nfap - hrvatska na četvrtom mjestu u eucasopis.hrsume.hr/pdf/269.pdf · moderator grupe tog dana:...

BROJ 269 | SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 269 | Godina XXIII. | Zagreb, svibanj 2019. | ISSN 1330-6480

Aktualno

NFAP - Hrvatska na četvrtom mjestu u EU

Izdvajamo...

Stanje poljskog jasena Ručni laserski skener Otvoren rasadnik Drnje

Dani otvorenih vrata Šumarskog fakulteta

Zajednička akcija Jyska i Hrvatskih šuma KSP Pleščice

Aktualno

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković, U cvatu | Zadnja stranica: Marinko Bošnjaković, Vesela livada

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj 3 Šumarija Velika Gorica

sama skupila više od 170 tona smeća

4 Hrvatska na četvrtom mjestu u EU

8 Zbog Chalare jasen je najugroženija šumska vrsta u Europi

11 Mogućnost primjene u izmjeri pojedinačnih stabala

13 Proljeće je idealno za Školu u šumi

14 Hrvatske šume otvorile najsuvremeniji rasadnik

16 Treći po redu i najposjećeniji do sada

18 Zlato učenicima Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac

21 Izložbeni prostor Hrvatskih šuma d.o.o. u duhu proljeća

22 JYSK i Hrvatske šume zajedno organizirali sadnju na Sljemenu

24 Ekološka certificirana proizvodnja ima veliki potencijal za suradnju

26 Pasji trn i proljetnice u šumariji iz centra svijeta

30 Neraskidiva veza drveća i ptica

32 18 godina kontinuiranog rada

36 Dalmatinsko biljno blago na pet jezika

38 Rekonstrukcija mrežne infrastrukture Hrvatskih šuma

39 Hranjiva i ljekovita

41 Vegetacija brda Srđ iznad Dubrovnika

42 Vuk


Aktualno

Veliku akciju čišćenja divljih deponija, koja je trajala 10 dana, povela je povodom Dana planeta Zemlje Šumarija Velika Gorica, no kako je taj dan bio „rezer-viran“ za Uskrsni ponedjeljak, središnji dio akcije pre-

bačen je na subotu 13. travnja. Akcija je započela 2. travnja, a u idućih 10 radnih dana zaposlenici, kao i mehanizacija Šuma-rije Velika Gorica, krenuli su sa čišćenjem smeća te slaganjem manjih deponija u nekoliko većih radi lakšeg odvoženja ka-mionskim prijevozom. U akciji je dnevno sudjelovalo desetak zaposlenika Šumarije Velika Gorica, šumski zglobni traktor i kombinirani građevinski stroj (ukupno 116 radnika/dana i 108 radnih sati strojeva). Ukupna dužina očišćenih i pregledanih šumskih cesta je 39,2 kilometra, dok je ukupna površina oči-šćenih deponija 321.500 m² (32,15 ha). Do sada je ukupno pri-kupljeno više od 170 tona različitih vrsta otpada koji je odve-zen na odlagalište neopasnog otpada Mraclin (V.G. Čistoća). Zbog velikih prošlotjednih oborina i nemogućnosti prilaza kamiona, odvoz dijela smeća nastavlja se u idućih nekoliko dana. Uz zaposlenike šumarije akciji su se svakodnevno oda-zivali i volonteri koji su umnogome pomogli da ovaj rezultat bude impresivan. Šumarija je za akciju donirala 66 pari rukavi-ca i 140 komada vreća.

Šumarija Velika Gorica ovim se putem zahvaljuje svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj akciji čišćenja, a prije svega to su: Grad Veli-ka Gorica, V.G. Čistoća, Hrvatske vode, Mjesni odbori Kobilić i Črnko-vec s 40-ak volontera, Lovačko društvo Srn-dać, Vukovina, Lovačko društvo Zvonimir i Do-nja Lomnica. Zahvalju-jemo na podršci ŠRU-a Odra i KUD-a Čiće.

Zelena čistka 2019.

Šumarija Velika Gorica skupila više od 170 tona smeća Tekst/foto:

Šumarija Velika Gorica

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 | SVIBANJ 2019.

Aktualno

Na zahtjev Europske komisije (DG Clima) Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede imenovalo je dva predstavnika u skupinu stručnjaka za tehnički pregled nacionalnih računskih planova (skraćeno: LULUCFEG): dr. sc. Hrvoje Marjanović iz Hrvatskog šumarskog instituta i mr. Goran Kovač iz Hrvatskih šuma d.o.o.

Tijekom prve polovice travnja ove godine u Bruxellesu se održao veliki skup stručnjaka uključenih u aktivno-sti vezanih za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Ovoga je puta težište bilo na

šumarstvu, odnosno doprinosu šuma i gospodarenja ovim značajnim resursom ciljevima Europske unije i načinu procje-ne tog doprinosa vezanog za članak 8. Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uklju-čivanju emisija i uklanjanju stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimat-sku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (u daljnjem tekstu: LU-LUCF Uredba).

Prema zaključnim riječima gosp. Christiana Holtzleitnera, voditelja Odjela CLIMA C.3 Opće uprave za klimatske aktivno-sti (DG Clima), „ovo je bio najveći i najdugotrajniji sastanak jedne ekspertne skupine u povijesti Europske unije“, a rezultati govore da je obavljen ogroman posao tehničke pro-cjene nacionalnih računskih planova za šumarstvo. No, prije nego opišemo kako se odvijao rad cijele ekspertne skupine,

Tehnička procjena nacionalnih računskih planova za šumarstvo (NFAP)

Hrvatska na četvrtom mjestu u EU

bilo bi dobro ukratko podsjetiti što je sve prethodilo ovome skupu, kako je do njega došlo i koja je bila njegova svrha.

Vijeće EU-a je 14. svibnja 2018. godine usvojilo LULUCF Uredbu nakon što je Europski parlament izglasao njeno pri-hvaćanje 17. travnja 2018. Uredba osigurava provedbu po-litičkog dogovora da sektor korištenja zemljišta, zajedno s drugim sektorima, da svoj doprinos cilju EU-a, a to je ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova od 1990. do 2030. go-dine za 40 %. Također je u skladu s Pariškim sporazumom koji ukazuje na ključnu ulogu sektora korištenja zemljišta u postizanju dugoročnih ciljeva ublažavanja klimatskih pro-mjena.

Prema LULUCF Uredbi, svaka je država članica obvezna na-praviti i predati Europskoj komisiji svoje nacionalne račun-ske planove za šumarstvo (National forestry accounting plan, skraćeno NFAP), uključujući predloženu referentnu razinu za šume (Forest reference level, skraćeno FRL) (članak 8.3.). Prvi NFAP za razdoblje 2021. - 2025. bilo je potrebno predati do 31. prosinca 2018., a drugi NFAP za razdoblje 2026. - 2030. trebat će predati do 30. lipnja 2023. godine.

Tekst/foto: Goran Kovač

EU stručnjaci zajedno s domaćim šumarskim stručnjacima u obilasku gospodarske jedinice Kotar – Stari gaj

Aktualno


Referentna razina za šume ključna je brojka nacional-nog računskog plana za šumarstvo. Ona je prema članku 3. „procjena, izražena u tonama ekvivalenta CO

2 godišnje, pro-

sječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemlji-šta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdoblju od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. na temelju kriterija utvrđenih ovom Uredbom“.

Prema članku 8.5. referentna razina za šume temelji se na nastavku prakse održivog gospodarenja šumama, kako je za-bilježeno u razdoblju od 2000. do 2009., uzimajući u obzir di-namične značajke šuma povezane sa starošću u nacionalnim šumama, upotrebom najboljih dostupnih podataka.“

S obzirom na to da je gospodarenje šumama tijekom referentnog razdoblja 2000. - 2009. (prvi je prijedlog bio da to bude razdoblje 1990. - 2009.) bilo još pod značajnim utjecajem posljedica rata (minirane površine, prekid konti-nuiteta gospodarenja šumama na dijelu šumskogospodar-skog područja, ratne štete na objektima i infrastrukturi itd.), a Šumskogospodarska osnova područja 1996. - 2005. bila revidirana 2004. godine zbog nemogućnosti izvršavanja planiranih šumskouzgojnih radova i etata, šumarski struč-njaci okupljeni u Povjerenstvu za prilagodbu klimatskim promjenama u šumarskom sektoru, koje je osnovalo Mini-starstvo poljoprivrede, Uprava za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, pokrenulo je inicijativu u drugoj polovici 2016. go-dine da se u prvotni prijedlog LULUCF Uredbe ubaci i moguć-nost da se Hrvatskoj uzmu u obzir ratna zbivanja i posljedice rata prilikom izračuna FRL-a.

Na temelju ove inicijative definirani su stavovi u formi služ-benih stajališta Rebublike Hrvatske koja su Ministarstvo zašti-te okoliša i energetike redovno slali u Stalno predstavništvo RH u Bruxellesu da se predstave na sastancima nadležne rad-ne skupine za okoliš u Vijeću EU-a, na kojima su prema potre-bi sudjelovali i šumarski stručnjaci dr. sc. Hrvoje Marjanović iz Hrvatskog šumarskog instituta i mr. Goran Kovač iz Hrvatskih šuma d.o.o.

Uz to, službenim je kanalima zatraženo od Europske komi-sije da se organizira bilateralni sastanak u kojem bi predstav-nici naše zemlje mogli stručnjacima iz DG Clima detaljnije i

podrobnije izložiti svoje stajalište. Bilateralni sastanak bio je organiziran u studenom 2016. godine na visokoj stručnoj ra-zini, a na kojem su imenovani stručnjaci Ministarstva poljopri-vrede i Ministarstva zaštite okoliša i energetike izložili u obliku prezentacije sve numeričke pokazatelje za prvo predloženo referentno razdoblje (ukupne sječe po godinama, prirast, projekcije mogućeg etata da nije bilo ratnih zbivanja itd.) koji značajno utječu na izračun referentne razine za šume. Struč-njaci Europske komisije obećali su da će pokušati pronaći rje-šenje za Hrvatsku.

Tijekom 2017. godine prijedlog LULUCF Uredbe došao je i na dnevni red Europskog parlamenta te se u čitavu priču uključila i europarlamentarka Marijana Petir, koja je zaslužna za to da su prvotne inicijative šumarske struke uobličene u formi amandmana koji su usvojeni u završnoj inačici prijed-loga ove institucije.

U završnoj verziji, nakon trijaloga Europske komisije, Vijeća EU-a i EU parlamenta, konačno je uvršten i prijedlog Hrvat-ske izražen u preambuli Uredbe, a što je izuzetno značajno, i u članku 8.4. u kojemu stoji: „Države članice određuju svoje refe-rentne razine za šume na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV. odjeljku A. U referentnoj razini za šume za Hrvatsku uz kri-terije navedene u odjeljku A Priloga IV. mogu se uzeti u obzir i okupacija njezina državnog područja te ratne i poslijeratne okolnosti koje su imale utjecaja na gospodarenje šumama ti-jekom referentnog razdoblja.“

Nakon što je Uredba donesena i objavljena, Europska ko-misija (DG Clima) dostavila je državama članicama Tehnički priručnik za izradu NFAP-a (Guidance on developing and repor-ting the Forest Reference Levels in accordance with Regulation (EU) 2018/841) koji je izradio konzorcijski tim konzultantskih tvrtki ICF-a, IIASA i Aethera.

Na temelju obavljenog postupka javne nabave, izrada Na-crta računskog plana za šumarstvo za Republiku Hrvatsku pri-pala je zajednici ponuditelja koju čine tvrtka Ekonerg d.o.o., Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume d.o.o., a naručitelj je bio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Hrvatski predstavnik mr. Goran Kovač na prvom sastanku LULUCFEG-a 6. veljače 2019. godine

Rad na tehničkoj procjeni švedskog NFAP-a, podgrupa IV, izvjestitelj i moderator grupe tog dana: dr. sc. Hrvoje Marjanović

Aktualno


U listopadu 2018. u Hrvatsku su došli stručnjaci Europske komisije (gosp. Simon Kay iz DG Clima, Roberto Pilli iz JRC-a i Mykola Gusti iz IIASA) da u obliku tehničke podrške razmotre mogućnost primjene Tehničkog priručnika za izradu NFAP-a s

obzirom na specifičnosti gospodarenja šumama u Hrvatskoj tijekom referentnog razdoblja. U sklopu trodnevnog posjeta organiziran je i terenski obilazak područja UŠP Sisak, Šumarije Petrinja i gospodarske jedinice Kotar – Stari gaj, za koju je bilo karakteristično da nije bilo gospodarskih aktivnosti, osim raz-miniranja za vrijeme referentnog razdoblja. EU stručnjacima prezentirane su vrijednosti akumulacije drvne zalihe, a time i ugljika u šumskom ekosustavu, pomak dobne strukture te problematika provedbe uobičajenih radova gospodarenja šu-mama nakon razminiranja.

Krajem prosinca dovršen je Nacrt računskog plana za šu-marstvo, a domaćoj je javnosti ovaj dokument prezentiran u Hrvatskoj gospodarskoj komori 20. prosinca 2018. Uzevši u obzir poslijeratne okolnosti, stručnjaci koji su radili na NFAP-u izračunali su referentnu razinu za šume 4.553 Gg CO

2 godišnje

(ili 4,553 milijuna tona CO2 godišnje). Dokument je Europskoj

komisiji predan na vrijeme, 31. prosinca 2018.Na zahtjev Europske komisije (DG Clima) Ministarstvo za-

štite okoliša i energetike uz suglasnost Ministarstva poljopri-vrede imenovalo je dva predstavnika u skupinu stučnjaka za tehnički pregled nacionalnih računskih planova (skraće-no: LULUCFEG): dr. sc. Hrvoje Marjanović iz Hrvatskog šumar-skog instituta i mr. Goran Kovač iz Hrvatskih šuma d.o.o.

Prema članku 8.6. LULUCF Uredbe, predviđeno je osnivanje širokog tima za tehničku procjenu NFAP-a i FRL-a:

„Komisija u savjetovanju sa stručnjacima, koje su imenova-le države članice, provodi tehničku procjenu nacionalnih ra-

Grafički prikaz sumarnih ocjena NFAP-ova prema broju pitanja točnosi i transparentnosti (*Rumunjska nije predala svoj NFAP)

Hrvatski izvjestitelj dr. sc. Hrvoje Marjanović na završnoj plenarnoj sjednici u društvu gospode iz DG Clima, Europske komisije (g. Rene Colditz, predsjednik LULUCFEG-a s Hrvojeve desne strane te g. Simon Kay s lijeve strane)

Aktualno


čunskih planova za šumarstvo koje su države članice podnije-le u skladu sa stavkom 3. ovog članka kako bi se procijenilo u kojoj su mjeri predložene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima iz stavaka 4. i 5. ovog članka i članka 5. stavka 1. Osim toga, Komisija bi se trebala savjetova-ti s dionicima i civilnim društvom. Komisija objavljuje sažetak obavljenog rada, uključujući stajališta stručnjaka koje su ime-novale države članice, i zaključke u vezi s njime.

Komisija, prema potrebi, izdaje tehničke preporuke drža-vama članicama u kojima se odražavaju zaključci tehničke procjene kako bi se olakšala tehnička revizija predloženih re-ferentnih razina za šumarstvo. Komisija te tehničke preporuke objavljuje.“

Prvi sastanak LULUCFEG tima održao se 6. veljače u Bru-xellesu gdje je dogovoren način rada i prezentirani su alati koji će se koristiti prilikom tehničke procjene:

PCA (Preliminary Completeness Assessment) – excelova ta-blica kreirana na način da se po stavkama može provjeriti je li NFAP izrađen u skladu s preporukama Tehničkog priručnika;

TAT (Techical Assessment Tool) – excelova tablica kreirana da se po stavkama ocjenjuje je li NFAP usklađen s LULUCF Ured-bom, pogotovo s Annexom IV A i B, te procjenjuje transparen-tnost i točnost svake stavke.

Nakon tehničke procjene izrađuje se završno (sintezno) iz-vješće (Synthesis Report) koje se prema rasporedu predstavlja na plenarnom sastanku pred cijelim revizorskim timom.

LULUCFEG tim podijeljen je na pet podgrupa. Svaka je pod-grupa sastavljena od predstavnika šest zemalja članica EU-a (svaka je zemlja mogla imenovati po 2 stručnjaka). To su tip D članovi (plus Norveška i Island kao članice EEA-e te predstav-nik EFTA-e koji se označavaju kao tip E), dva nezavisna struč-njaka koje je imenovala Europska komisija (tip A članovi), je-dan predstavnik nevladinih organizacija (tip C član) i jedan do dva promatrača iz raznih europskih institucija i udruga. Jedna podgrupa ocjenjuje 5 - 6 nacionalnih računskih planova, a za svaki računski plan zadužen je po jedan izvjestitelj. Europska komisija posebno imenuje predsjedavajućeg grupe. Dakle, jedna podgrupa mogla je imati do 17 članova.

Travanjski ciklus okupljanja cijelog LULUCFEG-a počeo je prvim uvodnim plenarnim sastankom na kojem su konačno definirane podgrupe, njihov sastav i pripadajući zadatci, od-nosno NFAP-ovi pojedinih država članica za pregled, dodije-ljeni su predsjedavajući svakoj podgrupi te je napravljen ras-pored po danima i mjestu pregleda.

