naziv dokumenta / plan upravljanja okoliŠemkatastarskih općina vela luka i lato. odlagalište...

datum / 6., ožujka, 2017.

naručitelj / Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske

naziv dokumenta / PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

Naručitelj: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske Radnička cesta 80, 10000 Zagreb

Ovlaštenik: DVOKUT ECRO d.o.o. Trnjanska 37, 10000 Zagreb

Naziv projekta: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA SITNICA UZ PROCJENU DOPRINOSA NUTRIJENATA

Naziv dokumenta: D-2 PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

Ugovor: TA 3/1, Contract No. 60604 (naš broj U003_17)

Verzija: Konačna radna verzija

Datum: 6., ožujak 2017.

Poslano: Jedinici za provedbu projekta

Voditelj izrade: Mario Pokrivač, mag. ing. traff., struč. spec. ing. sec.

Stručni suradnici: Igor Anić, mag. ing. geoing., univ. spec. oecoing. Kamenko Josipović, mag. ing. aeidf. Ines Geci, mag.geol. Marijana Bakula, mag.ing.cheming. Jelena Fressl, mag.oecol.

Konzultacije i podaci:

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske

Direktorica: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch.

S A D R Ž A J

A. SAŽETAK 2

B. UVOD 5

D. OPIS PROJEKTA 7

D.1. LOKACIJA ZAHVATA ............................................................................................................... 7

D.2. PREDVIĐENA SANACIJA ODALGALIŠTA .................................................................................. 8

D.2.1. OPIS TEHNOLOŠKOG RJEŠENJA ...................................................................................... 9

E. OPIS OKOLIŠA (NULTO STANJE) 14

F. ODREĐIVANJE POTENCIJALNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 27

G. PLAN UBLAŽAVANJA POSLJEDICA NA OKOLIŠ 36

H. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA (MONITORING) PLANA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM 42

H.1. PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) DO ZATVARANJA ODLAGALIŠTA* ....... 42

H.2. PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA* 43

H.3. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PRAĆENJE I PLAN UBLAŽAVANJA I JAČANJE KAPACITETA ..... 45

I. SAŽETAK KONZULTACIJA S JAVNOŠĆU 46

G R A F I Č K I P R I K A Z I

Grafički prikaz D-1: Geološka karta otoka Korčule ................................................................................................................... 15

Grafički prikaz D-2: Državna mreža za praćenje kvalitete zraka s prikazom 5 područja/zona i 4 izdvojene aglomeracije te

položajima mjernih postaja ...................................................................................................................................................... 19

Grafički prikaz D-3: Zaštićena područja prirode u široj okolici odlagališta "Sitnica"................................................................. 20

Grafički prikaz D-4: Područja ekološke mreže RH na širem području odlagališta "Sitnica" ...................................................... 21

Grafički prikaz D-5: Karta staništa šireg područjg odlagališta "Sitnica" .................................................................................... 22

Grafički prikaz D-6: Prostorni raspored vodnih tijela ............................................................................................................... 24

T A B L I C E

Tablica D-1: Stanje vodnog tijela priobalne vode O423 - MOP ................................................................................................ 24

Tablica D-2: Karakteristike i stanje vodnog tijela podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula................................. 25

Tablica D-3: Mreža kategoriziranih prometnica na području Općine Blato .............................................................................. 26

Tablica F-1: Analiza osjetljivosti projekta na određene klimatske promjene ........................................................................... 28

Tablica F-2: Procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene – Primarni utjecaji ............................... 29

Tablica F-3: Procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene – Sekundarni utjecaji........................... 29

Tablica F-4: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru .............................................................. 33

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU

ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA

LISTA KRATICA

EU - Europska unija

FZOEU - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske

GEF Fond - Global Environmental Facility Fund

HAOP - Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

JPP - Jedinica za provedbu projekta

K. Č. – Katastarska čestica

K. O. – Katastarska općina

MCS - Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica potresa

NN – Narodne novine

POVS – Područja značajna za vrste i stanišne tipove

WFS – Web Feature Service



2

A. SAŽETAK

Za potrebe sanacije odlagališta "Sitnica" osigurana su sredstva iz GEF Fonda, kroz projekt ADRIATIC SEA

ENVIRONMENTAL POLLUTION CONTROL PROJECT I (GEF Grant No. TF 017706).

Kroz projekt će biti izrađena studijska dokumentacija, podnijeti će se zahtjev za ishođenje okolišne dozvole te provesti istražni radovi prije, tijekom i poslije sanacijskih aktivnosti.

Za sanaciju odlagališta do sada je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš tijekom 2006. godine te je ishođeno rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Nakon toga provedeni su istražni radovi trasiranja podzemne vode s područja odlagališta otpada (listopad 2007. godine) te je ishođena lokacijska dozvola (travanj 2008. godine) te izmjena i dopuna lokacijske dozvole (rujan 2016. godine).

Lokacija zahvata nalazi se zapadno od mjesta Blato i istočno od Potirne uz asfaltiranu cestu Vela-Luka

Blato te je od Blata, odnosno Vela Luke udaljena oko 4 km. Odlagalište se nalazi na području

katastarskih općina Vela Luka i Blato.

Odlagalište "Sitnica" se koristi od 1980. i do sada je na odlagalište odloženo oko 158.000 m3 (95.000 t)

komunalnog i proizvodnog otpada te nepoznata količina opasnog otpada. Lokacija odlagališta "Sitnica",

površina od oko 4,86 ha, je označena u prostornim planovima Općine Vela Luka i Općine Blato.

Odlagalište otpada "Sitnica" se sastoji od:

• ulazno izlazne zone, • odlagališne plohe.

Radovi na sanaciji odlagališta otpada "Sitnica" odvijat će se u etapama. Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaća izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju prateće infrastrukture.

Radovi obuhvaćeni izgradnjom odlagališne plohe obuhvaćaju izgradnju makadamske prometnice, kazeta, premještanje i odlaganje otpada na za to predviđenu kazetu i formiranje tijela.

Sanacija odlagališne plohe podrazumijeva uklanjanje otpada sa prostora na kojem je odlagan i njegovu ugradnju na za to predviđenu odlagališnu kazetu.

Novoizgrađena odlagališna ploha tlocrtne je površine cca 2,95 ha, ima kapacitet za cca 203.000 m3 otpada. Ukupna površina dijela građevine koji se odnosi na odlagališnu plohu iznosi cca 4,66 ha.

Geomorfološki gledano teren je dobro razveden s relativnim visinskim razlikama većim od 150 m. Teren

je u cjelini izgrađen od mezozojskih karbonata, pri čemu vapnenci imaju dominantnu ulogu.

Šire područje lokacije odlagališta je izgrađeno je od karbonatnih stijena s dominantnom ulogom

vapnenaca. Tektonski pokreti i krški procesi formirali su kolektorsku sredinu s disoluciano-pukotinskim



3

tipom poroznosti na cijelom otoku. Prisutni su različiti krški oblici, ne samo na površini, nego i u

podzemlju, kao što su: kanali, šupljine te mreža međusobno povezanih pukotina.

Tlo u okolici odlagališta "Sitnica" se može okarakterizirati kao litosol (kamenjar), koji je formiran na

vapnenačkoj podlozi. Na padini dominira mehanizam mehaničkog trošenja stijena koji raspadanjem

daje kameniti detritus. Dominantan faktor nastanka ove vrste pedološkog pokrivača su klimatsko uvjeti

(smrzavanje i zagrijavanje stijena).

Prema podacima iz Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na

teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) kvaliteta zraka cijele zone HR5, kojoj pripada otok Korčula, je

zadovoljavajuća te se kvaliteta zraka može ocijeniti kao kvaliteta I. kategorije s obzirom na sve

onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona.

Odlagalište otpada ''Sitnica'' ne nalazi se na području ekološke mreže, a lokacija se nalazi unutar

stanišnog tipa C.3.6./D.3.4. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu – i stenomediterana / Bušici.

Otok Korčula nema stalnih izvora, a podzemna voda se koristi u Blatskom polju od sredine 20. stoljeća.

Crpljena voda se koristi za vodoopskrbu zapadnog dijela otoka te za navodnjavanje privatnih

poljoprivrednih površina

Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10), promatrani prostor pripada Jadranskom

vodnom području, Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN

97/10 i 31/13); obuhvat zahvata pripada području malog sliva „Neretva - Korčula“. Odlagalište "Sitnica"

nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta.

Kao način sanacije odlagališta otpada "Sitnica" predviđena je ex situ metoda sanacije. Sanacija će se

provesti na način da se otpad koji je ciljano odlagan na postojeće odlagalište smješten na sjevernoj

strani odlagališta te na česticama koje nisu u sklopu obuhvata zahvata, u cijelosti premjesti na uređene

kazete u dvije faze, te će se u konačnici oblikovati tijelo odlagališta i izvršiti njegovo konačno zatvaranje.

Radnje koje je potrebno provesti prilikom sanacije i zatvaranja odlagališne plohe su kako slijedi:

• izgradnja makadamske prometnice,

• izgradnja odlagališnih kazeta (uključujući obodni nasip, obodni kanal, temeljno brtvljenje i

sustav odvodnje procjednih voda),

• preslagivanje odloženog otpada s postojećeg odlagališta na novouređene kazete te

odlaganje novog otpada, formiranje tijela odlagališta sukladno projektom definiranim

gabaritima, izgradnja sustava otplinjavanja te konačno zatvaranje odlagališne plohe,

• izgradnja sustava oborinske odvodnje sa zatvorene odlagališne plohe,

• uređenje/planiranje površina s kojih je uklonjen otpad.

Projektom sanacije odlagališta otpada "Sitnica" predviđa se fazna izgradnja u dvije etape (I etapa –

ulazno-izlazna zona, II etapa – odlagališna ploha).



4

Projektom se predviđa etapna izgradnja kako slijedi:

• etapa 1 – ulazno izlazna zona – na ukupnoj površini od cca 0,2 ha,

• etapa 2 – odlagališna ploha - na ukupnoj površini od cca 4,66 ha.

Sve slobodne površine unutar ograde, osim prometno-manipulativnih i radnih koje zbog specifičnosti

tehnološkog procesa moraju biti makadamske, hortikulturno će se urediti. Predviđena je sadnja drveća

i grmlja (naročito uz ogradu, kako bi se postigla vizualna barijera prema okolnom prostoru), pri čemu

treba koristiti prvenstveno autohtoni biljni materijal, te zatravljivanje.

Mjere ublažavanja posljedica za okoliš bit će primijenjene u 2 faze projekta:

tijekom faze projektiranja posebna se pozornost mora posvetiti sprječavanju/ublažavanju

utjecaja na tlo i vode, utjecaja na krajobraz, utjecaja na stanovništvo i namjenu prostora i

utjecaja u slučaju akcidenta.

tijekom faze sanacije i zatvaranja glavni negativni utjecaji će biti u slučaju utjecaja na zrak,

utjecaja na tlo i vode, utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu, utjecaja na stanovništvo i

namjenu prostora, utjecaja na staništa, floru i faunu, utjecaja na krajobraz, utjecaja na

prometne tokove i infrastrukturu, utjecaja uslijed nepravilnog gospodarenja s otpadom,

utjecaja u slučaju akcidenta, ako se ne primijene odgovarajuće mjere zaštite.

Gore navedeni utjecaji minimizirat će se primjenom specifičnih mjera za svaku oblast ponaosob, koje su detaljno opisane u okviru Plana ublažavanja posljedica za okoliš.

Glavna zadaća plana praćenja stanja okoliša (monitoringa) je osiguranje primjene odgovarajućeg standarda zaštite okoliša koji je propisan važećom legislativom i dobrom inženjerskom praksom. Na taj način se prate utjecaji na okoliš kao i učinci predviđenih mjera za njihovo ublažavanje.

Plan monitoringa kao i nulto stanje koje će se koristiti za provjeru učinkovitosti mjera ublažavanja utjecaja odnose se na fazu do zatvaranja i nakon zatvaranja odlagališta.



5

B. UVOD

Za potrebe sanacije odlagališta "Sitnica" osigurana su sredstva iz GEF Fonda, kroz projekt ADRIATIC SEA ENVIRONMENTAL POLLUTION CONTROL PROJECT I (GEF Grant No. TF 017706).

Kroz projekt će biti izrađena studijska dokumentacija, podnijeti će se zahtjev za ishođenje okolišne dozvole te provesti istražni radovi prije, tijekom i poslije sanacijskih aktivnosti.

Naručitelj je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: FZOEU), dok je nositelj zahvata EKO d.o.o. Blato.

Za sanaciju odlagališta do sada je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš tijekom 2006. godine te je ishođeno rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Nakon toga provedeni su istražni radovi trasiranja podzemne vode s područja odlagališta otpada (listopad 2007. godine) te je ishođena lokacijska dozvola (travanj 2008. godine) za namjeravane sanacijske radove.

Privremeno korištenje odlagališta nastavilo bi se do otvaranja regionalnog Centra za gospodarenje otpadom, sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, a koji prostorno pokriva cijelo područje Dubrovačko-neretvanske županije uključujući i otok Korčulu.

