Nogomet: Od grube i prigodne igre do profesionalnog i visokokvalitetnog sporta

- sklonost današnjih ljudi je da ugled neke moderne društve tvorbe (npr. nogomet) nastoje dvostruko nadograditi:

1) ponovnim otkrivanjem njezinih pradavnih, zaboravljenih korijena

- korijeni sežu u 2. tisučljeće pr. Kr. u Kinu – igre loptom (njih podučili Huni)

- neka vrsta igre loptom prisutna gotovo na svim kontinentima, kao zajedničko svojstvo ljudi bez obzira na brojne različitosti

2) modernističkom sklonošću izmišljanja tradicija

- postoje dvije interpretacije kako je nastao moderni nogomet:

a) kraj 15., poč. 16. st. (točnije 1565.) u Firenzi na Piazza di Santa Croce

- loptanje između momčadi gradskih četvrti nazvano il calcio kao zabava i ia puk i za aristokraciju

b) u Engleskoj (pradomovina nogometa, donijele ga rimske legije u Britaniju) u drugoj polovici 19. st

- ranije u povijesti bio identificiran s objesnim i nemoralnim ponašanjem pučana kojima je činio razonodu, smatran kao nešto nepoželjno i često zabranjivan (James I. „Knjiga o sportovima“)

- religijsko čistunstvo u pozadini svih pokušaja zabrana nogometa tijekom povijesti

- kasnije kao simbol moderniteta i slobodne trgovine

- do 1864. nije bilo stroge regulacije igre, pravila su bila izrazito fleksibilna

- 1857. u Sheffieldu osnovan prvi engleski klub

- 26.listopada 1863. se uzima kao rođendan modernog nogometa (tada je osnovan Nogometni savez)

- u 19. st. uveden u škole s namjerom stavljanja seksualnosti i nemoralnog ponašanja mladih pod svojevrsnu kontrolu

- - -

- u obje interpretacije se očituje povezanost nogometa s politikom: u prvom slučaju je aristokracija koristeći nogometni spektakl potvrđivala sjaj svoje moći pred pučanima

(publikom), u drugom je država svoju moć iskazivala isprva kroz brojne zabrane vezane uz nogomet, a potom kroz pokušaj da koristeći isti nastoji utjecati na ponašanje ljudi (utjecaj na mlade i na slobodno vrijeme radništva)

- zamjetna razlika između plemenitaškog i pučkog odnosa prema gledateljima u nogometu: u prvom slučaju se na gledatelje gleda kao na smetnju, u drugom ih se smatra prirodnim sastojkom igre i često se briše granica igrač-gledatelj

- nogomet je iznad svih drugih sportova i oblika kad je u pitanju veličina mnoštva koje je sposoban mobilizirati; mnogima postaje svojevrsna religija i nemoguće je o njemu pričati bez strasti; također bilježi najviše navijačkih izgreda i nasilja u odnosu na druge sportove

- često je uspješniji od obrazovnog sustava u posredovanju određenog mentaliteta, obrazaca ponašanja i konformizma

- povezuje ljude u različitosti

- ima funkciju „sistema ranog obavještavanja“ – često sadrži tragove nadolazećih društvenih previranja i rastućih tenzija

- služi kao društveni ispušni ventil nerijetko korišten od strane političkih elita u svrhu indoktrinacije masa

- etabliranim društvenim identitetima i ideologijama daje živost svakodnevnog, konkretnog života

- - -

- utječe na način na koji promatramo svijet tako što na određene obrasce ponašanja, društveni ustroj i hijerarhiju vrijednosti počinjemo gledati kao na nešto prirodno, ispravno i neupitno:

1) posvješćuje razliku između aktivnih elita (igrači/političari) i pasivnih masa (navijači/građani)

- na neki način dobro oslikava model liberalne demokracije u kojoj malobrojni političari (menadžeri i igrači) kreiraju politiku (tj. igraju), a mnogobrojni građani (navijači) gledaju i komentiraju bez direktne mogućnosti da utječu na politički mehanizam (nogometnu industriju)

- političari su kao igrači – zbavljaju mase, ali ih se često i grdi te se bore za opstanak na sceni

2) omogućuje izlaženje iz pasivnog individualizma i trošenje osobnih/grupnih energija

