uvijek dovoljno priznata, zato je bitno upoznati se s normama, razviti kulturu i naviku njihove upotrebe. Potreba za normom daje joj vanost, a izobrazbom i obavjeivanjem javnosti upoznaju se prednosti i iri podruje primjene,

10.4.33


4 Propisivanje i normiranje znakova


4 PROPISIVANJE I NORMIRANJE ZNAKOVA 4.1 USPOREDBA PROPISA I NORMI

Svako poglavlje ovog Prirunika upuuje na propise i norme te navodi kako je odreena tema obra-ena u kojem od tih dokumenata. Upravo je zbog toga vano usporediti propise i norme i upoznati se s njihovim slinostima i razlikama, Tablicu 2. Kao predloak za izradu Tablice 2 posluili su: pu-blikacija Svijet norma, 10.4.33, propisi i norme navedeni u Priruniku, kao i autorski dodaci.

Definicije propisa i normi, Toke 2.5 i 2.6.

Tablica 2 | Usporedni pregled slinosti i razlika izmeu propisa i normi sa stanovita oznaavanja

DOKUMENTI

PROPIS (propisuje)(donosi ga upravno tijelo)

NORMA (utvruje)(donosi ju normirno tijelo)

Podruje/predmet

propisivanja/normiranja

Izgled i dimenzije znakaPravila primjenePravila stavljanja znaka

Izgled i dimenzije znakaPravila stavljanja znaka

Primjenadokumenata

Obvezujua

Primjena propisa je obvezujua.

Neobvezujua

Primjena norma je neobvezuju-a, osim ako primjena norme nije postala obvezujua kroz propis, ugovor ili neki drugi dokument.

Sudionici postupka

izrade dokumenata

Zakonodavac

Postupak izrade propisa je proces definiran u pravilnicima o radu Sabora, Vlade, ministarstava. Ako se eli dobiti jasan prikaz trebalo bi iz navedenih dokumenata prirediti jedinstven prikaz odvijanja procesa. U izradi propisa mogu sudjelovati svi zainteresirani preko udruenja, na primjer Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge za zatitu potroaa i drugih. Upitno je koliko e primjedbe biti razmatrane i prihvaene.

Normirno tijelo, svi zainteresirani

Postupak izrade norme je definiran dokumentom.


DOKUMENTI



Nain donoenja

Veina u zakonodavnom tijelu, propis se donosi politikim nadglasavanjem.

Konsenzus (dogovor)Norma je rezultat dogovora struke.

Postupakdonoenja

TransparentanPostupak donoenja propisa je transparentan. Ovo treba uvjetno shvatiti, jer je rijetko poznato tko su lanovi radne skupine koja priprema prijedlog propisa, nije poznat plan i program aktivnosti pripreme i donoenja propisa, nije poznato tko je i kakve primjedbe i prijedloge dao na nacrt propisa, nije poznato zato neke kljune primjedbe nisu prihvaene, nije poznata procjena utjecaja provedbe propisa na gospodarstvo, nisu poznati rezultati provjere provedbe propisa na modelu i koje su organizacije posluile kao model itd.

Potpuno transparentanPrema publikaciji Svijet norma, 10.4.33, postupak donoenja normi je potpuno transparentan za razliku od postupka donoenja propisa koji je transparentan.

NAPOMENA: Bilo bi zanimljivo uti od autora publikacije objanjenje razlike izmeu transparentnosti i potpune transparentnosti postupka.

Vrste dokumenata

UstavZakon

PravilnikTehniki propis

UredbaOdluka

Osnovne normeNorme za proizvodNorme za postupakSuelne normeNorme rjeniciNorme za ispitivanjeNorme za usluguNorme o potrebnim podacima

Plan i program

donoenja dokumenta

Proizvoaima nije poznato kada poinje izrada prijedloga nekog propisa, kada e taj prijedlog biti objavljen, hoe li biti dovoljno vremena za paljivu analizu utjecaja propisa na gospodarstvo i slanje primjedbi, kada e se raditi provjera funkcioniranja propisa na modelu, kada e biti objavljena nova verzija itd. Ako i postoji, plan i program donoenja propisa nije dostupan predstavnicima gospodarstva.

Nacrt prijedloga neke norme sadri toku Povijest dokumenta s planom i programom aktivnosti na izradi normi.

Pravila pisanja

Ako i postoje, pravila pisanja propisa nisu poznata svima koji piu propise jer je teko nai dva propisa pisana na isti ili barem slian nain, to nije dobro.Bez obzira na broj lanaka nikada na poetku nema sadraja propisa. Sadraj propisa bi korisnicima dao uvid u strukturu propisa i olakao snalaenje.

