V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERTELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJAGOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveuilita u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljae 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemakog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se koritenje naziva sveuilini prirunik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, graenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, ureaje i pribore s ovjekom kao mjerilom i ciljem : prirunik za arhitekte i druge graditeljske strunjake, investitore, predavae i sluae na fakultetima i strunim kolama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; . - 36. proireno i preraeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udbenici Sveuilita u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udbenik 420426013

Copyright hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom graevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posveeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maleti, dipl. iur. Glavni urednik i struni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simovi, dipl. ing. gra. Preveo s njemakog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. gra. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav erbeti, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Juri, dipl. ing. gra. Dr. sc. Radule Kneevi Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaek - Kuini Kompjutorski slog eljko Strunjak Duko Kosanovi Tisak Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJAOsnove, norme i propisi o projektiranju, graenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, ureaje i pribore s ovjekom kao mjerilom i ciljem

Prirunik za graditeljske strunjake, investitore, predavae i sluae na fakultetima i ostalim strunim kolama Nastavili Peter Neufert Ludwig Neff iPLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. proireno i preraeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.GOLDENMARKETINGw i e w g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNERE-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemaka knjinica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemake knjinice.

Si 0 M

Podaci koje sadri ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdava ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste to bi moglo proizai iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdava je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obraeno i znatno proireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izraeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, proireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, proireno i preraeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izala su na engleskom, francuskom, panjolskom, portugalskom, talijanskom, grkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, ekom, maarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridrana Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdava Vieweg je poduzee skupine strunih izdavaa Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zatieni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije doputena bez suglasnosti izdavaa i kanjiva je. To se posebno odnosi na umnoavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektronike sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORIPredgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi suraivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crtea sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehniku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemaki je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su ukljueni dijelom u skraenom ili saetom obliku. Za pouzdanu tonost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih podruja poduprli su savjetniki i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinanih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj portvovnoj suradnji. Odgovarajua literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen to je mogue krae, te u svakom sluaju u svezi s crteima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki vani podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. oujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se graenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla etiri desetljea u svako je novo izdanje ugraeno sve to je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Meutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon viegodinjeg rada, biti dovrena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala poteena, poevi od novog slijeda stranica i odgovarajue promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomo pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemakog graevinskog asopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz asopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost dananje graevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zatita od poara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivalita dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali graevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske graevine i ureaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodei arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crtea obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je ve u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadraja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajuih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadri vie od 6000 crtea, tablica i dijagrama, a proirenje registra na 8000 pojmova dalje e pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upuuje se i na specijalizirane lanke iz strunog asopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Jo me za ivota autor, moj visoko potovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavtinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, na specijalist za graevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, nai suradnici i ja bili pripremljeni da zaponemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smru u veljai 1986. Nae dananje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugaije tehnike i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadrati genijalno oblikovanje knjige, ali sadraj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odluili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proiriti, kako bismo mogli obuhvatiti sve to arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve to se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne vie od toga. Izdava i mnogi koji su svojim strunim znanjem pridonijeli ovom djelu, utroili su etiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da e za kupce, koji trae suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo znaiti dobitak.

Kln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavaa uz 33. izdanje Prije vie od pola stoljea mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju ve i energiju da oivotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomono sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno odravao "mladim" i prilagoavao ga potrebama vremena. Posljednja opsena prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), jo prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomo Ludwiga Neffa, koji je jo za autorova ivota mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon viegodinjeg rada djelo predstaviti. Izdava je ponosan to moe Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u meuvremenu proireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadrajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeena autorska prava i dunosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "poloe rauni" i o onome to su s time i to su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, potovani itatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljai 1986. bilo je 32. njemako izdanje na tritu. Mi smo tijekom vie od etiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, to znai da je svaka stranica opremljena novim crteima i tekstom te obogaena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno vanim poglavljima kao to su drvene kue, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekoloko graenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. oujka 2000., na stoti roendan prof. Ernsta Neuferta, dovreno je 36. izdanje ove knjige. ivot i djelo Ernsta Neuferta kao da je proeto nekom osebujnom brojanom simbolikom. Roen 1900 godine, ivot mu je tekao usporedno sa stoljeem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta lee u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kua. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog roendana izlobom "Ernst Neufert - normirana kultura graenja u 20. stoljeu". Peteru Neufertu treba zahvaliti to e se izloba moi vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljitu oeve kue dao podii "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izloba posveena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreu u dvjema dojmljivim graevinama u meusobnom iskazu potovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je elja bila da se odre Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaenje novih izdanja. Tu elju uspjeno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodinjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadri sada vie od 6400 crtea, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prelo se na novi njemaki pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i bre projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje preraeno, proireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Kln/Weimar, 15. oujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q.uPeter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORIU novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvoenje gradnje. M. Menzel, graenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Brner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inenjerski ured Trmper/Overath, zat. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih graevina, ostakljeni pasai i prenamjene U. Portmann, odravanje i sanacije. J. Weiss, knjinice. f .- " . U. Kissling, javne knjinice. R.K. Jopp, knjinice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zooloki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske visee konstr., objeene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zatita od poara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Renanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, damije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt ef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

iH. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zatita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crtea sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV

i'i/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke kole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2-

S vmmmam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zrane luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazalita

A. Kohler dipl. ing. arh. graenje bolnica, tehnika skladitenja, lijenike ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. graenje bolnica, tehnika skladitenja, lijenike ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je prirunik nastao iz podloga za moja predavanja na dravnoj Graevinskoj visokoj koli u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraivanja u ovjekovu okruju koja su potrebna pri projektiranju graevina, ali s otvorenou prema novim mogunostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naih predaka, no s druge strane sve se kree, mi smo djeca naeg vremena s pogledom u budunost, a uz to je gledite svakog pojedinca esto razliito. Razlozi su u razliitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajuem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naa dananja tako "sigurna prosudba" uistinu konano ispravna, ostaje nerijeeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas ui da kasnije vrijeme pravinije sudi o tome nego nae koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadravati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unato svekolikoj tenji za istinom i objektivnou, unato svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritiki promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude moe se izbjei ako se spoznajom samo ustvrdi da nije nita dovreno, ve da slui i podlijee ivotu, nastajanju i razvoju. Iz toga za uenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vjenom nastajanju, u slubi razvoja, jest u tome to ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", ve daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije vie od 2500 godina saeo u reenici: "Ja dajem mom ueniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Roeni arhitekt ili ovjek koji tenju prema graenju nosi u srcu zaepit e si ui i zatvoriti oi ako mu se nametne rjeenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave graevine, tko njeno djelovanje istrauje, kritiki ispituje, u mislima pregrauje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najveoj ivotnoj radosti koju osjea samo istinski stvaralac. Ovo shvaanje ivota neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih pouavanja, u