Hrvatska je bila u podgrupi IV zajedno s predstavnicima Mađarske, Njemačke, Velike Britanije i Norveške (trebala je biti i Grčka, ali nije poslala svoje predstavnike) s dva nezavi-sna stručnjaka (Valentin Belassen i Sandro Federici), jednim predstavnikom nevladine organizacije FANC(SSL) te jednim promatračem iz CEI-Bois. Predsjedavajući je bio gosp. Fabien Ramos iz Europske komisije.

Ovoj su grupi bili dodijeljeni NFAP-ovi Češke, Austrije, Bel-gije, Španjolske i Švedske.

Hrvatski NFAP pregledavali su stručnjaci iz podgrupe II koju su činili predstavnici Belgije, Litve, Slovenije, Cipra, Češke i Luksemburga, predstavnik EFTE, nezavisni stručnjaci Paolo Canaveira i Sampo Soimakallio, predstavnik nevladine orga-

nizacije Fingo, dok je promatrač bio predstavnik udruge Bio-energy Europe. Predsjedavajući je bio gosp. Rene Colditz, koji je inače i predsjednik cijele LULUCFEG skupine, a predstavnica Litve bila je izvjestitelj.

Hrvatski predstavnici, dr. sc. Hrvoje Marjanović i mr. Goran Kovač, iskoristili su mogućnost da u kraćoj prezentaciji prika-žu hrvatski NFAP te daju dodatna pojašnjenja vezana za način gospodarenja šumama u referentnom razdoblju, ograničenja zbog posljedica rata, podatke koji su korišteni za izračun FRL-a i dr., a čije su odgovore članovi podgrupe II očekivali nakon postavljanja pitanja tijekom tehničke procjene. Prezentacija se održala 3. travnja 2019. godine. Završno izvješće za naš NFAP bilo je usvojeno na plenarnom sastanku održanom 5. travnja 2019.

Hrvatski predstavnik dr. sc. Hrvoje Marjanović bio je izvje-stitelj za švedski NFAP, čije je završno izvješće usvojeno za-dnjeg dana plenarnog zasjedanja, 12. travnja 2019. godine. +

Na kraju možemo zaključiti da je hrvatski NFAP ocije-njen vrlo dobro. Identificirano je samo jedno manje pitanje točnosti vezano uz dodane površine pošumljavanja [dodat-nih cca 1400 ha zemljišta koje nije trebalo dodavati u izračun (0,06 % utjecaja na konačnu vrijednost FRL-a)]. Osim toga, re-vizori su identificirali dva pitanja transparentnosti, no to pre-ma zaključku u završnom izvješću neće utjecati na predloženi FRL Republike Hrvatske, već traže dodatna pojašnjenja isklju-čivo zbog potpune transparentnosti.

Od zemalja EU-a, NFAP Malte najbolje je ocijenjen, što ne čudi uzevši u obzir da im je površina šuma 27,4 ha + 13,5 ha pošumljenog zemljišta (za usporedbu, površina parka Bundek je oko 54,5 ha). Slovački NFAP također nije naišao na prigovo-re revizora, međutim tu su dosta oštro reagirali stručnjaci iz nevladinih udruga koji su uložili svoje komentare (tj. primjed-be). Irska je treća i posljednja po redu zemalja za koju nije bilo podignuto pitanje točnosti, ali je imala čak 6 pitanja transpa-rentnosti.

Hrvatska je na četvrtom mjestu, koje dijeli s Nizozemskom, s po jednim pitanjem točnosti i dva pitanja transparentnosti. S druge strane, zemlje poput Slovenije, Finske, Grčke, Poljske i naročito Švedske mogle bi imati značajnih poteškoća. Kod Estonije su se također predstavnici nevladinih udruga snažno usprotivili (riječ je o uključivanju površina šuma koje su priva-tizirane i njihovom tretmanu u estonskom NFAP-u) tako da je na kraju jedino za estonsko završno izvješće provedeno glaso-vanje. Prvo se glasalo za to tko je „protiv” (nevladine udruge, UK), „suzdržan” (Njemačka, Danska, Estonija), a preostali su smatrani (prešutno) da su „za” prihvaćanje izvješća za estonski NFAP.

Provedena tehnička procjena LULUCFEG skupine poslu-žit će Europskoj komisiji da do kraja lipnja izda preporuke zemljama članicama da naprave određena poboljšanja svo-jih NFAP-ova, ponovno izračunaju FRL ili dostave dodatna objašnjenja.

Cijeli proces ispravki i dopuna trebao bi se privesti kraju do kraja godine, a tijekom 2020. godine Europska će komisija iz-dati delegirane akte s ciljem da se utvrde konačne referentne razine za šume država članica za razdoblje 2021. - 2025. Krajnji rok za to je 31. listopad 2020. godine.


Aktualno

Stanje poljskog jasena

Zbog Chalare jasen je najugroženija šumska vrsta u Europi

U Brezovici su članovi istraživačkog tima na čelu s prof. dr. sc. Dankom Diminićem predstavili rezultate istraživanja fitopatoloških analiza stabala poljskog jasena. Izlaganje profesora Diminića pretvorilo se iz stručne rasprave u stručnu radionicu u kojoj su aktivno sudjelovali svi sudionici, a završila je kvalitetnim pitanjima i stručnim zaključcima.

Dana 12. ožujka u Lovačkoj kući Brezovica održana je prezentacija rezultata istraživanja fitopatoloških ana-liza stabala poljskog jasena s područja UŠP Sisak, Šu-marije Sunja, GJ Lonja u sklopu projekta Zdravstveno

stanje poljskog jasena na području UŠP Sisak kojeg su financi-rale Hrvatske šume. Prezentaciju je održao prof. dr. sc. Danko Diminić u suradnji s dr. sc. Jelenom Kranjec Orlović. Nakon go-dinu i pol dana istraživanja, terenskih i laboratorijskih, iznio je dobivene rezultate, a prezentaciji su prisustvovali predstav-nici podružnica koje intenzivno gospodare poljskim jasenom - Sisak, Nova Gradiška, Zagreb i Karlovac te predstavnici Direk-cije iz Sektora za šumarstvo. Najzanimljivije je da se izlaganje profesora Diminića na kraju iz stručne rasprave pretvorilo u prekrasnu stručnu radionicu u kojoj su aktivno sudjelovali svi sudionici, a završila je kvalitetnim pitanjima i stručnim zaključ-cima.

Profesor Diminić ističe važnost njihovih istraživanja koja su rađena na pokusnim plohama uzimanjem uzoraka s izbojaka i grana krošnje, debla na raznim visinama, žilišta i korjenovog sustava. Prvi je puta rađena DNA dijagnostika koja puno lakše i sigurnije otkriva prisustvo mikroorganizama. Profesor Dimi-nić u svom izlaganju poseban je naglasak stavio na korjenov sustav.

- Život stabla jest korjenov sustav, to je „mozak“ stabla, - na-glašava Diminić - što se događa dolje to se reflektira gore na stablu.

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.) je vrsta bjelo-goričnog listopadnog drveća, koje naraste do 40 metara vi-sine. Šume poljskog jasena čine tzv. barsku granicu šume. U šumi poljskog jasena razvijena je tipična močvarna vegetaci-ja. Ova šuma karakteristična je i po tome što najkasnije od svih nizinskih šuma prolista u proljeće, a u jesen prva gubi lišće.

Različite vrste gljiva mogu prouzrokovati bolesti lišća i mladih biljaka, izbojaka i grana, kore i stanica drva te korje-nova sustava i mogu učiniti određene štete. Unatoč tomu što na jasenu dolazi više vrsta štetnih gljiva, nigdje u svijetu nisu zabilježene štete takvih razmjera da bi ugrozile opstanak ja-sena. Tako je barem bilo sve do prije nekoliko godina kada je na jasenu utvrđena gljiva Chalara fraxinea zbog čijeg je napa-da jasen sada zasigurno najugroženija šumska vrsta drveća u Europi, a to je razlog da se taj problem što detaljnije prikaže.

Simptomi odumiranja običnog jasena prvi su puta uočeni 1990-ih godina u Poljskoj i Litvi, a zatim i u drugim europskim zemljama, u nekima s epidemiološkim razmjerima (Danska 2005. - 2007.). Uzročnika odumiranja običnog jasena u Polj-

Tekst/foto: Samir Glavaš

Jasenove sastojine sve se više suše


Aktualno

skoj je kao novu gljivičnu bolest prvi puta opisao Kowalski 2006. godine. Neki su smatrali da se možda radi o invazivnom organizmu i to zbog agresivnosti, brzine širenja i visoke sto-pe mortaliteta, a drugi kako postoji mogućnost da se radi o autohtonom endofitu običnog jasena koji je postao patogen promjenama uvjeta okoliša. Konačno je prihvaćeno da se radi o novoj patogenoj gljivi Chalara fraxinea.

Diminić je naglasio kako je Chalara fraxinea do sada utvrđena u Poljskoj, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj, Norveškoj, Danskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Švicarskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji i Hrvatskoj, dakle u većini europ-skih zemalja. Osim na običnom jasenu, utvrđena je i na pri-je navedenim stranim vrstama. Bolest je na poljskom jasenu utvrđena u Austriji, Češkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Chalara fraxi-nea uzrokuje odumiranje i propadanje stabala jasena različite starosti u šumama, rasadnicima i urbanim sredinama.

Kao takva predstavlja ekološku i ekonomsku prijetnju za jasenova stabla, stoga je uvrštena na EPPO Alert List 2007. godine i u NAPPO-ov Phytosanitary Alert System 2010. godi-ne. Simptomi bolesti vrlo su različiti, npr. nekroza lišća, lisnih peteljki, pupova i kore, odumiranje izbojaka i grana, rakaste tvorevine na izbojcima, granama i deblu te diskoloracija drva.

U savršenom stadiju gljiva nosi naziv Hymenoscyphus fraxi-neus i za njega je značajno da askospore raznosi vjetar te se tako gljiva širi. Sluzave konidije nemaju značenje za širenje gljive. Mlađa stabla odumiru kroz nekoliko godina, a kod sta-rijih bolest poprima kronični karakter. Domaći i strani znan-stvenici, koji su istraživali ovu gljivu, imaju stav da ona ima veliki negativni utjecaj na ekološku i ekonomsku vrijednost običnog i poljskog jasena. Istraživači se također slažu da treba nastaviti istraživanja vezana za biologiju i patogenost ove

opasne gljive jer bi nove spoznaje bile korisne u poduzimanju zaštitnih mjera. Neki smatraju da je pojava bolesti uvjetovana genetskim obilježjima, uvjetima staništa i učincima gospoda-renja, u vezi čega se najduže raspravljalo s predavačem.

U raspravi se osvrnulo i na nepovoljne ekološke činite-lje koji uvjetuju pojavu „stresa“ kod šumskog drveća, što bi se moglo smatrati stanjem organizma koje nije normalno, ali mu neposredno ne ugrožava život. Poslije opetovanih „stresova“ nastupa fiziološko slabljenje koje obično prati napad inseka-ta i gljivičnih bolesti, a uzajamno djelovanje svih navedenih negativnih štetnika uzrokuje slabljenje, sušenje i propadanje jasenovih stabala te izostanak uroda sjemena, što se događa na gotovo svim staništima poplavnih šuma.

Stabla jasena ozbiljno su ugrožena

Truli korijenski sustav

Uzimanje uzoraka s oboljelog jasena u Lonji


Aktualno

Profesor Diminić naglasio je kako Chalara u Japanu i Kini ne radi velike štete jer je „domaći patogen“ i jasenova su stabla otporna na nju. Naglasio je i da na temelju istraživanja i kod nas ima otpornih jedinki na kojima analizom uzoraka još nije utvrđeno njeno prisustvo. U tom smislu u budućnosti treba čuvati potencijalno otporne i tolerantne jedinke na ovu bolest unutar zaraženih područja tako da se iz njih razvije otporno potomstvo, ali s tih jedinki treba uzimati i šumski reprodukcij-ski materijal i iz njega proizvesti rasadničarski materijal, odno-sno otpornije šumske sadnice.

Diminić je u prezentaciji istaknuo kao jedan od zaključaka njihovog istraživanja da uzročnici odumiranja tkiva i truleži ja-sena pripadaju našim poznatim rodovima, ali i drugim nepo-znatim gljivama koje su prvi puta utvrđene. Analizom uzoraka utvrđeno je prisustvo sljedećih gljiva:Hymenoscyphus fraxineus - patogen kore i drvnih stanicaIlyonectria robusta - patogen korijenaEutypa lata – patogen drvnih stanicaCadophora malorum – patogen drvnih stanicaFusarium solani – patogen drvnih stanicaLentinus tigrinus – bijela trulež, tipična za poplavne ekosusta-veArmillaria gallica – patogen kore i uzročnik bijele truleži.

Na kraju, Diminić se zahvalio na primitku u UŠP Sisak, nje-mu i njegovom timu. Posebnu zahvalnost izrazio je divnim ljudima na terenu bez čije pomoći ne bi bilo ovog istraživanja niti analize jer ne bi bilo velikog broja uzoraka koji su im osi-gurani.

Prof. dr. sc. Danko Diminić tijekom izlaganja

Za tehnologiju laserskog skeniranja najčešće se ko-risti pojam LiDAR koji dolazi od engleske kratice za Light Detection and Ranging, što označava de-tekciju i određivanje udaljenosti objekata pomoću

svjetlosnih valova. LiDAR je aktivni sustav daljinskih istra-živanja kojim se na temelju odaslanih impulsa laserskog zračenja (svjetlosti – blisko infracrveno zračenje) obavlja skeniranje i prikupljanje prostornih (x, y, z koordinata) po-dataka o objektima od interesa. Ovisno o platformi na koju je LiDAR senzor montiran, tehnologija prostornog laser-skog skeniranja dijeli se na: lasersko skeniranje sa zemlje (eng. Terrestrial Laser Scaning - TLS), lasersko skeniranje iz zraka (eng. Airborne Laser Scanning - ALS) i lasersko ske-niranje iz svemira (eng. Spaceborne Laser Scanning - SLS). Zračni laserski skeneri (ALS) predstavljaju najčešći i u ko-mercijalnoj primjeni najzastupljeniji tip laserskih skenera te operativnu primjenu trenutno nalaze u inventuri šuma brojnih zemalja (npr. Norveška, Finska, Švedska, Kanada, SAD itd.).

Konstantan tehnološki napredak značajno je utjecao i na razvoj terestričkih laserskih skenera (TLS) koji svoju pri-mjenu nalaze u mnogim djelatnostima kao što su arhitek-

Prvi dojam primjene ZEB-HORIZON ručnog laserskog skenera iznimno je pozitivan, od same terenske primjene pa do vizualne evaluacije dobivenih rezultata. Daljnjim istraživanjima nastojat će se utvrditi mogućnost i opseg primjene ručnog laserskog skenera u operativnoj izmjeri šuma.

Tekst/foto: dr. sc. Ivan Balenović, Luka Jurjević, mag. ing. geodet. at geoinf.,

izv. prof. dr. sc. Ante Seletković

Slika 2. Ručni laserski skener ZEB-HORIZON i vanjska memorija (tvrdi disk) za automatsko spremanje skeniranih podataka


Aktualno

Ručni laserski skener (ZEB-HORIZON)

Mogućnost primjene u izmjeri pojedinačnih stabala

biti instalirani na vozilu ili ih može nositi čovjek pa tada govo-rimo o ručnom ili nošenom laserskom skeneru.

Upravo smo sa stručnjacima iz tvrtke Geo-centar za-počeli suradnju na testiranju najnovijeg ručnog laserskog skenera za primjenu u šumarstvu (Slika 1.). Radi se o naj-novijem modelu ZEB-HORIZON-a (Slika 2.) međunarodne korporacije GeoSLAM sa sjedištem u Velikoj Britaniji (https://geoslam.com/), a čiji je zastupnik za hrvatsko i slovensko tr-žište tvrtka Geo-centar iz Čakovca (https://geocentar.com/). ZEB-HORIZON je ručni laserski skener ukupne težine od samo 1,3 kg, što ga čini vrlo praktičnim za primjenu. Omogu-ćuje prikupljanje do 300,000 točaka po sekundi s dosegom mjerenja do 100 m i relativnom točnosti mjerenja 1 - 3 cm. Tijekom snimanja skener koristi SLAM tehnologiju (tehnolo-gija simultane lokalizacije i mapiranja) potpomognutu mje-renjima inercijalne mjerne jedinice (IMU) za robusno mapira-nje skeniranog prostora.

U svrhu testiranja mogućnosti primjene ZEB-HORIZON skenera za procjenu varijabli pojedinačnih stabala proveli smo skeniranje na području lužnjakovih šuma u GJ Jastrebar-ski lugovi. Skeniranje je obavljeno na šest trajnih istraživačkih ploha promjera 15 m za koje imamo detaljno i precizno izmje-rene pozicije svih stabala, prsne promjere, opsege i visine sta-bala. Navedeni će se terenski podatci u daljnjem istraživanju koristiti kao referentni podatci za evaluaciju točnosti rezultata dobivenih skeniranjem.