Postoje jasna dokumentirana pravila pisanja normi. Norme su pisane na isti nain to korisnicima olakava snalaenje.

Na poetku due norme korisnici mogu nai sadraj (kazalo) koji daje uvid u strukturu norme.


DOKUMENTI



Oznaavanjedokumenata

Hrvatski propisi nemaju svoj jedinstven, neponovljivi matini broj. Propisi su oznaeni brojem Narodnih novina ili lokalnog Slubenog glasnika u kojima moe biti objavljeno vie razliitih propisa.Internetskim pretraivanjem rijetko se mogu dobiti upotrebljivi i pouzdani podaci. Ovakav pristup nije dobar sa stanovita korisnika koji oekuje brzu i korisnu informaciju o propisima za odreeno podruje.

Norma ima svoj jedinstven, neponovljiv matini broj koji omoguava elektronsko pretraivanje. Na primjer ako se u internetski pretraiva upie EN 50419, uvijek se dobiju podaci o europskoj normi ili normi neke drave za oznaavanje elektrine i elektronike opreme u skladu s lankom 11(2) Direktive 2002/96/EC (WEEE), 10.2.6.

Nazivlje

Ako i postoji pregled naziva koje je doputeno upotrebljavati u propisima, oni koji piu propise slabo ga se pridravaju. injenica jest da se pri izradi propisa ne primjenjuju ni ve normirani nazivi, kao ni ope prihvaeni nazivi, a i u samom propisu esto nema dosljedne primjene odabranog naziva. Podaci dobiveni internetskim pretraivanjem baze podataka za propise pomou odabranog naziva, nisu pouzdani.

Uz norme rjenike u kojima su definirani nazivi za pojedina tematska podruja, na primjer upravljanje okoliem, otpad, voda, zrak i druga, postoji propisana upotreba glagola i glagolskih oblika, preporuke za upotrebu odreene literature - rjenika itd.Vano!Definirano nazivlje omoguava korisnicima internetsko pretraivanje baze podataka o normama i dobivanje informacija o traenom podruju.

Reference/upuivanje

Veina hrvatskih propisa ne upuuje na druge propise i norme, to korisnicima oteava snalaenje.

Norme jasno upuuju na druge norme, to korisnicima olakava snalaenje.

DostupnostPropisi u tiskanom obliku (Narodne novine) dostupni su uz plaanje, a na internetskim stranicama su besplatni.

Norme se mogu kupiti u Normoteci Hrvatskog zavoda za norme.Korisnici se mogu normama besplatno posluiti u Normoteci HZN-a.


Znakovi su predmet i propisa i normi, to znai dvojnost pristupa. Isto tako, kao primjer, ta dvoj-nost je prisutna i u sluaju naziva i definicija, kao i u sluaju upuivanja na druge dokumente. Uo-ivi problem dvojnog pristupa, odnosno da bi se izbjeglo da se istim podrujem bave i propisi i norme u direktivama Novog pristupa dana je preporuka da se, gdje god je to mogue, u propisi-ma upuuje na norme, budui su norme snana podrka zakonodavstu, 10.4.27. Upuivanjem na norme izbjegava se dvojnost (udvostruivanje) pisanja tehnikih zahtjeva, izbjegava se ukljui-vanje podrobnih tehnikih opisa u zakonske tekstove, smanjuje se mogunost pogreaka, smanju-je se potreba eeg mijenjanja propisa, olakava proizvoaima snalaenje i bolja primjena propi-sa, ukratko dobivamo kvalitetniji propis.

