Nikolaj Kozirjev

Nikolaj Kozirjev

Tajne Vremena - Nikolaj Kozirjev

ta mi znamo o vremenu? Praktino nita. Vrijeme se smatra neumoljivo, neshvatljivo, nepovratno. Koliko god napredovala nauka, vrijeme za nas ostaje tajna, jo uvijek. No, Ijudska genijalnost nikada se nee zaustaviti na dostignutom.

Prvi koji je uspio da podigne veo sa tajne o vremenu, bio je genijalni astrofiziar - Nikolaj Kozirjev. Njega su interesovale tajne neba, misterije vremena i on je smatrao da mu je sudbinom predodreeno, mnogo toga da ostvari. Njega su zvali drugim Antajnom, nebeskom inteligencijom, i on je dostigao naune visine, ne izmijenivi sebe, svoje principe, svoje ideale.

Nikolaj Aleksandrovi Kozirjev, astronom i astrofiziar, roen je 2. septembra 1908.god. u Sankt Peterburgu. Otac mu je bio rudarski inenjer Aleksandar Adrianovi Kozirjev, plemi. A majka - Julija Nikolajevna, potie iz stare trgovake porodice.

Poetak karijere Nikolaja Kozirjeva bio je bez sjene i srean. Godine 1924. sedamnaestogodinji petrovgradski uenik objavio je lanak o zvijezdama u naunim novinama. lanak je privukao panju naunika. Te 1924. godine Kozirjev je upisao Astronomski odsjek na fiziko - matematikom fakultetu, Univerziteta u Lenjingradu.

Privlailo ga je nebo, zvijezde, galaksije, on je izuavao atmosferu Sunca i drugih zvijezda, fenomen pomraenja Sunca. Sa dvadeset godina Kozirjev je zavrio Lenjingradski Univerzitet i diplomirao na fiziko - matematikom fakultetu. A u 28 godini, doktor Kozirjev je bio poznat kao vodei astronom, i predavao je u nekoliko naunih ustanova.

Tada je nova oblast astronomije astrofizika bila na cijeni, pojavila se mogunost da se sazna, kako zvijezde ustvari izgledaju, i sta se kod njih stvarno deava. To su bile potpuno nove perspektive i Nikolaj Kozirjev ih je jasno vidio. Od 1928. godine, studira postdiplomske studije i radi u glavnoj astronomskoj opservatoriji SSSR-a u Pulkovu. U njegovom bliskom okruenju bili su talentovani fiziari: Ivanjenko, Landaly, Brontajn. Oni su uili jedan od drugog, a poduavali su i druge. Kozirev, je predavao "Teoriju relativnosti", na Pedagokom institutu.

Godine 1934., objavio u "Monthly Notices" mjesenom listu engleskog Kraljevskog astronomskog drutva "Teoriju proirene fotosfere zvijezda", koja se i danas zove njegovim imenom (Kozyrev-Chandrasekar theory).

Ali tri godine kasnije, dvadesetdevetogodinji astrofiziar je bio uhapen. Optuili su ga za uee u faistikoj organizaciji. Pri tom nije samo on uhapen, svi pulkovski astronomi poevi od dirktora i vodeih pulkovskih strunjaka, bili su u to vrijeme uhapeni. Suenje je trajalo nekoliko minuta, bez podnoenja nerazumne optube, i bez odbrane, Kozirjeva su osudili na 10 godina zatvora. Tada vie od toga, bilo je samo strijeljanje.

Nemogue je i pretpostaviti da bi astronomi zauzeti naukom i nebom, radili za faiste. Meutim, od desetine naunika, koji su uhapeni iz pulkovske opservatorije, jedino je preivio Nikolaj Kozirjev.

Prve dvije godine takozvani "faist" Kozirjev dran je u zatvoru grada Dmitrovsk - Orlovski. To je bilo mjesto gdje su dovodili zatvorenike, raunajui da nee preivjeti. Kada su 1939. god. otvorili tamnice, slika je bila uasna. Zbog neljudskih uslova, mnogi od tih koji su preivjeli, izali su iz elije slijepi.