Slika 1. Terenska ekipa tijekom testiranja ručnog laserskog skenera

Slika 3. Operater (Viktor Mihoković, Geo-centar) s ručnim laserskim skenerom (ZEB-HORIZON)

tura, građevinarstvo, geodezija, arheologija itd. U posljednje je vrijeme sve veća pažnja istraživača diljem svijeta posvećena i mogućnosti primjene TLS-a u šumarstvu, i to ponajprije za izmjeru varijabli pojedinačnih stabala (prsni promjer, visina). Kada govorimo o TLS-u, mogu se razlikovati stacionarni (fik-sni) i mobilni laserski skeneri. Nadalje, mobilni skeneri mogu


Aktualno

Postupak skeniranja započeo je inicijalizacijom skene-ra, tj. potrebno je skener upaliti i pričekati jednu minutu prije samog početka skeniranja. Također, nakon toga preporučeno je skenirati maksimalno 20 minuta, a zatim ponovno uređaj kalibrirati za nastavak sljedećeg ciklusa skeniranja. Nakon što je uređaj kalibriran, proveli smo skeniranje na svih šest plani-ranih ploha. Operater je nosio uređaj u ruci i s njim povezanu vanjsku memoriju (tvrdi disk) koja se koristi za automatsko spremanje skeniranih podataka (Slika 2., Slika 3.). Postupak skeniranja sastojao se od jednostavnog i nasumičnog prola-ska operatera po plohi tijekom kojega je povezao početak i kraj putanje kretanja. Tijekom skeniranja senzor uređaja rotira se u svim smjerovima za 360° te konstantno odašilje signa-le i prikuplja informacije. Drugim riječima, senzor prikuplja informacije s objekata (u našem slučaju stabala) vidljivih i ljudskom oku operatera. Utrošak vremena po pojedinoj plohi (nakon što je ista pronađena) bio je jednak vremenu potreb-nom da se operater prošeće po plohi, dakle manje od 10 min. Sveukupno je za skeniranje šest ploha trebalo manje od 90 minuta, a pri tome treba imati na umu da nam je to bilo prvo skeniranje u šumi i da smo skenirali već postojeće plohe na koje se prvo trebalo pozicionirati.

Nakon provedenog skeniranja za prvo procesiranje i prijenos podataka trebalo je otprilike onoliko vremena koliko i za terensko skeniranje. Dobiven je 3D oblak točaka u LAS for-matu i datoteka trajektorije koji su kompatibilni s industrijskim softverima za obradu LiDAR podataka. Na Slici 4. vidljiva su tri oblaka točaka iz razloga što je terensko skeniranje provedeno u tri ciklusa. Tijekom prvog snimljena je jedna ploha (crveni oblak točaka), tijekom drugog snimljene su tri plohe i među-prostor između njih (plavi oblak točaka), a tijekom trećeg ci-klusa snimljene su preostale dvije plohe (zeleni oblak točaka). Takav pred-procesirani oblak točaka potom je obrađen u slo-bodnom softveru 3D FOREST-u (http://www.3dforest.eu/) na način da su prema GIS datotekama ploha (.shp datoteke) izre-zani oblaci točaka koji pokrivaju područje ploha. Polu-auto-matiziranom obradom iz oblaka točaka segmentirano je tlo i svako stablo na plohi te su dobiveni podatci o lokaciji, prsnom promjeru i visini stabala na plohi (Slika 5., Slika 6.). Pri tome treba imati na umu da je 3D FOREST softver izrađen za drugi tip šuma te da algoritam nije optimiziran za lužnjakove šume. Upravo će optimizacija biti jedan od zadataka budućih istraži-vanja. Međutim, istaknuli bismo kako je prvi dojam primjene ZEB-HORIZON ručnog laserskog skenera iznimno pozitivan, od same terenske primjene pa do vizualne evaluacije dobi-venih rezultata. Daljnjim istraživanjima nastojat će se utvrditi mogućnost i opseg primjene ručnog laserskog skenera u ope-rativnoj izmjeri šuma.

Zahvala: Ovaj je rad dijelom financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP-2016-06-7686 Uporaba podataka da-ljinskih istraživanja dobivenih različitim 3D optičkim izvorima u izmjeri šuma (3D-FORINVENT). Također, rad je dijelom izrađen u okviru projekta Operational sustainable forestry with satelli-te-based remote sensing (MySustainableForest) financiranom u okviru Horizon 2020 programa (Grant Agreemen No 776045). Rad doktoranta Luke Jurjevića djelomično je financiran pro-jektom Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti Hrvatske zaklade za znanost sredstvi-ma Europskog socijalnog fonda.

Slika 4. Pred-procesirani 3D oblaci točaka cijelog područja skeniranja

Slika 5. Segmentirani oblak točaka jedne plohe (tlo i svako stablo na plohi) korištenjem 3D FOREST softvera

Slika 6. Izračunati prsni promjeri i visine za dva odabrana stabla na plohi korištenjem 3D FOREST softvera


Aktualno

Škola u šumi, šuma u školi

Proljeće je idealno za Školu u šumi

Tekst/foto: Goran Vincenc

Proljeće je idealno godišnje doba za boravak na otvorenome. Znaju to i školarci koji školske dane radije provode u prirodi nego u školskim klupama, stoga je to i idealno vrijeme za Školu u šumi. Uvjerili smo se u to posjetivši Šumariju Repaš koja je organizirala boravak u prirodi za mlade Križevčane.

Šumarija Repaš već dugi niz godina organizira nastavu na otvorenom za školarce iz Koprivničko-križevačke žu-panije. Prije negoli je zaživio projekt Škola u šumi, šuma u školi, u šumama Prekodravlja djeca su učila o važnosti

šuma, očuvanju ekosustava te su dolazila u posjet 300 godina starome hrastu lužnjaku. Stoga niti ne čudi kako je upravo ova šumarija u sastavu UŠP Koprivnica preuzela na sebe najveći dio terenskoga posla.

Upravitelj Branko Sobota, koji je prošle godine preuzeo vođenje šumarije, nastavio je ovu dobru praksu te je s prvim danom proljeća otvorio vrata šumarije učenicima svih uzrasta. Stoga smo i mi posjetili Šumariju Repaš u vrijeme posjeta OŠ Ljudevita Modeca iz Križevaca koja je zajedno s područnim školama organizirala školu u prirodi. U suradnji s UŠP Kopriv-nica i Sonjom Rukavinom, stručnom suradnicom za sjemenar-stvo i rasadničarstvo, dogovoren je posjet šumariji, ali i posjet Lovačkom domu Čambina gdje je bio organiziran obrok za 80-ak učenika.

- Stari repaški hrastovi koji se nalaze pored šumarije uvijek su privlačili znatiželju djece školskog uzrasta, no tu dolaze i starija djeca. Prostor je idealan za održavanje nastave iz Pri-rode i društva, Biologije, Geografije i ostalih srodnih predme-ta. Na Čambini je bilo i natjecanje gimnazijalaca iz Biologije u svrhu priprema za Prirodoslovno–matematički fakultet. - rekla nam je Rukavina.

Revirnica Mirjana Molvarec ima već jako puno iskustva u prenošenju znanja najmlađim naraštajima. Njen program po-drazumijeva obilazak starih hrastova gdje učenicima pobliže pojasni povijest ovih divova, a nastavlja se u šumi u blizini Čambine gdje im priča priče o starim hrastovima, životinjama,

sv. Hubertu – zaštitniku lovaca, kao i o pticama koje obitavaju u okolici.

- Djeca su jako dobro povezana s prirodom i šumom, samo ih često nema tko usmjeriti i pokazati im ono bitno. - istaknu-la je Molvarec koja najčešće provodi Školu u šumi u Šumariji Repaš.

Kako je bilo za očekivati, djeca su iz Repaša i Čambine otišla puna dojmova. Učiteljica savjetnica 3. a razreda Osnov-ne škole Ljudevita Modeca Lucija Martinčić bila je prezado-voljna ponuđenim programom.

- U 3. razredu iz predmeta Priroda i društvo učenici obrađu-ju temu županije, stoga se u proljeće ide na terensku nastavu kada obilazimo gospodarske subjekte i prirodne znamenito-sti. Šumarija Repaš poznata je po starim lužnjakovim stablima, što je djeci jako zanimljivo, a imaju prilike uživo vidjeti i pra-vi šumski ekosustav. Osim toga Čambina, koju smo također posjetili, zaštićeni je krajobraz. Uz to učenici uče o vodama, a ovdje imaju prilike vidjeti i tekućice i stajaćice. - rekla nam je Martinčić te dodala kako su djeca bila vrlo uzbuđena jer su vidjela vjevericu i sovu.

- Kada djeca dožive prirodu na ovaj način, iz prve ruke, onda i steknu strahopoštovanje te se kasnije i bolje odnose prema njoj. - zaključila je Martinčić.

Program Škola u šumi, šuma u školi prilagođen je osnovnoš-kolskim aktivnostima upravo iz razloga kako bi bio koristan u nastavi, da se učenicima omogući bolji uvid u nastavne sadr-žaje koje uče u školama i da ih se ujedno i upozna s poslovima koje obavljaju šumari. Šumarija Repaš izvrstan je primjer kako je program iskorišten na kvalitetan način te bi ga trebale slije-diti i druge šumarije u Hrvatskoj.

Mirjana Molvarec tijekom predavanja o starim hrastovima

Zajednička fotografija za uspomenu


Aktualno

Otvoren rasadnik u Drnju

Hrvatske šume otvorile najsuvremeniji rasadnik

Proizvodni pogon za sjetvu sjemena i proizvodnju šumskih sadnica, u koji je uloženo dva milijuna eura, otvoren je u Drnju, malom mjestu nedaleko od Koprivnice, čime su Hrvatske šume pokazale brigu o ruralnim krajevima Hrvatske.


Početkom travnja na području općine Drnje u pogon je pušten najmoderniji rasadnik šumskog bilja u vlasništvu Hrvatskih šuma. Riječ je o najnovijoj investiciji Hrvatskih šuma kojom se želi pojačati proizvodnja i kvaliteta sadni-

ca koje će služiti za sadnju na područjima gdje prirodna obnova nije uspjela. Promatrajući klimatske promjene, šumari u Hrvat-skoj, ali i u regiji sve će se više suočavati s tim problemom tako da je ova investicija donekle i vizija u budućnost.

Rasadnik Drnje jedan je od pet rasadnika u sastavu RJ Rasad-ničarstvo Koprivnica koja gospodari na gotovo 60 ha. Glavnu proizvodnju RJ Rasadničarstvo Koprivnica čini hrast lužnjak, zatim kitnjak, bukva, crna joha čija je proizvodnja u rasadniku Limbuš u potpunosti ekološka, zanimljiva je i proizvodnja klija-naca crnogorice te najveća proizvodnja božićnih drvaca u Hr-vatskim šumama u rasadniku Zelendvor. Godišnja isporuka RJ Rasadničarstvo Koprivnica je oko 2 milijuna sadnica.

Kontejnerska proizvodnja

Obilazak rasadničarskog pogona Zadovoljstvo investicijom

Aktualno


Površina novootvorenog rasadnika Drnje je 12 ha. Rasad-nik je formiran 1986. godine isključivo za proizvodnju topola i vrba. Promjenom potreba za određenom vrstom sadnog ma-terijala u rasadniku se uz topolu i vrbu proizvodi lužnjak, kit-njak i bukva. Prije 10 godina pristupilo se izradi idejnog rješe-nja proizvodnog pogona za proizvodnju sadnica u kontejneru s mogućim proizvodnim kapacitetom i do 3 milijuna sadnica (prvenstveno bjelogorice – hrast lužnjak).

Rasadnik je opremljen svim potrebnim strojevima i ure-đajima za kvalitetnu i produktivnu proizvodnju sadnog ma-terijala uz osiguranje dovoljnog kapaciteta vode (izgrađen je bazen za navodnjavanje kapaciteta 7.000 m3) i hladnjačom za čuvanje sadnog materijala i sjemena.

- Snimali smo sve načine na koje se to radi na europskim prostorima, učili od njih i primijenili sve što je primjenjivo za naše prostore. Cilj je proizvoditi 3 milijuna kontejnerskih sad-nica koje će biti dostatne za hrvatsko tržište. Krajnji cilj je izla-zak na europsko tržište sa sadnicama hrasta lužnjaka koji je jako veliki brend. Važno je da više ne izlazimo samo s gotovim trupcima, nego i s kvalitetnim sadnim materijalom. – rekla je Mirjana Grahovac Tremski, viši stručni suradnik u Odjelu proi-zvodnje Hrvatskih šuma.

Voditelj Uprave šuma Koprivnica Mirko Kovačev naglasio je kako je prirodna obnova bit šumarstva te temelj zdravih šuma u budućnosti, no zbog klimatskih promjena kojima smo svi svjedoci potrebno je učiniti iskorak te osigurati dovoljnu količinu sadnica za područja gdje prirodna obnova neće biti moguća.

Godišnje u Hrvatskoj imamo oko 20 milijuna sadnica, od toga devet milijuna sadnica Hrvat-skih šuma. (Željko Kraljičak, državni tajnik)

kazuju da je u 25 godina pošumljenost Republike Hrvatske veća za 17 %, što nas svrstava u sam svjetski vrh po rastu površina pod šumama. – izjavio je državni tajnik Željko Kra-ljičak te dodao:

- Proizvodnja i kapaciteti koje posjeduju Hrvatske šume dostatni su za sadašnje potrebe. Naše su šume prirodne, 50 % je samoobnova, no zbog klimatskih promjena, izostanka u prinosu žira samo jedne godine, već se tu godinu ne može raditi s prirodnom obnovom. Upravo tu mora i uskače struka i ovi vrijedni ljudi koji omogućavaju ovaj vrijedni sadni materi-jal. – zaključio je Kraljičak.

Proizvodnja sadnica u kontejnerima optimalna je u na-šim uvjetima zbog visokog postotka primitka sadnica te pro-duživanja razdoblja sadnje. Na šumskom području kojim gos-podare Hrvatske šume godišnje se zasadi oko devet milijuna šumskih sadnica, a otvaranjem novog rasadnika za proizvod-nju sadnica u kontejnerima omogućuje se povećanje kvalite-te sadnog materijala, brza prilagodba potrebama te, konačno, izlazak na zahtjevno europsko tržište koje pokazuje poseban interes za sadnicama hrasta lužnjaka.

Hrvatske šume d.o.o. kontinuirano razvijaju rasadničarsku proizvodnju. Postavljeni ciljevi predstavljaju specijalizaci-ju rasadničarske proizvodnje po rasadnicima, maksimalnu iskoristivost postojećih kapaciteta, kvalitetniju proizvod-nju sadnica golog korijena, povećanje proizvodnje sadnica u kontejneru te ulaganje u nove tehnologije u proizvodnji šumskih sadnica. To vodi k novoj organizaciji rasadničarske proizvodnje u obliku 13 radnih jedinica s ukupno 23 rasad-nika. Već postojećim radnim jedinicama u UŠP Zagreb, Ko-privnica, Vinkovci, Buzet, Senj i Split pridružit će se radne je-dinice u UŠP Osijek, Nova Gradiška, Našice, Požega, Bjelovar, Ogulin i Delnice.

Ukupna površina rasadnika kojima gospodare Hrvatske šume približno je 300 ha s godišnjom zalihom od 16 milijuna sadnica te prosječnom godišnjom isporukom od 9 milijuna šumskih sadnica, od čega najveći udio zauzima hrast lužnjak s gotovo 3,5 milijuna sadnica. Od crnogorice najviše se proizvo-di crni bor za područje priobalja i prebora.

Investicija u rasadnik Drnje vrijedna je 2 milijuna eura

Zadovoljstvo investicijom nije skrivao niti predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

- Rasadnička proizvodnja šumskih sadnica proizvedenih iz šumskog sjemena, autohtonih sastojina ili klonskih sjemen-skih plantaža važan je segment u pomaganju šumama da se prilagode klimatskim promjenama i ostanu zdrave i vitalne. Hrvatske šume kontinuirano ulažu u ovaj način gospodarenja našim nacionalnim blagom s ciljem specijalizacije rasadni-čarske proizvodnje po rasadnicima, povećanja proizvodnje sadnica u kontejneru te ulaganja u nove tehnologije. Samo smo u ovaj rasadnik do danas uložili 2 milijuna eura. - izjavio je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.

Rasadnik je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivre-de Željko Kraljičak.

- Moderan rasadnik poput ovog u Drnju jamac je očuva-nja šuma u Hrvatskoj. Drnje je najmoderniji pogon za proi-zvodnju šumskih sadnica u kontejneru u Hrvatskoj. Kvalitet-ne sadnice iz ovog pogona sadit će se diljem Hrvatske, ali i Europe. Kontinuirano investiramo u naše šume, jedan od naših najvrjednijih resursa i postupamo kao dobar gospodar prirodnih resursa Republike Hrvatske. Podatci Eurostata po-


Događaji

Dan otvorenih vrata na Šumarskom fakultetu

Treći po redu i najposjećeniji do sadaŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svoj je Dan otvorenih vrata ove godine održao 12. travnja. Predavači sa Šumarskog te Drvnotehnološkog odsjeka vidljivo su se potrudili oko pripreme sadržaja kako bi učenicima srednjih škola ukazali na važnost očuvanja šuma, čaroliju znanosti, domišljatosti i estetike dizajniranja, odnosno svega što struka obuhvaća. Bilo je vrlo zanimljivo i onima čiji prvobitni cilj nije upis na ovaj studij. Treći po redu Dan otvorenih vrata zabilježen je kao najposjećeniji.

Za učenike srednjih škola i one nešto mlađe susret s predavačima i studentima Šumarskog fakulteta zapo-čeo je već nakon ulaska u glavno predvorje, aulu. Dio rezerviran za predstavljanje studenata i studentskih

udruga (studentski kutak) nudio je brošure praktičnog forma-ta s prostornim i vremenskim rasporedom događanja. Veće, dostupne brošure sadržavale su detaljne informacije o nastavi na Šumarskom odsjeku. Za svaki program i svaku nastavnu godinu navedeni su nazivi predmeta, broj predavanja i vježbi,

broj dana terenske nastave te imena nositelja predmeta koji će držati predavanja, vježbe i ocjenjivati studente. Za one koji su već zacrtali šumarstvo ili drvoprerađivačku struku kao na-stavak budućeg školovanja i buduće zanimanje tu su bili stu-denti. Oni su im iz prve ruke davali vjerodostojne odgovore na pitanja koliko je zahtjevno biti student Šumarskog fakulteta, čime su zadovoljni ili možda nezadovoljni.