Kada je rije o tome da u jednom propisu upuujemo na drugi propis i/ili normu postoji veliki pro-stor za poboljanja. Na alost, u nekim propisima uope nema upuivanja na norme iako one za navedeno podruje postoje i dobro su razraene. Isto tako, u nekim propisima se navodi da je ili da e neki dio propisa biti predmet posebne norme ili drugog propisa, a nema dodatnih informacija o kojoj se normi ili propisu radi. Takvo upuivanje za proizvoae nema praktinu vrijednost jer mora istraivati i ne moe biti siguran koje norme tono odgovaraju stanju tehnike kako to u propisima zna pisati. Proizvoau treba jasna informacija koji propis ili normu mora primijeniti. Isto tako, nije dobro kada se u jednom propisu upuuje na drugi reenicama, na primjer Mjere ..... poblie pra-vilnikom propisuje ministar. ili ...poduzee neto mora napraviti u skladu s ovim Zakonom i pro-vedbenim propisima ovog Zakona. Naravno, obino se ne navodi na koje se propise misli, jesu li uope doneeni itd. Velika poduzea imaju zaposlenike odgovorne za praenje propisa za odre-ena podruja, koji e za interne potrebe prirediti cjelovite informacije, dok srednja i mala podu-zea ovakve bezline informacije teko pretvaraju u konkretne obavijesti potrebne za poslovanje. Pravilnik, 10.1.31, jest odlian primjer jasnog upuivanja na norme, dok se u Zakonu, 10.1.30, norme uope ne spominju u lancima koji se odnose na podruja odlino razraena normama. Po-kaznim upuivanjem na propise i norme pruaju se tonije informacije o tomu koji se propisi i nor-me odnose na odreeno podruje i dobivamo kvalitetniji propis.

Isto tako, injenica jest da u Hrvatskoj ne postoji jedinstven, zajedniki rjenik naziva koje treba upotrebljavati u pripremi propisa. Za neka podruja postoje rjenici norme, 10.3.21, s popisom normiranih naziva za neko podruje, na primjer gospodarenje otpadom, podruje zraka itd. to je dobro. Nije dobro to to se normirani nazivi ne upotrerbljavaju u propisima.

www.newapproach.org 4.2 ODGOVORNOST ZA PROPISIVANJE I NORMIRANJE ZNAKOVANa pitanje tko je odgovoran za propisivanje znakova, na alost nije mogue jednoznano i brzo od-govoriti. Prvenstveno, za propisivanje znakova odgovorna su zakonodavna tijela (na primjer: Sabor, Vlada, ministarstva), Sliku 4 . Zatim, znakove neovisno jedni o drugima definiraju i gospodarska i strukovna udruenja, te organizacije (na primjer za gospodarenje otpadom). Takvim pristupom su-stav oznaavanja postaje nepregledan i nesustavan. Isto tako, i proizvoai su odgovorni za stavlja-nje vlastitih znakova na proizvod i ambalau, te tako doprinose nepreglednosti. Na alost, situacija je takova da za odreeno podruje nema pregleda propisanih i normiranih znakova, a od proizvoaa se zahtijeva da proizvod i ambalaa budu pravilno oznaeni inae mogu biti kanjeni.


Za normiranje znakova odgovorna su normirna tijela, u Hrvatskoj je to Hrvatski zavod za norme, Sliku 4.

Slika 4 | Utjecaj na proizvoaa zakonodavnog i normativnog podruja o oznaavanju proizvoda i ambalae

Osim zakonodavnih i normirnih organizacija, znakove mogu propisati i razliite organizacije, na primjer Hrvatska gospodarska komora ili organizacija za gospodarenje otpadom, kao i sami proi-zvoai. U Tablici 3 dani su primjeri organizacija i znakova za koje su odgovorne.


Tablica 3 Organizacije i znakovi za koje su odgovorne, primjeri

ORGANIZACIJA (PRIMJERI) ZNAK (PRIMJERI)

Meunarodna razina, propisi

Europski parlament i Vijee Europe

Meunarodna razina, norme

Meunarodna organizacija za normizaciju (ISO)

Meunarodna razina, organizacija za gospodarenje ambalanim otpadom (Packaging Recovery Organisation Europe), koja je odgovorna za provedbu europske direktive o Ambalai i ambalanom otpadu

Republika Hrvatska, propisi

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva

Republika Hrvatska, normeHrvatski zavod za norme

Republika Hrvatska razne organizacije, na primjer Hrvatska gospodarska komora

Proizvoai koji na proizvod i ambalau stavljaju vlastite kreacije znakova


NAPOMENA: Zbrka nastaje jer se organizacije koje definiraju znakove meusobno ne dogovaraju, ne provjeravaju paljivo i temeljito potrebu stavljanja nekog znaka i njegovu razumljivost za potroaa i ostale koji sudjeluju u ivotnom ciklusu proizvoda i ambalae. Problem je i to to nema informativnog mjesta na kojem bi se mogle dobiti obavijesti o propisanim i/ili normiranim znakovima za odreenu vrstu proizvoda i ambalae ili za odreeno tematsko podruje ili odgovor na razliita pitanja o oznaavanju proizvoda i ambalae.