krajnjem sluaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralaku djelatnost, neka mu bude pomo pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici naeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koraali nai stari da bi doli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predloaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i eljama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj enji. Ve odgovarajue sroen zadatak izaziva predodbe koje kroz graevinsko - tehnike mogunosti vremena i uz uvaavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu slinost s onime do tada poznatim. Te nove graevine mogu tehniki i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetnikoga gledita podnijeti usporedbu s istovrsnim graevinama prolih vremena. Usporedi li se dananji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljea ili zanatskom radionicom 15. stoljea, bit e i najuskogrudnijem konzervatoru oita nadmo naih novogradnji. To znai: svagdje gdje graditeljski zadaci slue stvarnoj potrebi naeg vremena, mogu se od ivueg, vremenu prilagoenog arhitekta oekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim graevinama starih, dapae ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u dananjoj visokoj koli ponajprije usredotoiti na razmatranje sadanjosti i gledati u budunost, a na prolost se osvrtati samo koliko je nuno i korisno. To preporuuje i jedan od naih velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraivanju prolosti vie gubi u razmatranjima da se naslovom takvim uenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz podruja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to dogaa

raun snaga koje su potrebne za ostvarenje iroko stvaralatva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja prouinjeno, pri emu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i ak svesti u apstraktno, kako bih korisniku oteao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadraj. Razliiti e oblici ionako biti do neke mjere ujednaeni protekom vremena u kojem se istie tenja prema zajednitvu iskazanom jednolikom usmjerenou ljudi odreenog razdoblja, pri emu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obiljejem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORITENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed graenja. Mnoga su srodna podruja smjetena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi vani razlozi zahtijevali udaljeniji razmjetaj. Svi pojedini dijelovi graevine koji se javljaju u mnogim, iako ne ba u svim vrstama zgrade, obrauju se zasebno. To vrijedi i za ope smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizalo 35 cjelina: Sadraj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadraja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristine pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima moe nai. Objanjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjei jer se tako tedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da paljiv itatelj uglavnom moe shvatiti njihovo znaenje a da ne treba traiti objanjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji e se sluiti ovim djelom jest u tome to je gradivo najvanijih znanja o projektiranju i zgradarstvu saeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadre uobiajene granine mjere, pri emu je ovjek mjerilo svih stvari koje ga okruuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predvienu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazalita na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke kole na stranicama 316-320, knjinice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaa i parkiralita prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potraiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veliinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Voenje prometnica i ograivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, poloaju i nainu izvedbe stubita i dizala na stranicama 199-205. Veliina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nune usporedbene tablice za metarske veliine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno graevinu, prilagoavajui se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjeajem za vrijeme i nain ivljenja.

KAKO SE DAKLE SLUITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba paljivo proitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog sluaja, iznai temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izraunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veliinu prostorija raspoloivoj predraunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " oznaeni crtei koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje preraivati.

XI

Objanjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija graenja Elementi graevine Grijanje, ventilacija

1 2

Djeji vrtii, igralita, prenoita za mlade Knjinica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluivanja Tehnika skladitenja Radionice, industrijske graevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, dranje ivotinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasai, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zatita graevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubita, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

eljeznice

Parkiralita, garae, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zrane luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zooloki vrt Kazalita, kina, cirkusi, vienamjenski centar Sportski objekti Bolnice, lijenike ordinacije, graenje za invalide Staraki domovi, centri za starije osobe Groblja Zatita od poara Mjere, teine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kune nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kune prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, ureaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kua, ekoloko graenje, etana gradnja, graenje drvenih kua 268 Sanacija starih zgrada 299 kole Visoke kole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, damije 586

XII

SADRAJ Objanjenje oznakaObjanjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgraena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Graenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mree uadi Ovjeene i poduprte konstrukcije Prostorne reetke - osnove Prostorne reetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne normeSl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za graevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljita Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjeraovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor ovjek i vozila ovjek i stan Klima u prostoriji Graevna biologija Oko ovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacijaGrijanje Skladitenje tekuih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjae Hlaenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

ProjektiranjeDijelovi graevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Graevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i naina ivota . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zatita graevinaTermoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - nain graenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustina izolacija Zrana akustina izolacija Zatita od zranog zvuka i od buke koraka Zatita od vibracija - materijalni zvuk Akustinost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija graenjaIzvedba graevine Voenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetloRasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploe . . . . Staklo Sintetiki materijali Dnevno svjetlo Suneva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi graevineTemeljno tlo - temeljenja, graevne jame, rovovi Graevna jama - zatita, jame, zemljite Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija graevina Dreniranje kao zatita graevina Zie od prirodnog kamena Zie od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski nain graenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovita .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrataNadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja ienje zgrade Vrata Posebna vrata Ureaji za zakljuavanje Osiguranje zgrade i zemljita 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

SADRAJ Stubita, dizalaStubita Rampe - zavojita stubita Ljestve za bijeg - izlaz za nudu Pokretne stube - za trgovake i poslovne zgrade . . . . Pokretne staze Dizala - osobna dizala za stambene zgrade dizala - osobna dizala namijenjena preteno za urede banke, hotele; dizal za bolesnike krevete Dizala - dizalo za male terete Hidraulina dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205

Zatvoreni bazenPrivatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje - detalji 261 263

Praonice rublja, ureaji za pranjePraonice rublja - ureaji za pranje 264

BalkoniBalkoni 266

Putovi, cestePutovi i ulice 267

Ceste, prometni prostoriCeste Biciklistiki promet Autoceste Tramvaj, gradska eljeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori - zatita od buke 206 211 213 214 215 217 218