Svaki zavod predstavio se u auli s onime što je za njega ka-rakteristični i neophodno za redovno odvijanje nastave i pro-

Tekst/foto: Marija Glavaš

Događanja u auli


Događaji

vođenje laboratorijskih vježbi i pokusa. Bili su izloženi razni instrumenti, laboratorijska i elektronička oprema, sadnice u teglama, češeri, sjeme i dr. U auli su bili organizirani i popratni sadržaji u koje su se učenici mogli aktivno uključiti pa su se tako natjecali u brzini piljenja ručnim pilama ili procjenjivali izdržljivost ladice.

Tijekom radionica i laboratorijskih demonstracija učeni-cima su održana izlaganja, ali su im postavljana pitanja koja zahtijevaju promišljanje, a štošta su i sami isprobali napraviti. Imali su priliku vidjeti i okušati se u stvarima s kojima se ne su-sreću u svakodnevici, zbog čega će im zasigurno mnogo toga ostati u pamćenju.

U Zavodu za izmjeru i uređivanje šuma im je u sklopu radionice pokazano kako se mjeri visina stabala. U laborato-rijima im je pokazano kako se pomoću daljinskih istraživanja prepoznaju bolesna stabla te što se sve može iščitati iz go-dova. Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku pripremio im je program u kojem su i sami uvelike sudjelova-li. Naučili su kako izvući DNK iz plodova banane i osvjedočili se da ga je moguće izvući i kod kuće, u kuhinji. Kako biljke izgledaju pod velikim mikroskopskim povećanjem imali su priliku vidjeti u sklopu radionice Zavirite u mikrosvijet biljaka. Obišli su dendrološku zbirku i učionicu, a oni koji su to željeli okušali su se u prepoznavanju biljnih vrsta i izradi herbarija. Bogat program osmislili su za učenike predavači Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. Upoznali su štetne kukce potkornjake, doznali kakve opasnosti nose glodavci i krpelji te koje mjere poduzeti kako se ne bi zarazili i oboljeli tijekom šetnje šumom. Domaćini su učenike proveli entomološkom zbirkom i upoznali ih s radom u laboratoriju, kao i s radom u fitopatološkom laboratoriju. Pobliže su ih upoznali i s lo-vačkom zbirkom i praktikumom. Raznolik program nudio je i Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma. Koliko su naše šume raznolike imali su priliku vidjeti tijekom obilaska fitocenološke zbirke, a u kakvim sve tlima rastu upoznati su tijekom posjete ekološko–pedološkog laboratorija. Osim pokusa s bananom, o genetičkim istraživanjima na molekularnoj razini slušali su tijekom posjete molekularno–biološkog laboratorija. Vrata su mladim posjetiteljima otvorili i dendroekološki laboratorij i la-boratorij za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Zavodi Drvnotehnološkog odsjeka u istoj su mjeri po-kazali koliko je njihova struka raznolika i zanimljiva. Predavači iz Zavoda za šumske tehnike i tehnologije upoznali su učeni-ke sa šumskom biomasom kao izvorom energije. Uz to, dali su im i priliku doznati kolika je njihova fizička spremnost za izazove u šumarstvu. Pažnju je svakako privukla prezentacija upravljanja bespilotnom letjelicom – dronom ispred glavne fakultetske zgrade. Zavod za znanost o drvu upoznao ih je s ključevima pomoću kojih se razlikuju vrste drva, otkrivena im je tajna kako i zašto drvo upija vodu te održano izlaganje o gustoći i elastičnost nekih vrsta drva. O tome koji alat pripada kojem stroju i koji je drveni uzorak pomoću njih izrađen uče-nici su promišljali na radionici Zavoda za procesne tehnike. U zavodskom laboratoriju za energetska mjerenja demonstrira-no im je kolika je kvaliteta briketa i peleta. Kako se određuje kemijski sastav drveta, na koje se sve načine obrađuje te za što se koriste drvne ploče i kompozitni materijali pojašnjavali

su djelatnici Zavoda tehnologije materijala. Na pitanja kako se drvo lijepi bez ljepila, zašto potpetice ostavljaju tragove na drvenom podu, kako se ispituje namještaj i određuje njegova udobnost odgovorili su predavači Zavoda za namještaj i drv-ne proizvode. U praktikumu za CNC tehnologije pokazan im je rad strojeva na način da im se zadaju numerički kodovi. U di-zajnerskom praktikumu učenici su dobili priliku iskazati svoju kreativnost radom u drvetu.

Učenicima kojima Šumarski fakultet postane mjesto dalj-njeg školovanja ovakva su događanja višestruko korisna. Oni će za sebe moći reći kako pohađaju četvrtu po starosti viso-koobrazovnu ustanovu u Republici Hrvatskoj. Uz to, Šumarski fakultet prva je visokoškolska ustanova u državi koja je u vi-sokoškolsku nastavu uvela predmete Ekologija i Lovstvo. Oni-ma kojima to neće biti budući smjer također je bilo korisno upoznati se sa šumarskom strukom te naučiti i vidjeti nešto novo. Svi zajedno ponijeli su sa sobom poruku da je šumski ekosustav od životne važnosti za Zemlju i spoznaju kako drvo kao prirodan materijal nikada neće izgubiti ulogu u svakod-nevnoj upotrebi.

Djelatnici Šumarskog fakulteta nastojali su u mladim posje-titeljima pobuditi svima urođenu znanstvenu znatiželju i smi-sao za lijepo, a za vjerovati je kako će im sjećanje na doživljeno biti jedno od ugodnih.

Izvlačenje DNK iz banane

Tko će biti brži?


Događaji

Worldskills Croatia 2019.

Zlato učenicima Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac

Natjecanja učenika srednjih strukovnih škola Worldskills Croatia 2019. održana su u sklopu projekta Promocija učeničkih kompetencija i strukovnog obrazovanja kroz strukovna natjecanja i smotre 27. i 28. ožujka u Zagrebu. Organizirao ih je nositelj projekta Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) uz financijsku potporu Europskoga socijalnog fonda (ESF). Najuspješnijima među budućim šumarskim tehničarima dokazali su se učenici Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac. Hrvatske šume d.o.o. bile su aktivno uključene u događanja.

Veliki događaj, Worldskills Croa-tia s više od 2.000 sudionika pod sloganom Vještine su svuda oko nas! održan je po prvi puta u Re-

publici Hrvatskoj. Nadmetanja u više od 40 disciplina svečano je otvorila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesaj-ma 26. ožujka. Događaj je proglasila „slav-ljem strukovnog obrazovanja“. Tijekom pozdravnog govora poručila je kako je u protekle, malo manje od dvije godine ugo-voreno oko milijardu i 500 milijuna kuna od EU fondova za strukovno obrazovanje, da je dio tih ugovora potpisan, da su u tije-ku natječaji za centre kompetentnosti ili će biti raspisani kroz mjesec ili dva.


Ravnatelj ASOO-a Mile Živčić tijekom pozdravnog govora naglasio je kako je natjecanje osmišljeno po uzoru na najviše europske i svjetske standarde najrazvijenijih zemalja. Također se dotaknuo sredstava iz EU fondova kojima će se provesti modernizacija strukovnog obrazovanja s ciljem da mladi ne odlaze u druge zemlje. Podsjetio je učenike kako ni najbolji kurikulumi ne mogu biti dovoljno dobra zamjena za rad nji-hovih nastavnika. Poručio im je da su oni najbolji među naj-boljima jer su to dokazali na izlučnim natjecanjima koja su ih dovela na ovo državno natjecanje.

Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić na početku govora istaknuo je događaj kao nešto iznimno pozi-tivno za Republiku Hrvatsku. Naglasio je važnost strukovnog obrazovanja, ne samo zbog toga što strukovnu nastavu upisu-je oko 70 % hrvatskih srednjoškolaca, nego i stoga što nema napretka ni razvoja gospodarstva bez kvalitetnog strukovnog obrazovanja. Poručio je kako su stipendije dokazani poticaj te

kako je potrebno raditi na novim kurikulima i opremanju stru-kovnih škola.

Tijekom dva dana natjecanja, 27. i 28. ožujka, u znanju, spretnosti i kreativnosti nadmetalo se oko 580 učenika. Pratilo ih je oko 450 mentora i 600 nastavnika te učenika volontera, a pokazano je procjenjivalo oko 220 članova prosudbenih povje-renstava. Natjecatelje je na Zagrebačkom velesajmu posjetila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar–Kitarović.

Buduće šumarske tehničare neposredno je prije početka na-tjecanja u ime Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu po-zdravio prof. dr. sc. Milan Oršanić. Rekao je kako im je ukazana osobita čast ugostiti najbolje učenike šumarskih škola, mento-re, nastavnike, Đurđicu Janjanin, ravnateljicu škole domaćina – Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac, predsjednika i članove prosudbene komisije. Podsjetio je kako se ove godine slavi 120 godina visokoškolske nastave Sveučilišta u Zagrebu te pozvao učenike na Dan otvorenih vrata Šumarskog fakulteta. Predsjed-

Svečano otvaranje


Događaji

nik prosudbene komisije Sandrino Rac, zaposlenik Direkcije Hrvatskih šuma d.o.o., podsjetio je i na nedavno proslavljenu obljetnicu organiziranog šumarstva u Otočcu.

Discipline su bile podijeljene u dvije kategorije. Discipli-ne pod nazivom „Šumarsko oko“ održavale su se 27. ožujka na području Nastavno-pokusnog šumskog objekta (NPŠO) Dotr-šćina kojim upravlja Šumarski fakultet. Discipline objedinjene pod nazivom „Šumarska ruka“ održane su po uzoru na one u kojima se natječe Hrvatska sjekačka reprezentacija, a održane su 28. ožujka na vanjskom prostoru Zagrebačkog velesajma. Tijek natjecanja pomno je pratilo prosudbeno povjerenstvo, zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o., predsjednik Sandrino Rac i članovi povjerenstva Brankica Šošić, Mirko Balala, Mladen Mikulin, Darija Pinjuh Budisavljević, Štefica Čanić iz Srednje škole Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod i Dinko Vusić sa Šumarskog fakulteta. Discipline „Šumarsko oko“ pratilo je desetero zaposlenika Šumarskog fakulteta: docenti Andreja Đuka, Milivoj Franjević, Ernest Goršić, Ivica Papa, Igor Poljak, Kristijan Tomljanović i Mislav Vedriš, doktori Iva Ištok i Matija Bakarić te Hrvoje Barać. Suci zaposleni u Hrvatskim šumama d.o.o. Vjekoslav Amrein, Juraj Hanžeković, Mate Mijadžiković i Robert Repinac imali su zadatke davanja znaka za početak natjecanja, suđenja i mjerenja rezultata.

Discipline pod nazivom „Šumarsko oko“ uključivale su ra-zna mjerenja. Određivali su starost, visinu i promjer stabla, vo-lumen dubećeg i srušenog stabla te mjerili zadanu površinu. Jedna od disciplina koja se odnosi na redovne poslove šumar-skog tehničara bila je klasifikacija drvnih sortimenata. Četiri discipline odnosile su se na determinaciju. Prva na determina-ciju drvenastih vrsta, točnije njihovih dijelova sjemena, plodo-

va i izbojaka, a druga na determinaciju prema strukturi kore. Zajedno predstavljaju osnovni preduvjet za sve odluke i rado-ve u šumarstvu. Prema logičnom slijedu održana je disciplina raspoznavanja bolesti i štetnika pa su se pred natjecateljima našli parazitska gljiva, izbojci i list sa simptomima zaraze te par štetnih kukaca. Zahtijevala se i točna determinacija lovnih trofeja i divljači. U sklopu „Šumarskog oka“ bile su ponuđene i dvije izborne discipline: streličarstvo i prva pomoć. Natjecanje u streličarstvu organizirao je tim Hrvatskog streličarskog sa-veza na čelu s predsjednikom Darkom Uidlom, a natjecanje iz prve pomoći ekipa prve pomoći iz Karlovca.

Discipline objedinjene pod nazivom „Šumarska ruka“ sa-stojale su se od pet modula. Prije nego što su se učenici počeli nadmetati, svaku je demonstrirao aktualni državni prvak u sje-kačkim disciplinama i član ekipe Hrvatske sjekačke reprezen-tacije Davor Ivanković, zaposlenik Šumarije Lipovljani (UŠP Za-greb). Sudionici i gledatelji na taj su način dobili performans, odnosno priliku uživo gledati vještinu šampionskog sjekača, zbog čega je nakon svake demonstracije dobio glasni apla-uz. Moduli su se odnosili na okretanje vodilice motorne pile, kombinirani prerez trupca pilom, precizni prerez na podlozi, podsijecanje stabla i definitivni prerez stabla te kresanje gra-na. Nakon svake provedene discipline rezultate su u računalo unosile Darija Budisavljević Pinjuh i Štefica Čanić. Sveukupno bodovanje vršilo se na način da su zbrojeni ukupni rezultati disciplina „Šumarsko oko“ i „Šumarska ruka“.

Proglašenje svih pobjednika održano je tijekom svečanosti u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma 28. ožujka. Na-kon obraćanja visokih uzvanika prisutnima uslijedila je dodje-la medalja i nagrada pobjednicima popraćena hrvatskim na-

Pobjednički tim


Događaji

vijačkim pjesmama i mahanjem hrvatskim zastavicama. Prvo mjesto i zlatne medalje u šumarskim disciplinama zaslužili su učenici Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac Krešo Šubić i Filip Lipošćak. Krešo Šubić osvojio je najviše bodova pojedi-načno - 1976, i ujedno najviše u disciplinama pod nazivom „Šumarsko oko“. Filip Lipošćak završio je nadmetanja s uku-pno 1898,5 bodova, čime se plasirao odmah iza Šubića i ujed-no bio drugi u disciplinama „Šumarska ruka“. Drugo mjesto i srebrne medalje zaslužili su učenici Srednje škole Matije An-tuna Reljkovića Slavonski Brod Josip Ružičić i Stjepan Sertić. Ružičić je ujedno osvojio najveći broj bodova u disciplinama „Šumarska ruka“. Brončane medalje za treće mjesto osvojili su Marijan Piršljin i Ivan Cvitković iz Srednje škole Otočac. Cvitko-vić se plasirao kao drugi u disciplinama „Šumarsko oko“.

Tijekom svečanog zatvaranja predstavljen je tim učenika strukovnih škola koji će predstavljati Republiku Hrvatsku na svjetskoj razini u Kazanu, glavnome gradu Republike Tatar-stan, jednome od najvećih gradova u Ruskoj Federaciji, od 22. do 27. kolovoza ove godine. Tim je, prema riječima organiza-tora, bilo nužno odabrati unaprijed zbog roka za prijavu. Šu-marstvo nije uvršteno među discipline na svjetskoj razini tako da naši mladi šumari ni nisu mogli biti odabrani kao članovi tima.

Ovim putem svi djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o. upućuju veliku čestitku učenicima šumarskih škola i njihovim nastavni-cima – mentorima koji su sudjelovali i tako uspješno predsta-vili našu struku na najvećem strukovnom natjecanju učenika u jugoistočnoj Europi.

Natjecanje u disciplini „Šumarsko oko“

Natjecanje u disciplini „Šumarska ruka“

Gudovački proljetni i jesenski sajam predstavljaju masovno posjećena događanja na koja dolaze ne samo ljudi iz čitave Hrvatske, nego i brojni posjetitelji iz inozemstva. To je najposjećeniji i

najbolje organizirani poljoprivredni sajam u Republici Hr-vatskoj, ali i šire. Ove je godine 22. po redu proljetni sajam prema prvim procjenama posjetilo 20 % više posjetitelja u odnosu na prošlogodišnji, izlagalo je 3 % više izlagača na 8 % većem prostoru. Predstavilo se oko 480 izlagača iz deset zemalja na ukupno 80.000 metara kvadratnih pro-stora. Sajam je svečano otvorio izaslanik predsjednika Vla-de, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je tijekom pozdravnog govora istaknuo rast vrijednosti poljoprivred-ne proizvodnje u Republici Hrvatskoj usporedivši 2018. godinu s prethodnima. Prisutnima su se obratili i župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs, gradonačel-nik Grada Bjelovara Dario Hrebak, državni tajnik u Mini-starstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac i direktor tvrtke Bjelovarski sajam Davorin Posavac. Otvaranju su prisustvovali predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić i voditelj UŠP Bjelovar Ivan Cug.

