nastavni plan i program os
DESCRIPTION
Nastavni plan i program devetogodisnje skoleTRANSCRIPT
-
1
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodinju osnovnu kolu u
Federaciji Bosne i Hercegovine
-
RIJE IZDAVAA
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklaeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajednike aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeu ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedei principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodinjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge uenika i nastavnika u nastavnom procesu, a ija je sr u promjeni obrazovne paradigme da teite nije na onome to uitelj treba da predaje, ve na onome ta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog uenja, kao kljunog faktora za razvoj sposobnosti uenja uope, a uenik je postao aktivni subjekt procesa uenja, to mu je omogueno programima uenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodinje osnovne kole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Struna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodinjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodinje osnovne kole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih strunih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te saraivala sa ministarstvima obrazovanja i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH. Struna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu ivljenja, drutvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehniku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemaki jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muziku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne kole koncipiran je tako da omoguava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvaava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih uenika, bez obzira na pol, uzrast, etniku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogunosti i ogranienja, uvaavajui, potujui i razvijajui ljudska, djeja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. to se tie upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeu obrazovnih aktera svih nivoa, ukljuujui i nastavnike, uenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opi dio - zajednike jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednika jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa to je mogue irim zajednikim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: ta treba poduavati (koja podruja, oblasti treba poduavati), zato to treba poduavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba poduavati (koristei razliite metode i oblike prilagoene potrebama i interesima uenika) i kada to treba poduavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima).
Nastavni plan i program svakog predmeta sadri argumentaciju uloge i znaaja predmeta, ciljeve, oekivane ishode uenja, sadraj, strategije uenja i nastave (didaktiko-metodike upute) i smjernice za praenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodinjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog uenika. Svrha odgoja i
-
obrazovanja u savremenom drutvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bia tokom itavog ivota, a iji je smisao cjelovito lino uee u intelektualnom, osjeajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upuuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete ivota. Novi model predvia da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreenje kvalitete ivota (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadanjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za ivot i rad (NPP, 1999; 7).
Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje uenika da zadovolji vlastite potrebe (preivljavanje, ljubav, mo, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog drutva. Znanje i vjetine se stiu obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. kole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre uenike.
Imajui u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavravanje kljuni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije vie samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac ueniku na putu ka njegovoj veoj samostalnosti, ka ,,uenju otkriem, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa strunog usavravanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih kola, savjetnika i strunih saradnika ministarstava i pedagokih zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa strunog usavravanja, s namjerom da nastavnike obui za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodinje osnovne kole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodinje osnovne kole i programskih sadraja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodinje osnovne kole, fokusirajui se na njihovo usklaivanje sa spoznajnim mogunostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoenje i praenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata stratekog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i opih i specifinih sadraja nastavnih planova i programa za devetogodinju osnovnu kolu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je viegodinji napor mnogobrojnih uesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izraava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da e i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodei rauna o psihofizikoj linosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloivotnog uenja kao imperativa dananjeg vremena i osnove konkurentnog trita rada, te da e se na taj nain otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao kljuni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Danki, Muneveri Selmanovi, direktorici Pedagokog zavoda Zenica i Jasminki Bujanovi, savjetnici ministra za predkolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona to su pomogli u definisanju konanog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu, koji e zasigurno biti taka nadahnua za budui razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa - nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadraja. Idui u susret vremenu u kojem e obrazovanje biti najmonije oruje u transformaciji obrazovnih politika elimo ovoj publikaciji plodan i efikasan ivot u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, uenika, roditelja i svih uesnika u nastavno-obrazovnom procesu.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
-
POPIS LANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODINJE
OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rjeenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedeem sastavu:
1. Alija P iri , Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajui Upravnog tijela; 2. Viktor Mari, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadnohercegovaki
kanton, zamjenik predsjedavajueg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahovi , Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, lan
Upravnog tijela; 4. Marko Nedi , Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, lan Upravnog
tijela; 5. Hazim Halilovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, lan
Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog
kantona, lan Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog
kantona, lan Upravnog tijela; 8. Stipo Naki , Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona,
lan Upravnog tijela; 9. Lidija Markoti , O Ilije Jakovljevia, Hercegovako-neretvanski kanton, Mostar, lan
Upravnog tijela; 10. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, lan Upravnog tijela; 11. Filip Zrno , Ministarstvo drutvenih djelatnosti Kantona 10, lan Upravnog tijela.
Rjeenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedeem sastavu:
1. Alija Piri, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajui Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, lan
Upravnog tijela; 3. Marko Nedi , Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, lan Upravnog
tijela; 4. Munevera Selmanovi , Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-
dobojskog kantona, lan Upravnog tijela; 5. Stipo Naki , Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona,
lan Upravnog tijela; 6. Meliha Ali, O Ilije Jakovljevia, Hercegovako-neretvanski kanton, Mostar, lan
Upravnog tijela; 7. Mario Mikuli , Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadnohercegovaki
kanton, lan Upravnog tijela; 8. Sretko muki , Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, lan Upravnog tijela;
-
9. Tomislav Buljan, Ministarstvo drutvenih djelatnosti Kantona 10, lan Upravnog tijela 10. Mersija Jahi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, lan
Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet Sarajevo, lan Upravnog tijela; 12. Nadija Bandi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, lan Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, lan
Upravnog tijela.
Koncepciju i nastavni plan devetogodinje osnovne kole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Struna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodinje osnovne kole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rjeenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedeem sastavu:
1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela;
2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Biha, lan Upravnog tijela;
3. Ivo Jelui, Srednja kola Pere Zeevia, Posavski kanton, Odak, lan Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderovi, Pedagoki zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, lan Upravnog tijela; 5. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton, lan Upravnog tijela; 6. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton, lan Upravnog
tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton
Travnik, lan Upravnog tijela; 8. Marko Toki, Pedagoki fakultet, Mostar, Hercegovako-neretvanski kanton, lan
Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, O A. B. imia Drinovci, Zapadnohercegovaki kanton, lan Upravnog
tijela; 10. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, lan Upravnog tijela.
Zadatak Strune komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodinjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodinje osnovne kole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih strunih komisija, predlae izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarauje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH.
Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rjeenja o formiranju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.
-
lanovi Strune komisije: 1. Ekrem Hajrulahovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator
Strune komisije; 2. Gabriela Bundalo, O Pazar, Tuzla, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za
matematiku; 3. Sabaheta Bijedi, Meuoptinski pedagoki zavod, Mostar, lan Strune komisije i
koordinator Potkomisije za muziku kulturu, 4. Ivan Madar, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru, lan Strune komisije i koordinator
Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohi , Osnovna kola Musa azim ati, Sarajevo, lan Strune komisije i
koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator
Potkomisije za maternji jezik i knjievnost; 7. Vojka Komljenovi , Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno
retardirane djece Vladimir Nazor, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje;
8. Milica Beevi , Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj;
9. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik .
lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Katica Krei , Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru; 2. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik; 3. Esma Kapetanovi, O Novi grad Tuzla.
lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Peji, Pedagoka akademija Sarajevo; 2. Denis Lasi, Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar; 3. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica.
lanovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mianovi, O Branska malta, Tuzla; 2. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Jozo ur i , O Vladmira Nazora Odak.
lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko , Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru; 2. Ragib Lubovac , Pedagoka akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijer i , O Husein Efendija ozo Gorade.
lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 2. Berislav Daja, Muzika kola Livno; 3. Refik Hodi, Umjetnika kola Biha.
-
lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesi, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg; 2. Samra Salibai-Akamija, Osnovna kola Kovaii, Sarajevo; 3. Milica Beevi, Pedagoka akademija Sarajevo.
lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadihajdi, Pedagoki zavod Zenica; 2. Dinko Juri , Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg; 3. Marina H. Avdi , Katoliki kolski centar, Tuzla.
lanovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. a ira Meali, Defektoloki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 3. Biljana Peji, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Im ir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar.
Zadatak lanova Strune komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrauje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i trei razred
devetogodinje osnovne priprema i izrauje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i trei razred devetogodinje osnovne kole za djecu sa tekoama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama;
- ostvaruje saradnju sa drugim strunim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodinje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne kole;
- predlae pedagoko-didaktiku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne kole i sarauje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH.
Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 03-38-2933/06 od 29. 5. 2006. godine.
lanovi strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator
Strune komisije; 2. Hasnija Muratovi , Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedi, Meuoptinski pedagoki zavod, Mostar, lan Strune komisije i koordinator
Potkomisije za muziku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, O Pazar, Tuzla, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za
matematiku;
-
5. Ivan Madar, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu;
6. Fatima Prohi , Osnovna kola Musa azim ati, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu;
7. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i knjievnost;
8. Vojka Komljenovi , Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece Vladimir Nazor, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje;
9. Milica Beevi , Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj;
10. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik .
lanovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodinje osnovne kole su: 1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Oraje; 2. Safet Smajki , Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton,
Travnik; 5. evala Vrp i , O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Toki, Pedagoki fakultet, Mostar, Hercegovako-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla.
lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Katica Krei , Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru; 2. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik; 3. Esma Kapetanovi , O Novi grad Tuzla; 4. Olga Leki, O Jozo Gadi-upo, Stojkovii, Travnik.
lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Peji, Pedagoka akademija Sarajevo; 2. Denis Lasi, Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar; 3. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica
lanovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mianovi, O Branska malta, Tuzla; 2. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Irena Damjanovi, O Fra Ilije Starevia, Tolisa.
lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 2. Fikret Luka , Pedagoki zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijer i , O Husein Efendija ozo, Gorade.
-
lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 2. Berislav Daja, Muzika kola Livno; 3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola Biha.
lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesi, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg; 2. Samra Salibai-Akamija, Osnovna kola Kovaii Sarajevo; 3. Milica Beevi, Pedagoka akademija Sarajevo.
lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadihajdi, Pedagoki zavod Zenica; 2. Dinko Juri , Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg, 3. Marina H. Avdi , Katoliki kolski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Ifti , prof., O Gornje Prekounje- Ripa, Biha.
lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Elvedina Bilajbegovi, Srednja poljoprivredna kola Sanus futurum, Sanski Most; 2. Miloje urevi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Heri, Gimnazija Mea Selimovi, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoi fakultet, Zenica.
lanovi Potkomisije za francuski jezik : 1. Vlado Su i , Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica.
lanovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudi , Medresa Demaludin auevi, Cazin; 2. Esad Durakovi, Filozofski fakultet, Sarajevo.
lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. a ira Meali, Defektoloki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica, Sarajevo; 3. Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Im ir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar.
Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 03-38-1343/07 od 16. 3. 2007. godine.
-
lanovi strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator
Strune komisije i lan Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo; 3. Marinko Peji, Pedagoka akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibui , Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 5. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica; 6. Faiza Mutovi , Pedagoka akademija, Sarajevo; 7. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 9. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenovi , Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno
retardirane djece.
lanovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodinje osnovne kole su: 1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Oraje; 2. Safet Smajki , Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton,
Travnik; 5. evala Vrp i , O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoki akademija, Tuzla.
lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Zehra Hubijar koordinator; 2. Katica Krei Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 3. Biljana Nikoli O Novi Travnik Novi Travnik; 4. Esma Kapetanovi O Novi grad Tuzla; 5. Ivan Penava O Ivan Brli Maurani, Humac, Ljubuki.
lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Peji koordinator; 2. Denis Lasi Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar; 3. Enisa Mehi Pedagoki zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinovi O Novi Travnik, Novi Travnik.
lanovi Potkomisije za drutvo: 1. Iv ica Glibui koordinator; 2. Miljenko Milo Zavod za kolstvo, Mostar; 3. Zora Kudi O Ivan Goran Kovai, Livno; 4. Slaven Ljubi O Koerin, iroki Brijeg.
-
lanovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Muli koordinator, 2. Mate ivkovi Zavod za kolstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija uki O Ruer Bokovi, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo O Silvije Strahimir Kranjevi, Mostar.
lanovi Potkomisije za kulturu ivljenja: 1. Faiza Mutovi koordinator, 2. Hajrija Cokoja Pedagoki zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapi Druga osnovna kola, Konjic; 4. Razija Hamzabegovi O Husino Tuzla.
lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. eljko Filipovi koordinator, 2. Fatima Prohi O Musa azim ati, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda O Husein efendija ozo, Gorade.
lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi koordinator; 2. Berislav Daja Muzika kola, Livno; 3. Vesna Kealovi Umjetnika kola, Biha; 4. Mirko Setkevi O Novi Grad, Tuzla.
lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Beevi koordinator; 2. Samir Pali O Jablanica, Jablanica; 3. Miro Mari Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg.
lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica koordinator; 2. Sanja Hadihajdi lan, Pedagoki zavod Zenica; 3. Dinko Juri lan, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg; 4. Marina H. Avdi lan, Katoliki kolski centar, Tuzla.
lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Zlata Maglajlija koordinator, 2. Memnuna Hasanica Pedagoi fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvi O Hasan Kaimija, Sarajevo.
lanovi Potkomisije za francuski jezik : 1. Vasvija Ibrahimkadi koordinator; 2. Melisa Begovi Gimnazija, Zenica; 3. Anica Maji O Tin Ujevi, Vitina, Ljubuki.
-
lanovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervievi koordinator; 2. Mehmed Kudi Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton.
lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenovi koordinator; 2. Mirela Duranovi Defektoloki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zei Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Nevenka Veljovi Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Im ir Zubovi Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordi Trea osnovna kola Mostar.
Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama. Rjeenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje, a lanovi su:
1. Alija Piri , Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator
Strune komisije; 3. Marko Nedi, Ministarstvo prosvjete, kulture i porta, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanovi , Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Ali, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Hercegovako-neretvanski
kanton; 7. Mario Mikuli , Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadno-hercegovaki
kanton; 8. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i porta, Kanton 10; 10. Mersija Jahi , Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratovi , Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
lanovi strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator
Strune komisije i lan Upravnog tijela; 2. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Tuzla; 5. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;
-
7. Vojka Komljenovi , Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece;
8. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 9. Samka Hadihasanovi-Mithat, II Gimnazija, Sarajevo; 10. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 11. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 12. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 13. Muriz Spahi , Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 14. Rifat krilj, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 15. Milan Cvijetinovi , Filozofski fakultet, Tuzla; 16. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo; 17. Nadija Bandi, sekretar Komisije, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 18. Fikreta Harai, operativna podrka Komisiji, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.
lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Katica Krei , Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 3. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik.
lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 2. Enisa Mehi, Pedagoki zavod Zenica; 3. Jasna Lovrinovi , O Novi Travnik, Novi Travnik.
lanovi Potkomisije za historiju: 1. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Aida Kovaevi , Pedagoki zavod, Mostar; 3. Maja ureti, Prva osnovna kola, Zavidovii.
lanovi Potkomisije za geografiju: 1. Ivan Madar, Sveuilite u Mostaru; 2. Miralem Mari , Pedagoki zavod Mostar; 3. Jesenka Vasi-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo.
lanovi Potkomisije za biologiju: 1. Dubravka oljan, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 2. Hajrija Cokoja, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Marija uki , O Ruer Bokovi, Donja Mahala, Oraje.
lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Samka Hadihasanovi-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo; 2. Devahira Arslanagi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Marina H. Avdi , O Sveti Franjo, Tuzla.
-
lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Memnuna Hasanica, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Katarina Petrovi, Sarajevo.
lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica; 3. Selma Babovi, Druga gimnazija, Sarajevo.
lan Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Mehmed Kudi , Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton.
lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 2. Berislav Daja, Muzika kola, Livno; 3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola, Biha.
lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 2. Irfan Handuki , Likovna akademija, Sarajevo; 3. Fatima Prohi, O Musa azim ati, Sarajevo.
lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 2. Muris Hadikaduni , Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo; 3. Samir Pali, O Jablanica, Jablanica.
lanovi Potkomisije za informatiku; 1. Milan Cvijetinovi , Filozofski fakultet, Tuzla; 2. Edin Hadikaduni, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Lejla Dizdarevi, O Safvet beg Baagi, Sarajevo.
lanovi Potkomisije za tehniku kulturu: 1. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo; 2. Enes urkovi, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla.
lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece, djece oboljele
od autizma i cerebralne paralize Vladimir Nazor, Sarajevo; 2. Mirela Duranovi, Defektoloki fakultet, Tuzla;
-
3. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Im ir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar.