Stanovi za odmor, vrste kua, graenje drvenih kua, ekoloko graenje, etana gradnjaStanovi za odmor Kue za odmor - vrtne kue Graenje drvenih kua Poloaj kue Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kue Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade - oblik kvadrata, kocke i atora . . . . Drvene kue - ekoloko graenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade, velike Stambene zgrade - meunarodni primjeri Viekatne stambene zgrade Oblikovanje etae Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rjeenje etae Galerijske stambene zgrade Terasaste kue Sklonita 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297

Vrtovi, rasadniciVrtovi - ograde Pergole, staze, stube, potporni zidovi Vrtovi - zemljani radovi Vrtovi - osiguranje padine Vrtovi - puzavice i penjaice Vrtovi - poviene i breuljkaste lijehe Vrtovi - ogledni primjeri Staklenik Drvee i ivice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi - uporaba kinice Vrtni plivaki bazen Stambene kue s plivakim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236

Kune nusprostorije, ulaziPredprostor, vjetrobran, ulaz Ulazi, garderobe Hodnici Spremita 237 238 239 240

Sanacija starih zgradaSanacija starih zgrada Ouvanje i sanacija 299 304

Gospodarske prostorijeProstorije za kuanstvo Spremite, smonica Kuhinje Kuhinje - elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice - posude i namjetaj 241 243 244 245 248

kolekole Veliki prostori u gradnji kola 307 314

Visoke kole, studentski domovi, laboratoriji Kune prostorijeSpavae sobe Spavae sobe - vrste kreveta Spavae sobe - poloaj kreveta Spavae sobe - krevetske nite i zidni ormari Garderobe Kupaonice - oprema Sanitarne kabine - predgotovljavanje Kupaonice - poloaj u kui Kupaonice - primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke kole - predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323

Djeji vrtii, igralita, prenoita za mladeDjeja obdanita Pribor za igru, igralita Prenoita za mlade 327 328 329

XIV

SADRAJ Knjinica, upravne zgrade, bankeKnjinica 331 Upravne zgrade - osnove 337 Upravne zgrade - osnove tipologije 341 Upravne zgrade - dimenzioniranje: potrebne povrine . 344 Upravne zgrade - dimenzioniranje, razdioba prostora . 345 Upravne zgrade - dimenzioniranje, ureenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade - dimenzioniranje, konstrukcija 349 Upravne zgrade - dimenzioniranje, tehnika oprema graevine 350 Upravne zgrade - dimenzioniranje, radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade - dimenzioniranje, povrine za namjetaj 352 Upravne zgrade - organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade - primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada - visoke zgrade 355 Uredske zgrade - primjeri, vertikalni elementi 357 Banke - openito 360 Banke - trezori 361

Poljoprivredni objekti, dranje ivotinjaNastambe za male ivotinje - dranje iz hobija Dranje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i dranje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda - tov bikova Ureenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420

eljezniceKolosijeci Odpremanje robe Putniki kolodvori 421 424 425

Parkiralita, garae, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvoAutobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkiralita Teretna vozila - okretanje Teretna vozila - parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe, tova mi mostovi, podizne platforme Garae Nadstrenice za osobna vozila Garae i parkirni objekti Parkirne graevine Parkiranje i parkirne graevine Parkirne graevine Benzinske postaje Odmorita 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449

Ostakljeni pasai, tipologijaTipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom, prozirni krovovi 363 364 366 367

Prodavaonice, supermarket's, samoposluivanjaProdavaonice 368 Prodavaonice za ivene namirnice 369 Prodavaonice - isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svjee robe (trnica) . . . 373 Klaonica i skladite 374 Mesarski centar 375

Zrane luke Tehnika skladitenjaVisoka skladita Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zrane luke 450

Ugostiteljski objektiUgostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotaima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462

Radionice, industrijske graevineStolarska radionica Tesarski i drvopreraivaki pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske graevine Transportna i skladina tehnika Hale Vieetani objekti Sanitarne prostorije Ureaji za pranje Sanitarni ureaji Garderobe, odlaganje odjee 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401

Hoteli, moteli, kongresne zgradeHoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470

Zooloki vrtZooloki vrt i akvarij 472

Kazalita, kina, vienamjenski centri, cirkusiKazalite Kinematograf Vienamjenski centar Drive-in kina Cirkus, stacionaran 475 485 487 488 489

AdaptacijeAdaptacije 402

XV

SADRAJ Sportski objektiStadion Stadion - opi pregled Igralita Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igralita Minigolf Igralita za golf Jedrilicarski sport - marine Veslaki sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje, manjei Skijaka skakaonica Klizalita Brzo tranje na koturaljkama Biciklistiki kros - BMX Streljane Sportske dvorane - dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvo(squash) Kuglane Zatvorena kupalita Otvorena kupalita Zatvorena i otvorena kupalita Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 . . . . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike, ambulantne operacije Bolnice - podruje opskrbe Bolnice - podruje uprave Bolnice - nastava i istraivanje Bolnice - ambulanta Posebne bolnice Bolnice - nuklearna medicina, patologija Bolnice - njega rodilja i novoroenadi Bolnice - posebna podruja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582

Staraki domovi, centri za starije osobeDomovi za starije osobe 583

Crkve, muzeji, sinagoge, damijeCrkve Orgulje Zvona, tornjevi Sinagoge Damije Muzeji Muzeji - meunarodni primjeri Muzeji - primjeri iz Njemake 586 588 590 591 592 593 595 596

GrobljaKrematoriji Groblja 597 598

Bolnice, lijenike ordinacije, graenje za invalideLijenike ordinacije Skupne ordinacije Graenje za invalide Graenje za invalide - stan ivotni prostor bez zapreka Bolnice - openito Bolnice - planiranje izgradnje Bolnice - oblici graevina Bolnice - red mjera Bolnice - hodnici, vrata, stubita, dizala Bolnice - operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija - sigurnosni uvjeti Bolnice - izdvojeni prostori Podruje intenzivne njege Podruje njege Podruje lijeenja - porodnitvo Bolnice - terapija zraenjem Laboratorij, funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569

Zatita od poaraPreventivna zatita od poara 599 Ureaji za dojavu poara 600 Sprinklerski ureaji 601 Ureaji za gaenje prskanjem vode, ureaji za gaenje

pomou C02Ureaji za gaenje prahom, ureaji za gaenje pjenom Ureaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gaenje, protupoarne pregrade . Okna dizala F90 Ponaanje graevnih materijala i elemenata u poaru