3) pruža osjećaj pripadnosti kolektivu

4) vrednuje konkurenciju i uspjeh, ali na dvojak način: ponekad kao plod rada, ponedak kao plod sreće

5) učvršćuje hijerarhiju vrijednosti i patrijarhat

- naglašava muževnost i moć kao pretpostavke uspjehu

6) svojom komercijalizacijom normalizira shvaćanje da „svatko ima svoju cijenu“

7) potiče razvoj osobnog odnosa spram pobjede ili poraza

- omogućuje dokazivanje superiornosti nad drugim, oko njega se stvara, a i sam obnavlja komformističke struje

- - -

- nogomet spaja brojna društvena protuslovlja i tvori konkretni prostor u kojem se potvrđuje trend hibridizacije kulture i glokalizacije (op. a. pretpostavljam da taj pojam označava karakteristiku globalizacije da, unatoč tome što slabi zemljopisne granice između kultura, potiče koncept zajedništva u raznolikosti: sve što je lokalno dodatno dobiva na vrijednosti, više nije marginalno, nego predstavlja gorivo samom procesu globalizacije) i to na dva načina:

a) globalizacija stvara mnogobrojne društvene nepravde (društvena marginalizacija, kulturna suvišnost) u sferi u kojoj se rađaju učinci njezinih glavnih struja. Nogomet predstavlja alternativnu sferu u kojem se te nejednakosti simbolički poravnavaju

b) nogomet predstavlja sferu u kojoj se globalizacija konkretizira, poprima lokalna obilježja i ulazi u svakodnevicu

- - -

- priča oko „vatrenih“ predstavljaju simboličko utjelovljenje svih nacionalnih pozitivnosti, ali kroz istu (i njihov uspjeh) se također nastoji izravnati nepravda u vidu višestoljetnog ugnjetavanja Hrvata u međunarodnim okvirima

- nogomet pomiruje i veliko i malo – najbolje opisivo kroz odnos između goleme nogometne mašinerije i malih, ali brojnih pojedinaca-navijača

- nogomet učvršćuje identitete u društvu – primjer: Škoti uvijek navijaju za one koji igraju protiv Engleza / nogomet u Engleskoj jača klasnu svijest radništva (budući da je to uvijek bila razonoda tog društvenog sloja)

- nadograđuje kulturu, a ne osporava ju

- štiti postojeći sustav od radikalnih preobrazbi skrečući pažnju javnosti s društveno relevantnih na naizgled minorne i beznačajne teme

- ponekad nosi i buntovi impuls prirođen masama

- između ostalih faktora, izražava duh vremena kroz djelovanje nebrojenih pojedinačnih egzistencija (nekada su ga izražavali intelektualci, filozofi, pisci...)

- radi vrijednosti koje promiće (kompetitivnost, uspjeh, društvena hijerarhija, neprestana produkcija), služi kao ideološki aparat moderniteta i daje legitimitet prirodnosti društvenim okolnostima koje je stvorio kapitalistički sustav

- izvrsno integrira mase i proizvodi simboličke kapitale koji postaju pedmetom političkih interesa

- - -

- korišten od strane totalitarnih režima kao način ublažavanja dominacije nad potlačenima i kao sredstvo samolegitimiranja vlasti

- nedostaje mu često dinamike u odnosu na druge sportove

- objašnjenje čovjekove spremnosti na igru:

a) božanski aspekt - igra je sastavnica božanske iskre u nama, igrajući se, mi istu profaniziramo (S. Valzania)

b) antropološki aspekt - čovjek svoj život i kulturu oblikuje kao svojevrsnu igru

Objašnjenje vitalnosti i privlačnosti nogometa:

a) jednostavan je, svatko može shvatiti pravila, relativno dinamičan, sadrži estetsku komponentu (driblinzi, preciznost, dodavanja...), neizvjesan je, zadovoljava potrebu za uzbuđenjem, potiče komunikaciju, pruža privid da „nitko“ na stadionu može postati „netko“ (prividni egalitarizam)

b) makrodruštvena razina:

- raspiruje dosadu i otupljenje emocija kao produkte suvremenog načina života;

- potrošačko društvo obesmišljava egzistenciju

- nogomet kao reakcija na obesmišljavanje te potraga ljudi da ispunjanjem praznog života zabavom

- ujedno kao produbljenje obesmišljenosti budući da se nedosatatk smisla želi ispuniti trivijalnošću