"Kao to je priao otac - kae sin Kozirjeva, Fjodor - on je jednom bio neoprezan nou je zaspao i njega su potpuno skinuli ukrali su jaknu, kapu i sve ostalo i kada je doao straar vidio je to i upitao: " Ko je osumnjien?" Otac je rekao:"Ja nijesam osumnjien". U tome kako je otac priao taj straar je vidio najvei prestup, istjerao ga je napolje po mrazu, izrezao mu je obuu da bi ga kaznio."

Po toj hladnoi kazna je znaila praktino smrt. Meutim, naunik je preivio i to je prihvatio kao " Boiji" znak. U zatvoru, Nikolaj Kozirjev je postao vjernik.

Nikolaj Kozirjev je elio je da produi nauni rad, i veoma mu je bila potrebna nauna literatura. Ali nje u zatvoru nije bilo. Ali odjednom je u zatvoru naao knjige: Zbirku Djemjana Bjednova i drugi tom Astronomskog kursa. To je bilo udo! Boja pomo. Tada je naunik povjerovao u Boga. Za mnoge je zatvor katastrofa, pogibija i degradacija, ali, Kozirjev ima beskrajan mir misli u njihove dubine naunik ulazi ve deset godina.

Godine 1939. Kozirjeva su prebacili u Norilski logor NKVD-a. U poetku je radio obine poslove, a zatim je prebaen u Dudinskuju polarnu stanicu kao geometar. A 1940. godine su ga unaprijedili i ak postavili za direktora stanice. Meutim 1941. godine, bio je optuen za navodnu neprijateljsku propagandu meu zatvorenicima. Naunik je bio uhapen po drugi put i osuen na smrt - strijeljanjem.

Take optube bile su dosta udne, Npr: "Pristalica je teorije irenja svemira; Smatra Jesenjina dobrim pjesnikom, a Dunajevskog loim kompozitorom; Izjavio je da Engels nije kompententan za nauku i ne slae sa izjavom Engelsa da je "Njutn - induktivno magare".

Na sudu naunik je potvrdio, da stvarno ne smatra Engelsa autoritetom za naunu oblast. Vrhovni sud RSFSR osudio ga je na smrt strijeljanjem. Meutim naunici nijesu mirovali, da se preispita sluaj inicirali su drugovi naunika akademici: Gligorij ajn i Viktor Ambarcumjan. Prvi je poao vlastima, kao direktor razruene svemirske opservatorije i rekao:"Bez Kozirjeva je ne moemo obnoviti", drugi je potvrdio: "Kozirjev je nezamjenjiv.". Tada je smrtna presuda zamijenjena sa 10 godina zatvora.

Deset godina nije mali period i nalazei se u zatvoru, naunik je raunao podatke za buduu disertaciju, a kasnije u sjevernoj tajgi je stvoren njegov glavni rad Teorija vremena - koja e kasnije biti nazvana Kozirjevljeva Teorija vremena. Bukvalno posle godinu od izlaska iz zatvora on je prezentovao gotovu disertaciju u Pulkovu, koju je uspjeno odbranio. Ispostavilo se da je to bio jedan od prvih koraka u njegovoj novoj biografiji, kao naunika.

Disertacija je bila posveena izuavanju jednog udnog fenomena. Prema zakonu fizike (drugi zakon termodinamike), zagrijana tijela se hlade i odaju svoju toplotu hladnijim, zbog ega se temperatura svih tijela postepeno izjednaava. Primijenivi to na Kosmos, to znai da je neizbjena toplotna smrt Svemira. Nae Sunce po svim proraunima, trebalo je odavno da sagori, ali ono svijetli. To znai da Svemir - zvijezde, primaju neku zagonetnu energiju izvana. Da bi se poveala temperatura ogromnog Sunca za samo jedan stepen, ta energija bi morala biti ogromna. Kozirjev je dokazao u svojoj doktorskoj disertaciji da termonuklearni izvori ne mogu da obezbijede energetsku potronju zvijezda za poriod od milijarde godina. Ti izvori bi ve odavno presuili. Zato treba traiti neki drugi izvor energije.