602603 604 . 607 608 . 611

Mjere, teine, normeMjere i teine Odnos njemakih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna optereenja 614 615 616 617

Popis literature Kazalo pojmova

624 634

XVI

OBJANJENJE OZNAKA I KRATICAKratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjinica pod balkon ured sluinska soba tavan krovni vrt trijem tu soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaa soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaa odlaganje odjee prostor za ugljen prostor za kovege djeja soba djevojaka soba soba za muziciranje nia gornja etaa pergola parkirna povrina ormar A.G.I. radna zajednica za industrijsko graenje Mjerne jedinice, kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm

Grki alfabet

10 cm 12 mm (mala poviena brojka znai mm) tekui metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko irina ili iroko povrina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija koliina topline sila tlak, pritisak i 2 stupnja, 3 minute, { 4 sek. podjela 360 st. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tranica mjerilo po (na pr. t/m = tona po metru) nominalna irina

A a (a)

EgElt Ez Fl G Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N

BauNVOodredbe o koritenju graevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju graenja VOB MBO zbirka gra. propisa Zakon o graenju BO odnosno bzw. DIN njemake industrijske norme Elt elektrino LNA lake beavne cijevi erw. poeljno entspr. odgovarajue ff. i daljnji (i ostali) ggf. (gegf., ggfs.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2,50 S. Stud. UBA UW @ EQ cf $ Hochw. Niedrw. HHS. DV EDV i.M. ca. dgl. evtl. gem. i.Allg. rel. s.u. vgl. vorh. usw. VDE u.U. spez. s.o. sog. Lit. U.A. UV stranica student (ica) osovinski razmak u graenju smjetaja = 1,25 propisi o HTZ slika br. 1 vidjeti popis literature mukarci ene visoka voda mala voda najvii vodostaj obrada podataka elektronika obrada podataka srednje, prosjeno oko, priblino slino eventualno prema openito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemakih in. el. pod uvjetom specifino vidjeti prije tako zvano popis literature i slino ultraljubiasto

alfa B (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi

H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12 J Ws N Pa 2 3' 4" % ili vH %0

Z (z)

N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0

ni ksi omikron

Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon

Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV =

vee od vee ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosjeno, srednje jednako identino jednako razliito priblino, oko sukladno slino (i za ponavljanje rijei) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identino puta, pomnoeno sa podijeljeno okomito volumen, obujam prostorni kut korijen konani prirast sukladno trokut istosmjerno, usporedno protusmjerno, usporedno

12 3 4 5

og PC Pd S Schlz spavaa soba Si sjedee mjesto Sk tajnik, tajnica So sin Sp smonica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaa Tg ki To Tr terasa Tz soba za aj Vr predsoblje Vrr spremite Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr ekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoni ulaz stubite dizalo sjever

>< 40

do 3 do 5

do 0,25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3

40 70

40 1 70 3 3 1,5-

50-

Podni izljev s prikljukom kade ili tukade

70

preko 5 do 10

100

70

4,5

do 10

70

16 70 50

Pojedinani prikljuni vodovi

50

preko 3 preko 5

100 bez W C - a

" 100

do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzraivanje -

100 bez ogranienja 70 100 100-

1,5 4,5 25

50 70 100 bez W C - a 100 saWC 100 saWC svi 100

Pojedinani prikljuni vodovi

70

do 10 Pojedinani prikljuni vodovi bez W C koljke 100 preko 10 ii

do 1 preko 1

125 do 3

100

16

-

-

W C koljka W C koljka, max. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinani prikljuni vodovi

100 100

do 5 do 5

do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ogranianje

100 100

100 100

-

25 >16

prisilno odzraivanje prisilno odzraivanje

svi

prisilno odzraivanje

3

W C s jednim umivaonikom (WT) u E G - H maksimalno 4 m iznad poloenog voda - razmak W C - a maksimalno 1 m od vertikale

H L

visinska razlika od prikljuka na odzrani vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona

iLst l A

Maksimalno doputene duljine i visinske razlike pojedinanih prikljunih vodova2)

broj lukova ukljuivo izlazni luk sifona

H visinska razlika od prikljuka na odzraeni vod (vertikala, sabirni ili glavni vod) do najvieg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona

6

umu

3

(3)

Nominalni presjeci sabirnog prikljuka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi

(4)

Nominalni presjeci sabirnog prikljuka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi

14

maksim. dopust.DN*)

K = 0,5 l/s maksim. broj WC-a9-

K = 0,7 l/s

K = 1,0 l/s

OSNOVNE NORMEDIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITA

d, min

VS

I,AWS

mm70">100 125 150

l/s

maksim. broj WC-a-

I.AWS

maksim. broj WC-a-

68,297,5 115,0 121,9 146,3

1,54,0 5,3 6,2 10,1

533 57 78 208

216 28 38 102

Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. Vertikale s glavnim odzraivanjem treba dimenzionirati prema U je naveden i broj prikljuaka kojima se vertikala smije opteretiti. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu, naveden je i granini broj zahodskih koljki (daju velike koliine tekueg i djelomino krutog otpada) koji se smije prikljuiti. Osim toga, navedena je i koliina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. 13. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzraivanjem mogu se opteretiti sa 70% veim protokom. Dimenzioniranje prema . Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (poloeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-, = 0,5). Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 navie dimenzionirati prema (h/d, = 0,7). Veliine protoka pri djelominom punjenju cijevi dane su prema poloaju (unutar ili izvan zgrade - vidjeti i DIN 1986 - 1; 1988 - 6, tab.4.). Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloenje (v. DIN 1986 - 1; 1988 - 6). Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode Proraunska koliina oborina Otjecanje s neke slivne povrine treba izraunati prema jednadbi

64 112 154 408

13 22 31 82

8 14 20 52

4 7 10 25

*) vidjeti objanjenja **) ne smije se vie od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzraivanjem

prikljuiti na zasebnu

DN

K= 0,5 l/s maksim. maksim. doput. S AW% broj Vs d m m mm WC-a l/s68,297,5 115,0 121,9 146,3