Ove su godine zaposlenici Hrvatskih šuma za pred-stavljanje na sajmu odlučili u izložbeni prostor udahnuti duh proljeća. Zato su od hortikulturne ponude rasadnika Hrvatskih šuma odabrali tek procvale mlade sadnice ja-panskih dunja koje nose prekrasne tamnoružičaste cvje-tove, japansku suručicu koja kada procvate „časti“ svojim bogatim cvatom bijele ili ružičaste boje te mlade sadnice vrba. Vrbe su na prvu plijenile pogled svojim osobitim izgledom, osobito vijugave tužne vrbe koje su naziv do-bile prema izgledu svojih grana i koje na engleskom jezi-ku nose simpatične nazive - kovrčave ili vadičep. Kultivar thunbergove žutike osobitih tamnocrvenih listova isto je tako uveselio prostor uz lijepe ukrasne grmove kozokr-vine. Umirujuće zelenilo činile su sadnice četinjača. Bile su tu pančićeve omorike koje imaju osobit uski habitus, karakteristične iglice tamnozelene boje s gornje strane i


Učenici Srednje škole Karlovac


Događaji

22. proljetni međunarodni bjelovarski sajam

Izložbeni prostor Hrvatskih šuma d.o.o. u duhu proljeća

UŠP Bjelovar bilježi dugu tradiciju uspješnog predstavljanja Hrvatskih šuma d.o.o. u najboljem svjetlu na proljetnim i jesenskim sajmovima u Gudovcu pokraj Bjelovara. Zajedno sa stručnjacima i radnicima iz rasadničkih radnih jedinica svake godine posjetiteljima na sajmenom prostoru osiguraju pravu malu zelenu oazu. Proljetni, 22. po redu sajam u trajanju od 29. do 30. ožujka otvorio je izaslanik predsjednika Vlade, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

dvije bijele pruge puči na donjoj strani, a koje su za razliku od drugih smreka plosnate. Kavkaske jele mnogima su privlačne zbog svojeg piramidalnog habitusa i grana izrazito bogatih iglicama. Za one kojima su privlačni izrazito tamnozeleni to-novi bili su izloženi stupoliki kultivari tise. Od stablašica listača bile su predstavljene sadnice običnog graba koji je prvenstve-no šumska vrsta, ali i ukrasna i može poslužiti za formiranje lijepih živica. Hortikulture sadnice pristigle su na sajam iz ra-sadnika Brestje (UŠP Zagreb) i Močile (UŠP Koprivnica).

Za njihov skladan raspored, a time i estetski ugođaj na izložbenom prostoru i ove se godine pobrinula Marina Antulov, stručna suradnica za rasadničku proizvodnju i sje-menarstvo u UŠP Bjelovar. Osim sadnica, prostor su krasile i prekrasne fotografije šumskog cvijeća autora Željka Gubijana, voditelja Šumarije Vrbovec (UŠP Bjelovar), te snažna poruka Molitva prirode ispisana na drvenom panou autora Tomislava Starčevića, umirovljenog doajena iz područja uzgajanja šuma. Riječi poruke glase:

„Čovječe, kad poželiš sa mnom gospodariti ili se od mene od-vojiti, znaj da je sve životnim sokom kao krvlju izmiješano i u tom osjećaju strahopoštovanja prema meni shvatit ćeš da su ljudi, zemlja, šuma, voda, zrak, travke i leptiri jedna obitelj.“

Na jednome dijelu izložbenog prostora bili su izloženi naj-vrjedniji drvni proizvodi s označenim vrstama drveća i klasama.

Dežurni zaposlenici spremno su odgovarali na sve upite za-interesiranih i trudili se da se svi osjećaju ugodno. Među ovo-godišnjim su posjetiteljima bili učenici Srednje i Drvodjeljske škole Karlovac u pratnji nastavnika Nikole Janjanina.

Nakon završetka još jednog uspješnog sajma gotovo su sve sadnice iskorištene za uređenje okoliša šumarija i šumarskih kuća UŠP Bjelovar.

Izložbeni prostor

Drvni sortimenti


Volonterska akcija

JYSK i Hrvatske šume zajedno organizirali sadnju na Sljemenu

Maloprodajni lanac JYSK u suradnji s Hrvatskim šumama sredinom travnja organizirao je sadnju bukovih sadnica u blizini planinarskoga doma Ri-snjak na Medvednici. Volonterskoj akciji pod nazi-

vom Ne štedi na šumi odazvalo se 70-ak volontera, većinom zaposlenika JYSK-a, ali i ostalih građana te slučajnih prola-znika - planinara. U vrlo dobro organiziranoj akciji posađeno je gotovo dvije tisuće sadnica bukve na predjelu na kojem prirodno pomlađivanje nije uspjelo. Akciji se odazvao i po-znati časopis National Geographic, koji je za potrebe ove ak-cije snimio i poseban film koji će biti objavljen na njegovom kanalu.

Voditelj UŠP Zagreb Damir Miškulin pozdravio je sve pri-sutne i zahvalio im se na odazivu unatoč lošoj vremenskoj prognozi.

- Drago nam je što je JYSK prepoznao važnost brige o šu-mama u Hrvatskoj. Sadnja na površine koje su stradale u ne-koliko navrata nakon olujnog nevremena ključna je za vraća-nje ravnoteže prirodi. Nadamo se da će ovo potaknuti i druge kompanije na pokretanje sličnih inicijativa. - izjavio je Damir Miškulin, voditelj Uprave zagrebačke podružnice Hrvatskih šuma.

- Kao velika međunarodna tvrtka, koja je u svakodnevnom kontaktu s tisućama kupaca, dobavljača i suradnika, svjesni smo svoje uloge u razvoju društveno odgovornog poslovanja kojim stvaramo novu vrijednost za sve sudionike. Projektom Ne štedi na šumi želimo podići svijest javnosti o bitnim pitanji-ma te smo sigurni da ćemo potaknuti mnoge na savjesno po-našanje prema prirodi. - izjavila je Vesna Kukić-Lončarić, „co-untry managerica“ JYSK-a za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju.

Cilj je ove akcije podizanje svijesti javnosti o važnosti šuma, njihovom razvoju, kao i važnosti očuvanja ekosustava u našoj

Voditelj UŠP Zagreb Damir Miškulin

Slučajni prolaznici - planinari zastali su kako bi dali svoj obol akciji

Pjevačica Remi u akciji

Sadnice su spremne


Volonterska akcija

JYSK i Hrvatske šume zajedno organizirali sadnju na Sljemenu


okolici. Kroz strateški definirana područja, tvrtka JYSK na lo-kalnoj razini redovito djeluje brinući o mladima, okolišu kroz održivi razvoj, pošumljavanju i čišćenju okoliša te zdravom ži-votu kroz prevenciju, edukaciju i aktivnost.

Akciji se osim građana odazvao i veliki broj javnih osoba, među ostalima pjevačica Remi iz grupe Elemental te glavni urednik časopisa National Geographica Hrvoje Prćić.

Dolazak na radilište

Djelatnici šumarije i UŠP Zagreb

„Country managerica“ JYSK-a Vesna Kukić-Lončarić

Veliki interes za akciju

Glavni urednik National Geographica Hrvoje Prćić

Zajednička fotografija prije početka sadnje


Događaji

Studijsko putovanje u Rusiju

Ekološka certificirana proizvodnja ima veliki potencijal za suradnju

U organizaciji veleposlanstva Republike Hrvatske i HGK-a u Moskvi organizirano je studijsko putovanje u Moskvu i St. Petersburg. Sudionici putovanja bili su djelatnici obrazovnih i gospodarskih institucija iz cijele Hrvatske. Cilj putovanja bio je upoznati se sa znanstveno-obrazovnim sustavom Rusije i inovacijskim centrima kao nositeljima gospodarskog razvoja.

Tekst/foto: dr. sc. Jadranka Roša

Delegacija Hrvatskih šuma je u sklopu organiziranoga studijskog putovanja u Rusiju posjetila brojne znan-stveno-obrazovne institucije te inovacijske centre koji služe kao nositelji gospodarskog razvoja jednog

od najznačajnijih tržišta svijeta. Prvi dan boravka u Moskvi bio je predviđen za posjet najstarijeg i najpoznatijeg državnog Sveučilišta LOMONOSOV. U impozantnim zgradama smješte-ni su svi fakulteti, od prirodoslovlja do društvenih znanosti, sa svim popratnim sadržajima. Djelatnici Sveučilišta, kao i studenti imaju smještaj u sklopu fakulteta, ali i sve sportske sadržaje, kino i ostale kulturne sadržaje tako da nemaju po-trebu za odlazak u centar Moskve te ne moraju gubiti vrije-me na putovanje. Sveučilište je opremljeno najsuvremenijim tehničkim dostignućima i njihovi završeni studenti traženi su u svim svjetskim institutima. Studenti su uglavnom državni stipendisti.

Centar inovacija Skolkovo

Crveni trg u Moskvi


Događaji

Nakon Sveučilišta LOMONOSOV delegacija je obišla cen-tar inovacija Skolkovo koji je namijenjen razvoju suvremenih tehnika vezanih za sva područja ljudskog djelovanja. Također su otvoreni za primanje djece svih uzrasta kako bi im pružili mogućnost da razviju svoje kreativne sposobnosti. Zanimlji-vo je to da su paralelno s izgradnjom centra rađeni stanovi za znanstvenike, kao i škola za njihovu djecu. Strategija razvoja podrazumijeva ukupnu brigu o znanstvenicima, a sve kako bi se u potpunosti posvetili istraživanjima. Centar je u neposred-noj vezi s gospodarstvom. U sklopu putovanja organizirana je posjeta Kremlju i prisustvovanje baletnoj predstavi Bajadera austrijskog skladatelja Ludwiga Minkusa.

U hrvatskom veleposlanstvu delegaciji iz Hrvatske prire-đen je svečani prijem na kojem su bili Tomislav Car, velepo-slanik te djelatnici Maja Foretić Pećnik i Marko Paškvan, koji su organizirali posjet svim institucijama i upoznali prisutne sa svim aspektima ruskog gospodarstva. U skladu s interesima članova delegacije organizirani su posjeti institucijama i dobi-veni pojedinačni odgovori vezani za posao kojim se svatko od članova bavi. Zanimanje delegacije Hrvatskih šuma odnosilo se na gospodarenje šumama i ekološku proizvodnju.

Rusija je površinom najveća zemlja na svijetu s velikim prirodnim bogatstvom, najviše plinom. Pod šumom se nalazi 50 % površine, najraširenije su neprohodne tajge - jednolične, crnogorične šume bora, jele, smreke i ariša. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogorične šume, miješane šume, prijelazne šumsko-stepske zone i stepa pokrivenih plod-nom crnicom. Uz obale Kaspijskog jezera zbog jakog ispara-vanja prisutna je i polupustinja.

Većina je šuma i danas u državnom vlasništvu. Rusija je ve-liki proizvođač drva i celuloze, proizvodi više od 1/5 ukupne svjetske proizvodnje mekog drva. Šumama upravlja državno poduzeće koje, nažalost, nema programe gospodarenja za ci-jelo područje pod šumom. Iako nismo obišli ruralni dio Rusije,

dobili smo podatke o stanju prirodnih resursa s posebnim na-glaskom na šume.

Prema izvješću Gospodarske komore u Moskvi u današnjoj Rusiji jako su vidljive posljedice nemara iz vremena SSSR-a u području zaštite okoliša. Šumski je fond, osobito na sjevero-zapadu i na krajnjem istoku Rusije, nepovratno uništen zbog nekontroliranog iskorištavanja i nezakonite sječe šuma, a zbog posljedica utrke u naoružanju iz vremena hladnog rata, prije svega posljedica proizvodnje nuklearnog oružja i odla-ganja nuklearnog otpada, u nekim su dijelovima Rusije nepo-vratno kontaminirani tlo i izvori pitke vode. Nekontrolirano planiranje i izgradnja velikih hidroelektrana, koje su zahtije-vale umjetnu akumulaciju vode, smanjilo je obujme rijeka te promijenilo strukturu biljnog i životinjskog svijeta uz riječne tokove. Očuvanje okoliša u nadležnosti je Ministarstva pri-rodnih resursa i okoliša Rusije (Ministry of Natural Resources and Environment). Ministarstvo koordinira i nadzire aktivnosti Savezne službe za hidrometeorologiju i praćenje stanja oko-liša, Savezne službe za nadzor upravljanja prirodnim resursi-ma, Savezne agencije za vodne resurse i Savezne agencije za upravljanje podzemnim resursima.

U novije vrijeme Rusija surađuje s Finskom na zajedničkom projektu zaštite šuma.

Interes delegacije Hrvatskih šuma vezan za ekološku proizvodnju također nije ostao bez odgovora. Rusko Ministar-stvo poljoprivrede 2016. godine zabranilo je uvoz GMO pro-izvoda i upotrebu hormona u proizvodnji mesa. U strategiji razvoja poljoprivrede ekološka proizvodnja dobila je prioritet i postavljen je cilj da Rusija bude vodeći proizvođač ekološke hrane u svijetu. U tu svrhu donijeti su zakoni koji reguliraju ekološku proizvodnju i dane su preporuke za petogodišnje razdoblje.

U sklopu službenog posjeta Moskvi delegacija je obišla i državnu glazbenu akademiju Gnessin koju su pohađali mnogi svjetski poznati glazbenici. Potom je slijedio odlazak St. Pe-tersburga gdje je priređen prijem u Upravnom odjelu za ob-razovanje i gdje nas je domaćin upoznao s funkcioniranjem svog obrazovnog sustava te prijenosa znanja u različite gos-podarske grane.

Domaćin se potrudio delegaciji iz Hrvatske pokazati ono najbolje što Rusija ima. Također su razmijenjena iskustva i kontakti kako bi se i u budućnosti mogla ostvariti konkretna suradnja.

Sveučilište LOMONOSOV

Primanje u hrvatskom veleposlanstvu u Moskvi


Šumska razglednica

Šumarija Ludbreg, UŠP Koprivnica

Pasji trn i proljetnice u šumariji iz centra svijeta

Ludbreg je gradić poznat kao središte od kojeg se vuku koncentrične kružnice na čijim se obodima nalaze brojne svjetske metropole, zbog čega je i prozvan Centrom svijeta. Ali, Ludbreg je i mjesto gdje možemo naći brojne zanimljivosti vezane za prirodu i šumarstvo, bilo da zagazite u šume dravskog sliva koje se nalaze na opskurnom skeletnom i skeletoidnom tlu ili da krenete prema Kalniku, vapnenačko-dolomitnom gorju bogatom slatkom, mineralnom i termalnom vodom na samome rubu panonske nizine.

Šumarija Ludbreg smještena je na sjeverozapadu Hrvatske u okviru UŠP Koprivnica, i to naj-većim dijelom u Varaždinskoj

te manjim dijelom u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Na zapadu je Šumarija Varaždin, na jugu su vrhovi Kalnika i Šumarija Križevci te Sokolovac, na istoku je Šumarija Ko-privnica, dok je sjeverna granica deri-vacijski kanal HE Dubrava i Međimurje, tj. Šumarija Čakovec.

Šumarija gospodari s 5.340 ha dr-žavnih šuma podijeljenih u tri gospo-darske jedinice: Kalnik površine 2.394 ha, Lijepa gorica površine 1.464 ha


Upravitelj šumarije Gabrijel Horvat

Zgrada Šumarije Ludbreg


Šumska razglednica

koja se nalazi na sjevernim obroncima Kalnika te Ludbreške podravske šume – Križančija površine 1.482 ha koja se nalazi u nizinskome dijelu šumarije. U tom smislu prepoznajemo dva os-novna tipa staništa. Šume Kalnika na-stanjuju zajednice autohtonih listača i to kroz šume hrastova, kako kitnjaka, tako i lužnjaka, te sveprisutne sastoji-ne obične bukve kao prevladavajuće vrste, dok od prirode mogu doći i šume običnog graba s primjesama zavičajnih listača kao što su javori, brijestovi, pito-mi kesten, trešnja i dr. Također se uče-stalo javlja alohtoni bagrem, a postoje i velike površine umjetno podignutih kultura četinjača. Nizinski dio rezervi-ran je pretežno za meke listače, crnu i bijelu johu, vrbu, crnu i bijelu topolu, dok više dijelove nastanjuju šume hra-sta lužnjaka.

Ukupna drvna zaliha iznosi 1.350.000 kubika s godišnjim prira-stom od 41.000 kubika te prosječnim godišnjim etatom od 35.000 kubika u kojemu preko 70 % čini bukva. Značaj-ne količine etata otpadaju na četinjače kao posljedica sušenja kultura smreke, ariša i borova.

Šumarijom koja zapošljava 28 dje-latnika upravlja Gabrijel Horvat, inače doktor šumarskih znanosti, čovjek koji je rođen na Kalniku i koji je odrastao uz šumu te joj je u potpunosti posve-tio cijeli život, a autor je i knjige Šume Kalnika u kojoj je podrobno opisao sve geomorfološke i biološke karakteristi-ke ovoga gorja.

Pretežni su dio kalničkih šuma prirodne sastojine visokog uzgojnog oblika, no veliki problem čine površi-ne kultura četinjača koje su podizane u drugoj polovici prošlog stoljeća na površini od približno 500 ha, mahom mrazištima i novootkupljenim povr-šinama, što je bio i rezultat europskih trendova očetinjavanja koji su u po-četku pokazali dobre rezultate, no protekom vremena te sastojine nakon 30-ak godina fiziološki slabe, bivaju napadnute potkornjacima te se po-činju intenzivno sušiti što predstavlja stručni i financijski izazov u sanaciji. Na tom problemu intenzivno se radi posljednjih 20-ak godina, a kao zani-mljivost možemo istaknuti unos hrasta lužnjaka var. Tardissima koji lista kasni-

Šuma lužnjaka i graba sađena na poljoprivrednim površinama

Nalazište vučjeg trna

Upravitelj Horvat s dobro primljenom lužnjakovom sadnicom na mrazištu


Šumska razglednica

je od običnog lužnjaka, čime se znatno smanjuje mogućnost stradavanja od mraza s obzirom na to da je riječ o ni-žim staništima uz vodotoke, ali ipak u brdskom području. Za sada se lužnjak razvija dobro, a prema svim pokazate-ljima tako bi trebalo i ostati. Površine na obroncima i nagibima saniraju se kitnjakom i bukvom, autohtonim vr-stama tog podneblja. Do sada je na taj način sanirano 300 ha površina nakon sječe kultura četinjača.