U potrazi za drugim izvorom energije, Kozirjev je zakljuio da je vrijeme - izvor energije. Na teoriji vremena, najfantastinoj teoriji savremene astrofizike, Kozirjev je radio na Krimu. Odavno je primijeeno da su krimske planine mistino mjesto, tijesno povezano sa Kosmosom. Na Krimu, Kozirjev je sproveo zauujui eksperiment.

Zbog brzine rasprostiranja svjetlosti mi vidimo zvijezdu samo u prolosti. Dok svjetlost doe od nje do Zemlje, zvijezda se ve pomjeri. No, ureaji reaguju kada se teleskop usmjeri na tu taku, gdje se realno nalazila zvijezda. A to znai da se zagonetna energija rasprostire trenutno mnogo bre od brzine svjetlosti.

Materijalni objekti prema teoriji relativnosti ne mogu se kretati takvom brzinom. Znai da ta energija nije materijalna i sa naim svijetom nema nikakve veze. Religiozni Ijudi nazvali bi taj fenomen - Boji dah, za filozofe - idealiste to bi bio impuls vieg razuma.

Naunik - astofiziar bio je primoran da stvori novu teoriju i Kozirjev je to uradio. Kozirjev je novi vid energije nazvao "protok vremena". Pri emu vrijeme posmatra kao novi izvor energije. Prema Kozirjevu, energija i vrijeme su dvije strane jedne cjeline. Ako bi mi ovladali vremenom, dobili bi beskonani izvor energije. Mogli bi stvarati elektrane, putovati po paralelnim svjetovima, mogli bi izuavati zvijezde u realnom vremenu. To je stvarno bila fantastina teorija.

Po Kozirjevu vrijeme ima razliitu gustinu i biva razliito po kvalitetu. Moe se iriti i skupljati, moe biti sreno, a moe biti tragino. O Staljinovom vremenu Kozirjev je rekao: "U krajnjem nije uzrok Staljin, takvo je bilo fiziko svojstvo tog vremena.".

"I stvarno vrijeme posjeduje gustinu i ponaa se kao aktivni uesnik dogaaja koji se deavaju. Ono ubrzava i usporava, svi mi znamo da u raznim vremenskim periodima, vrijeme osjeamo razliito. Ono nekad ide brzo, a zatim neoekivano usporava."

Meutim, sovjetski akademici nijesu razumjeli "Teoriju vremena Kozirjeva", oni su ideju naunika doekali na no. Negov rad ekala je teka sudbina. U novinama "Pravda", glavnim novinama SSSR-a pojavljuje se pismo "Neozbiljna potraga za naunim senzacijama" njegovi autori su uvaeni naunici akademici: L.A.Arcimovi, P.L.Kapic i I.E.Tama. Nakon objavljivanja, poela je kampanja klevetanja Nikolaja Kozirjeva. Tako, da je u SSSR-u, njegova teorija postala poznata kao "kozirjevtina. " Po nareenju CK KPSS u akademiji nauka je formirana komisija sa jedinim zadatkom: Nai teoriji Kozirjeva nedostatke. I naravno, oni su pronaeni. Vei dio komisije koja je provjeravala Kozirjevljeve eksperimente na kraju krajeva te eksperimente su opovrgli.

Isto tako je svojevremeno bila reakcija naune zajednice i na ideje Vladimira Vernadskog. Uistinu, najvei neprijatelji naunika su sami naunici. Uvijek u svim vremenima, naunici su bili glavni progonitelji genija - pionira, koji su otkrivali Ijudima nepoznate naune horizonte.

