NASTAVNI PREDMET – GEOGRAFIJA

Za četverogodišnja strukovna zanimanja

POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR

FITOFARMACEUT

KOMERCIJALIST

2. razred

1. nastavni list

Autor: Tomislav Dolančić, prof.

Donji Miholjac, 2009.

SADRŽAJ

I. PROSTOR I POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE……………………3I.1. Geografski položaj, smještaj i prostorni obuhvat………………………3I.2. Regionalizacija Hrvatske……………………………………………….4I.3. Geoprometna obilježja Hrvatske……………………………………….5II. PRIRODNA OBILJEŽJA HRVATSKE…………………………………6II. 1. Reljef Hrvatske………………………………………………………...6II. 2. Klimatska obilježja……………………………………………………7II. 3. Jadransko more………………………………………………………..9II. 4. Vode na kopnu ………………………………………………………..9II. STANOVNIŠTVO HRVATSKE………………………………………..10II. 1. Razvoj naseljenosti, prirodno kretanje i razmještaj stanovništva……..10II. 2. Struktura stanovništva Hrvatske………………………………………10III. OBILJEŽJA GOSPODARSKOG RAZVOJA HRVATSKE…………...11III. 1. Obilježja gospodarskog razvoja Hrvatske……………………………11III. 2. Rude i energetika……………………………………………………..13KONTROLNA ZADAĆA…………………………………………………14

2

I. PROSTOR I POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE

I.1. Geografski položaj, smještaj i prostorni obuhvat

Prema veličini teritorija i broju stanovnika, Hrvatska pripada u sredinu ljestvice među europskim zemljama. Površina joj iznosi 56 603 km², a broj stanovnika prema popisu iz 2001. iznosi 4 437 460. Geografski položaj na jugoistoku Europe razmjerno je povoljan jer se naša zemlja nalazi na kontaktu velikih regija – alpske sa zapada, panonske sa sjevera, dinarske s juga i jugoistoka i mediteranske s juga. Usprkos burnoj povijesti, razmjerno malom današnjem državnom teritoriju, kao i ratnoj agresiji od 1991. do 1995. godine, Hrvatska danas zbog svojega specifičnoga oblika ima posebno duge državne granice. One ukupno iznose 2028 km. Sa zapada Hrvatska graniči sa Slovenijom, sa sjevera s Mađarskom, na sjeverozapadu sa Srbijom, na istoku ima najdužu granicu s Bosnom i Hercegovinom, a na jugoistoku najkraću s Crnom Gorom. Preko epikontinentalnog pojasa na Jadranskome moru graniči i s Italijom.

Slika 1. Dimenzije i granice Hrvatske

Geografski, prometni i geostrateški položaj veoma je važan za razvoj i život Hrvatske. Naša zemlja ima oblik potkove: središnji i istočni dio neupitno pripadaju srednjoj Europi i Podunavlju, a Jadransko pročelje Mediteranu ili Sredozemlju. Ako ovaj dio Europe na osnovi reljefnih i drugih geografskih kriterija podijelimo u velike prirodnogeografske regije, može se zaključiti da se Hrvatska nalazi upravo na njihovu kontaktu. Naime, područje Hrvatske dodiruju velike geografske regije jugoistočne Europe:

Koliko iznosi površina R.H. i broj stanovnika ?

Sa kojim sve zemljama graniči R.H. ?

Kakav oblik posjeduje teritorij R.H. ?

3

Alpe sa zapada, Panonska nizina sa sjevera i sjeveroistoka, Dinarsko gorje s istoka i jugoistoka te Sredozemlje s juga i jugozapada.

Slika 2. Položaj Hrvatske u kontaktu europskih prirodnogeografskih regija

U kulturološkom i geostrateškom smislu Hrvatska se nalazi i na kontaktu dviju velikih i razmjerno različitih euroazijskih kultura i civilizacija. Hrvatska je na istočnoj međi srednjoeuropske, sredozemne i katoličke kulturne sfere s jedne strane te jugoistočne, pravoslavne, bizantske i islamske kulturne sfere s druge strane.Tijekom povijesti je kontakt razmjerno različitih kulturnih i civilizacijskih svjetonazora uvjetovao velike krize i ratne sukobe te miješanje naroda, vjera i kultura na relativno malom geografskom prostoru.

I.2. Regionalizacija Hrvatske

Hrvatska se može regionalizirati prema različitim kriterijima. Najčešća su tri vida regionalizacije: prirodno-geografska regionalizacija, tradicionalna regionalizacija i teritorijalno-upravna regionalizacija. Prirodno-geografska regionalizacija izdvaja određene prostorne cjeline na osnovu zajedničkih sličnih prirodnih osobina kao što su: reljef, klima, vode, biljni pokrov i tome slično. Na osnovi toga kriterija Hrvatska se dijeli na panonsku-peripanonsku regiju u kojoj se izdvajaju tri manje cjeline: istočna hrvatska ravnica, središnje hrvatsko međuriječje (prostor između Drave i Save) te zapadno hrvatsko međuriječje (prostor između Mure i Korane).