- kroz demokratizaciju je stanovništu omogućen pristup dotad nedostupnim područjima života

c) razina makrokulturalnih promjena:

- konzumerističko društvo je fragmentiralo kulturu

- nastojanja da se ljubitelje nogometa učini isključivim konzumentima ponuđenih nogometnih sadržaja često rezultiraju sukobima na relaciji navijači – uprave klubova

- fragmentirani svijet nogometa neprestano obnavlja svoju fragmentaciju koja podsjeća na fragmentaciju postmodernističke kulture, u tome veliku ulogu imaju mediji

- fragmentiranost potiče želju za stvaranjem zajedništva, makar ono bilo samo zamišljeno – nogomet isto omogućuje, ujedno doprinosi stvaranju emocionalne uzavrelosti gradskog zajedništva koje su prije u povijesti stvarale gradske svetkovine

- - -

Teorije o razvoju nogometa iz pučke zabave u profesionalni sport:

1) N. Elias i E. Dunning

- kontinuirani proces uljuđivanja (civiliziranja) okeće pojedinca od nagonskog i agresivnog djelovanja prema humanizmu i izbjegavanju sukoba

- na nasilje u nogometu gleda kao na arhaični relikt neciviliziranosti u navijaštvu koje nije doseglo nužan stupanj uljuđenosti i nije društveno regulirano

- u procesu civilizacijskog napretka povremeno dolazi do decivilizacijski erupcija

2) E. Durkheim

- nogomet je izvorno jačao društvenu koheziju, danas uspijeva tek u krpanju rupa u integraciji i solidarnosti

- izraz je sekularizacijskih tendencija koje traže nadomjestak nekadašnjim religijskim svečanostima ispunjenim zanosom – nogomet kao svjetovna religija

- društvo prelazi iz mehaničke/segmentarne u organsku/funkcionalnu povezanost, no ne i na najnižim stupnjevima duštvene ljestvice – tu je izvor nasilja (kurac ovo kužim što je lik htio reči :/)

3) M. Weber

- na profesionalizaciju nogometa utjecale dvije makrostrukturalne tendencije: birokratizacija (iz jednostavne igre stvoreni složeni pogoni) i razdvajanje neposrednih proizvođača od njihovih sredstava proizvodnje (igrači kao proizvođači igre i zabave više nemaju nadzor nad organizacijskim dijelom biznisa)

4) P. Berger

- razvoju nogometa je potpomogla afirmacija kapitalizma i kapitalistička revolucija

- očekivanja od utjecaja kapitalist. r. na nogomet: veća kvaliteta kao igre i zabave, sužavanje raspona bogati-siromašni, smanjenje nejednakosti u društvu, promicanje demokracije

5) Frankfurtska škola

- nogomet reproducira kapitalističke odnose uz koje je čvrsto vezan

- djeluje po pravilu maksimizacije profita, ali često poprima klanovske /mafijaške odnose s dominantnim šefovima uprava koji stoje često s onu stranu zakona

- potiče uniformizaciju mišljenja i guši razvoj kritičke svijesti i poptomaže održavanju statusa quo u društvu

- s obzirom na slabljenje drugih institucija u društvu, služi kao politički instrument normalizacije i legitimizacije učinaka kapitalizma

- - -

R. Gulianotti – 3 razdoblja u razvoju nogometa:

a) tradicionalno i predmoderno (završava s poč. 1. svj. r.)

- pretvara se u relativno stabilnu i redovitu društvenu igru

- jačanje organizacije (nadmetanje između klubova, više nije samo spontana igra)

- jača nogometna regulativa (učvršćuju se određena pravila igre)

- pojava sudaca

- izlazak iz lokalne na nacionalnu scenu (pogodovao razoj prometa)

- lokalna rivalstva i animoziteti prerastaju u međulokalne

- igrači postaju plaćeni, naplaćuje se ulaz u stadione

b) moderno (rana moderna do poč. 2. s. r. / kasna do kraja 70-ih)

- uvođenjem u škole (Engleska) postaje društveno normaliziran

- iz pučke zabave prerasta u radnički sport

- mnoge klubove osnovala upravo radnička klasa

- 20-ih i 30-ih se intenzivira profesionalizacija nogometa

- nogometaši u nepovoljnom položaju zabog izrabljivanja od strane klubova; u upravama elita, igrači i navijači pripadnici nižeg sloja