K = 0,7 i/s

K = 1,0 l/sI.AWS maksim. broj WC-a-

I.AWS

maksim. broj WC-a-

70)

2,15,6 7,4 8,7 14,1

18125 219 303 795

-

964 112 154 406

431 55 76 199

100 125 150

25 44 61 159

16 28 39 102

8 14 20 50

*> vidjeti objanjenja **' ne smije se vie od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 vertikalu (kuhinjska vertikala)odzraivanjem

prikljuiti na zasebnu

Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomonim

K = 0,5 l/s

K= 0,7 l/sI.AWS maksim. broj WC-a-

K = 1,0 l/smaksim. broj WC-a

DN

*>

d, m,n mm70")

maksim. doput. I,AW% Vs l/s2,66,8 9,0 10,5 17,2

maksim. broj WC-a-

gdje znai: Vr A i//

r

T(n)

10000

u l/s

68,297,5 115,0 121,9 146,3

27185 324 441 1183

1494 165 225 604

746 81 110 296

-

100 125 150

37 65 88 237

24 41 56 151

12 20 28 74

otjecanje oborinske vode u l/s; slivna povrina u m 2 ; koeficijent otjecanja @

r T ( n ) proraunska koliina oborina u l/(s ha);

*> vidjeti objanjenja **> ne smije se vie od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . 13 vertikalu (kuhinjska vertikala)(Z)

prikljuiti na zasebnu

Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proraunsku koliinu oborina od najmanje 300 l/(s ha). Pri tome se moe primijeniti formula ili -> s. 16. Dopunjujui DIN 1986 - 1 : 1 9 8 8 - 6 treba pri unutarnjoj odvodnji veih krovova predvidjeti zadovoljavajui rezervni odvod. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: - za sabirne i glavne vodove unutar zgrade moe se, uz suglasnost1,0

Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzraivanjem

Vrsta povrine

Koeficijent otjecanja V

Vodonepropusne povrine, npr. - krovne povrine nagiba veeg od 3 i - betonske povrine, rampe l - uvrene povrine s ispunom reki i - asfaltne povrine - teraco sa zalijevanjem reki J - krovne povrine nagiba < 3 - krov s kulirom - zasaene krovne povrine1* - za intenzivno ozelenjene - za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja - za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomino propusne povrine i povrine sa slabim otjecanjem, npr. - tarac od betonskih blokova poloen na prijesak ili ljaku oploene povrine - tarac s vie od 15% reki, npr. kocka 10 x 10 cm i manja - vodom vezane povrine - djeja igralita s dijelom nepropusnih povrina - portske povrine s drenaom - povrine od sintetikog materijala, sintetiki travnjaci - gumna - travnjaci

lokalnih vlasti, primijeniti i manja proraunska koliina oborina, ali najmanje dvogodinji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom sluaju je za vee ravne krovove (oko 5000 m 2 ili vie) potreban proraun preoptereenja na sluaj dvadesetogodinjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) . Ako mjesne vlasti ne raspolau podacima o oborinama, moe se proraun provesti s veliinama -> s. 16 . Unutar podruja preoptereenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju, prema DIN 1986 - 1 : 1988-06. - glavni vodovi oborinske vode ispod povrina koje ne treba tititi od poplave mogu se proraunati na manju koliinu oborina, npr. 200 l/(s ha), ali najmanje na dvogodinji petominutni pljusak r5{0,5) uz odobrenje lokalnih vlasti. - zbog razliitih pretpostavljenih veliina pri dimenzioniranju odvodnje zemljita s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane, javljaju se razlike u oekivanoj koliini vode. One se kompenziraju zadravanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na

0,8 0,5 0,3 0,3 0,5

0,7 0,6 0,5 0,3 0,6 0,4 0,3

Vodopropusne povrine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom, npr.- parkovi i povrine pod vegetacijom - povrine poljunane ili obraene ljakom, djelomono uvrene, npr. - vrtne staze s vodom vezanom povrinom ili - prilazi i parkiralita od upljih zatravljenih blokova

0,0

samom zemljitu (eventualno poniranje, plavljenje neugroenih povrina, retencijskih bazena i si.) - posebne izvedbe krova, npr. s planiranim plavljenjem. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja, a optereenje vodom obuhvatiti statikim proraunom.

'' Prema smjernicama za projektiranje, izvedbu i odravanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova

Koeficijenti otjecanja y za odreivanje otjecanja oborinske vode Vr

15

DN 50 60* 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200

max. dop. V, I/s 0,7 1,2 1,8 2,6 4,7 7,3 7,6 8,5 13,8 29,6

r = 300 l/(s ha) V= 1,0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0,8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 = 0,5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972

r = 400 l/(s ha) V= 1.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0,8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0,5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervrde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto

OSNOVNE NORMEDIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITAKoliina oborina

'i 51 ()

r

5 05 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100.

imati nomi-

Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen

Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidrauliki proraun koji se odnosi na graevinu. Za dimenzioniranje sustava treba raunati s najmanje 300 l/(s ha). Za funkcioniranje potreban uspor u podruju odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklaeni s odredbama DIN 19599. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statikom proraunu. Pri dimenzioniranju tlanih vodova za odvoenje oborinske vode, kao raspoloiva tlana visina uzima se razmak izmeu odvoda i povrine usporene vode. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru teenja vode doputa se, odstupajui od odredaba u DIN 1986 - 1 : 1 9 8 8 - 6, ako je to dokazano hidraulikim proraunom. Na izljevu, tj. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem, treba osigurati pretvaranje visoke kinetike energije reduciranjem brzine teenja na < 2,5 m/s. Petominutna koliina oborina, proraunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska, ija se koliina na promatranom podruju, statistiki gledano, prekorai jednom godinje, jednom u dvije ili jednom u 20 godina, navode se podaci iz ATV - radnog lista A 118 u tablici 15. Izriito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim koliinama oborina. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljita treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV - radnog lista A118. Jednom godinje prekoraene koliine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV - radnog lista A118 podloga su za proraun petominutnih koliina metodom koeficijenta vremena. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak ija se koliina, statistiki gledano, prekorai jednom godinje. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV - radnom listu A 118. Ova se koliina moe samo u obrazloenim iznimnim sluajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljita. i~5(0,5) petominutni pljusak ija se koliina, statistiki gledano, prekorai jednom u dvije godine. f5(0,05) petominutni pljusak ija se koliina, statistiki gledano, prekorai jednom u 20 godina. Dimenzioniranje mjeovite kanalizacije Koliina mjeovite otpadne vode, mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije, sastoji se od koliine fekalne vode Vm i koliine oborinske vode Vr. Vm = V, + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. Za glavne vodove mjeovite kanalizacije izvan zgrade s prikljukom na kanalizacijsko okno sa slobodnim teenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili vie (h/d\ = 1, cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka).