4.3 DOGOVOR O ZNAKOVIMAKako bi se smanjila zbrka u oznaavanju, te kako bismo znakove na proizvodima i ambalai isprav-no tumaili i primijenili, mora postojati dogovor o znaku, kako znak mora izgledati, da jedan znak ne smije imati vie znaenja, da ne smije biti vie znakova za istu svrhu itd. Ti dogovori moraju se ugraditi u propise i norme, te u interne upute poduzea. Kako je svrha znaka prenijeti neku obavi-jest (informaciju) o proizvodu (na primjer da je opasan ili koliko je teak), uputu kako s proizvodom rukovati tijekom prijevoza, kako ga uvati, kako ga upotrebljavati i jo mnogo toga, znakovi mora-ju biti jasni, homogeni i jednoobrazni, razumljivi i vidljivi jer samo takvi pruaju kvalitetne, jedno-stavne i razumljive informacije. Uvoenje jednoobraznosti, bez obzira u koje podruje, bio bi do-bar poetak takvog pristupa.

NAPOMENA: Iz razliitih propisa koji se odnose na znakove i oznaava-nje, moe se prirediti pregled opisnih pridjeva kakvi znakovi moraju bi-ti (abecednim slijedom): aurni, itljivi, djelotvorni, dokazljivi, homogeni, isti-niti, jasni, jednoznani, lako dostupni, lako odstranjivi, lako uoljivi, neizbrisi-vi, nepokriveni, nezbunjujui, ope razumljivi, otporni na habanje, prepoznatlji-vi, provjerljivi, razumljivi, relevantni, trajni, uoljivi, vidljivi itd., popis nije konaan. itatelji mogu uoiti da se neki pridjevi ponavljaju, na primjer lako uoljiv i uoljiv, zatim razumljiv i ope razumljiv, a da pri tom nije objanjena razlika. Isto tako, ima i suprotnih zahtjeva, na primjer da znakovi moraju biti neizbrisivi i da moraju biti lako odstranjivi. Navedeni primjeri pokazuju koliko jo ima posla da se uvede red, prvo u pisanje propisa, a onda i u dogovor o znakovima i oznaavanju. Bilo bi jako dobro kada autori propisa ne bi, na razliite naine, ponavljali kakvi znakovi moraju biti nego uputili na normu ISO 14024 u kojoj je to normirano.

4.3.1 Propis i dogovor o znakovima Odgovor na pitanje kakvi znakovi moraju biti, kao i pravila oznaavanja nalazi se u propisima, na primjer: ZAKON O ZATITI POTROAA, 10.1.28, je primjer openitog propisivanja i kazuje da svi podaci iz obavijesti o proizvodu moraju biti istiniti, jasni, vidljivi i itljivi te napisani hrvatskim jezikom i latininim pismom, to ne iskljuuje mogunost istodobne uporabe i drugih jezika i znakova lako razumljivih potroau.


EUROPSKA DIREKTIVA O AMBALAI I AMBALANOM OTPADU, 10.2.3, naglaava da ambalaa mora nositi odgovarajuu oznaku ili na samoj ambalai ili na naljepnici, a taj znak mora biti jasno vidljiv i lagano itljiv. Osim toga, znak mora biti odgovarajue trajan i otporan na habanje ak i onda kada je pakiranje otvoreno.

NAPOMENA: Direktiva specificira zahtjeve, a dogovor o znakovima povjerava se svim zainteresiranim stranama ukljuenim u europsku normizaciju. Dodue, uvjet da znakovi budu itljivi, ponekad je teko zadovoljiti. Ambalaa nekih proizvoda je malih dimenzija, a proizvoa stavlja potreban tekst na vie jezika, kako bi ispunio propise tih trita, kao i propisane znakove, ali i one za koje sam odlui da ih treba staviti. Rezultat su sitna i neitljiva slova, ak i ako itamo s povealom. Oito, zahtjev za itljivou nije ispunjen. Moe se postaviti pitanje emu slue te obavijesti osim formalnom zadovoljavanju propisa.

PRAVILNIK O AMBALAI I AMBALANOM OTPADU, 10.1.14, kazuje da je proizvoa duan oznaiti ambalau propisanim, a po potrebi i posebnim bar kodom, koji e sluiti u evidencijama ambalae kod prodaje i prilikom povrata, zatim da uvjete oznaavanja propisuje Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Sustav oznaavanja ambalae, ovisno o vrsti materijala odreen je prilogom u Pravilniku, a znak za povratnu ambalau kao i ambalau za recikliranje navedeni su kao opa skica bez detaljnih informacija o dimenzijama, Primjere 37 i 38.