Koje se sve velike prirodno – geografske regije dodiruju na području Hrvatske ?

Na koje sve prirodno-geografske regije dijelimo Hrvatsku ?

4

Sljedeća prirodna regija jest gorska Hrvatska koja se dijeli na Gorski kotar i Liku. Zadnja prirodna regija jest sredozemna regija. U sredozemnoj regiji izdvajaju se cjeline sjeverno Hrvatsko primorje i južno Hrvatsko primorje. Sjeverno Hrvatsko primorje sastoji se od Istre i Kvarnera s otocima. Južno Hrvatsko primorje je prostor povijesne cjeline Dalmacije. Tradicionalne regije često se ne poklapaju s geografskim regijama, iako i geografske značajke utječu na njihov obuhvat. Te povijesne regije najčešće nemaju čvrsto definirane granice. Primjerice, Podravina je tamo gdje se ljudi osjećaju Podravcima, Zagorje je tamo gdje se ljudi osjećaju Zagorcima, Dalmacija je tamo gdje se ljudi osjećaju Dalmatincima itd. Prema povijesnom razvoju, u Hrvatskoj bi se mogle izdvojiti sljedeće tradicionalne regije: Međimurje, Hrvatsko Zagorje, Podravina, Slavonija, Baranja, Srijem, Banovina, Kordun, Istra, Lika, Dalmacija itd. Prema teritorijalno – upravnoj regionalizaciji Hrvatska se dijeli na 20 županija te Grad Zagreb koji posjeduje status županije. Daljnja podjela prostora županija jest na Gradove i Općine, primjerice Grad Donji Miholjac, Općina Viljevo.

I.3. Geoprometna obilježja Hrvatske

Bez obzira na to što je površinom mala država i što ima neobičan oblik teritorija, Hrvatska je u europskom prometnom sustavu važna križišna i tranzitna zemlja. To znači da kroz našu zemlju prolaze neki važni europski prometni koridori.

Slika 3. Trase nekih europskih prometnih koridora.

Dva su osnovna prometna smjera koja su od nacionalnog razvojnog interesa. Transverzalni ili poprečni smjer povezuje u

Na koji način djelimo sredozemnu hrvatsku regiju ?

Na koji način izdvajamo tradicionalne regije ?

Navedi neke tradicionalne regije u Hrvatskoj !

Kako dijelimo Hrvatsku prema upravno-teritorijalnoj regionalizaciji ?

5

osnovi širi panonski prostor s Jadranskim morem. U konkretnom prometnom smislu to je prometna veza Rijeka – Zagreb – Goričan. Drugi prometni smjer jest longitudinalni ili uzdužni. Taj smjer u osnovi povezuje zapad s istokom, a obuhvaća prometnice trasirane nizinom rijeke Save od Zagreba preko Sl. Broda do Bajakova. Ova dva nacionalna prometna smjera se poklapaju i sa nekim od europskih prometnih koridora koji prolaze kroz Hrvatsku. Ima ih ukupno pet: koridor 5b, koridor 5c, koridor 10, Pyhrinski koridor i jadransko - jonski koridor. Koridor 5b polazi od Trsta preko Rijeke i Zagreba a završava u Budimpešti. Koridor 5c započinje u Budimpešti te preko Osijeka i Sarajeva završava u luci Ploče. Koridor 10 polazi iz Munchena preko Salzburga, Ljubljane i Zagreba, nizinom Save dolazi do Beograda, odakle ide dalje prema Solunu. Pyhrinski koridor predstavlja vezu Nurnberg – Munchen – Salzburg – Maribor – Zagreb – Karlovac – Split. Jadransko - jonski koridor jest u nastajanju, a povezuje primorski obalni prostor Hrvatske preko Crne Gore i Albanije sa Grčkom (Atenom).