Planom gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije predviđena je izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom s potrebnim građevinama i površinama za provođenje tehnoloških procesa obrade otpada. Lokacija centra je planirana u općini Dubrovačko primorje, na lokaciji Lučino razdolje, oko 700 m zapadno od naselja. Od dokumentacije za realizaciju centra gospodarenje otpadom pripremljena je studija utjecaja na okoliš, provedeni su istražni radovi trasiranja voda kojim se dokazuje da nema utjecaja na izvorišta vode i Studija izvodljivosti.

Usporedno sa uspostavom regionalnog centra za gospodarenje otpadom, na širem području Dubrovačko-neretvanske županije predviđena je uspostava mreže pretovarnih stanica te zatvaranje lokalnih odlagališta otpada. Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske Županije planirano je 8 pretovarnih stanica, od kojih je jedna predviđena na lokaciji odlagališta "Sitnica".

Na području Općine Blato i Općine Vela Luka provode se općinski planovi gospodarenja otpadom s ciljem uspostave sustava izdvojenog prikupljanja potencijalno iskoristivog otpada koji se može obraditi i ponovno upotrijebiti (papir, karton, staklo, metali, plastika i sl.). U prijelaznom razdoblju do realizacije regionalnog centra gospodarenja otpadom za područje Dubrovačko-neretvanske županije, za potrebe odlaganja komunalnog otpada skupljenog s područja Općine Blato i Općine Vela Luku predviđeno je korištenje odlagališta "Sitnica".

Za odlagalište "Sitnica" tijekom 2014. godine proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sa neznatnom izmijenjenim projektom sanacije (promijenjene su količine otpada predviđenog za odlaganje) te je ishođeno rješenje nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i energetike da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš te provesti glavnu ocjenu utjecaja na ekološku mrežu.

Sukladno dobivenom rješenju o prihvatljivosti zahvata napravljena je izmjena Idejnog projekta te je ishođena nadopuna lokacijska dozvola (rujan 2016. godine) čime su se stekli potrebni uvjeti za provedbu sanacije odlagališta.



6

Ovaj Plan upravljanja okolišem napravljen je u skladu s politikama okoliša Svjetske banke i zakonskom

regulativom Republike Hrvatske, a ima za cilj osiguranje primjene mjera ublažavanja posljedica na

okoliš te plana praćenja stanja okoliša, što je definirano provedenim postupcima procjene utjecaja na

okoliš.



7

D. OPIS PROJEKTA

D.1. LOKACIJA ZAHVATA

Lokacija zahvata nalazi se zapadno od mjesta Blato i istočno od Potirne uz asfaltiranu cestu Vela-Luka Blato, na rubu Blatskog polja. Ista je smještena neposredno uz turistički dio uvale Karbuni te je od Blata, odnosno Vela Luke udaljena oko 4 km. Odlagalište se nalazi na području katastarskih općina Vela Luka i Blato. Odlagalište se nalazi na udaljenosti od cca 1.5 km sjeverno Jadranskog mora (uvala Karbuni). U uvali Karbuni su i najbliže kuće samom odlagalištu.

Grafički prikaz D-1: Lokacija odlagališta "Sitnica" na ortofotografskoj podlozi

Izvor: Esri basemap, 2016. godine

Sjeveroistočno od odlagališta na udaljenosti od oko 2 km na području Blatskog polja nalaze se instaliran i vodozahvati ''Studenac'', ''Prbako'', ''Gugić'' i ''Prcalo''. Navedeni vodozahvati služe za opskrbu pitkom vodom zapadnog dijela otoka Korčule.

Na lokaciji "Sitnica" otpad se odlaže od 1980. godine te je do sada odloženo oko 95.000 t otpada.

Odlagalište se nalazi na području katastarskih općina Vela Luka i Blato, na katastarskim česticama

10632/1, 11588/1, 11588/2, 11588/3, 11590, 11592/1, 11592/2, 31268/2 k.o. Vela Luka i 10633,

10634, 11568, 11569/1, 11569/2, 11570/1, 11570/2, 11571/1, 11571/2, 11571/3, 11572, 11574,

11575, 11576, 11577, 11578, 11585, 11586, 11587/1, 11587/2, 11596, 11598, 11599, 31268/2, i zgr.

883, 885/1, 885/2, 886, 887, 888, 889, 891 k.o. Blato (Sitnica).



8

Odlagalište "Sitnica" se koristi od 1980. i do sada je na odlagalište odloženo oko 158.000 m3 (95.000 t)

komunalnog i proizvodnog otpada te nepoznata količina opasnog otpada. Lokacija odlagališta "Sitnica",

površina od oko 4,86 ha, je označena u prostornim planovima Općine Vela Luka i Općine Blato.

Odlagalište ne zadovoljava osnovne uvjete za rad, te nije uređeno sukladno važećim propisima

Republike Hrvatske. Budući da odlagalište trenutno radi mimo zadanih tehničko-tehnoloških kriterija,

potencijalno može utjecati na sve dijelove okoliša te ga je potrebno sanirati, uz osiguranje nastavka

rada, a do otvaranja centra za gospodarenje otpadom. Specifičnim načinom odlaganja, debljina

odloženog komunalnog otpada na pojedinim mjestima je i do 40 m, uz formiranje vrlo strmog nagiba

što može biti uzrok klizanja odnosno urušavanja postojećeg odlagališnog prostora.

D.2. PREDVIĐENA SANACIJA ODALGALIŠTA

Odlagalište otpada "Sitnica" se sastoji od:

• ulazno izlazne zone, • odlagališne plohe.

Radovi na sanaciji odlagališta otpada "Sitnica" odvijat će se u etapama, kako je to definirano Idejnim projektom. Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaća izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju prateće infrastrukture.

Radovi obuhvaćeni izgradnjom odlagališne plohe obuhvaćaju izgradnju makadamske prometnice, kazeta, premještanje i odlaganje otpada na za to predviđenu kazetu i formiranje tijela odlagališta u skladu s gabaritima definiranima Idejnim projektom, uključujući obodni nasip, temeljno brtvljenje, sustav odvodnje procjednih voda, površinsko brtvljenje sustav otplinjavanja i sustav odvodnje oborinske vode s tijela zatvorenog odlagališta.

Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaća izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju prateće infrastrukture.

Sanacija odlagališne plohe podrazumijeva uklanjanje otpada sa prostora na kojem je odlagan i njegovu ugradnju na za to predviđenu odlagališnu kazetu.

Novoizgrađena odlagališna ploha tlocrtne je površine cca 2,95 ha, ima kapacitet za cca 203.000 m3 otpada i sastoji se od sljedećih dijelova: obodnog nasipa, temeljnog brtvenog sloja, sustava odvodnje procjednih voda, pasivnog sustava otplinjavanja, završnog brtvenog sloja i sustava odvodnje oborinske vode s tijela zatvorenog odlagališta.

Ukupna površina dijela građevine koji se odnosi na odlagališnu plohu iznosi cca 4,66 ha.



9

D.2.1. OPIS TEHNOLOŠKOG RJEŠENJA

Ulazno izlazna zona

Namjena građevine ulazno izlazne zone je prijem i evidentiranje otpada te za upućivanje na mjesto

odlaganja.

Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaća izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i

ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju

prateće infrastrukture.

Odlagališna plohe

Kao način sanacije odlagališta otpada "Sitnica" predviđena je ex situ metoda sanacije. Sanacija će se

provesti na način da se otpad koji je ciljano odlagan na postojeće odlagalište smješten na sjevernoj

strani odlagališta te na česticama koje nisu u sklopu obuhvata zahvata, u cijelosti premjesti na uređene

kazete u dvije faze, te će se u konačnici oblikovati tijelo odlagališta i izvršiti njegovo konačno zatvaranje.

Radnje koje je potrebno provesti prilikom sanacije i zatvaranja odlagališne plohe su kako slijedi:

• izgradnja makadamske prometnice,

• izgradnja odlagališnih kazeta (uključujući obodni nasip, obodni kanal, temeljno brtvljenje i

sustav odvodnje procjednih voda),

• preslagivanje odloženog otpada s postojećeg odlagališta na novouređene kazete te

odlaganje novog otpada, formiranje tijela odlagališta sukladno projektom definiranim

gabaritima, izgradnja sustava otplinjavanja te konačno zatvaranje odlagališne plohe,

• izgradnja sustava oborinske odvodnje sa zatvorene odlagališne plohe,

• uređenje/planiranje površina s kojih je uklonjen otpad.

Oblik i veličina građevinske čestice

Zona odlagališta je približno trapeznog tlocrtnog oblika te zauzima ukupnu površinu od oko 4,86 ha.

Nema posebnih uvjeta za oblikovanje odlagališta otpada.

Projektom se predviđa etapna izgradnja kako slijedi:

• etapa 1 – ulazno izlazna zona – na ukupnoj površini od cca 0,2 ha,

• etapa 2 – odlagališna ploha - na ukupnoj površini od cca 4,66 ha.

Sve slobodne površine unutar ograde, osim prometno-manipulativnih i radnih koje zbog specifičnosti

tehnološkog procesa moraju biti makadamske, hortikulturno će se urediti. Predviđena je sadnja drveća

i grmlja (naročito uz ogradu, kako bi se postigla vizualna barijera prema okolnom prostoru), pri čemu

treba koristiti prvenstveno autohtoni biljni materijal, te zatravljivanje.



10

Ulazno izlazna zona

Ulaz u prostor odlagališta otpada "Sitnica" je s nerazvrstane prometnice i smješten je na istočnom dijelu obuhvata zahvata.

Dio građevine koji se odnosi na ulazno izlaznu zonu zauzima ukupnu površinu od oko 0,2 ha, od čega

je oko 529 m2 uređena prometno–manipulativna asfaltna površina, oko 40 m2 zauzima pješačka staza,

a ostatak je zelena površina (oko 1.457 m2 tj. ~ 72%).

U sklopu ulazno izlazne zone predviđena su 2 parkirališna mjesta za osobna vozila, za potrebe

zaposlenika.

Odlagališna ploha

Pojmom „odlagališna ploha“ obuhvaćena je građevina koji zauzima prostor na sjevernom i obuhvata odlagališta otpada "Sitnica" i sastoji se od pripremljenog tj. zatvorenog tijela odlagališta s pratećim sustavima (sustav odvodnje procjednih voda, sustav otplinjavanja, sustav odvodnje oborinskih voda sa zatvorenog tijela odlagališta), prometnice i zelenih površina.

Dio građevine koji se odnosi na odlagališnu plohu zauzima ukupnu površinu od oko 4,54 ha, od čega je oko 825 m2 uređena prometno–manipulativna makadamska površina, oko 29.516 m2 zauzima odlagališna ploha, a ostatak je zelena površina (oko 15.069 m2 tj.~ 33%).

U zelenoj je površini planiran razvod potrebne infrastrukture, te izgradnja sabirnog bazena za procjedne vode i sabirnog bazena za procjedne vode.

Etapna izgradnja

Projektom sanacije odlagališta otpada "Sitnica" predviđa se fazna izgradnja u dvije etape (I etapa – ulazno-izlazna zona, II etapa – odlagališna ploha), kako se vidi u Grafičkom prilogu 1 (str. 12).

ETAPA 1 – ulazno izlazna zona – koja obuhvaća izvedbu sljedećih građevina i radova:

• prometno manipulativne površine (uključujući asfaltiranu prometnicu, spoj na javnu

prometnicu, pješačku stazu uz ulaz na lokaciju te parkirališna mjesta za zaposlenike),

• ulaznih vrata i ograda oko cijelog zahvata,

• zgrade za osoblje,

• sustav vodoopskrbe (sanitarna mreža),

• sustav odvodnje potencijalno zauljene oborinske vode s prometno manipulativnih površina,

• sustav odvodnje otpadne sanitarne vode,

• stabilni diesel elektro agregat,

• garaže za kompaktor,

• perilišta kotača.



11

ETAPA 2 - Odlagališna ploha, sanacija odlagališta, izgradnja kazeta I, II, III i IV – koja obuhvaća izvedbu

sljedećih građevina i radova:

• izgradnju kazeta I, II, III i IV (uključujući obodni nasip, temeljno brtvljenje, obodni kanal, sustav

odvodnje procjednih voda, sabirni bazen za procjedne vode),

• sabirnog bazena za čiste oborinske vode,

• makadamsku prometnicu,

• uklanjanje otpada s postojećeg odlagališta i njegovo premještanje i ugradnja na novouređene

kazete,

• uređenje/planiranje površina s kojih je uklonjen otpad,

• zatvaranje kazeta I, II i III – koja obuhvaća izvedbu sljedećih građevina i radova: površinsko

brtvljenje, sustav otplinjavanja i sustav odvodnje čiste oborinske vode s tijela odlagališta.

Prikaz situacije zatvorenog odlagališta dan je u Grafičkom prilogu 2, (str. 13).



14

E. OPIS OKOLIŠA (NULTO STANJE)

Geološka i hidrogeološka obilježja

Geomorfološki gledano teren je dobro razveden s relativnim visinskim razlikama većim od 150 m. Sama

lokacija odlagališta otpada "Sitnica" se nalazi na južnoj padini brda Rat od Sitnice (visine 87 m), koja se

pruža u nastavku u «Sitničko polje». Teren je u cjelini izgrađen od mezozojskih karbonata, pri čemu

vapnenci imaju dominantnu ulogu. U tektonskom pogledu, teren je poremećen tektonskim pokretima

koji su se događali u više orogenetskih faza pa su razvijene plikativne i disjunktivne strukture.