Šume u nizinskom dijelu šumarije vezane su uz tokove Drave, Bednje i Pli-tvice, a nastale su na aluvijalnim nano-sima rijeka na plitkim i skeletnim tlima, malog vodnog i hranidbenog kapaci-teta, koje ovise o podzemnim vodama potpuno poremećenim izgradnjom hidroenergetskih sustava HE Čakovec i HE Dubrava. Hidroregulacijskim mje-rama izgubljeno je više od 700 ha šum-skih površina, pretežito mekih listača, a poremećajem podzemnih voda i ci-

klusa plavljenja pojedina staništa do-vedena su do polupustinjskih uvjeta. Ipak, ni na ovome području ne manjka zanimljivosti.

Na 100-ak ha u toj gospodarskoj je-dinici sađen je hrast lužnjak, na povr-šinama nastalima otkupom privatnih parcela, a kao kompenzacija za izgu-bljene površine pod akumulacijama. Sastojine su podizane tzv. šumsko-poljskim načinom na čistim površina-ma sjetvom žira lužnjaka i pšenice na istoj površini. Sljedeće godine pšenica je požeta iznad vrhova mladih biljaka, a vrijednost prodane pšenice pokrila je troškove podizanja. Zaostalo strnište štitilo je površinu od korova i dvije go-dine nije bilo potrebno obavljati njegu. Naknadno je unesen grab tako da je to danas lijepa i stabilna klimatogena sa-stojina starosti tridesetak godina. Vrlo sličan primjer imamo u istoj gospodar-skoj jedinici gdje je sađen crni orah na mjestima gdje su izgubljeni uvjeti za

lužnjak. U početku je orah bio izrazito slab zbog stalnog stradavanja od mra-za pa je dodatno uz orah unesena crna joha koja je stvorila crnom orahu ide-alne uvjete za daljnji rast zbog čega se brzo oporavio i razvio u zdravu i vrijed-nu sastojinu. Joha je u međuvremenu posječena kao međuprihod.

Kada govorimo o prirodnim za-nimljivostima na području šumarije, nemoguće je ne spomenuti vučji ili pasji trn (Hippophaë rhamnoides L.), glacijalni relikt koji se nakon ledenog doba povlačio prema sjevernim i višim predjelima Alpa. Tijekom prve polovi-ce 20. st. nije bilo nikakvih podataka o rasprostranjenosti vučjeg trna u Hr-vatskoj. Legendarni profesor sa Šumar-skog fakulteta u Zagrebu Ivo Trinajstić 60-ih je godina pronašao jedno nalazi-šte u blizini Varaždina. No, prije dvije i pol godine u GJ Ludbreške podravske šume - Križančija pronašao ju je upra-vitelj Horvat te se od onda pazi na ovo stanište. Rezultate istraživanja ovoga nalazišta objavili su prof. dr. sc. Jozo Franjić, dr. sc. Gabrijel Horvat te doc. dr. sc. Danijel Krstonošić u Šumarskom listu 3-4 (2016.).

S druge strane, Kalnik treba doži-vjeti u proljeće kada ovo gorje postaje prepoznatljivo po cvatnji intenzivno obojenih proljetnica (ljubice, šafrani, jaglaci i dr.), ali i drugog bilja (trešnje, divlje šljive, divlje jabuke).

Karakteristika proljetnica je da sve svoje aktivnosti obave u vrlo kratkom vremenskom periodu, točnije u prolje-će. Većina ih pripada ostacima bogate termofilne flore iz razdoblja kada ras-pored godišnjih doba nije bio ovakav kakvog ga poznamo danas. Karakte-

Kalnička bukova šuma u proljeće

Proljetnice


Šumska razglednica

ristična im je samooplodnja, kratko vegetacijsko razdoblje, izražena mo-gućnost vegetativnog razmnožavanja, preživljavanje nepovoljnih uvjeta pod zemljom i dr.

Kako su to biljke lijepih cvjetova, vrlo su često ugrožene prekomjernim branjem, zato ih je većina zakonski za-štićena. Kalničko gorje poznato je po svojim proljetnicama, stoga je poseban doživljaj posjetiti ga u proljeće.

Šume i šumska zemljišta na po-dručju Šumarije Ludbreg pripadale su u prošlosti veleposjednicima, crkvi i zemljišnim zajednicama. Povijest ci-jeloga kraja, pa tako i šuma, započinje razvojem dvaju gradova: Ludbrega i Va-raždinskih Toplica još u rimsko doba, no vlasništvo nad šumama možemo pratiti nakon poraza Turaka od Habsburgova-ca. Šume su tada pripale zagrebačkom Kaptolu, obitelji Drašković te nizu ma-njih posjeda od kojih je najveći dio pri-pao zemljišnim zajednicama.

Najopsežniji i najvažniji propisi bili su Urbari iz 1756. i 1780. godine

te Šumski red donesen 1769. godine kojima se uređuju odnosi u načinu i pravima korištenja šuma vlasnika, ali i međusobna prava između kmetova i feudalaca. Prvi izračun površina šuma napravljen je temeljem Patenta o ras-porezivanju i katastarskoj izmjeri zemlji-šta iz 1786. godine, popularno nazvan Jozefinski katastar, koji je zbog male točnosti ukinut 1790., a 1817. propisan je stabilni katastar, popularno nazvan Franciskanski katastar.

Carskim patentom iz 1877. godine provodi se segregacija, odnosno ob-veza velikih šumoposjednika da pre-daju dio svojih površina u kolektivno vlasništvo seljacima, čime su nastale zemljišne zajednice koje su opskrblji-vale lokalno stanovništvo ogrjevom, drvnom građom, sporednim šumskim proizvodima te pašom. Svaka je morala imati svog glavara i lugara, a 1894. ze-mljišne zajednice stavljene su pod jav-ni i stručni nadzor kada im je propisano potrajno gospodarenje i obveza dono-šenja programa gospodarenja.

Prvi Zakon o šumama donesen je 1929. za vrijeme Kraljevine Jugoslavi-je, dok po završetku 2. svjetskog rata jugoslavenske vlasti reguliraju status šuma s nekoliko zakona i pravilnika. Šumarija Ludbreg osnovana je 1947. godine pod nazivom Kotarsko šumsko poduzeće Kalnik sa sjedištem u Lud-bregu.

Stvaranjem Republike Hrvatske do-nesen je Zakon o šumama koji je kroz godine regulirao svu potrebnu legisla-tivu za suvremenu i efikasnu organiza-ciju šumarstva.

U budućnosti Šumariju Ludbreg, kao i druge šumarije u Hrvatskoj, čeka-ju veliki izazovi gdje će biti potrebno pronaći rješenja za problematiku uzro-kovanu klimatskim promjenama, kao i za veliki pritisak javnosti uzrokovan ne-opravdanim strahom kao posljedicom nerazumijevanja šumarske djelatnosti. S obzirom na kvalitetan rad koji je do sada bio prisutan u šumariji, sigurni smo kako će se i ti problemi uspješno savladati.


Ekologija

Stotinu godina duga tradicija prati obilježavanje Sv-jetskog dana ptica i drveća koji svoje korijene vuče iz Mađarske još od davne 1902. godine, a otad se slavi svake godine u proljeće, 10. svibnja. Isprva se ovom

važnom datumu pridavala važnost samo u Mađarskoj, ali ka-snije se inicijativa proširila na mnoge europske države i ze-mlje širom svijeta. Inicijator obilježavanja Dana ptica i drveća bio je Ottó Herman – mađarski polimat, zoolog, znanstvenik, novinar i političar, priznat kao pionir mađarskog prirodoslov-nog istraživanja. U svoje vrijeme Herman je osnovao i vodio mađarski ornitološki centar i bio je poznat kao „otac ptica“. Bio je autor ogromne količine vrijednih znanstvenih radova, objavio je 14 knjiga te objavio i prezentirao 1.140 članaka. Identificirao je 36 novih vrsta pauka, a danas mnoge škole i ustanove nose njegovo ime. Obilježavanjem Svjetskog dana ptica i drveća različitim akcijama u svijetu, Ottó Herman želio je probuditi svijest sugrađana o nužnostima zaštite prirode i okoliša te ukazati na veliki značaj i povezanost ptica i drveća u osiguravanju kvalitete ljudskog života zbog čega je nužno nji-

Svjetski dan ptica i drveća

Neraskidiva veza drveća i ptica

Svjetskim danom ptica i drveća mađarski znanstvenik Ottó Herman želio je probuditi svijest sugrađana o nužnostima zaštite prirode i okoliša te ukazati na veliki značaj i povezanost ptica i drveća u osiguravanju kvalitete ljudskog života zbog čega je nužno njihovo očuvanje i zaštita, osobito onih najugroženijih i rijetkih.

hovo očuvanje i zaštita, osobito onih najugroženijih i rijetkih. Dakle, ne samo da je ovaj važan datum usmjeren na zaštitu ptica i drveća, već se osim toga nastoji ukazati na to kako je zaštita prirode i životne sredine zadatak i odgovornost svih nas. Intenzivni razvoj industrije i mnoge ljudske aktivnosti u korist razvoja moderne civilizacije dovele su do ugrožavanja prirodne sredine. Danas razvijene države pokušavaju ispravi-ti greške 19. i 20. stoljeća, a ipak se i sada, u 21. stoljeću, još uvijek bavimo mnogim aktivnostima koje za posljedicu imaju uništavanje prirodnih staništa ptica, izvora hrane i pitke vode pa je broj vrsta ptica sve manji, kao i ostalih vrsta flore i faune. Ova činjenica navodi nas na stalan oprez i uporan rad u korist prirode jer čovjek postaje sve svjesniji koliko njeno narušava-nje utječe na ljudski život u cjelini.

U mnogim mitologijama drvo je simbol središta svijeta, odnosno veza između neba i zemlje jer mu korijenje prodire duboko u zemlju, a grane se šire visoko u nebo. Ono se ne štuje samo kao sastavni dio biljnog svijeta, već zbog onoga što se kroz njega iskazivalo te što je to podrazumijevalo i zna-

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Goran Vincenc, internet

Zaštita prirode i životne sredine zadatak je i odgovornost svih nas


čilo od postanka. Od najstarijih vremena u Egiptu je drveće predmet štovanja, možda i stoga što je bilo toliko rijetko pa se u egipatskim prikazima vrlo često nailazi na motiv drveta života iz kojega izlaze božanske ruke prepune darova i koje iz posude izlijevaju vodu života. U Staroj Grčkoj uz kult drveća vezana je božica majka Rea. Stablo je prema mitologiji neiscr-pan izvor plodnosti zbog čega je Rea prikazivana pokraj neke simbolične biljke ili pod drvetom života. Za Grke nije bilo kori-snijeg ploda od masline zbog čega je i simbolički imala važnu ulogu. Bila je posvećena Ateni koja je prvu maslinu posadila na Akropoli. Kult hrasta i mitologije vezane uz hrast bile su u pretkršćansko doba rasprostranjene diljem Europe. Hrast je simbol znanja i moći. U arhaična vremena smatralo se da je čovjek rođen iz hrasta pa su tako Arkadijci tvrdili da su, prije nego što su postali ljudi, bili hrastovi. Kod Germana nailazimo na sličnu predaju - tamo su prvi ljudi načinjeni od dvaju pa-njeva. Hrast je bio štovan i u Italiji. Postoje brojne predaje o svetim hrastovima. Sedam brežuljaka bilo je, navodno, pokri-veno hrastovim šumama posvećenim Jupiteru. Drveće i biljke imali su za Kelte veliko značenje. Hramovi Kelta bili su sveti gajevi ili šume. Život ljudi kroz povijest bio je najuže povezan sa šumom i drvećem. Drvo je „hranilo“ vatru, a sve donedavno drvo i lignit bili su jedina goriva.

Drvo je idealna sirovina, laka za obradu i upotrebljiva u različite svrhe. U drveću žive pčele koje proizvode vosak i med, drvo je izvor namirnica poput različitog voća koje hrani ljude, ptice i sav životinjski svijet, a zanimljivo je kako su se šišarice nekad mljele u brašno i pekle kao kruh. Koristili su i smolu pre-rađenu u ljepilo, katran, mirise poput tamjana te začine. I danas jako dobro znamo koliko su neprocjenjive koristi drveća. Drve-će proizvodi kisik i hranu, dom je mnogim vrstama životinja, ti-sućama kukaca, malenim gmazovima, pticama, sisavcima. Iz dr-veća dobivamo prirodne lijekove. Drveće nam daje sjenu i štiti nas od štetnog UV zračenja. Pomoću drveća štedimo energiju, štiti naš dom od sunca ljeti te omogućuje da se lakše zagrije zimi. Drveće smanjuje zagađenje upijajući štetne tvari koje mo-žemo naći u prenapučenim i onečišćenim gradovima. Pokazalo se da čak 60 % zagađenja upija drveće u ulicama koje su ome-đene drvoredima. Osim toga, drveće smanjuje i buku i eroziju tla te hrani tlo lišćem i starim grančicama koje padnu na tlo. Ve-lika količina lišća na površini stvara spužvasti humus koji upija padaline te je hrana mnogim organizmima. Drveće je bitno za naše zdravlje - šetnja prirodom, među drvećem, dokazano je dobra za mentalno i fizičko zdravlje. Popis koristi drveća za sav živi svijet može ići u nedogled.

Povezujući ptice i drveće, jasno je kako jedni na druge imaju veliki utjecaj. Drveće pticama pruža mjesto za gniježđe-nje, sklonište, hranu i zaštitu od predatora i klimatskih neprili-ka, a one šumu obogaćuju svojom pjesmom, raznoseći sjeme sudjeluju u njihovu oprašivanju, a štite drveće od nepoželjnih vrsta štetnih kukaca. U svibnju se, uz Svjetski dan ptica i drve-ća, posebno obilježava još i Dan ptica selica kojim se ukazuje na probleme koje ptice imaju prilikom odlaska u toplije kra-jeve. U Hrvatskoj je zabilježeno oko 400 vrsta ptica, od čega 180 ptica selica. Područja poput Vranskog jezera, Kopačkog rita ili Crne mlake izuzetan su turistički potencijal u okviru pro-matranja ptica s obzirom da ovi lokaliteti predstavljaju važne postaje na europskom selidbenom putu ptica selica. Problemi s kojima se ptice susreću na svojim dugim selidbenim puto-vima sve su samo ne lagani. Osim prirodnih prepreka i loših vremenskih prilika, ptice se na svom putu suočavaju i s pre-prekama koje im stvara čovjek.

Rotirajuće elise vjetroelektrana, žice dalekovoda, visoke antene, pticama nevidljive velike staklene površine i visoke zgrade svake godine ubijaju i preusmjeravaju veliki broj ptica s njihovih uobičajenih selidbenih putova.

Svjetski dan ptica selica obilježava se drugi vikend u mjesecu svibnju i podsjeća na poduzimanje mjera za njiho-vu zaštitu na tom teškom putu na jug. Opstojnost povijesne veze ljudi i ptica selica danas ovisi o našoj odgovornosti pre-ma prirodi i očuvanju prirodnih resursa. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike propisuje uvjete zaštite prirode kojih se treba pridržavati kod gospodarenja šumama, odnosno po-trebno je kod sječe na cijeloj gospodarskoj jedinici ostaviti na nekoliko hektara 3 do 5 suhih stabala, stabla s dupljama i voćkarice kako bi bile stanište i sklonište pticama. Isto tako nije dopušteno pošumljavanje rijetkih i ugroženih stanišnih tipova – čistina livada i pašnjaka zbog istih razloga. Hrvatske šume na taj način brinu o pticama. Možemo zaključiti da je veza između ljudi, ptica i drveća duboka, povezana i neraski-diva. Ponašanjem s poštovanjem prema živom svijetu čovjek osigurava sebi i drugima u lancu svjetliju i bolju budućnost. Šume su bile važne od njihova nastanka, prepoznate i danas kao izuzetno važne, osobito kroz svoje neprocjenjive opće-korisne funkcije, a gospodarenjem kojim imitiramo prirodu osiguravamo njihovu održivost i potrajnost za buduće gene-racije. No, možda se izgubila ona tisućljećima njegovana mi-stična veza između čovjeka i drveća, spiritualna i duhovna. Ali nije ju nemoguće obnoviti, svatko za sebe, na licu mjesta, šećući šumom.

U mnogim mitologijama drvo je simbol središta svijeta, odnosno veza između neba i zemlje

Drveće pticama pruža mjesto za gniježđenje, sklonište, hranu i zaštitu od predatora i klimatskih neprilika

Ekologija


Pod klonskom sjemenskom plan-tažom podrazumijevamo kul-turu superiornih stabala koja je izolirana ili tako uređena da se

izbjegne ili znatno smanji mogućnost oprašivanja iz vanjskih izvora genetski inferiornih stabala i koja se intenzivno uređuje (uzgaja) sa svrhom učestale i obilne cvatnje i plodonošenja.

Postoje dvije vrste sjemenskih plan-taža: klonska, podignuta cijepovima plus stabala, i generativna, podignuta

Klonska sjemenska plantaža Plešćice

18 godina kontinuiranog radaNa prvi pogled ideja plantažnog uzgoja šumskog drveća zbog proizvodnje sjemena tema je koja više priliči voćarstvu nego šumarstvu, naročito hrvatskom šumarstvu koje se ponosi prirodnom obnovom šuma. A kad uđete na prostor klonske sjemenske plantaže na Plešćici, Šumarije Čazma, dojam je još „voćarskiji“. Nepregledni nizovi uredno zasađenih stabala, isto tako i uredno oblikovanih i ne baš previsokih, potom hrpe granja od orezivanja, a na kraju reda i platforma za orezivanje, mehanizacija i ekipa vještih orezivača koji hvataju zadnje rokove da bi obavili svoj proljetni posao. No, na ovoj plantaži stabla koja već cvatu nisu bijela od silnih cvjetića, već nekako neuglednije žuta, a po kori i izgledu stabala čak je i jednom ražalošćenom šumaru jasno da se ovdje ne radi ni o kakvom voću, već o hrastu.