NAPOMENA: Razlika izmeu EU direktive, 10.2.3, i hrvatskog Pravilnika, 10.1.14, je u tome to direktiva podrava rad europske organizacije za normiza-ciju i njihovo oznaavanje ambalanih materijala, dok se u hrvatskom Pravilniku normizacija uope ne spominje.

PRAVILNIK O ENERGETSKOJ UINKOVITOSTI KUANSKIH UREAJA, 10.1.16, je primjer nepotrebno detaljnog propisivanja izgleda i sadraja naljepnice, od dizajna, boje, do vrste i veliine slova itd., Primjer 51.

Isto tako, PRAVILNIK O DEKLARACIJI I OZNAAVANJU EKOLOKIH PROIZVODA, 10.1.24, previe detaljno opisuje znak za ekoloki proizvod: Znak okruglog oblika. Vanjski rub kruga zelene je boje. Ispod gornjeg dijela ruba ispisano je zelenim slovima HRVATSKI, a iznad donjeg dijela ruba ispisano je zelenim slovima PROIZVOD, a izmeu natpisa nalazi se zelena toka s lijeve i desne strane. Cjelokupan tekst napisan je tipom slova Comic Sans MS. U sredini znaka nalazi se krug zelene boje u kojemu je ispisana bijelim slovima rije EKO. Minimalan promjer znaka ekoproizvod je 20 mm. U prilogu spomenutog Pravilnika otisnut je znak ekoproizvod, Primjer 113, ali u crno-bijeloj boji jer se Narodne novine ne tiskaju u boji. Ve ovih nekoliko primjera ukazuje na nedosljednost u nainu propisivanja izgleda znakova jer su neki propisi na opoj razini, dok su drugi vrlo detaljni. Bilo bi dobro kada bi se izgled znakova i sa-draj popratnog teksta prepustio normizaciji, a u propisima samo pozvalo na norme.


4.3.2 Norma i dogovor o znakovima Za izradu i usvajanje normi za pojedina podruja odgovorni su (kako u EU, tako i u RH) tehniki odbori ili pododbori i radne skupine u organizacijama za normizaciju. Oznaa-vanjem proizvoda i ambalae bavi se vie tehnikih odbora ili pododbora, Tablicu 4.

Tablica 4 | Tehniki odbori koji pripremaju norme o oznaavanju proizvoda i ambalae, nekoliko primjera

Podruje ISO CEN HZNAmbalaa (Packaging)

Prijevoz, rukovanje materijalima i pakiranje TC 122 TC 261 TO 508

Grafiki simboli TC 145 TO 145

Upravljanje okoliem, Oznaavanje proizvoda znakovima TC 207 TO 207

TC (Tehnical Committee) = TO (tehniki odbor)

NAPOMENA: Znakovi i oznaavanje proizvoda i ambalae predmet su rada vi-e Tehnikih odbora, primjeri navedeni u Tablici 4. Oznaavanje proizvoda i am-balae sa stanovita okolia predmet je sljedeih normi ISO 14020, 10.3.12, ISO 14021, 10.3.13, ISO 14024, 10.3.14 i ISO 14025, 10.3.15, za koje je odgovo-ran TO 207 Upravljanje okoliem.

Norma EN ISO 14021, 10.3.13, sadri ope preporuke o izgledu znakova. Preporuke se odnose i na znakove otisnute na naljepnicama i na one na kalupima za proizvodnju ambalae. Preporuke se odnose i na izjave (deklaracije) relevantne za okoli. Svrha te meunarodne norme je usklaiva-nje (harmonizacija) znakova, izjava, tvrdnji i objanjenja koji se odnose na okoli. Prednosti uskla-ivanja su:

a) tone i provjerljive izjave koje se odnose na okoli i koje nee zbunjivati b) bolji izgledi proizvoaa na tritu zbog boljeg odnosa prema okoliu tijekom proizvodnje c) spreavanje ili smanjivanje broja izjava bez jamstva d) manja zbrka na tritu zbog normizacije i sistematizacije znakova e) meunarodna trgovina bez ogranienja zbog usklaivanja pravila pojedinih trita kako bi se omoguio slobodan protok roba i onemoguila diskriminacija nekih proizvoaa f ) odluivanje kupaca, moguih kupaca i korisnika o kupnji proizvoda na temelju bolje informiranosti.

Primjeri u Priruniku pokazuju da je dug put od plemenite ideje do provedbe!