II. PRIRODNA OBILJEŽJA HRVATSKE

II. 1. Reljef Hrvatske

Sastav i građa stijena hrvatskog kopna i podmorja posljedica su složenih promjena u prošlosti Zemlje. Magmatske stijene čine samo 1 % površinskih stijena kod nas. Metamorfne stijene čine 2 – 3 % površinskih stijena. Najveći udio (oko 97 %) imaju sedimentne stijene. To su ponajviše vapnenci i dolomiti primorskog i gorskog dijela Hrvatske te riječni nanosi (pijesci i šljunci …) Save, Drave i Dunava. S obzirom na prevladavajuće vanjske procese, veliki dijelovi Hrvatske pripadaju krškom, riječnom, padinskom i obalnom tipu reljefa. Krški reljef obuhvaća primorski i gorski dio Hrvatske. Vezan je uz vodopropusne i topljive vapnence i dolomite. Voda je u tim stijenama oblikovala bogatstvo krških oblika reljefa. Na površini su nastale kamenice, škrape, ponikve, uvale, polja u kršu (Gacko, Ličko, Krbavsko, Imotsko…) i krške zaravni. U unutrašnjosti tog reljefa do danas je otkriveno 8 680 spilja i jama. Iznimnom se ljepotom ističe obalni reljef Hrvatske. Osim uz jezera glavnina tog tipa reljefa nalazi se uz Jadransko more. Jadranska obala je mlada i nastala je prije 10 000 godina potapanjem nekadašnjeg kopna zbog otapanja ledenjaka. Viši su dijelovi nekadašnjeg kopna postali otoci, a niži brojni zaljevi i uvale. Hrvatske su rijeke mnogo važnije za oblikovanje riječnog reljefa u panonsko-peripanonskom dijelu Hrvatske. Tu su rijeke svojim nanosima stvorile naplavne ravni (poloji Save, Drave, Dunava i njihovih pritoka), meandre, riječne terase, riječne otoke i mrtvaje. Padinski tip reljefa jest zastupljen širom Hrvatske. No procesi

Koja su to dva osnovna prometna smjera u Hrvatskoj od nacionalnog interesa ?

Objasni koridor 5c i 5b !

Objasni koridor 10 !

Kakav je površinski udio osnovnih vrsta stijena u Hrvatskoj ?

Uz kakve je stijene vezan krški reljef ?

Navedi neke krške reljefne oblike ?

Koje su sve reljefne oblike oblikovale panonske rijeke ?

6

kliženja, jaruženja, spiranja, odronjavanja najsnažnije djeluju u gorskim područjima i na ogoljelim padinama. Prema visinskim obilježjima, Hrvatska je pretežno nizinska zemlja. Tako se čak 78 % površine Hrvatske nalazi ispod 500 m nadmorske visine. Najviše se planine nalaze na prijelazu iz kontinentske i primorsku Hrvatsku.

Slika 4. Deset najviših planina u Hrvatskoj.

II. 2. Klimatska obilježja

Klimatska obilježja Hrvatske posljedica su smještaja u umjerenim geografskim širinama, utjecaja Sredozemnog mora Atlantika te oblika i pružanja reljefa (planine uz obalu i Panonska zavala). Najviše sunčanih sati (insolacija) godišnje ima južno hrvatsko primorje (Hvar 2 700), a nešto manje sjeverno. Zbog čestih naoblaka i magle zimi kontinentalni krajevi primaju mnogo manje Sunčeva zračenja. U siječnju se prosječna temperatura zraka od -2 do 0 C˚ u panonskom dijelu zemlje malo mijenja s udaljenošću. Približavanjem moru temperatura naglo raste. To je posljedica sporijeg hlađenja mora i bržeg hlađenja kopna zimi.

Navedi najvišu Hrvatsku planinu !

Čega su sve posljedica klimatska obilježja Hrvatske ?

Koji prostor u Hrvatskoj posjeduje najviše sunčanih sati ?

7

Slika 5. Geografska raspodjela srednjih siječanjskih temperatura u Hrvatskoj.

U srpnju su najviše prosječne temperature zabilježene na otocima, obalnom pojasu i na krajnjem istoku Hrvatske. Planinski prostori se i u srpnju ističu kao „hladniji otoci“ usred toplije okolice. Kako znatan dio vlage u Hrvatsku dolazi ciklonama s juga ili zapada, planinski lanac Dinarida je prepreka na kojoj se kondenzira velik dio vodene pare. To je i glavni uzrok što ti viši dijelovi dobivaju najveće količine padalina u Hrvatskoj. Malo padalina primaju pučinski otoci, a nešto više oni uz obalu. Najvjetrovitiji prostor Hrvatske je naše priobalje. Tu su najčešći vjetrovi bura, jugo i maestral. Bura je razmjerno hladan i uglavnom suh vjetar. Po smjeru je sjeveroistočni vjetar. Jugo najčešće puše kao jugoistočni vjetar. Kako puše preko Sredozemnog mora, zrak mu je navlažen pa u naše obalne krajeve dolazi kao topao i vlažan vjetar. Maestral je vjetar lijepog i vedrog vremena. Puše u toplom dijelu godine sa sjeverozapada.

II. 3. Jadransko more

Zašto Dinaridi primaju najveću količinu pladalina ?

Navedi najvažnije vjetrove za naše primorje ?

8

9