" Nikolaj Aleksandrovi moe se naravno okarakterisati kao genije. On je imao genijalnu naunu intuiciju i mogue da je dio njegovih protivnika ustro se odnosio prema profesoru Kozirjevu, jer su osjeali da kod njih takvog svakodnevnog, svakononog ozarenja nema. Njima genijalne ideje, rijetko dolaze." ( Sergej Smirnov, vii nauni saradnik pulkovske opservatorije)

Nije se znalo i kako se postaviti i prema poznatim Kozirjevim ogledalima, pomou kojih su se uoavala prava udesa. Ta ogledala, poput soiva, fokusiraju razliite vrste zraenja. Posle smrti Kozirjeva, poetkom 1990.god. eksperimenti sa ogledalima su sprovoeni u Institutu za eksperimentalnu medicinu, Sibirski odjeljenja - Akademije nauka. Nalazei se unutar ogledala Ijudi su mogi emitovati misli na daljinu, vidjeli slike iz budunosti, prolosti, a takoe i dogaaje koji su se deavali iza stvarnosti. Godine 1997, novosibirski naunici su sproveli zajedno eksperimente sa engleskim kolegama, u Engleskoj, u Stounhendu. Vie od 200 Ijudi primali su poslate preko "ogledala Kozirjeva" informacije iz Novosibirska. Naunici su se uvjerili, ogledala funcioniu.

Ogledala su odavno poznata ovjeanstvu, udubljena ogledala sa poliranom povrinom u svim vremenima su koristili proroci, za predvianje budunosti. Svetenici nekih indijskih hramova i sada koriste udubljena ogledala sa zlatnom povrinom.

No, postoje udubljena ogledala ije mogunosti ostaju tajna do dananjeg dana. Jedno od takvih zagonetnih ogledala posjedovao je jednan od najveih naunika XllI vijeka, monarh Roder Bejkon. Meu savremenicima on je vaio za velikog maga danas, mi bi ga nazvali naunikom koji stremi da odgonetne tajne prirode. U istoriji je zapisano: "On je napravio dva ogledala na Oksfordskom Univerzitetu: Pomou jednog od njih mogao je u svako doba dana zapaliti svijeu, a u drugom se moglo vidjeti, ta rade Ijudi, bilo gdje na Zemlji."

Kozirjevljeve Ideje o vremenu toliko protivree obinim predstavama da fiziari pri spomenu njih se osmjehuju. No, poznatom nauniku koji je otkrio vulkanizam na Mjesecu dozvoljeno je da ima svoja ubjeenja. Nikolaj Kozirev, u poetku je predvidio teorijski, a potom eksperimentalno dokazao vulkansku aktivnost na planetama Sunevog sistema. Eksploziju gasa iz kratera na Mjesecu, Kozirev je zabiljeio 3. novembra 1958.god. na Krimu. Mjesec je mrtva planeta smatrali su naunici i svijetli samo zato jer ga Sunce obasjava. Ameriki astrofiziari su ak optuili Kozirjeva, za namjernu falcifikaciju podataka. Sve se razjasnilo ve posle deset godina, posle dostavke na Zemlju mjeseevog tla. Amerikanci su eljeli da isprave svoju greku i dodijelili su Kozirjevu zlatnu medalju "Meunarodne Akademije Astronautike" i pozvali ga u Ameriku.

"Bio je poziv iz Amerike - sjea se Fjodor Kozirjev - pri tome cijele porodice. Ja sam ak uspio da se pohvalim u koli, da u uskoro poi u Ameriku. To je bilo poetkom 70-ih. Putovanja nije bilo. Jedan od najnevjerovatnijih razloga bio je taj kada otac otiao po dokumenta u Moskvu on je zajedno putovao sa Solenjicinom, koji je u to vrijeme pao u nemilost. Kad se vratio iznenada je saznao da je njegov odlazak otkazan."