Najstarije stijene u razmatranom području pripadaju donjoj kredi s mogućim vršnim dijelom jurskih

sedimentima (J3K1), a zastupljene su pretežno neuslojenim krupnozrnatim dolomitima. Na njima

slijedi kontinuirani razvoj krednih karbonata. Zastupljena je gotova kompletna donja i gornja kreda: od

beriasa do alba, odnosno od cenomana do senona.

Litostratigrafski pregled

Šire područje lokacije odlagališta otpada "Sitnica" izgrađuju donjokredne karbonatne stijene s

mogućnošću da manji dio pripada najmlađem dijelu malma, odnosno titonu. Najstarije naslage,

pripadaju Tito‐berijasu (J3K1), izgrađuju jezgru poremećene i asimetrične antiklinale. Zapadni

završetak te antiklinale nalazi se južno i jugoistočno od lokacije odlagališta. Prisutne stijene su gotovo

isključivo dolomiti, veličine zrna od sitnozrnatnih do krupnozrnatih, a prevladavaju srednjozrnati

dolomiti. Slojevi stijena su debelo uslojeni do gromadasti te generalno položeni strmo u pravcu

sjevere, odnosno prema jugu. Ukupna debljina slojeva stijena prelazi 300 m. Južno od lokacije

odlagališta "Sitnica", u zapadnom produžetku opisane antiklinale (jugozapadno od V. i M. Brinistave i

Jadruše) razvijene su naslage neokoma (valentis‐otriv)‐K11+2, koje su taložene kontinuirano na

dolomitima titon‐berijasa. Zastupljene su uglavnom vapnencima te dolomitima. Vapnenci su dobro

uslojeni s debljinom slojeva najčešće 20‐50 cm. Slojevi su generalno nagnuti prema jugu i jugozapadu

pod prilično strmim kutovima. Ukupna debljina ovih slojeva iznosi oko 200 m. Kontinuirano na

opisanim slojevima slijede naslage barem‐apta (K13+4). Izgrađuju južne dijelove razmatranog terena i

strmo su nagnute prema jugu. Također su razvijene i sjeverno od lokacije odlagališta "Sitnica", gdje

su blago položene i nagnute, generalno, prema sjeveru (Masunović, Rat od Sitnice). Ti vapnenci su u

nižem dijelu tanko uslojeni pa im debljina slojeva najčešće iznosi 5‐30 cm, dok su u višem dijelu deblje

uslojeni, 25‐80 cm. Debljina tih naslaga je procijenjena na 250‐300 m. Najveći dio razmatranog terena

izgrađuju naslage alba (K15), koje kontinuirano slijede na naslagama barem‐apta. Najvećim dijelom

zastupljene su vapnencima, a u vršnom dijelu pojavljuju se i dolomiti u izmjeni s vapnencima;

izmjenjuju se vertikalno i lateralno. Ističe se zona dolomita, koja se pruža u uskom pojasu od mjesta

Blata, na zapad sve do lokacije «Sitnica». U predjelu lokacije dolomiti su nagnuti (blago do srednje

strmo) generalno prema jugu. Pretežno su uslojeni, pri čemu debljina slojeva iznosi 3‐6 dm, rjeđe su

debelo uslojeni pa im se debljina kreće od 1 m do 1,5 m. Stijene su dosta šupljikave i porozne.

Mjestimično se sreću tanki proslojci glinovite tvari između pojedinih slojeva. Debljina im se procjenjuje



15

na 250 m. U strukturnom pogledu ove naslage obrazuju asimetričnu sinformu generalnog pružanja

zapad‐istok, u kojoj su slojevi nagnuti centriklinalno, srednje strmo prema jugu i znatno strmije prema

sjeveru.

Grafički prikaz E-1: Geološka karta otoka Korčule Izvor: Geološka karta RH 1:300 000, Hrvatski geološki institut

Odlagalište Sitnica



16

Hidrogeloška obilježja

Šire područje lokacije odlagališta je izgrađeno je od karbonatnih stijena s dominantnom ulogom vapnenaca. Tektonski pokreti i krški procesi formirali su kolektorsku sredinu s disoluciano-pukotinskim tipom poroznosti na cijelom otoku. Prisutni su različiti krški oblici, ne samo na površini, nego i u podzemlju, kao što su: kanali, šupljine te mreža međusobno povezanih pukotina. Veći dio oborinskih voda, koje podnu na tlo ponire u podzemlje, dok se jedan dio kanalizira kroz bujične tokove prema nižim dijelovima terena. Mjestimično se nakon intenzivnih i kratkotrajnih kiša formiraju povremeni i kratkotrajni tokovi-bujice, koji ubrzo poniru u propusnim stijenama zbog čega na cijelom otoku nema trajnih vodotoka. U polju Sitnica, nasuprot odlagališta "Sitnica" postoji lokva koja predstavlja privremenu vodenu pojavu te se u ovisnosti o vremenskim prilikama zadržava kraći ili duži period.

Većina stijena koje izgrađuju šire podruje lokacije odlagališta su srednje do dobro propusne stijene. U jugoistočnom dijelu terena granica sliva pruža se antiklinalnom strukturom smjera pružanja istok-zapad, izgrađenoj od nepropusnih dolomita. Vododijelnica u predjelu Kule povija prema sjeveru-sjeverozapadu, sve do topografskog uzvišenja Maslinovići i Rat od Sitnice, odakle produžava u smjeru sjeverozapada.

Sjeverno od postavljene vododijelnice površinske i podzemne vode gravitiraju prema sjeveru i sjeveroistoku te pripadaju slivu Blatskog polja. Blatsko polje udaljeno je od odlagališta "Sitnica" u smjeru sjeveroistoka oko 2 km i ono je glavno vodoopskrbno područje okolnog stanovništva. Voda je



17

zahvaćena u vršnom dijelu vapnenačkih naslaga, a pokrov vodonosnog sloja čini zemlja crvenica te stijensko kršje.

Sama lokacija odlagališta "Sitnica" ne pripada slivu Blatskog polja, površinske i podzemne vode tog područja imaju smjer kretanja prema jugu i jugozapadu.

Seizmološka i tektonska obilježja

Gledano u širem smislu planiranog zahvata, generalno se za otok Korčulu može reći kako se obzirom na seizmičke osobine, nalazi u stabilnom području. U blizini otoka nalazi se vrlo aktivno područje, koje prostor Dubrovačko‐neretvanske županije čini seizmički najaktivnijim dijelom jadranske obale, što je u prošlosti rezultiralo s nekoliko katastrofalnih potresa. Temeljem postojećih seizmotektonskih spoznaja, napravljena je gruba seizmička mikrorajonizacija prostora županije koji je podijeljena u nekoliko zona prema mogućem intenzitetu potresa. Otok Korčula prema takvoj podjeli spada u VII‐VIII. Potresnu zonu po MCS. Seizmički intenzitet krajnjeg istočnog dijela otoka s naseljima Korčulom, Lumbardom i Žrnovom je VIII. Stupnja MCS, dok središnji i zapadni dio otoka, na kojem se nalazi i planirani zahvat pripada zoni VII. Stupnja MCS. U tom smislu otok Korčula djeluje kao potpuno samostalna seizmotektonska jedinica u kojoj seizmička aktivnost nije izrazita.

Pedološka obilježja

Veći dio tala otoka Korčule spada u grupu vapnenjača pomiješanih šljunkom, ilovačom te sporadično

humusom. Pedološki pokrivač je većinom plitak i teško obradiv te pod utjecajem suše. Uglavnom

prevladava crvenica. Na području Općine Blato prisutne su tri skupine matičnih supstrata: čisti i tvrdi

vapnenci, dolomiti, te nevezani kvartarni sedimenti. Antropogenim utjecajem stvoren je poseban tip

krajolika, u kojem se ističu rigolana terasirana tla. Drugo veliko područje čine krška polja i depresije,

gdje prevladavaju duboka antropogena tla, nastala iz različitih koluvijalnih, a lokalno i eolskih nanosa.

Značajna je poljoprivredna aktivnost na površinama plodnih i dubokih tala polja i poljica, te terasastih

terena s vinogradima i maslinicima. Krški predjeli izvan polja odlikuju se vrlo često plitkim isprekidanim

zemljišnim pokrivačem.

Tlo u okolici odlagališta "Sitnica" se može okarakterizirati kao litosol (kamenjar), koji je formiran na

vapnenačkoj podlozi. Na padini dominira mehanizam mehaničkog trošenja stijena koji raspadanjem

daje kameniti detritus. Dominantan faktor nastanka ove vrste pedološkog pokrivača su klimatsko uvjeti

(smrzavanje i zagrijavanje stijena). Ova vrsta pedološkog pokrivača je dosta česta u pretplaninskom i

mediteranskom krškom području. Dominacija kamena i krupnog šljunka u tlu temeljno je fizikalno

obilježje kamenjara.

Litosoli se odlikuju ekstremnom vodopropusnošću. Zbog male adsorpcijske površine litosoli su

siromašni topivim oblicima biljnih hraniva. Litosole slijedi osebujna vegetacija kamenjara i točila. Zbog

minimalne plodnosti ta tla nemaju gospodarsku važnost.



18

Klima i meteorološke značajke

Općina Blato je smještena na otoku Korčuli, koji pripada skupini južnodalmatinskih otoka. Otok Korčula

se nalazi u zoni jadranskog tipa ugodne mediteranske klime koju karakteriziraju duga, mirna, suha i

topla ljeta s vedrim danima te kratke blage i vlažne zime (prema Kopunovoj klasifikaciji, Čas tip klime).

Srednja temperatura ispod 10° C zabilježena je samo tijekom siječnja i veljače, dok je srednja

temperatura u mjesecu lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu prosječno viša od 20° C. Temperatura zraka

otoka Korčule općenito pokazuje utjecaj mora zbog čega su temperature zraka tijekom jeseni više od

temperature zraka izmjerene tijekom proljeća.

Režim padalina tipično je mediteranski s maksimumom krajem jeseni i početkom zime, a minimumom

u mjesecu srpnju. Oborine u obalnom i otočnom dijelu Dalmacije godišnje se kreću do 1.000 mm.

Tijekom ljetnih mjeseci (lipanj - srpanj – kolovoz) prosječne mjesečne količine oborina se kreću u

rasponu od 30 do 45 mm, a u pojedinim godinama navedeni mjeseci mogu biti bez oborina.

Na području otoka Korčule ima oko 2.671 sunčanih sati godišnje te dva puta veći broj vedrih nego

oblačnih dana godišnje.

Na području Dalmacije postoji nekoliko vrsta vjetrova različitih učestalosti i jačina, a najznačajniji su

bura, jugo i maestral. Bura je sjeveroistočni vjetar (NE), koji je hladan, suh i izrazito mahovit vjetar s

kontinenta, koji najčešće traje nekoliko dana. Prosječna jačina bure na otoku Korčuli iznosi oko 3 m/s,

sa znatno jačim udarima.

Kvaliteta zraka

Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju

Republike Hrvatske (NN 1/14), područje Dubrovačko-neretvanske županije uvršteno je u zonu HR5 koja

obuhvaća široko područje čitave Dalmacije (Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i

Dubrovačko-neretvansku županiju uz izuzetak aglomeracija HR ST).



19

Grafički prikaz E-2: Državna mreža za praćenje kvalitete zraka s prikazom 5 područja/zona i 4 izdvojene aglomeracije te položajima mjernih postaja

Izvor: HAOP, Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015. godinu

Podaci dviju postaja (Vis i Opuzen) državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka na području zone

HR5 nisu reprezentativni za ocjenu kvalitete zraka na području Korčule. Na područjima na kojima

postoji mali broj mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka procjena razine onečišćenja dobiva se

modeliranjem koje omogućava analizu prostorne razdiobe na velikoj prostornoj i vremenskoj skali koje

nisu pokrivene mjerenjima. Prema podacima iz Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema

razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) kvaliteta zraka cijele zone

HR5 je zadovoljavajuća, odnosno, globalno gledajući, nisu prekoračene zadane granične vrijednosti



20

emisija onečišćujućih tvari1 te se kvaliteta zraka može ocijeniti kao kvaliteta I. kategorije s obzirom na

sve onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona2

Zaštićena područja prirode

Na području obuhvata zahvata prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) nema zaštićenih područja

prirode. Najbliža zaštićena područja prirode su park šuma Ošjak na otočiću Ošjaku kod Vele Luke, na

udaljenosti od cca 4,8 km sjevero-zapadno od lokacije odlagališta "Sitnica" te Vela špilja, palenotološki

spomenik prirode, na udaljenosti od cca 4,2 km sjeverno od lokacije odlagališta "Sitnica" (Grafički prikaz

E-3).

Grafički prikaz E-3: Zaštićena područja prirode u široj okolici odlagališta "Sitnica"

Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode

Ekološka mreža

Odlagalište otpada ''Sitnica'' ne nalazi se na području ekološke mreže Republike Hrvatske. Najbliža

područja ekološke mreže lokaciji odlagališta su područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove

(POVS) HR3000423 – Lastovski i Mljetski kanal i HR3000153 – otok Korčula – od uvale Poplat do

Vrhovnjaka. Oba područja nalaze se oko 1,5 km južno od odlagališta.

1 Granične vrijednosti zadane su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/2012) 2 Prekomjerno onečišćenje prizemnim ozonom zabilježeno je na području cijele Republike Hrvatske. Uzroci prekomjernih koncentracija su meteorološki uvjeti, vrste vegetacije (prirodni izvori emisije prekursora prizemnog ozona) te zemljopisni položaj Hrvatske (daljinski transport prizemnog ozona).