Uzgajanje šuma

sijancima (sjeme ili sadnice) potomstva plus stabala.

Klonska sjemenska plantaža Plešći-ce (ili HR-QRO-SP-123/299 za prijatelje - sjemenare) registrirani je sjemenski objekt za proizvodnju kvalificiranog šumskog reprodukcijskog materijala - žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) za područje sjeverozapadne Hrvatske. Treća je i najveća plantaža ove vrste u Hrvatskoj i upravo kreće u svoju 19. ve-getaciju. Fizički je osnovana sadnjom prvih 1000 biljaka u proljeće 2001. godine na do tada poljoprivrednom zemljištu uz rijeku Glogovnicu, neda-leko od Čazme. Radovi na podizanju zapravo su počeli tri godine ranije odabiranjem plus stabala po šumarija-ma UŠP Bjelovar - pregledani su brojni „kandidati“ najboljih primjeraka hrasta lužnjaka i konačno su odabrana 53 tzv. plus stabla. S njih su uzete plemke, u rasadniku Hajderovac cijepljene su na podloge - sadnice hrasta lužnjaka, a uspjeli i zdravi cijepovi bili su spremni za sadnju na lokaciju u proljeće 2001. godine. Naravno, u Plešćici su pretho-dili i fizički radovi krčenja, ograđivanja, analize i pripreme tla kako bi se stvori-li uvjeti za sadnju i daljnje održavanje ovakvog zahtjevnog objekta.

Danas na plantaži raste 2580 jedinki hrasta lužnjaka. Toliko ih je registrirano na zadnjoj inventuri krajem prošle go-dine, ali to ne znači previše jer pojedina stabla ovdje propadaju, često zbog in-kopatibilnosti podloge i plemke, ali i iz nepoznatih razloga. No, važno je da se na njihova mjesta odmah sade novi pri-

Tekst/foto: Branko Meštrić

mjerci točno određenog klona kako bi se sačuvala pažljivo određena struktura i raspored. U konačnici, na raspoloživoj površini od 26,23 ha trebalo bi živjeti 3.279 jedinki hrasta lužnjaka, uz ras-pored sadnje od 8x10 m, odnosno 125 kom/ha.

Kod podizanja ove plantaže, koje je vodilo stručno povjerenstvo na čelu s akademikom Mirkom Vidakovićem, mnogi su pomalo skeptično doživljavali njegove riječi da će pojedina stabalca hrasta roditi već u četvrtoj godini i da se prvi jači urod može očekivati u 7./8. godini. I zaista, već 2006. godine ubrano je 88 kg žira, sljedeće godine 235 kg, a tonske količine krenule su od 2010. go-dine kad je sakupljeno 2.125 kg zdravog žira. Rekordne su 2015. godina sa 8.190 kg i, nažalost, 2016. s ukupno 0 kg. Radi-lo se o onom „slavnom“ kratkotrajnom i intenzivnom mrazu od nekoliko sati koji je pokosio sve voćnjake u ovom kraju pa tako i „naš hrastov“.

Unutar iste ograde, ali formalno na drugoj sjemenskoj plantaži HR-FAN-SP-123/298, dakle plantaži poljskog ja-sena (Fraxinus angustifolia Vahl), situaci-ja je s urodima oprečno drukčija.

- Ovdje urod još nije ni blizu tonskim vrijednostima - s malo samoironije do-maćini će se pohvaliti da su do sada na njoj sakupili „čak“ 3,5 kg sjemena. Urod najčešće izostaje, a uzrok se da nasluti-ti - mraz. Upravo i u vrijeme ovog obi-laska vide se suhi i odumrli cvatovi ja-sena stradali od mraza otprije nekoliko dana. Izgledno je da ni ove godine od uroda neće biti ništa. Naravno, ne po-


Uzgajanje šuma

stoje egzaktni podatci, no po mišljenju domaćina ploha jasena posađena je na nižem dijelu plantaže, bliže Glogovnici i to može biti detalj koji će odlučiti hoće li granični slučajevi mraza, kad se tempe-ratura koleba oko nule, zahvatiti mlade cvatove jasena ili ne. Inače, podizanje ove plantaže započeto je 2003. odabi-ranjem plus stabala poljskog jasena u šumarijama u Čazmi, Garešnici, Grubiš-nom Polju, Ivanskoj, Velikom Grđevcu, Velikoj Pisanici i Vrbovcu. Odabrano je i po stručnoj komisiji odobreno 50 staba-la, s njih su, po istom principu kao i kod hrasta, sakupljane plemke i cijepljene u Hajderovcu. Do sada je posađeno (i ostalo živo i zdravo) 2.669 cijepova polj-skog jasena, a po popunjenju cijele po-vršine od 7,3 ha bit će u plantaži 2.919 cijepova. Inače, poljski jasen posađen je u razmake 5x5 m, odnosno 400 kom/ha.

Da završimo ovaj faktografski dio predstavljanja cijelog objekta Plešćice valja nadodati da je u planu na ukupnoj površini od 65,41 ha, koliko je u ogradi ovog objekta, podići još i klonsku sje-mensku plantažu obične bukve (Fagus sylvatica L.) na 8 ha, daljnjih 5 ha je re-zervirano za klonsku sjemensku planta-žu divlje trešnje (Prunus avium), a 3 ha za plantažu gorskog javora (Acer pseu-doplatanus L.). Tu je i već prije formiran klonski arhiv nizinskog brijesta (Ulmus minor L.) sa 125 jedinki.

Da bi se zaokružio proizvodni proces, na površini od 10 ha uz stari vodotok rijeke Česme planirano je podizanje modernog rasadnika za proizvodnju kvalificiranog, a kasnije i testiranog, šumskog reprodukcijskog materijala.

Testovi potomstva već su postavljeni 2003., odnosno 2011. godine u čazman-skim nizinskim šumama u odjelima 43 a i 45 e. Nakon obavljenog procesa testi-ranja i priznavanja statusa, takav „testi-ran“ reprodukcijski šumski sadni materi-jal trebao bi biti ne samo cijenjen, nego i imati veću potražnju na domaćem, a naročito na europskom tržištu. No, dok se ne završe testovi, osnuje rasadnik i ne razvije tržište, proizvedeni žir na ovoj plantaži sije se u rasadniku Zdenački gaj, a proizvedene sadnice s oznakom kvalificiranog šumskog reprodukcijskog materijala pojedinačno se sade u šum-ske sastojine prilikom popunjavanja kao oblik njihova oplemenjivanja.

Ovakav objekt intenzivne biljne pro-izvodnje dosta je zahtjevan i traži sva-kodnevnu prisutnost i veliki angažman. Jedan pomoćnik revirnika stalno je, tije-kom cijele godine, angažiran na planta-ži i uz stalne radnike šumarije ili sezon-ske radnike u određenim razdobljima operativno vodi sve procese na planta-ži. Također, na razini šumarije jedan re-virnik, točnije revirnica Zdravka Skočić, koja nas je i vodila po plantaži, uz redo-vite poslove na svom reviru obavlja i sve potrebne poslove planiranja i nadzira-nja radova na plantaži. Podršku pruža i stručni suradnik za sjemenarstvo na razini UŠP Bjelovar Marin Antulov.

Formalno i faktički klonska sje-menska plantaža pripada Šumariji Čazma. Posjeta klonskoj sjemenskoj plantaži Plešćice dogodila se krasnog proljetnog dana. Radnici su pod vod-stvom poslovođe Franje Anića, šumar-skog tehničara, hvatali zadnje rokove za rezidbu. Posao je vrlo specifičan. Treba dohvatiti i po 10 m visoke krošnje, svesti ih na odabranu visinu 6 - 7 m, a potom i ostatak krošnje oblikovati u skladu s novom visinom. Orezivač Željko Oštrić spretno balansira na vrhu platforme sa škarama i jednoručnom motornom pilom, a kolege mu s dugačkim pneu-matskim škarama asistiraju sa zemlje. Poslovođa Franjo Anić na plantaži je od samog početka 2001. godine i spretno koordinira cjelokupnu akciju. Oreziva-nje je opasna i komplicirana, ali važna operacija na plantaži. Valja biljke držati na prihvatljivoj visini kako bi se omo-gućili svi ostali radovi koji slijede, a ta-kođer i otvorili krošnje svjetlu kako bi

plodonošenje bilo redovito, a kvaliteta ploda što bolja. Na početku, pri odabiru i formiranju uzgojnog oblika, a odabran je oblik tzv. modificiranog vretenastog grma, konzultirani su stručnjaci - voća-ri, a profesor s Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Nikola Pavičić upućivao je nas šumare u pomalo specifičan način rada. I uopće, pri radu na plantaži kori-ste se uobičajeni pomotehnički zahvati poznati u voćarstvu.

I ostali su radovi voćarsko-šumarski (rasadničarski). Sva stabla valja pinci-rati da se spriječi izbijanje postranih izbojaka, a vrši se i gnojidba prema stručnim preporuka ovisno o pedološ-ko-prehrambenim karakteristikama tla. U sušnom dijelu godine stabla se i zali-jevaju iz traktorske cisterne jer su mo-derniji sustavi navodnjavanja i oroša-vanja za sada nedohvatljivi, iako bi oni znatno pomogli u zaštiti od mraza koji je ipak problem broj jedan ove planta-že. Zaštita od bolesti i štetnika također je nužna i intenzivna. Redovitim moni-toringom profesora Šumarskog fakul-teta u Zagrebu i stručnjaka Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, kao i pravodobnim tretiranjem pokušava se predusresti pojava gljivičnih obo-ljenja i napada insekata, a dosadašnje je iskustvo da ovakva intenzivna proi-zvodnja zahtijeva i do desetak tretira-nja godišnje. Usprkos svemu, bitka sa žirotočom (Curculio sp.) je teška, a pri-sutna je na plantaži i mrežasta stjenica (Corythucha arcuata), kao i patogena gljiva Chalara fraxinea na jasenu, no još uvijek u manjem intenzitetu. Da, tu su i sitni glodavci svih vrsta - ipak je to


Uzgajanje šuma

obilje hrane na jednom mjestu - što za-htijeva svakogodišnje tretiranje u raz-doblju mirovanja vegetacije.

S obzirom na značaj hrasta lužnja-ka za šumarstvo sjeverozapada Hrvat-ske, podizanje ovakvog objekta prak-tički na pragu šumskog bazena Česme, jednog od nekoliko primjernih bazena hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, zapravo i nije nešto neobično. Šumarski geneti-čari desetljećima nastoje djelovati na genetsku kompoziciju ove važne vrste drveća, a podizanjem klonskih planta-ža dobili su izvrstan alat koji im omo-gućuje vrlo učinkovit rad. Nakon 18 godina djelovanja zna se mnogo više o svakom od 53 inicijalno odabrana klona hrasta lužnjaka, kao i o fiziologi-ji i fenofazama hrasta lužnjaka uopće, a proizvodnja veće količine sjemena poznatih roditelja (plus stabla) omogu-ćuje neminovno poboljšanje prirodne populacije pojedinačnim ubacivanjem genetski superiornijih sadnica, što se čini pri pomlađivanju sastojina svih ovih godina. Veliki je značaj klonskih sjemenskih plantaža i kao objekata očuvanja genofonda metodom ex situ,

UŠP registracijski broj šumarija vrsta površina

UŠP Vinkovci HR-QRO-SP-121/300 Otok hrast lužnjak 25,00 ha UŠP Našice HR-QRO-SP-112/306 Orahovica hrast lužnjak 18,44 ha UŠP Požega HR-QPE-SP-211/180 Požega hrast kitnjak 10,28 ha UŠP N. Gradiška HR-FAN-SP-122/301 Nova Gradiška poljski jasen 3,53 ha UŠP Bjelovar HR-QRO-SP-123/299 Čazma hrast lužnjak 26,23 ha UŠP Bjelovar HR-FAN-SP-123/298 Čazma poljski jasen 7,30 ha UŠP Zagreb HR-PAV-SP-000/181 Kutina divlja trešnja 3,89 ha UŠP Senj HR-PNI-SP-331/312 Krk crni bor 2,00 ha

Pregled klonskih sjemenskih plantaža Hrvatskih šuma

a prisutnost tako velikog broja roditelj-skih plus stabala na jednom prostoru obećava i daljnja genetska poboljšanja hrastove populacije. Testovi potom-stva, koji su postavljeni već petnaestak godina u čazmanskim nizinskim šuma-ma pod nadzorom prof. dr. sc. Davori-na Kajbe sa Šumarskog fakulteta u Za-grebu, zasigurno će i kvantificirati sva poboljšanja koja ovakav jedan objekt može donijeti.

Osim genetičarskog, valja spomenuti da se ovaj objekt koristi i za brojna druga znanstvena istraživanja i ispitivanja zbog same koncentriranosti pojedinih vrsta, ali i zbog svoje pristupačnosti i blizine. Također, plantaža je, kao jedan ipak spe-cifičan objekt u našem šumarstvu, redo-vita destinacija i za studente Šumarskog fakulteta, a par dana prije našeg posjeta ovdje su bili i učenici Šumarske škole iz Karlovca na svojoj terenskoj nastavi.

Aktualno


Posebna ponuda djelatnicima Hrvatskih šuma!

STAMBENI KREDITI s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope• iznosi od 75.000 HRK do 2.000.000 HRK• rok otplate od 24 do 360 mjeseci• kamatna stopa u kunama 3,00% godišnja (EKS od 3,15%), FIKSNA 5 godina otplate*

*nakon navedenog roka kamatna stopa je promjenjiva i vezana je uz 6-mjesečni NRS1 za HRK

NENAMJENSKI GOTOVINSKI KREDITIs promjenjivom kamatnom stopom• iznosi od 1.500 EUR do 40.000 EUR/10.000 HRK do 300.000 HRK• rok otplate: od 24 do 120 mjeseci• kamatna stopa:

• u kunama uz valutnu klauzulu EUR 5,15% godišnja (EKS od 5,39%)• u kunama 5,65% godišnja (EKS od 5,91%)

Naknada za obradu kredita: 0,50% od iznosa kredita.Bez naknade za obradu kredita uz online zahtjev.

HPB KOMBINACIJA• sami birate vlastitu kombinaciju proizvoda i usluga uz jedinstvenu cijenu, a mi vas nagrađujemo dodatnim

popustima i pogodnostima

Uvjeti posebne ponude vrijede do 30. 06. 2019. godine.

Donositelju ovog kupona u poslovnicu HPB-a Banka nudi gotovinski nenamjenski kredit• u kunama uz valutnu klauzulu EUR ili u kunama s posebnom kamatnom stopom• u kunama uz valutnu klauzulu 5,15% godišnja, promjenjiva• u kunama 5,65% godišnja, promjenjiva

suma_oglas 210x297.indd 1 11.4.2019. 11:16:02


Publicistika

Oni su početkom travnja u Narodnoj knjižnici i čita-onici Klis održali promociju knjige Biljke tvrđave Klis u kojoj su na 204 stranice opisali ukupno 92 biljne svojte na čak pet jezika (hrvatski, engleski, njemač-

ki, talijanski i francuski) popraćene brojnim visoko kvalitetnim fotografijama autora Ivana Limića, Vedrana Šegote i Mirka Bojića. Izdavač je Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu, a izra-da i tisak knjige rađena je uz financijsku pomoć Općine Klis. Knjigu su recenzirali dr. sc. Antun Alegro, izvanredni profesor na Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Sandro Bogdanović, izvanredni profesor na Zavodu za poljoprivrednu botaniku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Nina Vuković, poslijedoktorantica na Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na prijevodu i lekturi tekstova radilo je ukupno devet prevoditelja i lektora, a knjiga je tiskana u tiskari Alfacommerce d.o.o. iz Zagreba u nakladi od 1000 primjeraka.

Svojim kulturno-povijesnim značenjem tvrđava Klis postala je jedna od poznatijih turističkih destinacija na karti Hrvatske. No, svojom vrlo bogatom i zanimljivom florom tvrđava je po-stala i zanimljiv objekt istraživanja zbog čega su autori tijekom

2017. i 2018. godine proveli botaničko istraživanje tvrđave i okolnih stijena što je rezultiralo izradom popularno-znanstve-nog vodiča Biljke tvrđave Klis.

Cilj ovakvog rada bio je posjetiteljima tvrđave i grada Kli-sa, ali i svim zainteresiranima približiti bogatstvo flore kliške tvrđave, kao i njene okolice koja broji preko 300 biljnih svoj-ti, uključujući 16 endema i 20 strogo zaštićenih vrsta poput jadranskog sijedca, dalmatinskog oštrolista, dalmatinske žuti-lovke, dalmatinskog buhaća, ljekovite kadulje, piramidalnog zvončića, dalmatinske perunike i modrog lasinja. Knjiga je praktičnog džepnog formata, uz svaku svojtu navode se njen kratki opis, fotografije, vrijeme cvatnje i visina što omoguću-je svakom posjetitelju da u šetnji po tvrđavi s knjigom u ruci traga i pronalazi različite vrste. Svojom višejezičnošću ova će knjiga zasigurno obogatiti turističku ponudu Općine Klis, kao i šireg dalmatinskog područja.