Ljudi iz tajnih slubi, uvijek su se zanimali za djelatnost Kozirjeva, za njegov rad, otkria, i do same smrti on se nalazio pod njihovom jakom i neprekidnom kontrolom. Dosta je rei da je potpunu rehabilitaciju Nikolaj Aleksandrovi dobio tek 1959. god.

Fjodor Kozirjev: "Sjeam se jedne od posjeta naem stanu, ne sjeam se tih Ijudi, i naravno nijesam prisustvovao razgovoru, ali posle razgovora otac je rekao, da ga pozivaju opet da radi na strukturi sile i da se interesuju za pitanje trenutne povezanosti. Ja sam pitao:" A da li e biti neto?" Odgovorio je: "Naravno da neu!""

Naunik je mnogo radio, njega nije interesovao samo Mjesec, nego i druge planete. Jednom je rekao: "Venera je nevjerovatna planeta, ona na neki nain ima suprotan tok vremena, ona se rotira u suprotnom smjeru. Pored toga, na Veneri je mona vulkanska aktivnost, i ova planeta je veoma topla."

Godine 1953. objavio je nauni rad: "O svijetljenju nonog neba Venere" Kojeg e kasnije priznati kao osnovu, za metode spektralne analize. Posmatranja od 1954 do 1956. god. natjerali su istaivaa na novi zakljuak u vezi sa svojstvima atmosfere i polarnih kapa Marsa.

Kozirjev je bio fanatik svog rada i veoma obrazovan ovjek. On je bio veoma dobar posmatra, pri tom jedinstven posmatra. Meu astronomima se prialo da Nikolaj Aleksandrovi Kozirjev im prie teleskopu - odmah neto otkrije. To je rijetko ko mogao, Ijudi koji su upoznati sa astronomijom i astronomima znaju da ponekad prou ne dani, nego mjeseci i godine pored teleskopa, da bi uhvatili taj trenutak da uhvate tu pojavu koja se istrauje. Nikolaju Aleksandroviu Kozirjevu se dalo praktino od prve da uoi tu pojavu koja je jedinstvena.

Poslednje godine ivota naunika bile su su u sjenci ogromnih prepreka, koje su mu raene u Pulkovskoj opservatoriji. Njegovi zahtjevi za opremu i materijal, nijesu se ispunjavali. Njegovi lanci i ako su objavljivani, objavljivani su u skraenom obliku. Konano, 1979. god. Kozirjeva su jednostavno izbacili iz opservatorije zbog smanjenja osoblja.

Ovaj izuzetni astrofiziar umro je 27. februara 1983, u 75-oj godini ivota. Pjesnik Andrej Voznesenski ga je nazvao " nebeskom intelegencijom". O nauniku je napisao: "Umire u prostoru, ivi u vrijemenu".

Veliki astronom poao je prvi po nepoznatom putu vremena, nama je zavjetao da izuavamo svojstva vremena. Zato to nam samo vrijeme otkriva kosmike zakone, dubine prirode i svemira, unutranju sutinu.

(Iz filma: "Tajne Vremena - Nikolaj Kozirjev")

Prolost, sadanjost i budunost postoje istovremeno!

(O naunom otkriu Nikolaja Kozirjeva)

Drevni mudraci su znali o vremenu i vremenima SVE, to se moglo znati u ovom Kosmosu. Koncept vremena je toliko relativan, tako da ak i na Marsu, nama najblioj planeti, zemaljsko vrijeme je besmisleno. Tako kae drevna mudrost. Ona takoe ui da ono to je na Zemlji sadanjost, u univerzumu moe biti - budunost, a prolost moe biti - sadanjost.