21

Grafički prikaz E-4: Područja ekološke mreže RH na širem području odlagališta "Sitnica"


Bioraznolikost

Područje odlagališta "Sitnica" nalazi se na stanišnom tipu C.3.6./D.3.4. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu – i stenomediterana / Bušici. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu – i stenomediterana - navedeni kompleks staništa se kao posljednji stadiji degradacije vazdazelenih šuma crnike razvijaju u sklopu eumediteranske i stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa razvijaju diljem Sredozemlja. Bušici - navedeni skup predstavlja niske, vazdazelene šikare koje se razvijaju na bazičnoj podlozi, kao jedan od degradacijskih stadija vazdazelene šumske vegetacije. Šire područje oko lokacije odlagališta "Sitnica" zauzimaju staništa:

I.5.3. Vinogradi,

E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike - skup zajednica čistih vazdazelenih šuma i makije crnike, te šuma alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu istočno-jadranskog primorja.



22

Grafički prikaz E-5: Karta staništa šireg područja odlagališta "Sitnica"




23

Hidrografske značajke, zone sanitarne zaštite i vodna tijela

Hidrografski podaci

Otok Korčula nema stalnih izvora, a podzemna voda se koristi u Blatskom polju od sredine 20. stoljeća.

Crpljena voda se koristi za vodoopskrbu zapadnog dijela otoka te za navodnjavanje privatnih

poljoprivrednih površina. Zbog poroznosti krškog terena stalnih tekućih vodotoka nema na otoku.

Većina oborinske vode ponire kroz porozno tlo te teče podzemno. To dokazuju brojne vrulje, osobito

duž južne obale otoka i izvori bočate vode na samoj obali. Za vrijeme jakih kiša javljaju se kratkotrajne

bujice. Na Korčuli se nalazi i dvadesetak manjih lokava (npr. Donje Blato, Čarsko polje, Sitnica, Bradat i

dr.), od kojih neke ljeti presušuju, neke su stalne tijekom cijele godine.

Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10), promatrani prostor pripada Jadranskom

vodnom području, Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN

97/10 i 31/13); obuhvat zahvata pripada području malog sliva „Neretva - Korčula“.

Istražni radovi trasiranja podzemne vode šireg područja odlagališta "Sitnica" obavljeno je u sušnom

periodu i nižim vodostajima podzemne vode. Na zdencima Studenac i Gugić detektirane su niske

koncentracije trasera, dok na ostalim pozicijama koncentracije trasera iznad predviđene granice

detekcije nisu zabilježene. Kvaliteta vode na izvorištima Studenac i Gugić od strane Zavoda za javno

zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Zone sanitarne zaštite

Odlagalište "Sitnica" nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta.

Stanje vodnih tijela

Na širem promatranom području odlagališta "Sitnica" prisutna su sljedeća vodna tijela:

Priobalno vodno tijelo

O423 – MOP obuhvaća područje od Prevlake do Rta Ploče do Splitskog kanala, uključujući područja

Mljetskog, Lastovskog, Korčulanskog, Hvarskog i Viškog kanala

Podzemno vodno tijelo

JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula

Prostorni raspored vodnih tijela u odnosu na odlagalište prikazan je na grafičkom prikazu u nastavku

(Grafički prikaz E-6).



24

Grafički prikaz E-6: Prostorni raspored vodnih tijela

Izvor: Hrvatske vode

Stanje vodnog tijela O423 - MOP podaci vodnih tijela na promatranom području prikazani su u tablici

koja slijedi (Tablica E-1).

Tablica E-1: Stanje vodnog tijela priobalne vode O423 - MOP

Šifra

vodnog

tijela

Područje Površina

(km2)

Ekološko

stanje

Kemijsko

stanje

Ukupno

stanje

O423-MOP

Od Prevlake do Rta Ploče do Splitskog kanala, uključujući

područja Mljetskog, Lastovskog, Korčulanskog, Hvarskog i

Viškog kanala

4.238,76 Dobro Dobro Dobro

Izvor podataka: Hrvatske vode, Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. (NN 66/16) predmetno

odlagalište smješteno je na vodnom tijelu podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula.

U tablici niže prikazane su karakteristike grupiranog vodnog tijela podzemne vode JOGN_13 – Jadranski

otoci - Korčula prema kojima je vidljivo da je vodno tijelo u dobrom količinskom i kemijskom stanju

(Tablica E-2).



25

Tablica E-2: Karakteristike i stanje vodnog tijela podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula

Kod JOGN_13

Ime vodnog tijela podzemne vode Jadranski otoci - Korčula

Poroznost pukotinsko – kavernozna

Površina (km2) 272

Obnovljive zalihe podzemnih

voda (*106 m3/god) -

Prirodna ranjivost -

Procjena stanja

Količinsko stanje Dobro

Kemijsko stanje Dobro

Ukupno stanje Dobro

Izvor: Hrvatske vode, Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)

Stanovništvo

Odlagalište "Sitnica" nalazi se većim dijelom na administrativnom području Općine Blato, a manjim

dijelom na području Općine Vela Luka. Administrativno područje Općine Blato i Vela Luka u sastavu je

Dubrovačko-neretvanske županije.

Lokacija odlagališta nalazi se izvan naseljenih područja. Jezgra naselja Blato nalazi se na oko 4,8 km od

lokacije odlagališta, a Vela Luka na oko 3,5 km zapadno od odlagališta.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine u samom Blatu živjelo je 3.570 stanovnika, dok

je 2001. živjelo 3.659 stanovnika. U razdoblju od deset godina koliko je bilo između dva posljednja

popisa stanovništva, naselje Blato je izgubilo 89 stanovnika (2,4%). Prosječna gustoća naselja Blato je

56,70 st/km23.

U Vela Luci je prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine živjelo je 4.137 stanovnika, dok

je 2001. živjelo 4.380 stanovnika. razdoblju od deset godina koliko je bilo između dva posljednja popisa

stanovništva, naselje Vela Luka je izgubilo 243 stanovnika (5,5%). Prosječna gustoća naseljenosti je 95,4

st/km24.

3 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Blato, Službeni glasnik Općine Blato br. 1/15 4 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Vela Luka, Službeni glasnik Općine Vela Luka br. 6/12



26

Prometna infrastruktura

Položaj Općine Vela Luka i Općine Blato u prometnom sustavu pripadajuće Dubrovačko-neretvanske

županije određen je položajem u istočnom dijelu otoka Korčule. Uz lokaciju odlagališta prolazi cesta

Vela Luka-Blato (oznaka ceste L69016) kojom se otpad odvozi do odlagališta "Sitnica".

Glavni cestovni pravac cestovne komunikacije otoka Korčule je prometnica Blato – Vela Luka. Otok je

povezan s kopnom trajektnom vezom (Vela Luka – Split, Korčula-Pelješac i Korčula-Drvenik). Drugi

primarni pravac cestovne komunikacije je prometnica Blato – Korčula. Sekundarni pravci cestovnog

povezivanja otoka Korčule su lokalnog karaktera te se uglavnom kreću duž sjeverne i južne obale.

Tablica E-3: Mreža kategoriziranih prometnica na području Općine Blato i Vela Luka

Oznaka ceste Opis ceste Duljina ceste na području

Općine Blato (km)

Državne ceste

DC 118 Vela Luka – Kapja – Dubovo – Korčula 8,8

Županijske ceste

ŽC 6222 D118 – Blato – D118 3,8

ŽC 6223 Blato (Ž6222) – Prižba – Brna – Smokvica (Ž6268) 12,3

ŽC 6255 Prigradica (L69018) – Blato (Ž6222) 4,2

Lokalne ceste

LC 69016 Vela Luka (Ž6221) – Blato (Ž6222) 5,6

LC 69017 Tri Luke – Potirna – L69016 5,4

LC 69018 D118 – Bristva – Prigradica (Ž6255) 11,8

LC 69019 Prigradica (L69018) – Babina 3,8

LC 69020 Blato (Ž6222) – Smokvica (Ž6223) 7,4

UKUPNO 63,1

Oznaka ceste Opis ceste Duljina ceste na području

Općine Vela Luka (km)

Državne ceste

DC 118 Vela Luka – Kapja – Dubovo – Korčula 4,1

Županijske ceste

ŽC 6221 Vela Luka (Plitvine) (L69060) – D118 3,2

Lokalne ceste

LC 69016 Vela Luka (Ž6221) – Blato (Ž6222) 4,9

LC 69017 Tri Luke – Potirna – L69016 1,6

LC 69060 Privala – Vela Luka (Ž6221) 5,5

UKUPNO 19,3

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Blato, Službeni glasnik Općine Blato br. 1/15; Izvješće o stanju u prostoru Općine Vela Luka, Službeni glasnik Općine Vela Luka br. 6/12



27

F. ODREĐIVANJE POTENCIJALNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Utjecaj na kvalitetu zraka

Dubrovačko-neretvanska županija pripada zoni HR5 koja obuhvaća široko područje čitave Dalmacije.

Lokacija zahvata se s obzirom na sve emisijske razdiobe i koncentracijske vrijednosti svih onečišćujućih

tvari nalazi u području niskih emisijskih vrijednosti i niskih do srednjih vrijednosti srednjih koncentracija

onečišćujućih tvari što potvrđuje da je zrak promatranog prostora prema svim onečišćujućim tvarima

(osim ozona) I kategorije.

Tijekom sanacije odlagališta komunalnog otpada neminovno će doći do lokalnog i vremenski

ograničenog smanjenja kvalitete zraka, ali zbog činjenice da će po završetku radova navedeni utjecaji

na kvalitetu zraka prestati ti se utjecaji ocjenjuju kao neznatni.

Tijekom sanacije odlagališta može se očekivati privremeno onečišćenje zraka uslijed prometovanja

teretnih vozila te rada mehanizacije i građevinske opreme. Obzirom na relativno kratkotrajne

aktivnosti rada građevinske mehanizacije i vozila, utjecaj na kvalitetu zraka je zanemariv. Sanirano

odlagalište imat će izvedene odzračnike (bunare za otplinjavanje s biofiterima) kojima će se provoditi

pasivno otplinjavanje s obzirom da količina plina nije energetski iskoristiva.

Prema rezultatima modela i teorijskim predviđanjima najveća količina odlagališnog plina nastaje u

prvoj godini nakon zatvaranja odlagališta. Nakon zatvaranja odlagališta nastale količine odlagališnog

plina se smanjuju.

Utjecaj klimatskih promjena

Procjena utjecaja klimatskih promjena na zahvat provedena je prema Smjernicama Europske komisije

(Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient) pri čemu

su ključni elementi za procjenu rizika:

analiza osjetljivosti projekta na određene klimatske promjene,

procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene.

Osjetljivost projekta na ključne klimatske promjene (primarne i sekundarne promjene) procjenjuje se

kroz četiri teme:

Postrojenja i procesi in situ

Ulaz

Izlaz

Transport

te se vrednuje ocjenama danima u tablici u nastavku:



28

Osjetljivost na klimatske promjene

2 Visoka

1 Umjerena

0 Zanemariva

Tablica F-1: Analiza osjetljivosti projekta na određene klimatske promjene

Sanacija odlagališta "Sitnica" – Općina Blato

Transp

ort

Izlaz

Ulaz

Po

stroje

nja i

pro

cesi in

situ

Osjetljivost

Primarni utjecaji R.br.

Promjene prosječnih temperatura 1 0 0 0 0

Povećanje ekstremnih temperatura 2 0 0 0 0

Promjene prosječnih oborina 3 0 0 0 0

Povećanje ekstremnih oborina 4 0 0 0 0

Promjene prosječne brzine vjetra 5 0 1 1 1

Povećanje maksimalnih brzina vjetra 6 0 1 1 1

Vlažnost 7 0 0 0 0

Sunčeva zračenja 8 0 0 0 0

Sekundarni utjecaji R.br.

Porast razine mora 9 0 0 0 0

Temperatura mora 10 0 0 0 0

Dostupnost vodnih resursa 11 0 0 0 0

Klimatske nepogode (oluje) 12 0 0 0 0

Obalno plavljenje 13 0 0 0 0

Ostalo plavljenje 14 0 0 0 0

Erozija obale 15 0 0 0 0

Erozija tla 16 0 0 0 0

Požar 17 0 0 0 1

Nestabilna tla / klizišta 18 0 0 0 0

Kakvoća zraka 19 0 0 0 0

Koncentracija topline urbanih središta 20 0 0 0 0

Kakvoća vode za kupanje 21 0 0 0 0

Izloženost projekta na klimatske promjene se procjenjuje za one parametre na koje je projekt visoko ili umjereno osjetljiv i to za sadašnje i buduće stanje klime, a ocjenjuje se prema tablici danoj u nastavku.