- nogomet dobiva stalnu masovnu publiku

- ograniziraju se međunarodna natjecanja (1930. prvo svj nog prvenstvo u Urugvaju)

- nogomet stječe nacionalne, religijske, političke konotacije

- za razliku od Engleske, u Njemačkoj započeo kao sport finih, obrazovanih ljudi

- lojalnost igrača počinje biti utemeljena na zarađenom novcu

c) postmoderna (80-e nadalje)

- igračima prestaje biti zabava i postaje posao

- razvrgnuta povezanost između nogometa kao amaterske zabave i visoko preofesionaliziranog sporta

- razvrgnuta klasna vezanost igrača – sada im nogomet omogućuje uspon na društvenoj ljestvici

- pojava znanstvenog pristupa nogometu (jača uloga trenera)

- klubovi prerastaju u velika poduzeća

- postaje globalno prihvaćen

- sve veća penetracija politike u nogomet (zakonskom regulativnom, pokušajima korištenja nogometa za ostvarivanje političkih interesa

- pooštrava se rivalstvo utemeljeno na lokalnoj, nacionalnoj i klasnoj osnovi

- 60-ih u Engleskoj erupcije huliganizma (nazvani prema zloglasnoj irskoj obitelji ne-engleskog porijekla iz 19. st sklonoj nemirnom,buntovnom ponašanju)

- ultraši – verzija huligana u Italiji

- formiranje navijačkih plemena i organizacija u Engleskoj ( FSA – štiti interese navijača uopće / NFSA – okuplja navijače pojedinih klubova)

- eskalacija nasilja u navijanju

- - -

Cailloisova svojstva igre:

1) sloboda (ako je igrač primoran igrati, igra gubi svoju privlačnost)

2) odvojenost (prostorno i vremenski je utvrđena)

3) neizvjesnost ishoda

4) neproduktivnost (ne proizvodi nikakvu vrst dobra)

5) reguliranost brojnim pravilima

6) fiktivnost u odnosu na tekući život

- - -

Utjecaji komercijalizacije na nogomet i promjene koje doživljava u moderno doba:

- novac više nije u službi kvalitetnog nogometa, već obrnuto

- klubovi izlaze na burzu (prvi Tottenham Hotspur 1983.)

- nogometna poduzeća se upuštaju u poslove djelomično povezane s nogometom (prodaja dresova, prava na emitiranje u medijima....) kako bi maksimizirala profit

- klubovi sklapaju ugovore s velikim korporacijama kako bi ih reklamirali, prodaju im naklonost i lojalnost svojih navijača

- produbljuje se razlika između najsiromašnijih i najbogatijih – dislokacija nogometa (prostorna – odnosi se na modernizaciju i izgradnju novih stadiona, a njena druga dimenzija se odnosi na slabljenje veza između klubova i njihovih tradicionalnih sredina) uvjetuje društvenu relokaciju (od igre pučko-radničke pozadine prerasta u zabavu dobrostojeće srednje klase)

- produbljuje se razlika između velikih i malih, lokalnih klubova

- internacionalizacija nogometnog pogona – momčadi sastavljene od igrača različitog nacionalnog i rasnog porijekla – velike momčadi gube lokalni profit

- rastući interes prema međunarodnim natjecanjima (Liga prvaka, Kup UEFA) slabi ulogu nacionalnih liga i kupova – pozitivni rezultat je veća integracija života na europskoj razini

- velika uloga televizije u internacionalizaciji nogometa – prijenosi utakmica još uvijek ekonomičniji od produkcije drugih programskih sadržaja

- TV utječe na nogometni pogon na velik broj načina – često određuje termine utakmica, stvara zvijezde (prilično kratkog sjaja)...

- nogometaši zvijezde omogućuju poistovjećivanje malih ljudi s njima, budući da su svjedoci da je moguće izići iz nestabilnosti suvremenog života, ugrabiti svoj trenutak i ostvariti uspjeh

- kroz njihovu produkciju odozgo nastoji se dati legitimitet društvenom / ekonomskom poretku i istodobno utješiti mase destimulirane njegovim negativnim učincima

- imaju ideološku funkciju – mase ih ne obožavaju zbog toga što igraju nogomet, nego zato jer su oličenje pojedinca u kasnom kapitalizmu

- TV spektakularizira nogomet načinom na koji ga prikazuje (brojne emisije, razgovori i analize u studijima, stvaranje nogometnih priča...)