Okvirni nastavni plan i program za sedmi, osmi i deveti razred devetogodinje osnovne kole izradila je Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 04-38-4551/08 od 1. 4. 2008. godine.
lanovi ove strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Biha; 2. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Tuzla; 4. Dubravkla oljan, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 5. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 6. Ivan Madar, Prirodno-matematiki fakultet, Mostar; 7. Devahira Arslanagi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 8. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 9. Meliha Zejnilagi-Hajri, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 10. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 11. Vasvija Ibrahimkadi , Prva gimnazija, Sarajevo; 12. Amir Dervievi , Filozofski fakultet, Sarajevo; 13. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 14. Irfan Handuki, Likovna akademija, Sarajevo; 15. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 16. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla; 17. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo; 18. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece.
lanovi potkomisija su:
lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Muhidin Danko, koordinator; 2. Katica Krei , Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 3. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik.
lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Enes Duvnjakovi, koordinator; 2. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Darija Buri, O Ilida, Sarajevo.
-
lanovi Potkomisije za historiju: 1. Enes Pelidija, koordinator; 2. Aida Kovaevi, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Maja ureti , Prva osnovna kola, Zavidovii.
lanovi Potkomisije za geografiju: 1. Ivan Madar, koordinator; 2. Miralem Mari , Pedagoki zavod Mostar; 3. Jesenka Vasi-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo.
lanovi Potkomisije za biologiju: 1. Dubravka oljan, koordinator; 2. Hajrija Cokoja, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Marija uki, O Ruer Bokovi, Donja Mahala, Oraje.
lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Devahira Arslanagi , koordinator; 2. Samka Hadihasanovi-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo; 3. Marina H. Avdi, O Sveti Franjo, Tuzla.
lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Zlata Maglajlija , koordinator; 2. Memnuna Hasanica, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Katarina Petrovi, Srednja kola Fra Slavko Barbari, Mostar.
lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadi, koordinator; 2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica; 3. Selma Babovi, Druga gimnazija, Sarajevo.
lan Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervievi, koordinator; 2. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton.
lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi , koordinator; 2. Berislav Daja, Muzika kola, Livno; 3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola, Biha.
lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Irfan Handuki , koordinator; 2. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 3. Fatima Prohi, O Musa azim ati, Sarajevo.
-
lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Beevi, koordinator; 2. Muris Hadikaduni , Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo; 3. Samir Pali, O Jablanica, Jablanica.
lanovi Potkomisije za informatiku: 1. Milan Cvijetinovi , koordinator; 2. Edin Hadikaduni, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Lejla Dizdarevi, O Safvet beg Baagi, Sarajevo.
lanovi Potkomisije za tehniku kulturu: 1. Avdo Voloder, koordinator; 2. Enes urkovi, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla.
lanovi Potkomisije za hemiju: 1. Meliha Zejnilagi-Hajri, koordinator; 2. Stana Rotim, Medicinska kola, Mostar; 3. emso Masli , O Graanica, Graanica.
lanovi Potkomisije za fiziku: 1. Hasnija Muratovi , koordinator; 2. Nada Gabela, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 3. Safija Diber, esta osnovna kola, Mostar.
lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenovi, koordinator; 2. Mirela Duranovi, Defektoloki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Im ir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar.
-
U V O D
Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim vanim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova, osmiljeniji izbor sadraja programa, usmjeravanje panje na sadraje koji su vani u temeljnom obrazovanju (kao priprema za ivot i osnova za nastavak kolovanja u srednjoj koli), promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu, poboljanje kvaliteta komunikacije meu svim uesnicima odgojno-obrazovnog procesa. Reforma u prvi plan stavlja djeiju dobrobit, dobrobit zajednice, humaniziranje kole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu.
U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodinje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoke prakse u zemljama Evrope i svijeta. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je poeo kolske 2004/2005., a proces je okonan kolske 2009/2010. godine kada je devetogodinje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. Spomenute promjene su neminovne, jer se svijet u kojem e ivjeti djeca mijenja etiri puta bre od naih kola. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uoene slabosti postojee osnovne kole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljanje kvalitete, te vea demokratizacija i humanizacija naeg obrazovnog sistema openito.