Zbog svoje visoke kvalitete i stručnosti knjiga je dobila pre-poruku Hrvatskog botaničkog društva te je ušla u botaničku literaturu.

Knjigu je zasad moguće nabaviti preko Narodne knjižnice i čitaonice u Klisu ([email protected]), a uskoro će se moći kupiti i na samoj tvrđavi. Cijena knjige je 100 kuna.

Biljke tvrđave Klis

Dalmatinsko biljno blago na pet jezika

Kliška tvrđava nije samo poznata kao mjesto gdje se snimala kultna serija Igre prijestolja, već i mjesto iznimne bioraznolikosti, pogotovo kad je u pitanju flora. Na tom malom prostoru koji se sastoji od jedne stijene nadmorske visine 358 m, smještene tik uz kaštelanski zaljev u prijevoju između dva planinska masiva Kozjaka i Mosora, svoj dom našlo je cijelo jedno biljno bogatstvo koje od sada imamo prilike pronaći na jednome mjestu, u knjizi autorskog dvojca mag. ing. šum. Ivana Limića, doktoranta u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu te dipl. ing. biol. Vedrana Šegote, kustosa herbarijskih zbirki Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Naslovnica knjige Biljke tvrđave Klis


Aktualno


Informatika

Teorija kaže da se ukupno svjetsko znanje udvostručuje svakih 5 do 8 godina. Sada se to uz primjenu velikih baza znanja i servisa u oblaku poput Googla, Micro-soft Azurea, Amazona AWS i dr. te primjenom IOT-a

(Internet of things) ubrzalo do neviđenih brzina. Umjetna inte-ligencija nije više naučna fantastika, svakog dana vidimo dok „guglamo“, odnosno pretražujemo internet da nam iskaču reklame i poveznice na sadržaje koje smo maloprije pregle-davali. Osobni pomoćnici na mobitelima računalima tipa SIRI, Cortana i dr. svaki dan ljudima odgovaraju na pitanja na koja bi morali tražiti odgovore po rječnicima. U takvom okruženju mrežna infrastruktura, koja nas povezuje sa svijetom, je od iznimne važnosti. Osim izlaza u svijet, Hrvatske šume su u fazi izmjene ERP rješenja za koje je iznimno važna stabilna mrežna infrastruktura.

Pred informatiku Hrvatskih šuma postavljen je zadatak da se optimizira i složi nova infrastruktura koja će moći izdržati nove zahtjeve uz što manje troškova. Projekt je trajao 1,5 go-dinu.

Informatika Hrvatskih šuma napravila je analizu broja lokacija, uređaja i opreme te radnika po lokacijama te shodno analizi stavila u Plan investicija povećanje brzine lokacija od komunikacijskog davatelja usluga, opremu i usluge konfigu-racije nove opreme te dizajn nove mrežne infrastrukture. Cilj

Modernizacija

Rekonstrukcija mrežne infrastrukture Hrvatskih šumaProšlo je više od 11 godina od prve velike rekonstrukcije mreže Hrvatskih šuma, o čemu smo pisali u broju 125 iz svibnja 2007.

je bio napraviti mrežnu infrastrukturu koja će zadovoljiti nove usluge, biti sigurna od prijetnji, zaštititi podatke te biti uprav-ljana kako bi se na vrijeme uočili zastoji i reagiralo na ispade sustava.

Nova mrežna infrastruktura koristi najnovije mrežne teh-nologije. Na Slici 2. vidi se poopćena shema nove HŠ mrežne infrastrukture napravljene u suradnji s dobavljačem opreme.

Tekst/grafovi: Ratko Pacadi


Na Slici 3. vidi se stanje mrežne opreme i njihovo opterećenje ( dio podataka je zasivljen)


Ljekovito bilje

Dizajn je napravljen kako bi se osigurao kontinuitet poslova-nja bez obzira na probleme s komunikacijom. Ako bi primarna veza (crna linija na slici) prestala raditi, veza bi se prebacila na alternativnu vezu (zelena linija na slici). Također, ako računala iz mreže Hrvatskih šuma ne bi mogla pristupiti centralnim po-služiteljima na primarnoj lokaciji i servisima na internetu zbog pada veze prema primarnoj lokaciji, alternativnim pravcima veza bi se prespojila preko sekundarne lokacije te korisnici ne bi primijetili nikakvu razliku.

Usprkos takvim rješenjima greške su moguće te je praće-nje stanja mrežne aktivnosti i stanja uređaja te zagušenja veza unutar HŠ infrastrukture od iznimne važnosti. Zbog toga je konfigurirano centralno mjesto za nadzor i upravljanje mrež-nim uređajima.

Ako se uoči neki od problema s vezom, alarmiraju se odre-đeni radnici te se nakon analize kvar ili rješava ili prosljeđuje do telekom davatelja usluge na daljnju analizu.

Nadalje, što bi mrežna infrastruktura bila ako ne bi bila si-gurna?

Svaki smo dan bombardirani zahtjevima za sigurnost zaštite osobnih podatka, podataka tvrtke, imovine i dr. zbog raznoraznih malwarea (zloćudni programi), virusa, cryptolo-ker hakera itd. Kako bi se zaštitili što bolje, u projektu izrade mrežne infrastrukture korištene su najbolje prakse, hardver i programi. Apsolutne zaštite nema te samo pravilna i pravo-vremena edukacija korisnika može dići razinu zaštite na još veću razinu. Informatika Hrvatskih šuma već je krenula u pri-premu edukacija krajnjih korisnika da se što bolje upoznaju s novim mrežnim servisima i tehnologijama kako bi se mogli na efikasan i siguran način služiti njima.

Mrežna je infrastruktura nakon ovog projekta postala sta-bilnija, bolja i spremnija za nova opterećenja koja stoje pred nama. Mreža koja opslužuje više od 2.500 računala, 2.400 vozila fleet managementa, brojnih uređaja terenskih radnika, printera, smartphonea i drugih uređaja mora biti spremna i za nove servise i usluge koji nastaju svakim danom sve više i brže nego do sada. Sumnjamo da će nova mreža izdržati kao prošla 11 godina, ali se nadamo da će izdržati bar nekoliko godina nalete novih tehnologija.

Za naše pretke, Stare Slavene jarebika je imala moći mjerljive s moćima hrasta, breze i vrbe. Drugi drevni europski narodi također su joj pripisivali jake moći. Osobito je zanimljiva nordijska mitologija koja kazuje

da je žena stvorena od jarebike, a muškarac od jasena. Kazuje i da je spasila boga Tora da ga rijeka ne odnese u podzemni svijet tako što je savinula grane.

Rasprostranjenje i stanište: rasprostranjena je u Euro-pi, sjevernoj Africi, sjevernoj Aziji, Maloj Aziji i na Kavkazu. U Ameriku je uvezena kao ukrasno drvo. Uspijeva od nizinskih do visoko planinskih područja. Tipično je drvo brdskog i pla-ninskog područja. U Hrvatskoj je zabilježena u 21 šumskoj za-jednici, najviše u šumama bukve, smreke i jele na području Ve-lebita i Gorskog kotara. Široke je ekološke valencije. Pogoduju joj dobro propusna tla bez obzira na hranjiva. Najbolje uspi-jeva u hladnoj i vlažnoj klimi, a ne podnosi izrazito vlažna tla.

Opis: jarebika je manje drvo, naraste do 15 m visine, rijetko više, ili raste u obliku grma, pogotovo na visokim planinama. Krošnja je okrugla i dosta rijetka. Kora je dugo vremena glat-ka, svijetlo siva i sjajna. Na starijim stablima mjestimično se pojavljuju raspukline. Izbojci nose veliki broj lenticela. Listo-

Jarebika zaslužuje pažnju

Hranjiva i ljekovita Jarebika, lat. Sorbus aucuparia L., biljka je iz porodice ružovki, lat. Rosaceae. Ljudima je poznata iz davnina u mitovima, legendama, vjerovanjima, književnim djelima, heraldici i filateliji. Znanstveno ime roda dolazi od riječi sor što znači trpak, a ime vrste aucuparia potječe od lat. riječi avis (ptica) i capare (hvatati) jer su njeni plodovi privlačni pticama ili od lat. riječi aucupor što znači hvatati ptice.

Jarkocrveni plodovi

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet


vi su naizmjenični, neparno perasti, dugački od 10 do 20 cm, sastoje se od 9 do 15 listića duljine od 2 do 5 cm. Brojni bijeli cvjetovi su u krupnim gronjama, promjera od 10 do 15 (20) cm. Cvjeta u vrijeme listanja od svibnja nadalje, ovisno o mje-stu pridolaska. Plodovi su kuglasti, promjera od 7 do 9 mm, sjajnocrveni, sadrže od 2 do 6 sjemenki. Sazrijevaju u rujnu i listopadu te ostaju na stablu gotovo cijele zime što stablu daje osobito lijep izgled.

Oplemenjivanjem je stvoreno nekoliko varijeteta jarebike. Spontanim i umjetnim križanjem s drugim vrstama iz roda Sorbus nastao je čitav niz križanaca. Postoje i križanci s pripad-nicima srodnih rodova.

Kemijski sastav: plodovi jarebike sadrže niz složenih tva-ri. Sadrže vitamine C, A i E, šećere, kiseline, fenole, antocijan, flavonoide, gorke tvari, eterično ulje, vosak, strobitol. Usplođe

je bogato mineralima. Sjemenke sadrže veliku količinu bjelan-čevina, masti, vlakana, šećera, kalija i fosfora.

Ljekovita svojstva: plodovi se upotrebljavaju svježi, suhi ili prerađeni. Plodovi su sredstvo za izlučivanje mokraće, lije-čenje artritisa, artroze i gihta. Imaju antimikrobno djelovanje. Korisni su protiv kašlja, promuklosti i potpunog gubitka glasa. Svježi plodovi i sok poboljšavaju tek i krv, dobri su u sluča-ju dijabetesa i bolesti žuči, kao purgativ i regulator probave. Sok pomaže kod svih plućnih bolesti, bubrežnih kamenaca i teškog mokrenja. Čaj od suhih plodova koristan je u slučaju želučanih tegoba i za čišćenje mokraćnih organa. Kompot, žele i sok dobri su kod pomanjkanja vitamina C, za grgljanje, kod promuklosti, bolesti pluća i neuredne stolice. Marmelada je dobra za postizanje teka i normaliziranje rada želuca. Po-voljno djeluje protiv dijabetesa, promuklosti, kašlja, reume, bolesti žuči i za izlučivanje kamenaca. Smanjuje količinu kole-sterola u krvi. Čaj od cvjetova koristan je u slučaju upale plu-ća, a od listova kao purgativ i sredstvo protiv kašlja. Alkohol sorbitol jest sirovina za kozmetičke i farmaceutske preparate.

Druga upotreba: jarebika zauzima važno mjesto među ukrasnim biljkama zahvaljujući plodovima. Vrlo značajna od-lika ove vrste je da su stabla zbog izraženog mirisa pogodna kod podizanja osjetilnih vrtova u svojstvu orijentira za slijepe i slabovidne osobe. Dobro podnosi gradska onečišćenja i sve se više sadi u naseljima. Kora je bogata taninima pa se koristi za štavljenje kože. Izbojci služe za pletenje košara. Plodovi su hrana pticama i šumskim životinjama te kao pčelinja paša.

Neželjeni učinci: parasorbinska kiselina nadražuje sluzni-cu želuca i probavnog trakta, ali se uništava kuhanjem ili suše-njem. Svježi plodovi se ne smiju konzumirati u većim količina-ma jer to može izazvati blaža trovanja.

Dolazi kao manje stablo ili grm

Ljekovito bilje

Bijeli cvjetovi dolaze u krupnim gronjama


Fenomeni krša

Srđ je brdo iznad Dubrovnika s njegove sjeverne strane, najviše nadmorske visine od 415 m. Pa-dine Srđa spuštaju se do samog

mora i grada na južnoj strani.Iako je nekada davno ovo brdo bilo bogato hrastovom šumom koju su Du-brovčani nazivali dubravom, danas je ovdje zastupljena borova šuma. Mada je u mnogim požarima stradala više puta te je dio Srđa gotovo ogolio, vegetacija je još uvijek prilično bogata.

Penjući se s južne strane brda prema vrhu izmjenjuje se vegetacija čempresa Cupressus sempervirens u podnožju te alepskog bora Pinus alepensis na obron-cima padina.

Gusta makija koja se gotovo ne odr-žava, niti čisti uglavnom se sastoji od grmova mirte Myrtus communis i tršlje Pistacia lentiscus te poneke lovorike.

Središnji dio brda, zahvaćen više puta požarom, nije šumovit, ali se na njemu ističe sva ljepota gariga. Od biljaka ove niske primorske vegetacije ističu se, kako

izgledom, tako i mirisom, ljekovita kadu-lja Salvia officinalis, ružmarin Rosmarinus officinalis i obični vrijes Calluna vulgaris. Prizemni sloj šume nije bogat vrstama. Najčešće su zlatna paprat Asplenium cete-rach i tetivika Smilax aspera.

Nametnik koji redovito pohodi ovu šumu je borov prelac. Gusjenice nanose veliku štetu, a skidanje se obavlja me-hanički (ručno) jednom u godini, kako je propisalo Gradsko vijeće. Prednost je šume na ovom prostoru njena mješovi-tost zbog čega se štetnik najčešće zau-stavi u širenju te mnoga stabla ostanu nezaražena.

Iako je Srđ svoj pokrov mijenjao kroz stoljeća, ljudima koji tu žive on je puno više od same vegetacije. Stazom koja vodi do vrha penju se Dubrovčani s dje-com, usamljeni šetači, turisti, a Korizme-ni križni put na Srđ održava se već preko dvadeset godina.

Na vrhu Srđa nalazi se tvrđava Imeri-jal koja je imala ključnu ulogu u obrani Dubrovnika.

Flora u službi turizma

Vegetacija brda Srđ iznad DubrovnikaI dok se o Dubrovniku uglavnom razmišlja u kon-tekstu turizma i turista, zidina i ostalih povijesnih zdanja, malo tko obraća pozornost na zanimljivu i bogatu vegetaciju brda Srđ.

Tekst/foto: Nada Prce

Panorama sa Srđa

Mediteranska flora

Prepoznatljivo bilje SrđaAlepski borTvrđava Imerijal

Aktualno

42 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 | SVIBANJ 2019.42 HRVATSKE ŠUME BROJ 269| SVIBANJ 2019.

DV “BJELOVAR” Crtež je nacrtao: Jakov Prebježić, 7 god.Odgojiteljica: Snježana Aušperger

DV “BUKOVAC”, ZagrebAutor: Niko Ban, 5,7 god.Odgojna skupina MedvjedićiOdgojiteljica: Ivanka IvančićIzjava: „Ovo je vuk koji ima dobro razvijen njuh. Traži plijen i ima dobar vid.“

VUKVukovi žive u čoporima. Jedan od njih je predvodnik.Ostarjeli vukovi, koje je čopor odbacio, žive kao samotnjaci, ali u bliziniostalih. Vukovi imaju vrlo dobro razvijen njuh.Zavijanje je način na koji se vukovi međusobno sporazumijevaju…

DJEČJI VRTIĆ “VEDRI DANI”Autor: Luka Rubinić Majdak, 6,8 god.Odgojiteljice: Leonarda Stopić, Vera SiročićIzjava: „Vuk živi u šumi i jede male životinje, a voli jesti i ovce.“Odgojiteljice: Leonarda Stopić, Vera Siročić

DV “ZLATNA RIBICA”, KostrenaIme i prezime djeteta: Petar Brusić, 6,5 god.Odgojiteljice: Andreja Gović i Doris BucićKomentar djeteta: „Vuk je mesožder. Zavija kada je pun mjesec i živi u čoporu.“

Aktualno

BROJ 269 | SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 43BROJ 269 | SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 43

DV “ZAPRUĐE”Crtež: Lovro Vrdoljak, 6,1 god.Odgojiteljice: Diana Dimitrov, Ivona Vekić, Biserka DrempetićIzjava: „Vuk može biti siv, crn ili bijel, a ako je bijeli, onda je to polarni vuk. U nosu ima crvene točkice koje mu pomažu za njuškanje.“

DV “JOSIPDOL”Odgojiteljice: Darinka Salopek i Biserka PavkovićLikovni rad: Toni Belančić, 7 god. Izjava: Filip Krivačić, 6,9 god. - „Vuk je budan po noći i po noći lovi.“

DV “MASLAČAK”, Krapinske TopliceIme i prezime djeteta: Elena Sesar, 6,11 god. Odgojiteljice: Nina Ljubičić, Valerija BratkovićIzjava djeteta: „Opasan vuk ponekad se čije po noći i dale-kim krajevima u šumi.“

DV “DUGA RESA”Likovni rad: Jakov Jakšić, 7 god.Odgojiteljica: Zrinka BabićKomentar djeteta: „Vukovi traže hranu u proljeće.”

DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaIme i prezime djeteta: Lara Glas, 6,9 god.Odgajateljice: Fanika Vojnović i Tanja PečekDječja izjava o crtežu: „U šumi je vuk.“

DV “PLOČE”Autor: Mihaela Vlahović, 6 god.Odgojitelji: Snježana Merdžan, Zagorka Radonić BurićIzjava djeteta: „Vuk zbog svoje prilagodljivosti živi i na Artiku, u pustinjama, a u nas živi u velikim šumama. Znam da je zašti-ćena vrsta.“

nfap - hrvatska na četvrtom mjestu u eucasopis.hrsume.hr/pdf/269.pdf · moderator grupe tog dana:...

Documents