- rastući trend sportizacije TV-a i samog društva kao izraz tendencija sveopće depolitizacije javne sfere

- ulazak žena u nogomet krajem 80-ih i početkom 90-ih: počinje se igrati kvalitetan ženski nogomet, stvaraju se klubovi i ligaška natjecanja, raste broj gledateljica / navijačica

- implikacije tog trenda su dvojake:

a) pokazuju se tendencije rušenja etabliranih društvenih odnosa koji su žene smještali u podređeni položaj

b) potvrđuje se patrijarhat kroz sljedeće primjere: uključivanje žena je još uvijek pretežno na nižoj (igračkoj) razini, malo je žena na upravljačkim položajima; od žena se očekuje prilagodba očekivanom muškom načinu ponašanja koji nalaže priroda same igre; ženski nogomet se izolira kao sport izuzetno niskog profita i značaja; kroz nastojanja da se ženi pripiše položaj čuvarice muškog morala i regulatora razine nasilja u nogometu potvrđuje se tradicionalno shvaćanje njezine uloge u društvu

- priprema nogometaša organiziranija i selektivnija

- treneri su prevalili put od „goniča igrača“ do analitičara, inovatora, taktičara, medijskih komentatora i kapitalističkih stručnjaka, svojevrsnih nogometnih filozofa i karizmatičnih gurua

- M. Tatcher uspjela suzbiti huliganizam metodama uvjeravanja, prevencije i kažnjavanja

- žele se suzbiti najdrastičniji oblici navijačkog nasilja, emocionalno pregrijane navijače pretvoriti u puko mnoštvo gledatelja te pretvoriti nogomet u zabavu za biranu društvenu klasu – isto nije profitabilno za nogomet kao masovnu potrošačku kulturu

- - -

Nogometno navijaštvo 90-ih na prostorima bivše Jugoslavije

I. DIO: Od stadionskih tribina do rovova i bunkera

- erupcije navijačkog nasilja na prostoru bivše Jugoslavije teško je objasniti putem 4 ustaljene sociološke teoretizacije o nogometnom navijaštvu:

1) neuobičajeno navijačko ponašanje se objašnjava kontekstom posebne atmosfere i odnosa između suprotstavljenih tribina na stadionima za vrijeme utakmica – problem: navijačko nasilje prelazi okvire stadionskih obračuna

2) ističe važnost psihologije i ponašanja mase u kojoj je mnoštvo pojedinaca deindividualizirano – problem: prostorna struktura modernih stadiona otežava stapanje u masu pa svejedno dolazi do erupcije nasilja

3) gleda na sport i nogomet kao zasebni, izolirani univerzum sa svojom logikom i pravilima te ga treba istraživati i objašnjavati isključivo unutar tih okvira – problem: zanemaruje očite društveno-političke utjecaje izvanjskog svijeta koji se ogledaju u nogometu

4) navijačko ponašanje objašnjava utjecajem navijačkih ili omladinskih supkultura koje se dodatno prenose i potvrđuju u svijetu nogometa

- poraslim političkim tenzijama početkom 90-ih prethodile manifestacije nasilja i antagonizma na nogometnom terenu

- nogomet kao odraz društva, ali i društvo kao metafora nogometa

- u kriznim društvenim situacijama navijački ekstremizam pogodan za mobilizaciju masa u političke svrhe, a koju je ponekad mnogo teže postići isključivo političkim sredstvima

- Caillois: sudbina civilizacija i stanovništava se dade predvidjeti temeljem analize igara koje su istima dominirale

- navijačko nasilje u sklopu zahuktalih društvenih odnosa na Balkanu se može gledati kao specifičnim povijesno-društvenim odnosima uvjetovana anomalija (iznimka) u odnosu na uvriježene teorijske modele u sociologiji pa zato ne postoje tendencije da se poopćava na teorijskoj razini

- prigovor takvom stajalištu: analiza ekstremnih, rubnih slučajeva važna je sama po sebi zbog toga jer otkriva latentnu narav nekih društvenih pojava