29

Izloženost klimatskim promjenama Visoka 2 2

Umjerena 1 1

Zanemariva 0 0

Tablica F-2: Procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene – Primarni utjecaji

R.br. Osjetljivost Izloženost lokacije - postojeće stanje Izloženost lokacije - buduće stanje

Primarni utjecaji

5 Promjene prosječne

brzine vjetra

Lokacija izložena sjevernom i

sjeveroistočnom vjetru (bura). 1

Nisu očekivane promjene izloženosti

za budući period. 1

6

Povećanje

maksimalnih brzina

vjetra

Lokacija izložena sjevernom i

sjeveroistočnom vjetru (bura). 1

Nisu očekivane promjene izloženosti

za budući period. 1

Tablica F-3: Procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene – Sekundarni utjecaji

Sekundarni utjecaji

17 Požar Porast učestalosti požara u cijelom

obalnom području. 1

Zbog predviđenog smanjenja količina

oborina te porasta prosječne

temperature predviđaju se i veći rizici

od požara. Sanacijom odlagališta

ugraditi će se preventivne mjere zaštite

odlagališta od požara.

1

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Utjecaj zahvata na klimatske promjene svodi se na emisiju stakleničkih plinova koji nastaju kao

posljedica korištenja odlagališta. Staklenički plinovi imaju značajnu ulogu u povećanom zagrijavanju

cijelog klimatskog sustava. Emisija stakleničkih plinova od strane građevinskih strojeva i vozila tijekom

sanacije je zanemariva u smislu potencijalnog utjecaja na klimatske promjene.

Prema rezultatima modela i teorijskim predviđanjima najveća količina odlagališnog plina nastaje u

prvoj godini nakon zatvaranja odlagališta, nakon čega se količina odlagališnog plina eksponencijalno

smanjuje.

Ukoliko se nastali plinovi ne obrađuju na ispravan način oni predstavljaju opasnost za okoliš. Prema

Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada

(NN 114/15), ukoliko na odlagalištu nastaje odlagališni plin potrebno je osigurati sustav sakupljanja

odlagališnog plina koji se mora obraditi i koristiti. Ako se odlagališni plinovi na mogu upotrijebiti za

dobivanje energije treba ih spaliti na području odlagališta ili spriječiti njihovu emisiju u zrak uporabom

drugih postupaka koji su jednakovrijedni spaljivanju.



30

U cilju smanjivanja nepoželjnih utjecaja odlagališnog plina na okoliš, na odlagalištu "Sitnica" predviđa

se, nakon prekrivanja, izvođenje pasivnog sustava otplinjavanja. Sustav otplinjavanja provodi se

izvedbom mreže vertikalnih i horizontalnih plinskih drenova s biofilterima na vrhu bunara.

Pretpostavljenim metodama će se smanjiti utjecaj odlagališta na kvalitetu zraka, ali i smanjiti utjecaj

na klimatske promjene (smanjenim emisijama stakleničkih plinova u zrak).

S obzirom na karakter, obuhvat i intenzitet zahvata, može se zaključiti kako zahvat u fazi sanacije i

korištenja neće imati značajnog utjecaja na klimatske promjene.

Utjecaj na tlo

Tlo u okolici odlagališta "Sitnica" je litosol (kamenjar) velike vodopropusnosti. Zbog minimalne plodnosti ta tla nemaju gospodarsku važnost.

Tijekom sanacije odlagališta, obzirom se radi o ograničenoj površini ne očekuje se onečišćenje tla. Moguća su rasipanja otpada izvan područja sanacije odlagališta tijekom same sanacije. Također moguća je pojava akcidentnog izlijevanja goriva i maziva iz građevinskih strojeva koji će raditi na terenu. Osim toga tijekom pripreme i izvođenje sanacije odlagališta moguće je onečišćenje tla uslijed dostave i nepravilnog skladištenja materijala na samom gradilištu (materijal za prekrivku, građevinski materijal i sl.) Pojava erozije ili obavljanja nedozvoljenih radnji na površini saniranog odlagališta (teški transporti, bušenja u površinske slojeve i slično) mogu uzrokovati oštećenja pojedinih dijelova odlagališta te negativno utjecaji na tlo i podzemlje zbog čega je potrebno strogo pridržavanje aktivnosti sanacije prema projektnoj dokumentaciji. Ovisno o porijeklu materijala korištenog za dnevno prekrivanje, ukoliko se radi o lokalnim pozajmištima tla, može doći do degradacije tla što omogućuje daljnju eroziju i povećava rizik od onečišćenja uslijed akcidentnih situacija. Zbog toga je potrebno koristiti materijal za dnevno prekrivanje isključivo s područja odobrenog od strane jedinice lokalne samouprave, a moguće je i korištenje višekratnih umjetnih materijala te inertnog građevinskog materijala.

Obzirom da je vjerojatnost za dodatno onečišćenje tla provedbom predmetnog zahvata vrlo mala, utjecaj na tlo biti će zanemariv.

U vremenskom razdoblju do prestanka rada nakon sanacije odlagališta, utjecaj na tlo bit će nepromijenjen uz sve izražajniju tendenciju pozitivnog utjecaja u vidu smanjenja infiltracije procjedne vode u tlo.

Nakon završetka sanacije odlagališta utjecaj na tlo bit će pozitivan kao rezultat smanjenja stvaranja

onečišćenih procjednih voda odlagališta i njihovog infiltriranja u tlo.

Utjecaj na vode i vodna tijela

S obzirom da je istražnim radovima s trasiranjem podzemne vode utvrđena povezanost šireg područja

odlagališta ''Sitnica'' i vodocrpilišta na području Blatskog polja nužno je čim prije provesti sanaciju

odlagališta. Sanacijskim aktivnostima predviđeno je postavljanje temeljnog brtvenog sustava na novu

odlagališnu plohu kao i izvedba površinskog brtvljenja postojećeg i novog odlagališnog prostora čime



31

će utjecaj odloženog otpada odnosno procjednih voda na podzemne vode biti izbjegnut. Izvedbom

pokrovnog brtvenog sloja spriječiti će se unos oborina u tijelo saniranog odlagališta, što će imati za

posljedicu smanjenje količine procjedne vode.

Obzirom na to da će se na predmetnoj lokaciji izvesti sanacija i zatvaranje odlagališta postavljanjem

temeljnog brtvenog sustava te vodonepropusnog završnog pokrovnog sloja, zahvat predstavlja

značajan pozitivan utjecaj na kakvoću podzemne vode u utjecajnom području ovog zahvata u odnosu

na dosadašnje stanje. Provedbom sanacije i zatvaranja neće doći do utjecaja na količinsko i kemijsko

stanje podzemne vode, te zahvat predstavlja pozitivan utjecaj na grupirano vodno tijelo podzemne

vode podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula.

Po završetku sanacije i zatvaranja odlagališta, vode koja će se redovito javljati na odlagalištu "Sitnica"

su oborinske vode. Izrađenom projektnom dokumentacijom odvodnja površinske vode sa zatvorenog

odlagališta i okolnih površina omogućena predviđenim sustavom odvodnje, pri čemu je završni

pokrovni sloj projektiran s adekvatnim poprečnim i uzdužnim nagibom. Dimenzioniranje sustava

odvodnje oborinskih voda provedeno je u odnosu na površinu s koje se oborine prikupljaju, odnosno s

obzirom na predviđeni protok.

Utjecaj na staništa, floru i faunu, zaštićena područja prirode i ekološku mrežu

Prema izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske i nacionalnoj klasifikaciji staništa, unutar lokacije

odlagališta "Sitnica" nalaze se stanišni tip C.3.6./D.3.4. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu – i

stenomediterana / Bušici.

Grmovita i travnjačka vegetacija šireg područja pogodno je stanište za faunu manjih sisavaca, od kojih

se mogu naći vrste kao što su miš (Mus musculus), štakor (Rattus norvegicus), zec (Lepus europaeus),

indijski mali mungos (Herpestes auropunctatus) te čagalj (Canis aureus).

Na užem području odlagališta nema dijelova prirode zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (NN

80/13). Područje planiranog zahvata sanacije odlagališta otpada "Sitnica" ne nalazi se unutar područja

ekološke mreže. Najbliža područja ekološke mreže nalaze se oko 1,5 km južno od odlagališta:

HR3000423 – Lastovski i Mljetski kanal i HR3000153 – otok Korčula – od uvale Poplat do Vrhovnjaka.

Sanacijom postojećeg odlagališta smanjit će se pojava povećane brojnosti životinja, koje obično

obitavaju na odlagalištima te time i broj potencijalnih prijenosnika zaraznih bolesti. Sanacijom

odlagališta onemogućit će se i izvor hrane za vrste ptica, glodavaca i kukaca koje se hrane različitim

odloženim organskim otpadom.

Radovi na sanaciji biti će lokalni i kratkotrajni te neće doći do zauzimanja dodatne površine okolnih

staništa. Radovima na sanaciji odlagališta "Sitnica" ne očekuju se negativni utjecaji na floru, faunu i

staništa na tom području.



32

Za predmetni zahvat ishođeno je rješenje da je planirani zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu (KLASA:

UP/I-351-03/13-08/128, URBROJ: 517-06-2-1-1-14-8, Zagreb, 10. travnja 2014. godine).

Utjecaj na krajobrazne značajke

Tijekom sanacije odlagališta "Sitnica" isti će prostor krajobrazno nalikovati na uobičajeni prostor na

kojem se odvijaju građevinski odnosno montažerski radovi. Sadašnje stanje odlagališta predstavlja

negativan utjecaj na krajobraz, budući da odloženi otpad vizualno degradira okolni prirodni krajobraz.

Tijekom izvođenja sanacijskih radova kratkoročno će doći do blaže krajobrazne degradacije prostora

što međutim nije od većeg značaja u odnosu na postojeće stanje neuređenog odlagališta. Sanacijom

odlagališta stvorit će se novi konfiguracijski i reljefni oblici na samoj lokaciji. Sanacijom odlagališta sav

otpad će se prekriti, a prekrivena površina rekultivirati, čime se ostvaruje preduvjet za kvalitetno

uklapanje odlagališta u okolni krajobraz. Sukladno tome u pozitivnom smislu će se promijeniti sastav

pokrova i karakter krajobraza, a sukcesijom ranije posađene vegetacije ta će površina biti manje

vizualno izložena.

Utjecaj povećane razine buke

Na području gradilišta odvijat će se uobičajene aktivnosti izvođenja radova, a neizbježna buka koja će

pri tome nastajati bit će posljedica rada teških građevinskih strojeva i uređaja (utovarivač, bager,

dizalica, kompresor i sl.). Kako su većina tih izvora mobilni, njihove se pozicije mijenjaju. Buka motora

građevinskih strojeva i teretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i

karakteristikama podloge kojom se stroj ili vozilo kreće.

Sam intenzitet ukupne buke varirat će tijekom dana ovisno o etapi sanacije odlagališta, međutim,

građevinski radovi biti će ograničenog vijeka trajanja. Kako se radi o području izvan naselja, tijekom

izgradnje povećana razina buke uzrokovana građevinskim radovima neće utjecati na lokalno

stanovništvo.

Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta prema Pravilniku o

najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) iznosi 65 dB(A). U

razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB(A).

Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prelaziti vrijednost od 40

dB(A). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A) u noćnom razdoblju, u

slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom

razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan

pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.



33

Tablica F-4: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru

Zona Namjena prostora

Najviše dopuštene razine buke imisije

LR,A,eq, dB(A)

dan noć

1 Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40

2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40

3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45

4 Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem 65 50

5 Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

Na granici građevne čestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

Izvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Utjecaj u slučaju izvanrednih događaja

Sagledavajući sve elemente tehnologije rada, akcidenti odnosno izvanredni događaji5 koji se mogu

očekivati tijekom provedbe zahvata su:

požar/eksplozija tijekom izvođenja radova na aktivnom dijelu odlagališta ili požar u objektima,

vozilima ili radnoj mehanizaciji zbog ekstremnih slučajeva nepažnje,

ekološka nesreća (izvanredna onečišćenja/akcidenti) vezani uz kvar vozila uslijed nehotičnog

curenja goriva i sredstava za podmazivanje,

prometna nesreća i ozljeda osoblja,

nesreća uzrokovana višom silom uslijed prirodnih opasnosti (ekstremno nepovoljni vremenski

uvjeti – ekstremne količine oborina, olujno ili orkansko nevrijeme, tuča, udar groma).

Požar

U slučaju odlagališta otpada značajna akcidentna situacija je požar na odlagalištu. Požar se može

pojaviti uslijed samozapaljenje otpada (lakozapaljive tvari, tinjajuće tvari, staklo u ulozi optičke leće i

sl.), aktivnosti ljudi (paljenje otpada, pušenje, rad s aparatima koji iskre), rada motora vozila (bacanje

iskre) ili prirodne pojave (trenje, udar groma). Požar se na gore opisani način javlja kao površinski požar.

Požari onečišćuju atmosferu otrovnim produktima izgaranja koji su vrlo toksični, a predstavljaju

opasnost zbog širenja na okolni prostor (raslinje). Požar se može javiti i kao dubinski požar, a najčešće

nastaje tako da se vatra proširi u tijelo odlagališta gdje izgaraju plinoviti produkti fermentacije

5 Izvanredni događaji je svaki događaj koji onemogućava normalno odvijanje tijeka rada na odlagalištu otpada "Sitnica".



34

biorazgradivog dijela otpada. Požar je pojava karakteristična za odlagališta, a prekrivanje otpada svodi

ih na najmanju moguću mjeru.