Gieen Gttingen Grambek/Holst. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Kln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl.) Lbeck Mainz Mnchengladbach Mhlhausen*' Mnchen Munster-Lager Neumnster Oldenburg Osnabrck Passau Rsselsheim Saarland (allgem.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tbingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg

*'Ove vrijednosti potjeu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte fr die Entwserungstechink)" GE 1940. Koliina oborina

16

1 Kuni prikljuak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvara Mjerilo potronje plina 6 Izjednaavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kunog prikljuka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Prikljuak vode 2 3 4 5

OSNOVNE NORMEDIN 1986,18012, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kune prikljuke. Prostorije za kune prikljuke treba projektirati u suglasnosti s poduzeima za opskrbu i odvodnju, Moraju biti pristupane s openito pristupanih prostora (npr. stubite, podrumski hodnik) i ne smiju sluiti za prolaenje. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze prikljuni vodovi - > - Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30; vrata najmanje 65/195 cm. Kod prikljuka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo. Kod prikljuka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. Mora postojati mogunost odzraivanja izravno u vanjski prostor. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30C. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25C. Prostoriju treba zatititi od smrzavanja. Dimenzije prostorije za prikljuke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji prikljuak na toplovod: svijetla irina >1,80 m, duljina 2,00 m, visina 2,00 m -> Q . Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s prikljukom na toplovod: irina 1,80 m, duljina 3,50 m, visina 2,00 m.

(J)

Prostorija za kune prikljuke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr. u temeljima Daljinski dojavni ureaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mreu W Brojilo potronje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosa izjednaenja potencijala Kutija prikljuka jake struje Kutija prikljuka jake struje

1 Mehaniko odzraivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25

1 2 3 4 5 6 7

Rev. okno ij) 1,0 il. Kanal fekalne vode Kana! mjeovite vode Kanal oborinske vode Prikljuak vode Prikljuak plina Prikljuak na toplovod 8 Prikljuak struje 9 Prikljuak telekomunikacija

(7)

Sanduk sa crpkom Odzraivanje preko krova Tlana ravnina

Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlani vod dno prikljunog kanalaSvjetla irina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0,4m do 0,8

dno mjesne kanalizacijeSZ.

Presjek okna

Prikljuak na mjesnu kanalizaciju W W W

O'

0,8 1*1 0,9x0,9

rKapacitet Visin, dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100-

'

si otvor za ienje0,6 X 0,8 0,8 x 1

Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900

DNZ u mm 100 125 150

I I Dbez penjalica bez penjalica

I

I D

Jr Iii

LLU-JjJ

10-

Obiteljska zgrada Zgrada za vie obitelji Stambeni blok

m3/h m 3 /h m /h3

-

*' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0,8 m

Primjer zglobni priKljuaK

18

Mjere za okno ->

Izvedba okna sa zglobnim prikljukom

(8)

Ureaj za dizanje DIN 1986 T31

17

S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451, 1986, 1 8 4 6 0

OSNOVNE NORMEV O D O V O D I KANALIZACIJATlocrt

Tlocrt

Nacrt

NazivFekalna kanalizacija, tlakom oznaava se sako je pod DS

Nacrt

Naziv

(27) Pumpa za odvodnju podruma

i i i i i g i i i

Kanalizacija oborinske vode, pod tlakom oznaava se s DSako je

(2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode

(2^) Kada za kupanje Mjeovita kanalizacija ( ) Tu kada

O ovisno o vrsti vodova

Odzranjvod, oznake za smjer kao -> (D , npr. poinje i nastavlja se prema gore

H

^

(31) Umivaonik, umivaonik za ruke

VVertikala Oznake za smjer a) prolazno b) poinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i zavrava se d) poinje i nastavlja se prema gore

( | | ) Bide

(3|) Pisoar

0)

c )

s

(3^) Pisoar s automatskim ispiranjem

/ / / / / / /

TJ

( ) Promjena materijala

|qJ

WC koljka, stojea

//)////,

( 7 ) Zatvara na kraju cijevi

-a

Cijev za ienje s krunim ili pravokutnim otvorom

trm

7777777/

v

(3^) WC koljka, zidna

T

(37) Izljevna koljka (trokadero)

( )

Zatvara cijevi za ienje (3^) Sudoper, jednostruki

(IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper, dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni ljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni ljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posua

Hl -

M

nn

nn

Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaraem za fekalija (15) Separator masti

(41) Stroj za pranje rublja

-CD-

"TlT

^ 2 } Stroj za suenje rublja

mr"nr -CD(tDnnH Sp

(16) Separator kroba

Klima ureaj

Separator benzina (separator za lake tekuine)

^ 8 ) Talonik za mulj (19) Separator kiselina

Mali ureaj za proiavanje, dvoetani sustav Mali ureaj za proiavanje, vieetani sustav Mali ureaj za proiavanje, vieetani sustav Mali ureaj za 1 proiavanje, vieetani sustav

K K V K N Kl|/Vo

Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomina slavina hladne vode

"ETnnH Sp

Separator loulja (separator za lake tekuine) Brana za loivo ulje Brana za loulje s povratnim zatvaraem Povratni zatvara za vodu bez fekalija Povratni zatvara za fekalnu vodu

Slavina s navojem

-> bunar

Upojno okno, upojni

Tlani ispira WC-a

Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425

Izljevni ventil s plovkom

o-e18

n

Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom

Prskalica za tu

.u

Prskalica na cijevi

Simboli za plinske instalacije

OSNOVNE NORMEPLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI

25

Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru)

Plinski priuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montaom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijai kotao

Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vrue vode Plinska pe / plinski kotao