- stanje u Jugoslaviji početkom 90-ih se može gledati u pozadini moderne europske političke povijesti – argumenti:

a) društvene krize i ratovi su karakteristični za europsku povijest 20. st.

b) u modernom svijetu uobičajeno je suočavanje s društvenim sukobima identitetskog karaktera

c) totalni rat koji uz fizičko nasilje uključuje i psihosocijalni rat te slom sustava morala je europski izum

d) nacionalistički tokovi koji prožimaju europski teritorij nikada ne teku mirno

e) političke strategije na balkanu 90-ih su se kretale u skladu s zapadnoeuropskom formulom: svaka nacija jedna država, cijela nacionalnost u jednoj državi

f) podudarnosti na simboličkoj razini

g) fragmentacija i polarizacija društava kao svjetski trend

- - -

Sličnosti zapadnoeuropskog navijaštva s navijaštvom na ovim prostorima:

- navijaštvo se prostorno ekspandiralo, što je poptomoglo razvoj navijačkog identiteta

- navijačke skupine potvrđuju se kao kolektivni subjekti u svijetu nogometa, a nerijetko postaju i protagonisti nogometnog spektakla

- navijačke skupine su se omasovile

- dodatno su se organizirale

- skloni su odabiru nepriličnih imena i uporabi simbolike koja ih smješta izvan granica društvene normalnosti

- institucionalizirali su se i postali sastavnim dijelom nogometnog pogona

- zamjetna hijerarhijska strukturiranost u navijačkim skupinama

- evolucija verbalne i ritualne agresije u direktnu fizičku agresiju

- navijaštvo postaje stil života i prožima druge sastavnice ličnosti pojedinca

- profesionalizacija navijaštva ukazuje na sposobnost navijačkih skupina da mogu po potrebi instrumentalizirano isporučiti određenu vrstu ponašanja (npr. nasilje) ne samo u sportske, već i u političke svrhe

- - -

- početkom 90-ih politizacija nogometa je poticana i od političkih sila tj. izvana, ali i od navijačkih plemena tj. iznutra jer je isto pojedincima donosilo brojne političke i nogometne povlastice

Karakteristike politizacije nogometa iz kuta opisne analize:

- navijanje za pojedini klub kao manifestacija iskazivanja privrženosti nekoj nacionalnoj politici

- politizacija organiziranog navijaštva je urodila političkom homogenizacijom njegovih pripadnika

- stadioni kao mjesta političke manifestacije začinjene nogometnim navijanjem

- rivalstva više nisu međuklupska ili lokalna, već su nacionalne naravi

- širi se netolerancija prema navijačkom, odnosno političkom pluralizmu

- politizacija navijaštva olakšala političku mobilizaciju u funkciji ekstremističkih stranaka odnosno u funkciji obračuna s raspadajućim sustavom kroz obračun s policijom

Karakteristike politizacije nogometa iz kuta funkcionalne analize:

- protisnutim nacionalnim obilježjima dan je normalizirajući legitimitet

- dan je dodatni impuls političkoj homogenizaciji

- delegitimiran je postojeći sustav, a dan je dodatni legitimitet nacionalizmu

- politika i nacionalistička simbolika je prodrla u pore svakidašnjice

- dan je impuls snžnoj političkoj mobilizaciji kroz samomobilizaciju navijača te davanje primjera / poticaja drugima, osobito mladima

- društvo i politika apstrahirani ekstremnom polarizacijom na pojmove poput dobar/loš, heroj/izdajnik itd.

- „njihovo“ je sotonizirano, a „naše“ angelizirano

- šire se tipične 4 nacionalističke sheme:

a) primordijalistička – nacionalizam kao nešto što oduvijek postoji i prirodno je;

b) niječe se mogućnost utjelovljavanja više identiteta – npr. ne možeš biti i Hrvat i Bošnjak;

c) sunarodnjacima se brani pravo da ostanu isključeni iz nacionalističkog zanosa;

d) drugi se stereotipiziraju i sagledavaju jednodimenzionalno

- neutralizira se moralna odgovornost za pribjegavanje nasilju – 4 modela navijačke neutralizacije odgovrnosti (Salvini):

a) pozivanje na više instance

b) pozivanje na zasluženo kažnjavanje navodnih krivaca

c) moralne zabrane se gledaju kao irelevantne kad je pitanje nacionalističko političko nasilje

d) isključuje se vlastita odgovornost