Neiskorišteno podzemno bogatstvo Like

Samogradska pećina s brdom Grabovača

UVOD: Malo je krajeva u našoj domovini koji imaju toliku vrijednost iljepote krškog pejzaža, kao Lika.Krenemo li u tamu podzemnog svijeta, brzina površinskogzbivanja ostaje iza nas, a zaustavljena je u kapljici vode kojase zrcali na spektru boja kristaliziranog KALCITA.U jednoj staroj putopisnoj knjizi zapisano je:

„Malo ima zanimljivih područja kao što je okolica perušićka. Naročito se ističe svojim pećinama, koje su i u Lici slabo poznate. Na prvom je mjestu pećina Samograd, koja je najkrasnija pećina u domovini.“

Ove riječi napisao je još 1900. Dragutin Hirc u svojim putnimispravama. Poviše urbanog naselja Perušića uzdiže se stara Gradina, a upozadini blago zaobljena zelena uzvisina brda zvanog – Grabovača -, gdje se krije – Samogradska pećina -.

ISTRAŽILI SMO:Sami u želji da dođemo do što većih spoznaja o Samogradskojpećini, započeli smo s istraživanjem i došli do sljedećih podataka:• Prvi opis Samogradske pećine dao je 1850.g. J. FRAS, a poslije

njega još neki stručnjaci za speleološke pojave.To je sve potaklo stanovnike Perušića 1886.g. da osnuju „Odbor za uređenje Samogradske pećine“. Ali nije ostalo samo na tome jer je već 5. kolovoza 1889. g. Samogradska pećina dobila osvjetljenja.

• Daljnjim nastojanjem da se ovjekovječi ljepota ove pećine dovela je 1910g. do izrade geodetskog nacrta i betonskih stepenica za lakše silaženje u pećinu .To je bio prvi katastar pećina u nas i prvi objavljeni nacrt jedne katastarske pećine. Iz najnovijih nacrta vidi se, da je pećina duga 240m, visina različita-od 4 do 30m, a širine od 25-30m.

Samogradska pećina odlikuje se bogatim KALCITNIMtvorevinama: STALAKTITOM, STALAGMITOM, SIGASTIMSTUPOVIMA I DVA SIGASTA MOSTA.Ulaz se nalazi na 675m nadmorske visine, leži u elipsastojvrtači u obliku užeg kanala, zatim se širi u velikudvoranu, koja se opet postepeno sužava i prelazi još usljedeće manje dvorane. Ukupno je bilo četiri dvorane :FRASOVA-PERUŠIĆKA-KARLOVIĆEVA iKUKULJEVIĆEVA.Sve dvorane bogate su KALCITNIM tvorevinama kojepredstavljaju krški fenomen nastao protjecanjem i erozijskikorozivnim radom vode u karbonatnim stijenama vapnenca idolomita.

Pored speleoloških pojava u unutrašnjosti pećine- u humusupronađene su ljudske kosti, ostatci keramičkih posuda kojidatiraju iz brončanog i željeznog doba, što je dokaz da ješpilju koristio čovjek kao nastambu. U najnižem dijelu pećine nalazi se manja udubinapopunjena vodom čiji smo uzorak uzeli i dali na fizikalnokemijsku analizu i došli do sljedećih podataka:8) Temperatura: 23 °C9) pH:7,410) Elektrovodljivost: 36011) BPK: 3,612) Utrošak KmnO4: 3,213) Amonijak: 0,15mg14) Nitrati: 1,1815) Kloridi: 1016) Ukupni koliformi: 30017) Aerobne bakterije: 50Ranije se u tom dijelu nalazilo jezerce s čovječjom ribicom, ali postepeno jezerce nestaje.Također je dokazano analizom, da temperatura i bojarasvjetnih tijela utječu na postojeću mikroklimu špilje.

URADILI SMO:Sa članovima planinarskog društva i učenicima perušićke škole očistili smoput, prilaz pećini, ulazne kamene stepenice od mahovine.Iz dostupnihdijelova pećine uklonili smo bačene stvari posjetitelja ili namjerno bačenepredmete. Također smo sanirali uništene dijelove stepeništa i ulaza u pećinuod raketiranja što je Jugovojska učinila u Domovinskome ratu. Stavili smodrvene ploče s upozorenjem posjetiteljima da ne oštećuju prirodu i pećinu, jerse priroda tisućama godina obnavlja, a brzo uništava. Danas je svaki načinostavljanja tragova u pećini najstrože zabranjen i zakonski se sankcionira.

Primjer oštećivanja pećine potječe još iz1835. g. -kad su austro-ugarski časniciostavili grafit - kojim su željeli istaći svojedivljenje ukrasima pećine. Također još goriprimjer je - odnošenje jednog predivnogsigastog stupa koji je postavljen u gospićkomparku Kolakovcu i čini centralni diofontane. To su i nakon 174. g loši primjeri zadanašnje generacije i zato smo postaviliodređena upozorenja.

PREDLAŽEMO:

Trebalo bi napraviti bolji pristup pećini, sigurnije stepenice,rukohvate, rasvjetu u pećini, iskrčiti teren oko pećine, postavitiputokaze, izgraditi brojne staze, informativne panoe.Budući da jeokoliš lijep i ekološki sačuvan, postoje mogućnosti izgradnjebiciklističkih staza, bungalova, kako bi se moglo privući što većibroj posjetitelja, a time utjecati i na razvoj turizma jer je Perušić injegova okolica jedno od najljepših krških područja Hrvatske.

Predlažemo da se zaštiti i povede briga o svim špiljama ipovijesnim ostatcima ovoga prostora jer bi moga postati pravirekreativno- turistički prostor od većeg privrednog značenja za širu ličku regiju.