Termiki kapacitet kW 8,8-28,1 9,5-28,4 5,1-13,9 2,6-60,3

Protoka plina m 3 /h 1,14-3,62 1,23-3,67 0,70-1,91 0,34-7,79

Ulaz plinovoda u zgradu

(3Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Krianje dvaju vodova bez povezivanja

Fleksibilni vod

plin uto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo

za vodove:

Vrijednosti prikljuaka na plinsku instalaciju

pijesak Krini spoj Odvojak

Plinske vodove poloiti u sraslo tlo; ne treba osigurati od smrzavanja

|rt 4-rk

T - komad za ienje K - komad za ienje

* \ Automatski . zaklopac z a i, klinove

1Kuni prikljuak okomito na frontu zgrade

Gradski plin I 1 m3

Spoj s dugim navojem Vijani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvara 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a prikljuak aparata, terrnostatski zatvara 9 Plinski aparat: tednjak, bojler

Produkti sagorijevanja plina

Osigura strujanja i zaklopac za otpadne plinove

Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil

YP0=31 SFPlinska brojila na katovima

T

Terrnostatski zatvara Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu

F

T O

H TX X X X X X XX

Plinsko brojilo

1 Opskrbni vod gradske mree 2 elini vod - kuni

Plinski tednjak (4 plamenika)

Instalater

prikljuak3 Oblona cijev 4 Osigura na izvlaenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod; plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade, npr. a k o j e kotlovnica u tavanu. Plinovod ne zathijev a zatitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod sputenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.

Ol

-cfePlinski tednjak s grijalicom (4 plamenika)

H 2 -

5 Glavni zatvara ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica izmeu G V U i instalatera 7 Regulator tlaka

Dumm] Tiiinim

Plinski hladnjak

Opskrba plinom

(48 Plinska toplinska pumpa1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2

Polaganje plinskih cjevovoda

Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Ureaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama); takoer i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protoni bojler

ra.LriKotlovnica > 35 kW

m

Plinski kombinirani bojler

Kuni prikljuak za vodu i plin u istom prostoru irine 1 m i dubine 0,30 m

19

Kupaonica

Kuhinja s prozorom

OSNOVNE NORMEPLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0

Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osiguraa strujanja. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogunosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda

nn

Ureaji - potroai plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov poloaj, veliina, graevinska izvedba i nain potronje ne izazivaju opasnost, te ako ih je atestirao DVGW. Razmak izmeu dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih ureaja i instalacija ili eventualno umetnute zatite od toplinskog zraenja mora biti dovoljan da se iskljui opasnost od poara. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. Ti prostori izmeu zapaljivih materijala i potroaa odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi dolo do akumuliranja topline. Ne smije se ometati odvoenje otpadnih plinova. Pei na vanjskim zidovima sa zatvorenim loitem, ako su u zatvorenom sanduastom okviru, moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvoaa ureaja. Obloga mora bono i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kuita pei. Ostale pei, osim onih na vanjskim zidovima, treba smjestiti to blie dimnjaka. Za veliinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termiko optereenje, odnosno zbroj nominalnih termikih optereenja. Kod unutarnjih prostorija, ventiliranih prema DIN-u 18017, treba

0

Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijomKupaonica Kuhinja s prozorom

150 cm -

2

nnProtoni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osiguraa strujanja plinskog bojlera

S 1,80

S 150 cm 2 .

(2)

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijomKuhinja s prozorom

obujam prostorije izraunati prema graevinskim mjerama. Graevinske mjere su svijetle mjere dovrenih prostorija i otvora.

nnOtvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada

Mali bojleri (protoni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. Takve prostorije moraju imati ventilacijske ureaje. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. Za prostorije vee od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova.

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom; doputeno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kWKuhinja s prozorom

Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi, ali iznad osiguraa strujanja

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici; dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji e biti Tlocrtna Obujam, povrina uz vis. 2,5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3,75 kW 5 6,25 8,75 10 11,25 12,5 13,75 15 16,25 17,5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438

Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvoenje otpadnih plinova preko krova

2 34 W/m2 47 W/m

i 50/100 mm

0.75/1.00 m m ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Prikljuci na dimnjak za otpadne plinove

Veliina i kapacitet toplinskih ureaja

20

potroai struje

OSNOVNE NORMEELEKTROINSTALACIJESvjetiljka openito Viestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica, npr. 5 sijalica od po 60W Pomina svjetiljka Svjetiljka s prekidaem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s priguivaem Glavni signalni sat

Elektrini ureaj openito Elektrini tednjak s tri ploe Kombinirani elektrini

rJi tednjak s dijelom za ugljenpecnicom per Elektrini tednjak s Penica Pe

-X

>

DIN 4 0 7 1 1 , 40 717Sporedni sat

- g-

Fonograf

D

Ureaj za reprodukciju tona

-x

\ Svjetiljka za paniku

Pojaalo, iljak strelice oznaava smjer pojaanja Telefonski aparat, openito prema DIN 40700, dio 10 Viestruki telefon, npr. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelominom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvunik

-D

Magnetofon

( 6 ) Mikrovalna penica

( 7 ) Infracrveni grija

(X G D

Svjetiljka za nudu Reflektor

e

Pozivna i prekidna ploa

Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nudu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti

0^

-B-

Brojilo

Ploa za zagrijavanje

^ g ^ Stroj za pranje posua (IO) Kuhinjski stroj

Ureaj za hlaenje, npr. ureaj za duboko hlaenje, broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2

36 W 58 W

Ploa brojila, npr s jednim osiguraem Uklopni sat, npr. za promjenu tarife za struju

Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama, openito Niz svjetiljki, npr. 3 svjetiljke po 36W

]

Dojava temperature Vremenski relej, npr. za stubinu rasvjetu Relej ili prekida sa miganjem Prekida za strujni udar

Niz svjetiljki, npr. @svjetiljke po 58W 2

Radio aparat

broj zvjezdica Zamrziva,vidi gore (13) Klima ureaj

Signaini i komunikacijski ureaji

a

oU h

Telefizor izmjenini

Straarski automat, npr. s sigurnosnim prekidaem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla, svjetlosna barijera Dojava poara s tasterom Automatska dojava poara