Drevni Zakon analogije (Hermesov zakon) tvrdi da se u svijetu sve odraava na sve- "Kako gore, tako dolje". I za male i za velike kosmiki zakoni su isti- nema ni malog ni velikog. Kao i fiziari, koji izuavaju ultra male objekte u svemiru koji su otkrili suptilni i supersuptilni svijet (u kojima, kako se ispostavilo, nema ni vremena ni prostora), tako i astrofiziari prouavajui gigantske objekte u Svemiru, eksperimentalno su dokazali da je vrijeme ujedinjeno.

Ovo izvanredno otkrie astrofizike otkrio je u Pulkovskoj opservatoriji, koja se nalazi u blizini Sankt Petreburga (u to vrijeme Lenjingrada), istaknuti sovjetski naunik Nikolaj Kozirjev.U poetku, Kozirjev je usmjerio teleskop na taku na nebu, gde je bila vidljiva zvijezda. Ureaj za oitavanje, uhvatio je zraenje zvijezde, i naravno, snimio signal. Ali to nije bila realna zvijezda! To je bila samo ...iluzija! Posmatrajui zvijezde, mi ih zapravo ne vidimo, ve vidimo samo svjetlost koja dolazi od njih. Fizika svejtlost se ne rasprostire trenutno. Trenutna pozicija bilo koje vidljive zvijezde u prostoru - je samo njezina prolost. U stvari, zvijezda, gdje je usmjerio svoj teleskop Kozirjev, odavno nije bila na tom mjestu u prostoru gdje je sada vidljiva.

Naravno, astrofiziar je to znao. Prema njegovim proraunima, ta zvijezda danas bi trebalo da se nalazi u drugoj taki prostranstva. I Kozirjev je usmjerio teleskop na tu taku koju je izraunao - na "prazninu". Odatle, svijetlost jo nije dola na Zemlju, a i posmatrai fizikim oima(teleskopom) jo nijesu vidjeli zvijezdu, iako je ona ve odavno tu svijetlila.Oko ne vidi zvijezdu, ali osetljivi instrument prima signal nezinog zraenja. Dakle, signal koji emituje "prazan prostor", zabiljeen je!

Sada je Kozirjev usmjerio teleskop na mjesto gdje e se prema proraunima ista zvijezda nalaziti u dalekoj budunosti. To jest, teleskop je usmjeren na tu taku u prostoru, gde e se zvijezda nalaziti u vrijeme kada do nje doe svjetlosni signal sa Zemlje, poslat u trenutku posmatranja. Ureaji opet registruju signal. A tamo jo uvijek nije se nalazila zvijezda! A to znai ona nije emitovala ni jedan zrak! Ali ureaji su pokazali: zraenja ima! Budua zvijezda sada je tu! I upravo se nalazi na tom mjestu, koje su tano izraunali zemaljski naunici! Ne postojea zvijezda - postoji, i ona ve sija.

Zakljuak naunika je zaista fantastian za materijalistiku nauku: "Prolost, sadanjost i budunost postoje u isto vrijeme!"

Dakle, suprotno svim zakonima klasine fizike, moe se stupiti u kontakt sa proloslou i budunou?

Konstrukcija Univerzuma, izgraena na strogo materijalistikoj nauci, pukla je tako, da je ve bilo jasno, da jo jedan dodir sa "misticizmom" i ona e potpuno raspasti.

Eksperimente Nikolaja Kozirjeva je briljivo testirala grupa I. Jeganove pod vostvom akademika M.Lavrjentjeva. Rezultati su se poklopili. Godine 1991, rezultate eksperimenata Kozirjeva su potvreni eksperimentima A. Pugaa (Ukrajinska akademija nauka). U drugim zemljama, Kozirjevljevi eksperimenti su mnogo puta potvreni sa istim pozitivnim rezultatom.