Ta ista norma, 10.3.13, odnosi se kako na vlastite izjave (samoizjave) o okoliu (self-declared envi-ronmental claims) tako i na svako objanjenje koje proizvoa stavlja na proizvod, bilo kao znako-ve bilo u tekstualnom obliku. Norma sadri pregled znaajki tih izjava i objanjenja, to jest kakve izjave/tvrdnje moraju, odnosno ne smiju biti:

a Tone i nezbunjujue

b Dokazljive i provjerljive

c Primjerene proizvodu na kojem se nalaze i upotrebljene u odgovarajuem znaenju i rasporedu.

d

Prikazane tako da jasno pokazuju kad se tvrdnja odnosi na itav proizvod, a kada samo na dio proizvoda ili ambalae, ili na dio usluge;Primjer 4 | Primjer uz toku "d

NAPOMENA: Ovi znakovi otisnuti su na kartonskoj kutiji proizvoda. Proizvod je

prvo upakiran u polietilensku vreicu i onda stavljen u kartonsku kutiju. Rije je o dva

razliita ambalana materijala, a znakovi se nalaze samo na jednom kartonskoj

kutiji. Ispravno bi bilo da je znak za polietilen stavljen na vreicu, a znak za papir na

kartonsku kutiju. to e potroa uiniti s kutijom, a to s vreicom ovisi o njegovoj

svijesti o ouvanju okolia, navikama, ali i komunalnoj infrastrukturi za odvojeno

skupljanje otpada.

e Specificiraju aspekt okolia koji je poboljan (na primjer potronja vode, potronja energije, ne sadri opasne tvari), Primjer 47;

f Ne smiju se ponavljati u razliitim prikazima kako bi se izbjegao privid viestrukog poboljanja;

g

Ne smiju navoditi na krive zakljuke i pogrena tumaenja;

Primjer 5 | Primjer uz toku "g"Izvorni tekst na vreici jednog proizvoda glasi:

Beutel unschdlich vernichtbar.Sachet limination non pollutant.

Na ambalai za hrvatsko trite otisnut je pogrean prijevod: Pakirano u zatienom okoliu u biorazgradivu vreicu.Ispravan prijevod glasi:Unitavanjem vreice ne oneiujemo okoli.


h

Istinite ne samo s obzirom na proizvod koji ide na trite ve takoer moraju voditi rauna o aspektima ivotnog ciklusa proizvoda (na primjer sastojci) kako bi se utvrdila mogunost da jedan utjecaj u procesu bude smanjen na raun poveanja drugog utjecaja, pa ukupni utjecaj moe biti tetniji.

NAPOMENA: To ne znai nuno da se mora procijeniti ukupan ivotni ciklus,

dovoljno je moda procijeniti samo njegov dio.

i

Ne smiju biti prikazane tako da se ini da je proizvod potvrdila ili certificirala nezavisna organizacija onda kada to nije sluaj;

Primjer 6 | Primjer uz toku "i"

NAPOMENA: Nije doputeno da organizacije sa certifikatom prema normama

HRN ISO 9001 i ISO 14001 za uspostavljene sustave upravljanja kvalitetom,

odnosno okoliem, stavljaju znak za certifikat na proizvod jer se certifikat ne odnosi

na proizvod ve na sustav upravljanja. Primjer se nalazi, bez dodatnih objanjenja,

na ambalai proizvoda.

Primjer 7 | Primjer uz toku "i" Proizvedeno u Hrvatskoj na farmi gdje je upravljanje sustavom proizvodnje u skladu s ISO 9001 i HACCP

NAPOMENA: Ova je formulacija bolja, no pitanje je znade li prosjean potroa da je

HACCP skraenica od Hazard Analysis Critical Control Points, to znai Analiza rizika

kritinih kontrolnih toaka u rukovanju hranom i prehrambenim namirnicama.

Analiza rizika kritinih kontrolnih toaka sastavni je dio norme ISO 22000 Sustavi

upravljanja sugurnou hrane. Znade li da ISO 9001 znai da proizvoa ima

uveden sustav upravljanja kvalitetom prema toj normi?

j Ne smiju, izravno ili neizravno sugerirati bolji odnos prema okoliu ako to nije istina ili preuveliavati aspekt okolia na koji se tvrdnja odnosi.

k Ne smiju biti takve da ih bez obzira na doslovnu tonost tvrdnje, kupci mogu krivo protumaiti i ne smiju zbunjivati potroae zbog izostavljanja odgovarajuih injenica.

l Moraju se odnositi na

norme i piktogrami

Documents