Interfon, npr. veza kue i ulaza Protusmjerni interfon, . kua - ulaz Telefonska centrala, openito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka, signalna sijalica, svjetlosni signal

i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica, openito

-(D)0+

(14) Ureaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protoni bojler GH @ Friteza

n

p

r

Budilica s naznakom vrste struje

o0D

(jOl) Udarna budilica, gong

Ventilator

t>o en

Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon

Budilica za sigurnosni prekida ogranienjem vremena zvonjaveO- 4 1

Generator openito Motor openito . Motor s naznakom vrste zatite prema DIN 40050 ^ t Suilo za ruke, suilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za suenje rublja Infracrvena grijalica 1T0

Dojava policiji

o o a

Budilica s

Dojava poara s mehanizmom za pokretanje

UJ

Dojava taljenjem metala

-aI HVt I

Slualica Glavni razdjelnik (signalni ureaj) Preklopnik ispod buke

^(JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida

"T

Automatski pokaziva temperature Automatski pomoni ureaj za dojavu poara

mVz Vz

? V

- zvonjave Budilica sasvjetlosnim signalom

/jj

Preklopnik nad bukom

egrtalkaZujalo

Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu poara Automatska dojava promjene osvjetljenja, npr. fotoelija

CH

Truba ili rog, openito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kuni interfonski aparat50/270

(^) Sirena, openito

rrrm

Grijanje prostorije openito Termoakumulacijska grijalica Elektrino grijano staklo

EM

miftHi

&^

110 Sirena s naznakom vrste struje

larmi

(111^

a

Ulazni interfonski aparat

Sirena s naznakom visine frekvencije, npr. 140 Hz Sirena sa zavijajuim tonom, npr. od 150 do 270 Hz

21

K

S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 OC D 'stosmjerna struja Izmjenina openito struja Izmjenina struja s Tehnika izmjenina naznakom frekvencije struja Izmjenina ili istosmjerna struja (svestrana struja)

/ t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije, cijevi npr. ica u Izolirani vod za vlane prostorije Kabel polaganje u vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe

- 0m

Pretvara openito Ispravlja, npr. prikljuak na mreu izmjenine struje Pretvara, npr. izmjene polova

OSNOVNE NORMEELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 , 4 0 7 1 1 , 4 0 710

2 kHz

T

H2

(k)

O

Senzorski efekt, openito

Vodovi, oznake, namjenauzemljenje, nulovanje zatitni prekida (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zatitni vodi (PE) PEN-vodi16A I

Osigura openito

^05) Dodirni efekt, openito

K>Navojni osigura, npr. 10A i tip Dll, tropolni Niskonaponski osigura visokog kapaciteta (NH), npr. 50A veliina 00 Rastalni prekida za osigurae, npr. 63A tropolni 31) Prekida, zatvara ! Zatitni prekida, etveropolni Zatitni prekida i snage, npr. 16A, tropolni . Zatitni prekida za motore, tropolni l Prekostrujni relej, npr. predprekida

( 6 ) Mjeovita struja izmjenina struja Niskofrekventna Visokofrekventna izmjenina struja Izmjenina struja najvie frekvencije

Zatitni vod, npr.

Pasivni infracrveni senzor pokreta

^

Vremenski relej, npr. za stubinu rasvjetu

^08) Prekida za strujni udar ^09) Prazna kutija

Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2( H ^ Vod openito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac, stup openito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup

A. A3/N/PE

Viestruka utinica

Jednostruka utinica sa zatitnim kontaktom Kao gore, za trofaznu struju Dvostruka utinica sa zatitnim kontaktom

4Cu 20 X 4

N - vodi Strujna traka

A

Krovni nosa, konzola, cijevni stup openito

/////////////++++++ X-X-X-X-X

Strani vod Daljni oblici prikazivanja, npr. telefonija, nono ukljuivanje, vod za trepue svjetlo, vod za rasvjetu u nudi Uvijeni vod, npr. dvoilni Koaksijalni vod i Pravokutni uplji vod za ' najviu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore , Vod usmjeren prema ' dolje jH

M

^ 4 ) Utinica s prekidaem

(16) Natezni stup Reetkasti opnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' openito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup

o-o-o-o-o -i-i-i-i-i-

H

Prekida za iskljuenje u nudi Zvjesdasti trokutni prekida Pokreta, upravljaki otpornik, npr. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka - prekida Osvijetljena tipka prekida Prekida s kontrolnom sijalicom Prekida 1/1 (iskljuivanje, jednopolni) Prekida 1/2 (iskljuivanje, dvopolni) Prekida 1/3 (iskljuivanje, tropolni) Prekida 4/1 (grupni prekida, jednopolni) O

^ 5 ) Utinica sa zatvaraem

Prikaz po potrebi za 'J okomito Utinica za razdjelni transformator Elektrini prikljuak openito

" 0 03/N/PE

1

-0-

^ 9 ) Prikljuak trofazne struje

@ Poprenoili postavljeni H - stup portalni stup @Portal od reetkastih stupova Uzduno postavljeni A - stup Oslonac s vlanim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom

/

I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija, I prikaz ako je potrebno i Kutija , Krajnji prikljuak, krajnja rava Ormari za kuni prikljuak jake struje openito Ormari za kuni prikljuak s naznakom naina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata, npr. kuite, razvodni ormari, razvodna ploa Uzemljenje openito Mjesto prikljuka sigurnosnog voda prema VDE0100

(Si) RWA-tipka ventilatora

RWA - tipka dojave'

0 IfdvI

( S ) Dojava poara (tipka)

( S ) EDV - prikljuna kutija irokotrani

Vodovi i spojevi v o d o v a(29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomini vod ! Podzemni vod, npr. uzemljenje . Nadzemni vod, npr. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad bukom Vod u buki

Y

Prekida 5/1 (serijski prekida, jednopolni) Prekida 6/1 (izmjenini prekida, jednopolni) Izmjenini prekida, potezni

BRI komunikacijski ureajVt(125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utinica (127) Utinica za antenu

Prekida 4/1 (krini prekida, jednopolni)

@ Antenski odvojak, npr dvostruki/5q\ Antenski razdjelnik, npr. v f ^ dvostruki

^ ) Vremenski prekida

-FX-

1 H h

( 7 l ) Masa, tijelo Element, akumulator ili baterija

m mm

m fflm

c

(l) Dimmer>

(130) Antensko pojaalo , Utinica za antenu (prolazna kutija) Antenska utinica s prikljunim otpornikom