Zna li se o ovom izuzetnom astrofizikom otkriu u kolama? "Avaj, ne!" Ali otkrie o kojem govorimo, u svjetskoj nauci je kao zemljotres od 12 stepeni, kao da rijeka tee uzvodno. To je, revizija pogleda na svijeta, ali ne djelimina, ve principijelna. Takva otkria su jednaka oku kada ateista iznenada promijeni svoje ubjeenje na suprotno, postane odani teista. Pri tom, ne onaj koji slijepo vjeruju u humanoidnog Boga. Obrazovani ovjek dvadesetog vijeka poeo je da se pribliava istonom panteizmu, koji tvrdi da, postoji jedinstvo prolosti, sadanjosti i budunosti.

Ali, kao to se desilo u svim vremenima, i ovaj prorok dvadesetog vijeka po imenu Nikolaj Kozirjev nije potovan u svojoj zemlji. Ne samo to. Zahvaljujui svom otkriu, koje mirie zastraujuim istonjakim misticizmom, veliki naunik je postao disident, ovek nepoeljan.Toliko neugodan i opasan, da prijateljima velikog naunika nije dozvoljeno da stave na stranicama sovjetske tampe dostojan nekrolog o njemu.

Neki dio velikih otkria Nikolaja Kozirjeva, sovjetska javnost je saznala tek nakon njegove smrti 1983. godine.

Larisa Dmitrijeva (odlomak iz knjige)Nikolaj Kozirjev "Cijelog ivota su mu pomogale zvijezde"

Prevod i obrada: Beba MurKozirjeva ogledala - prodor u budunost

Ogledala - prodor u budunost

" " (2011) Scenario i reija: Vitalij PravdivcevO filmu:

Magovi su oduvijek vjerovali da udubljena ogledala sabiraju u svom fokusu i neki astralni svijet, koji budi, kod ovjeka sposobnost vidovitosti. Zato su i gledali u udubljene posude oekujui pojavu udesnih slika prolosti, sadanjosti, budunosti, sve se moglo otkriti u osvit. Na neshvatljiv nain, gledao je prije nekoliko vijekova i Roger Bacon, jo u XllI vijeku on je predskazao pronalazak mikroskopa i teleskopa, automobila i aviona, brodova na motorni pogon. Dvjesta godina prije pronalaska baruta, on je napisao njegov sastav i dejstvo. Mnogo prije nego to je otkrila nauka on je znao strukturu bioloke elije i proces formiranja embriona. Odakle takvo znanje? Govori se da su uenom monahu pomagala neka tajanstvena ogledala.Spominje ih i sam Bacon"Vidio sam u udubljenom ogledalu zvijezdu u obliku spirale. Smjetena je izmeu pupka Pegaza poprsja Andromede i glave Kasiopeje". Nevjerojatno, ali na ovom mjestu u Svemiru 400. g kasnije, bie otkrivena prva vangalaktika maglina - spiralna maglina Andromeda. Veliki srednjevjekovni naunik pokuao je da spoji fiziku i magiju, medicinu i etika,matematiku i mistian uvid. I naravno, stekao mnogo neprijatelja i meu naunicima i meu crkvenim licima ...

Moda su u pravu bili mudraci iz prolosti koji su nam prorekli otkrie koje e preokrenuti nau predstavu o Univerzumu. I ko zna moda su Kozirjeva ogledala taj instrument koji e nam dati novi impuls u poznavanju tajni vremena i ovjeije psihe. Otvoriti uzbudljive mogunosti, mijenjajui line ogledalne ureaje, istraivai bi mogli otkriti nevidljivi i tajanstveni smisao realnosti gdje nema uobiajenog za nas shvatanja prostora i vremena. Iz tog nepresunog izvora mogue bi bilo crpiti znanje o prolosti i budunosti, o ureenju Svemira i o drugim nevidljivim namjerama... Ogroma opasnost nalazi se i u daljinskom dejstvu na svijest Ijudi, koji ni ne sumnjaju nita, a takva istraivanja se rade, irom svijeta, smatraju se najprioritetnijim i proglaavaju najveom tajnom. Rade se ispitivanja za korienje, u vojno politike svrhe, giganskog planetarnog ogledala elektronskog omotaa Zemlje - Jonosfere...