Ekološka nesreća (izvanredna onečišćenja/akcidenti uslijed nehotičnog curenja goriva i sredstava za

podmazivanje)

Slučajnim izlijevanjem veće količine goriva po nezaštićenom tlu postoji mogućnost onečišćenja

podzemnih voda. Ukoliko dođu u površinske vode gorivo je otrovno za organizme koji žive u vodi i

može dugotrajno štetno djelovati u vodi. Naime, zbog manje gustoće ostaje na površini vode, odakle

se relativno brzo isparava te u slučaju velike količine može zbog pomanjkanja kisika štetno utjecati na

vodene organizme. S obzirom na predviđenu sanaciju odlagališta otpada "Sitnica", povećat će se rizik

od izlijevanja goriva, odnosno rizik onečišćenja podzemnog krškog sustava odnosno od većih količina

onečišćujućih tvari u oborinskim vodama s manipulativnih površina. U cilju sprečavanja nastanka

ekoloških nezgoda na odlagalište se ne smiju odlagati tekućine ili opasni otpad. U slučaju nalaza

opasnog otpada, isti izdvojiti i zbrinuti u skladu s propisima.

Prometna nesreća i ozljeda osoblja

Tijekom rada na sanaciji za očekivati je najveći utjecaj na zdravlje radnika koji će obavljati fizičku

sanaciju odlagališta. Naime, svako odlagalište prate štetočine, prije svega glodavci koji pronalaze hranu

u smeću i mogu se namnožiti u velikom broju (prvenstveno štakori), zatim ptice (galebovi i sl.) te kukci

(muhe, ose, žohari) tako da tijekom radova na sanaciji postoji mogućnost prijenosa zaraznih bolesti sa

životinja na radnike koji će raditi na odlagalištu ukoliko se oni neće pridržavati mjera zaštite na radu.

Radnicima prilikom sanacije prijeti opasnost od ugriza glodavaca i insekata, posjekotina od odloženog

otpada odnosno udisanja prašine koja nastaje uslijed radova. U cilju sprječavanja nastanka prometnih

nezgoda ili ozljede osoblja potrebno je:

Zabraniti ulaz na odlagalište osoblju pod utjecajem alkohola, lijekova i droga

Definirati prometne pravce, te postaviti odgovarajuće znakove

Ograničiti brzinu kretanja vozila,

Djelatnike koje rade u označenom (aktivnom) području propisno obučiti i opskrbiti potrebnom

zaštitnom opremom (kombinezon, kaciga, zaštitne rukavice, prometni sigurnosni prsluk i

sigurnosne čizme s čeličnim vrhom)

Provoditi povremene preglede uvjeta radnog okoliša, radne opreme i strojeva, kao i

zdravstveni pregled radnika uz vođenje zapisnika

Redovito provoditi dezinsekciju i deratizaciju.

Rizik glede zdravlja radnika uz uvažavanje propisanih mjera osobne zaštite bit će minimalan.

Prirodne opasnosti (ekstremne količine oborina, tuča, olujno ili orkansko nevrijeme)

Ekstremne količine oborina mogu uzrokovati plavljenje uslijed intenzivnih pljuskova. Olujni vjetar, a

ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na



35

imovini, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i

odnosi ljudske živote.

U odnosu na predmetni zahvat, ovakva situacija bi izazvala potrebu pravodobnog prekida rada

odlagališta.

Opis mogućih prekograničnih utjecaja

S obzirom na smještaj i vrstu zahvata ne očekuje se prekograničan utjecaj zahvata.

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA

36

G. PLAN UBLAŽAVANJA POSLJEDICA NA OKOLIŠ

Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Trošak Institucionalna odgovornost Komentar

Priprema i projektiranje Općenito, utjecaj na tlo i vode

Izraditi Plan (projekt) organizacije gradilišta prije početka rada i definirati: lokalni transport, skladištenje materijala, gospodarenje otpadnim vodama, gospodarenje građevinskim i drugim otpadom, mjere zaštite na radu, sustav protupožarne zaštite. Prije početka radova izraditi plan izvođenja radova kojim će se ujedno odrediti i prostor za smještaj privremenih građevina, strojeva i opreme. Planirati opremanje prostora za smještaj radnika sa sanitarnim čvorovima i pokretnim ekološkim WC-ima i osiguranjem pražnjenje sadržaja putem ovlaštene pravne osobe. Planirati prostor za smještaj vozila i građevinskih strojeva koji mora biti uređen tako da je podloga zaštićena i vodonepropusna. Na odlagalištu odlagati samo miješani komunalni i neopasni proizvodni otpad, uz prethodno izdvajanje glomaznog i posebnih kategorija otpada. Sve aktivnosti vezane uz kompaktiranje otpada koji se odlaže nastaviti uz obvezno dnevno prekrivanje istog slojem inertnog materijala ili folijom. Materijal za pokrivku i građevinske radove će se nabavljati sa lokacija (pozajmišta) namijenjenih za tu namjenu u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave. Moguće je koristiti kao prekrivni sloj materijal dobiven od inertnog građevinskog materijala kako bi se osigurale dovoljne količine potrebne za dnevno prekrivanje otpada.

U sklopu Plana (projekta) organizacije gradilišta.

Projektant, građevinska inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, sanitarna

inspekcija

Priprema i projektiranje Utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora

Obaviti koordinaciju sa svim dionicima (lokalno stanovništvo) oko početka i trajanja radova. Osigurati djelomičan angažman lokalne radne snage. Voditi računa da je lokalna zajednica aktivno uključena u projekt. Osigurati tel. broj za pritužbe i adresu na koju se mogu poslati pismene pritužbe.

- EKO d.o.o., izvođač


37


Priprema i projektiranje Utjecaj u slučaju akcidenta

Provoditi preventivne mjere zaštite i mjere u slučaju akcidenta ili izvanrednog događaja sadržane u Planu interventnih mjera za slučaj iznenadnih zagađenja na lokaciji i/ili Planu postupaka u slučaju izvanrednog događaja.

- EKO d.o.o., inspekcija zaštite okoliša

Na lokaciji unaprijed osigurati sredstva za neutralizaciju prolivenih opasnih tvari (pijesak i PE folija).

U sklopu Plana (projekta) organizacije gradilišta.

Izvođač, inspekcija zaštite okoliša

Sanacija i zatvaranje (do uspostave regionalnog

centra za gospodarenje otpadom za područje

Dubrovačko-neretvanske županije)

Utjecaj na zrak

Sve aktivnosti vezane uz kompaktiranje otpada koji se odlaže nastaviti uz obvezno dnevno prekrivanje istog slojem inertnog materijala ili folijom. Za vrijeme preslagivanja dijela prethodno odloženog otpada redovito prekrivati odloženi otpad inertnim materijalom ili vatrootpornom LDPE folijom. Osigurati kontrolirano sakupljanje i odvođenje plinova koji nastaju unutar tijelu odlagališta pasivnim sustavom otplinjavanja uz ograđenu plinsku drenažu u sklopu prekrivke. Sustav pasivnog otplinjavanja provesti ugradnjom okomitih šljunčanih kanala, pri zatvaranju odlagališta, a na šljunčane kanale postaviti biofiltar (rahli kompost, debljine 2 m). Osigurati kretanje vozila uređenim prometnim površinama. Rasuti zemljani materijal vlažiti ili prekrivati, pogotovo za vjetrovitih dana. Transportne putove i radne površine u sušnim periodima prskati vodom. Sve radove na iskapanju i premještanju otpada i formiranju tijela odlagališta otpada, kao i sve druge građevinske radove provoditi tijekom suhog vremena. Strojevi i vozila koja se upotrebljavaju kod sanacije i zatvaranja moraju biti pod stalnim nadzorom u pogledu količine i kakvoće ispušnih plinova. Provoditi održavanje sustava za pasivno otplinjavanje tj. održavanje sloja rahlog komposta potrebne debljine koji služi kao biofiltar pogodnim za oksidaciju stakleničkog plina metana i njegovu razgradnju u ugljični dioksid, vodu i biomasu.

- Izvođač, inspekcija zaštite okoliša


38





Utjecaj na tlo i vode

Izraditi konačni zaštitni nasip na južnom dijelu odlagališta sukladno rješenju u glavnom projektu. Temeljni brtveni sloj na novoj odlagališnoj plohi izgraditi od mineralnog materijala čija najveća vrijednost koeficijenta propusnosti iznosi 10-9 m/s uporabom prirodnog materijala (glina) ili zamjenskog sintetskog materijala (GCL, geokompozit ili polielektrolitski gel). Na mineralni brtveni sloj postaviti HDPE foliju, a iznad drenažni sloj za procjednu vodu. Procjedne vode odlagališta sustavom drenažnih perforiranih cijevi izvedenih u temeljnom brtvenom sloju odvoditi u vodonepropusni bazen za procjedne vode. Nakon predobrade taloženjem iste vraćati putem recirkulacijskog sustava u tijelo odlagališta. Bazen za prihvat procjednih voda izvesti vodonepropusno. Bazen mora biti dostatnog volumena za prikupljanje procjednih voda, uzimajući u obzir velike intenzitete oborina. Površinske oborinske voda sa sanirane odlagališne površine obodnim kanalom odvoditi u sabirni bazen, te ih koristiti kao protupožarne vode odnosno vode za pranje internih prometnica. Obodni kanal izvesti kao vodonepropusni betonski kanal koji se dimenzionira na način da može prihvatiti maksimalni intenzitet oborina. Vodu iz kanala odvoditi u sabirni bazen za oborinske vode. Bazen za oborinske vode mora biti vodonepropustan i dostatnog volumena za prihvat svih oborina s prostora odlagališta, obodnog nasipa i protupožarnog pojasa u periodu maksimalnog intenziteta oborina. Izgraditi sustav za pasivno otplinjavanje odlagališnog plina te iznad istog postaviti biofiltarski sloj od zrelog komposta za biooksidaciju stakleničkog plina metana. Završni pokrovni sloj (sustav prekrivke starog i novog odlagališnog prostora) izvesti od mineralnog materijala čija najveća vrijednost koeficijenta propusnosti iznosi 10-9 m/s uporabom prirodnog materijala (glina) ili zamjenskog sintetskog materijala (GCL geokompozit ili polielektrolitski gel).

- Izvođač, inspekcija zaštite okoliša


39


Iznad mineralnog sloja postaviti drenažni sloj, te hortikulturni sloj minimalne debljine 80 cm. Prije početka radova na iskopavanju i preslagivanju dijela prethodno odloženog otpada, urediti novi odlagališni prostor te uz donji brtveni sloj oko istog izgraditi obodne kanale te izgraditi bazen za procjedne i oborinske vode. Procjedne otpadne vode prikupljati drenažnim sustavom u sklopu donjeg brtvenog sloja te u zatvorenom sustavu odvoditi u sabirni bazen. Bazen izvesti vodonepropusno da se onemogući njihov prodor u podzemlje. Prikupljene procjedne vode iz bazena vraćati u zatvorenom sustavu u tijelo saniranog (novog) dijela odlagališta. Sanitarne vode prikupljati postojećim nepropusnim sabirnim bazenima, te periodički prazniti putem vozila za pražnjenje i odvoz sadržaja sabirnih i septičkih jama. Sadržaj propisno zbrinuti prema odluci odvodnje otpadnih voda općine Blato. Sav materijal, gorivo i druge kemikalije skladištiti i koristiti na propisan način, sukladno uputama izvođača u Elaboratu o uređenju gradilišta. Opasne tvari koje se koriste za vrijeme izgradnje, skladištiti na vodonepropusnim površinama. Osigurati prostor za pretakanje goriva, kao i za odlaganje otpada na nepropusnoj površini. Trajno održavati sve slojeve prekrivke, gornji humusni sloj hortikulturno održavati. Drenažne kanale oborinske vode kontrolirati, redovito održavati i čistiti.




Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu

U slučaju otkrića arheoloških lokaliteta prekinuti radove te obavijestiti Ministarstvo kulture, nadležni Konzervatorski odjel u Dubrovniku koji će dalje postupati sukladno zakonskim ovlastima.

- Izvođač, Ministarstvo kulture

(Konzervatorski odjel u Dubrovniku)



Utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora

Na razini glavnog projekta provjeriti i po potrebi predvidjeti dodatne mjere zaštite od buke, kao što su izgradnja privremene barijere oko odlagališta, ugradnja opreme za smanjenje emisija buke u radne strojeve i dr.

- Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša,

građevinska inspekcija


40



Osigurati kvalitetno prometno rješenje te koristiti suvremenu mehanizaciju i transportna sredstva koja imaju mali intenzitet buke na izvoru. Telefonski broj i adresa na koju se mogu poslati pismene pritužbe trebaju biti dostupni radi eventualnih pritužbi.




Utjecaj na staništa, floru i faunu

Tijekom izvođenja radova u slučaju nailaska na strogo zaštićenu vrstu poduzeti sve potrebne mjere zaštite. Zabranjeno je namjerno ubijanje i hvatanje strogo zaštićenih vrsta te uznemiravanje vrsta u periodu razmnožavanja i podizanja mladih. U slučaju pojave invazivnih vrsta poduzeti mjere redovnog uklanjanja kako bi se spriječilo daljnje širenje.

- Izvođač, EKO d.o.o., Hrvatska

agencija za okoliš i prirodu




Utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu

Oko odlagališta urediti servisnu tj. protupožarnu cestu kako bi se omogućila pristupačnost svim dijelovima odlagališnog prostora. Prati kotače vozila prije izlaska na javnu prometnicu. Nije dopušteno povećano punjenje vozila materijalom, što bi moglo prouzročiti rasipanje tijekom prijevoza. Vrijeme gradnje uskladiti s odlukama lokalne samouprave s obzirom na turističku sezonu.

- Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša,

građevinska inspekcija




Gospodarenje otpadom

Komunalni otpad sakupljati u za to predviđene kontejnere. Osigurati prikupljanje neopasnog tehnološkog otpada (papir/karton, metal, plastika...). Građevinski otpad razvrstati i odvojeno odložiti. Opasan otpad sakupljati odvojeno od ostalog otpada. Prostor na kojem se nalaze spremnici mora biti ograđen i natkriven te s uređenim sustavom odvodnje koja završava sa sabirnom jamom za prihvat eventualno razlivenog otpada. Zabraniti spaljivanje otpada i prodaju opasnog otpada neovlaštenim osobama na lokaciji. Za sav novonastali otpad uslijed radova na sanaciji odlagališta (kao što su: otpadna ambalaža, drvo, staklo, građevinski otpad, apsorbeni i sl.) voditi očevidnike o nastanku i tijeku gospodarenja otpadom prema vrstama i količinama, a svako odvoženje otpada obavljati uz prateći list.

100.000,00 kn (opasni otpad) (potencijalno vrlo značajan trošak)

5.000,00 kn (komunalni i građevni otpad)

Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša,

građevinska inspekcija, vodopravna inspekcija




Utjecaj u slučaju akcidenta

Ograditi lokaciju zahvata ogradom visine 2 m, a uz ogradu zasaditi zeleni pojas od autohtonog drveća. Na ulazu u odlagalište osigurati 24-satni nadzor. Radove na premještanju otpada i uređenju odlagališta (postavljanje sustava za odvodnju procjednih i površinskih voda i sustav otplinjavanja) provesti uz uporabu zaštitne opreme (rukavice, odjeća, obuća, zaštitne maske itd.), osigurati i koristiti sanitarnu opremu (pitka voda, umivaonici s toplom vodom, sanitarni čvor, garderoba itd.), koristiti profesionalnu opremu za iskapanje i preslagivanje

- EKO d.o.o., izvođač, nadzorni

inženjer


41


otpada s jaružalima i utovarivačima koji imaju hermetički zatvorenu kabinu i odgovarajući sustav provjeravanja, redovito prati i dezinficirati radnu odjeću i opremu te sanitarne prostorije i strojeve. Po potrebi obavljati deratizaciju i dezinsekciju. Osobitu pažnju posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom prilikom izvođenja radova, kako ne bi došlo do požara (na gradilištu staviti znakove o zabrani pušenja ili nekontroliranog loženja vatre). Postaviti odgovarajući broj protupožarnih aparata na za to predviđena mjesta. Osigurati dostupnost vatrogasne jedinice u kratkom roku za slučaj požara. Izraditi Plan interventnih mjera za slučaj iznenadnih zagađenja na lokaciji i/ili Plan postupaka u slučaju izvanrednog događaja. Provoditi preventivne mjere zaštite i mjere u slučaju akcidenta ili izvanrednog događaja sadržane u Planu interventnih mjera za slučaj iznenadnih zagađenja na lokaciji i/ili Planu postupaka u slučaju izvanrednog događaja. Za slučaj akcidentnih situacija ispuštanja goriva, ulja ili maziva, osigurati sredstva (standardni industrijski „spill kit“ setovi, npr. mahovina, granule, piljevina i sl.) za upijanje prolivenih tekućina (čišćenje suhim postupkom). Onečišćeni dio tla predati ovlaštenoj osobi. Provesti zatvaranje odlagališta prema prethodno izrađenom Planu zatvaranja koji će sadržavati mjere za osiguranje stabilnosti odlagališta, tehničko i biološko rekultiviranje odlagališta uz praćenje utjecaja zatvorenog odlagališta na okoliš.


42

H. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA (MONITORING) PLANA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

H.1. PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) DO ZATVARANJA ODLAGALIŠTA*

Faza Što

je parametar koji će se pratiti

Gdje će se parametar

pratiti?

Kako će se parametar pratiti – učestalost mjerenja ili trajno/vrsta opreme za

praćenje?

Kada/od strane koga će se parametar

pratiti (po izboru)? Trošak

Institucionalna odgovornost

Nulto stanje Kontrola izvorišta

Blatskog polja

Senzorski, fizikalno-kemijski i mikrobiološki

parametri sukladnosti vode za ljudsku potrošnju

Izvorišta Studenac i Gugić

Sukladno godišnjem Planu monitoringa zdravstvene

ispravnosti vode za ljudsku potrošnju Ministarstva zdravlja

Nadležni zavod za javno zdravstvo

Dubrovačko-neretvanske županije

- Nadležni zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Do zatvaranja odlagališta (do uspostave regionalnog



-

Meteorološki parametri na odlagalištu otpada: volumen i intenzitet oborina (mjesečni prosjek i dnevni maksimum u mjesecu), temperatura (minimum i

maksimum) i ruža vjetrova

Najbliža meteorološka stanica državne

meteorološke mreže.

Jednom godišnje*/meteorološka stanica

Korisnik

0,15 kn po jednom meteorološkom podatku mjerenja ili opažanja

(konvencionalno mjerenje, dnevna vrijednost)**

Korisnik

Emisije u zrak Koncentracije CH4, CO2, O2, H2S i H2 u

odlagališnom plinu Ugrađeni bunari za

otplinjavanje

Četiri puta godišnje*/mjerni instrumenti za mjerenje odlagališnih

plinova Ovlaštena osoba

cca. 1.000 kn po jednom ispitivanju na jednom bunaru za otplinjavanje

Korisnik

Kontrola izvorišta Blatskog polja


parametri sukladnosti vode za ljudsku potrošnju



ispravnosti vode za ljudsku potrošnju Ministarstva zdravlja

Nadležni zavod za javno zdravstvo

Dubrovačko-neretvanske županije


Emisije procjednih voda i kontrola

oborinskih otpadnih voda

TOC, As, Pb, Cd, Cr6+, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak, cijanid

(lakooslobodivi), nitriti, AOX, ispareni ostatak, električna vodljivost, pH

vrijednost, ukupni dušik, BPK5, KPK

Sabirni bazen za procjedne vode

Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli/oprema za

uzorkovanje Ovlaštena osoba cca. 5.000 kn po jednom ispitivanju Korisnik

Parametri prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli

Na izlazu iz obodnog kanala u upojni bunar

Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli/oprema za

uzorkovanje Ovlaštena osoba

Nije poznato u ovom trenutku jer ovisi o Vodopravnoj ili okolišnoj

dozvoli. Korisnik

Podzemne vode na odlagalištu otpada

TOC, As, Pb, Cd, Cr6+, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak, cijanid

(lakooslobodivi), nitriti, AOX, ispareni ostatak, električna vodljivost, pH

vrijednost

Najmanje dvije opažačke bušotine na

mjestu dotjecanja i otjecanja podzemne

vode

Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli oprema za

uzorkovanje/oprema za uzorkovanje Ovlaštena osoba

cca. 7.000 kn po jednom ispitivanju na jednoj opažačkoj bušotini

Korisnik

Topografija terena: podaci o tijelu

odlagališta

Praćenje strukture i sastava tijela odlagališta i praćenje slijeganja razine

tijela odlagališta Tijelo odlagališta Jednom godišnje/geodetska oprema Ovlaštena osoba

cca. 8.000 kn po ha (geodetsko snimanje)

Korisnik

- Kontrola stanja sustava odvodnje Sustav odvodnje

odlagališta otpada Dinamika prema Vodopravnoj ili

okolišnoj dozvoli Korisnik Nije poznato u ovom trenutku Korisnik

-

Vođenje očevidnika o rezultatima ispitivanja svih provedenih mjerenja (emisije u zrak, emisije procjednih

voda i kontrola oborinskih otpadnih voda i podzemne vode na odlagalištu

otpada)

Odlagalište otpada Prema dinamici provedenih mjerenja Korisnik - Korisnik


43

* Program praćenja stanja okoliša proizlazi iz uvjeta do sada ishođene dokumentacije i dozvola (procjena utjecaja na okoliš). Obzirom na izmjene propisa u međuvremenu (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 114/15) Operater je u obavezi osim provedbe ovog Programa praćenja stanja okoliša provoditi mjere kontrole rada odlagališta propisane Prilogom IV. Pravilnika. ** Podaci preuzeti s web stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda: Izvor: http://klima.hr/razno/katalog_i_cjenikDHMZ.pdf

H.2. PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA*

Faza Utjecaj Što

je parametar koji će se pratiti Gdje

će se parametar pratiti?

Kako će se parametar pratiti –

učestalost mjerenja ili trajno/ vrsta opreme za

praćenje?

Kada/od strane koga će se parametar pratiti

(po izboru)?

Trošak


Nakon zatvaranja odlagališta

-

Meteorološki parametri na odlagalištu otpada: volumen i intenzitet oborina (mjesečni

prosjek i dnevni maksimum u mjesecu), temperatura

(minimum i maksimum) i ruža vjetrova

Najbliža meteorološka stanica državne

meteorološke mreže.

Jednom godišnje*/meteorološka

stanica Korisnik

0,15 kn po jednom meteorološkom podatku

mjerenja ili opažanja (konvencionalno mjerenje,

dnevna vrijednost)**

Korisnik

Emisije u zrak Koncentracije CH4, CO2, O2, H2S i

H2 u odlagališnom plinu Ugrađeni bunari za

otplinjavanje

Dva puta godišnje narednih 10 godina a nakon toga jednom u dvije godine

sljedećih 10 godina*/mjerni instrumenti za mjerenje

odlagališnih plinova

Ovlaštena osoba cca. 1.000 kn po jednom

ispitivanju na jednom bunaru za otplinjavanje

Korisnik

Kontrola izvorišta Blatskog polja


parametri sukladnosti vode za ljudsku

potrošnju



ispravnosti vode za ljudsku potrošnju Ministarstva

zdravlja

Nadležni zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije


Emisije procjednih voda i kontrola oborinskih

otpadnih voda

TOC, As, Pb, Cd, Cr6+, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak,

cijanid (lakooslobodivi), nitriti, AOX, ispareni ostatak, električna vodljivost, pH vrijednost, ukupni

dušik, BPK5, KPK

Sabirni bazen za procjedne vode

Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj

dozvoli/oprema za uzorkovanje


ispitivanju Korisnik

Parametri prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli

Na izlazu iz obodnog kanala u upojni bunar



Ovlaštena osoba Nije poznato u ovom trenutku

jer ovisi o Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli.

Korisnik

Podzemne vode na odlagalištu otpada

TOC, As, Pb, Cd, Cr6+, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak,

cijanid (lakooslobodivi), nitriti, AOX, ispareni ostatak, električna

vodljivost, pH vrijednost

Najmanje dvije opažačke bušotine na mjestu

dotjecanja i otjecanja podzemne vode




ispitivanju na jednoj opažačkoj bušotini

Korisnik

Topografija terena: podaci o tijelu

odlagališta

Praćenje slijeganja razine tijela odlagališta

Tijelo odlagališta

Jednom godišnje u periodu 20 godina nakon zatvaranja

odlagališta/geodetska oprema

Ovlaštena osoba cca. 8.000 kn po ha (geodetsko

snimanje) Korisnik

http://klima.hr/razno/katalog_i_cjenikDHMZ.pdf


44

Faza Utjecaj Što

je parametar koji će se pratiti Gdje

će se parametar pratiti?

Kako će se parametar pratiti –

učestalost mjerenja ili trajno/ vrsta opreme za

praćenje?

Kada/od strane koga će se parametar pratiti

(po izboru)?

Trošak


- Kontrola stanja sustava odvodnje Sustav odvodnje

odlagališta otpada


dozvoli Korisnik Nije poznato u ovom trenutku Korisnik

-

Vođenje očevidnika o rezultatima ispitivanja svih provedenih

mjerenja (emisije u zrak, emisije procjednih voda i kontrola oborinskih otpadnih voda i

podzemne vode na odlagalištu otpada)

Odlagalište otpada Prema dinamici provedenih

mjerenja Korisnik - Korisnik

* Program praćenja stanja okoliša proizlazi iz uvjeta do sada ishođene dokumentacije i dozvola (procjena utjecaja na okoliš). Obzirom na izmjene propisa u međuvremenu (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 114/15) Operater je u obavezi osim provedbe ovog Programa praćenja stanja okoliša provoditi mjere kontrole rada odlagališta propisane Prilogom IV. Pravilnika. ** Podaci preuzeti s web stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda: Izvor: http://klima.hr/razno/katalog_i_cjenikDHMZ.pdf

http://klima.hr/razno/katalog_i_cjenikDHMZ.pdf



45

H.3. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PRAĆENJE I PLAN UBLAŽAVANJA I JAČANJE KAPACITETA

Nadzor nad provođenjem plana upravljanja okolišem osigurava Jedinica za provedbu projekta (JPP)

osnovana pri FZOEU. U okviru JPPP su osim predstavnika FUOEU i predstavnici Općine Vela Luka,

Općine Blato te tvrtke/operatera EKO d.o.o.

Predstavnici jedinice lokalne samouprave, na čijem prostoru se nalazi odlagalište "Sitnica" će osigurati

sudjelovanje javnosti i konzultacije putem svoje web stranice te kontrolu provođenja mjera

ublažavanja i programa praćenja stanja okoliša.

Predstavnik operatera (EKO d.o.o.) će biti u nadležnosti provođenja mjera praćenja i ublažavanja

utjecaja na okoliš predviđenih Planom upravljanja okolišem tijekom sanacije i potom tijekom rada do

zatvaranja te nakon zatvaranja odlagališta. To se posebno odnosi na obavezu izrade Plana interventnih

mjera za slučaj iznenadnih zagađenja na lokaciji i/ili Plana postupaka u slučaju izvanrednog događaja.

Obveze provedbe EMP-a mogu se prenijeti na odabranog izvođača radova kroz ugovor za provedbu

sanacijskih radova. Kao takav, Izvođač ostaje odgovoran za provedbu svih mjera ublažavanja koje su

propisane u EMP-u, a nadzorni inženjer će biti odgovoran za praćenje i izvješćivanje provedbe mjera

ublažavanja na gradilištu. Pojedinosti praćenje i izvješćivanje provedbe EMP-a trebaju biti prikazani u

zasebnom poglavlju u okviru redovitih nadzornih izvješća.

Tijekom izvođenja radova sanacije odlagališta pojedine mjere praćenja i ublažavanja utjecaja na okoliš

predviđenih Planom upravljanja okolišem provoditi će se od strane nadzornog inženjera, odnosno sa

strane korisnika voditelj odlagališta. Oni će u svom redovnom radu pratiti provođenje mjera

ublažavanja utjecaja na okoliš i mjera praćenja stanja okoliša po potrebi odnosno najmanje kako je

propisano u planu praćenja stanja okoliša te o istom jednom u tri mjeseca obavještavati nadležne

osobe za projekt pri jedinici lokalne samouprave i operatera odlagališta (korisnik).

Jačanje kapaciteta je predviđeno kroz postupak ishođenja okolišne dozvole u vidu edukacije

predstavnika Općine Vela Luk i Općine Blato, te korisnika (EKO d.o.o.) o potrebi sudjelovanja javnosti

u postupku ishođenja okolišne dozvole, o samoj sanaciji i predviđenim radom odlagališta te

sudjelovanju nadležnih tijela za pojedine sastavnice okoliša.

Inspektori zaštite okoliša iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOiE) će po potrebi obavljati

nadzor na temelju nenajavljenih terenskih posjeta tijekom sanacije i rada odlagališta, a nadzirati će se

uvjeti zaštite okoliša i kakvoće tla i voda.

Sva izvješća koja će biti dostavljena od Izvođača radova i nadzornih inženjera vezani uz provedbu EMP-

a također će uključivati izvješća potrebna za izvješćivanje o pitanjima Okoliša, društva, zdravlja i

sigurnosti (engl. ESHS) za Izvješća o napretku prema Smjernicama Svjetske banke za zaštitu okoliša,

zdravlje i sigurnost i svim nacionalnim zakonskim zahtjevima i standardima ako oni predstavljaju više

standarde od Smjernica za zaštitu okoliša, zdravlje i sigurnost Svjetske banke.



46

I. SAŽETAK KONZULTACIJA S JAVNOŠĆU

ZAPISNIK S JAVNE RASPRAVE

o Planu upravljanja okolišem – sanacija odlagališta "Sitnica", Općina Vela Luka

(Upravni odjel za gospodarenje prostorom i komunalne djelatnosti Općine Vela Luka, II. kat, 11. travnja 2017., 8.00 sati)

Lista sudionika:

• Igor Anić (Dvokut-ecro d.o.o., izrađivač Plana upravljanja okolišem)

• Mario Pokrivač (Dvokut-ecro d.o.o., izrađivač Plana upravljanja okolišem)

• Tonko Gugić ( načelnik Općine Vela Luka)

• Darko Franulović (Općina Vela Luka)

• Sanja Jurković (Općina Vela Luka)

• Ivana Jonke Valpotić (FZOEU)

• Sofija Petrinec (FZOEU)

• Marin Miletić (Općina Vela Luka)

• Barbara Mirošević (Općina Vela Luka)

• Boris Andreis (Općina Vela Luka)

• Željka Gugić (Hrvatske šume d.o.o.)

• Ranko Surjan (KOMUNALAC d.o.o.)

• Damir Andreis (KOMUNALAC d.o.o.)

• Ivana Padovan (Dubrovačko-neretvanska županija)

• Tina Anić (Dubrovačko-neretvanska županija)

Javna rasprava o Planu upravljanja okolišem održana je u razdoblju od 3. do 17. travnja 2017. godine

na području Općine Vela. Obavijest o javnoj raspravi objavljena je na mrežnim stranicama Općine Vela

Luka. Plan upravljanja okolišem je, u uredovno vrijeme, od 3. do 17. travnja 2017. godine bio izložen u

prostorijama Općine Vela Luka (Obala 3 br. 19) te na mrežnim stranicama Općine.

Javno izlaganje je održano 11. travnja 2017. godine, u 8.00 sati, u prostorijama Upravnog odjela za

gospodarenje prostorom i komunalne djelatnosti Općine Vela Luka, na II. katu.

Tijekom javne rasprave u knjizi primjedbi nisu upisane nikakve primjedbe niti poslane poštom. Također

nije dano nijedno pisano mišljenje, prijedlog ili primjedba.

Ovaj Zapisnik s održane javne rasprave je izrađen nakon javnog izlaganja Plana upravljanja okolišem.



47

Igor Anić ispred izrađivača Plana upravljanja okolišem (Dvokut-ecro d.o.o.) otvorio je javno izlaganje i

obavijestio sve prisutne da se ovo javno izlaganje održava sukladno smjernicama Svjetske banke.

Prezentaciju Plana upravljanja okolišem održali su Igor Anić i Mario Pokrivač (cijela prezentacija u

dodatku zapisnika). Prezentiran je opis zahvata sanacije odlagališta "Sitnica". U prezentaciji je

napravljen osvrt na:

Ishođenu dokumentaciju

Predviđenu sanaciju

Opis okoliša odlagališta

Potencijalne utjecaje na okoliš

Plan ublažavanja posljedica na okoliš

Plan praćenja stanja okoliša

Daljnje aktivnosti.

Nakon završene prezentacije otvorena je javna rasprava. Gđa Gugić je postavila pitanje o primjerima

korištenja saniranih površina odlagališta, a da to nije samo ozelenjivanje. Čula je da je bilo prijedloga

da se na odlagalištu postave solarne ploče koje bi proizvodile električnu energiju za objekte na

odlagalištu.

Gosp. Pokrivač je odgovorio da je trenutnom projektnom dokumentacijom predviđeno ozelenjivanje,

a ista površina se naknadno može iskoristiti za druge namjene. Bilo je primjera za korištenje kao npr.

mini golf igralište, sportski tereni i sl. Ne može se graditi neki čvrsti objekt na saniranom odlagalištu ali

se lokacija može iskoristiti za sport i rekreaciju. EMP se nastavlja na niz dokumenta i projekata koji su

do sada izrađeni. Prema ishođenim dozvolama nisu predviđene solarne ploče na saniranom

odlagalištu.

Gđa Gugić je postavila pitanje o vremenu trajanja sanacije, kako će funkcionirati odlagalište do

otvaranje regionalnog centra za gospodarenje otpadom?

Gosp. Anić je odgovorio da će se sanirati dio po dio odlagališta (etapna izvedba).

Gđa Gugić je pitala koliko se predviđa da će trajati sanacija?

Gđa Petrinec je odgovorila da će sanacija trajati godinu dana. U ovom trenutku nemoguće drugu

namjenu planirati na saniranom odlagalište obzirom na slijeganje i nastanak odlagališnih plinova ali u

budućem razdoblju je moguće.

Gosp. Pokrivač je dodao da je obaveza obavljati monitoring 30 godina nakon sanacije odlagališta.

Nakon bilježenja primjedbe, s obzirom da nije bilo dodatnih pitanja niti daljnjih primjedbi na Plan

upravljanja okolišem, zaključeno je javno izlaganje.

Javno izlaganje je završilo u 9.30 sati.



48

Sastavili:

Igor Anić

Mario Pokrivač

U Zagrebu, 18. travnja 2017. godine



49

ZAPISNIK S JAVNE RASPRAVE

o Planu upravljanja okolišem – sanacija odlagališta "Sitnica", Općina Blato

Lista sudionika:

• Igor Anić (Dvokut-ecro d.o.o., izrađivač Plana upravljanja okolišem)

• Mario Pokrivač (Dvokut-ecro d.o.o., izrađivač Plana upravljanja okolišem)

• Ante Šeparović (Načelnik Općine Blato)

• Marino Sardelić (EKO d.o.o)

• Dorotea Žanetić (Općina Blato)

• Franko Favro (EKO d.o.o.)

• Jurica Petković (Općina Blato)

• Maja Šeparović (Turistička zajednica Općine Blato)

• Marko Šimunović (stanovnik Blata)

• Ivana Jonke Valpotić (FZOEU)

• Sofija Petrinec (FZOEU)

Javna rasprava o Planu upravljanja okolišem održana je u razdoblju od 3. do 17. travnja 2017. godine

na području Općine Blato. Obavijest o javnoj raspravi objavljena je na mrežnim stranicama Općine

Blato te na lokalnom radiju. Plan upravljanja okolišem je, u uredovno vrijeme, od 3. do 17. travnja

2017. godine bio izložen u prostorijama Općine Blato (Trg Franje Tuđmana 4) te na mrežnim stranicama

Općine.

Javno izlaganje je održano 11. travnja 2017. godine u 11.000 sati, u prostorijama Općine Blato

(vijećnica).

Tijekom javne rasprave u knjizi primjedbi nisu upisane nikakve primjedbe niti poslane poštom. Također

nije dano nijedno pisano mišljenje, prijedlog ili primjedba.

Ovaj Zapisnik s održane javne rasprave je izrađen nakon javnog izlaganja Plana upravljanja okolišem.

Igor Anić ispred izrađivača Plana upravljanja okolišem (Dvokut-ecro d.o.o.) otvorio je javno izlaganje i

obavijestio sve prisutne da se ovo javno izlaganje održava sukladno smjernicama Svjetske banke.

Prezentaciju Plana upravljanja okolišem održali su Igor Anić i Mario Pokrivač (cijela prezentacija u

dodatku zapisnika). Prezentiran je opis zahvata sanacije odlagališta "Sitnica". U prezentaciji je

napravljen osvrt na:

Ishođenu dokumentaciju

Predviđenu sanaciju

Opis okoliša odlagališta

Potencijalne utjecaje na okoliš

Plan ublažavanja posljedica na okoliš



50

Plan praćenja stanja okoliša

Daljnje aktivnosti.

Nakon završene prezentacije otvorena je rasprava.

Gosp. Šimunović, vlasnik zemljišta koje se nalazi neposredno uz odlagališta, je napomenuo da se već

više od 20 godine ne riješava problem odlagališta na dijelu privatnog zemljišta.

Gosp. Šeparović je odgovorio: ono što je u granicama obuhvata zahvata se prihvaća i biti će riješeno u

sklopu darovnice Svjetske Banke.

Gosp. Pokrivač je rekao da pitanje imovinsko pravnih odnosa nije pitanje plana upravljanja okolišem.

Gosp. Sardelić je pitao tko obavlja monitoring i da li se mora zaposliti stručna osoba za to?

Gosp. Pokrivač je odgovorio da dio predviđenog monitoring obavlja nadležni zavod za javno zdravstvo

(nutlo stanje), praćenje meteoroloških parametra može uzimati operater podatke s najbliže

meteorološke postaje. Trebat će preuzeti podatke i dalje ih voditi uredno. Za emisije u zrak će se morati

angažirati ovlaštena osoba za mjerenje kao i za procjedne vode. Za slijeganje odlagališta će se morati

angažirati geodetsko snimanje. EMP je napravljen za izvođače radova sanacije te operatera.

Dosadašnja praksa je bila da se uglavnom ne zapošljava nova osoba za vođenje navedenih podataka.

Gosp. Sardelić je upitao za kriterij tj. kapacitet koji je propisan za obvezu izrade okoline dozvole (10

t/dan), da li se to mijenjalo? Sitnica je ispod tog kriterija.

Gosp. Anić je odgovorio da je kriterij prema propisima još uvijek 10 t/dan odloženog otpada.

Gđa. Petrinec je dodala da je zahtjev Svjetske Banke da se izradi okolišna dozvola.

Gosp. Favro je upitao za izradu Plana intervencija u slučaju iznenadnih događaja, da li je i za taj Plan

potrebno angažirati ovlaštenu tvrtku?

Gosp. Pokrivač je odgovorio da korisnik/operater može sam napraviti takav Plan sa definiranim

preventivnim mjerama i shematogramom djelovanja u slučaju iznenadnog događaja.

Nakon bilježenja primjedbe, s obzirom da nije bilo dodatnih pitanja niti daljnjih primjedbi na Plan

upravljanja okolišem, zaključeno je javno izlaganje.

Javno izlaganje je završilo u 12.00 sati.



51

Sastavili:

Igor Anić

Mario Pokrivač

U Zagrebu, 18. travnja 2017. godine



52

Dodatak: Prezentacija EMP-a za javnu raspravu



53



54



55



56



57



58



59



60



61



62



63

naziv dokumenta / plan upravljanja okoliŠemkatastarskih općina vela luka i lato. odlagalište...

Documents