S obzirom na injenicu da je svaka reforma dugotrajan proces, potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoenju promjena. Prije svega valja procijeniti ta e svaki korak u reformi izazvati u koli, meu nastavnicima, djecom, roditeljima. Treba sauvati naa dosadanja pozitivna pedagoka iskustva, vrijedne elemente ukupnog pedagokog nasljea, ali i prihvatiti ideje iz svijeta, a koje poboljavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. U svemu je vano imati kriterij selektivnosti s obzirom na ve evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspjenijim i prihvatljivijim od drugih modela. Nuno je nai mjeru izmeu novog i onog to je ve dobilo pozitivnu potvrdu u kolama. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li e zbuniti, dezorijentirati, izazvati otpore, ili e od poetka pridobiti za saradnju i motivirati da svi uesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces, ali i utiu na kvalitet ivljenja. Ve je naglaeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoenje promjena, koji nee izazvati poremeaje u kolama, a to znai da smo krenuli od uvoenja promjena na samom poetku kolovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. To znai da se promjene odnose na generaciju upisanih uenika u kolskoj 2004/2005. godini. Reforma prati ovu generaciju, te je prilika da se lagano i sistematino uvode promjene posredstvom priprema onih koji e te promjene realizirati.
Sama injenica da estogodinje dijete postaje kolskim obveznikom za sobom povlai promjenu svih vanih segmenata odgojno-obrazovnog procesa, s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaeno predkolskim odgojem pa im kola postaje prvo mjesto ire drutvene socijalizacije. Ne moe biti rijei o prilagoavanju ranijih programa, preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. To su novi sadraji prilagoeni karakteristikama estogodinjeg djeteta.
Nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu, nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadraje uenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoeni interesima, potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj koli, imajui u vidu njihove tjelesne, kognitivne, emocionalne i duhovne sposobnosti.
-
PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODINJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA
Osnovni principi Koncepcije
U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignua pedagokih nauka, koncept je zasnovan na slijedeem:
Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o djejim pravima; Obaveznost i besplatnost osnovne kole; Jaanje odgojne funkcije osnovne kole; Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja; Decentralizacija, autonomija i odgovornost; Jednakost i pravinost u obrazovanju; Usklaenost sa modernim koncepcijama osnovne kole i kompatibilnost standarda u
obrazovanju sa zemljama Evropske unije; Aktivno uee lokalne sredine u radu kole (roditelja, lokalne zajednice, udruenja); Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog, afektivnog, psihomotornog i voljnog; Sloboda, solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca, uvaavanje individualnih
karakteristika i razliitosti; Ubrzano napredovanje uenika; Opeobrazovnost i cjelovitost znanja; Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja; Nauna utemeljenost obrazovanja kao doivotnog procesa (cjeloivotno uenje).
Promjene koje donosi reforma osnovne kole
Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj koli prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. Spremnost, otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. Za uspjean proces promjena nune su slijedee pretpostavke: Promjena od vrha prema dnu, i od dna prema vrhu (izaziva vie angamana i trajnija je od
autokratskog, centraliziranog pristupa); Promjene malo kad ukljuuju samo jednu inovaciju (ono to elite promijeniti tako je usaeno u
sistem interaktivnih djelovanja da e, promijenite li jednu stvar, vjerojatno doi do drugih promjena), a fokus promjena je slijedei:
individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom, promjena odnosa nastavnik - uenik, savremene metode nastave, promjena atmosfere u uionici, institucionalne i sistemske promjene, izrada novog nastavnog plana i programa, ukljuivanje roditelja.
Djelotvorna promjena iziskuje vremena, stoga je upornost nuna (ak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina), te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedee:
Upis u kolu djece mlae hronoloke dobi (sa 5,5 godina), polazak u kolu sa 6 godina; Osnovna kola traje devet godina (a ne osam); Deveta godina kolovanja uvodi se za estogodinjake, a ne za petnaestogodinjake; Osnovna kola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima; Novi nastavni plan i program za sve razrede, od I-IX razreda; Temeljna znanja i vjetine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa; Naglaenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda uenja koje mijenjaju poziciju uenika u
nastavi; Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo ire kao proces uklanjanja prepreka u uenju i
ueu za sve uenike;
-
Poveana saradnja kole, nastavnika i svih zaposlenih, kao i zajednice u kojoj kola djeluje; Devetogodinja osnovna kola osigurat e temeljna znanja i vjetine za uspjean nastavak
kolovanja u srednjoj koli; Visokokolsko obrazovanje za sve profile nastavnika e raditi na uspostavljanju balansa u
zastupljenosti strunih, te didaktiko-metodikih i pedagoko-psiholokih sadraja u edukaciji nastavnika.
Od onih koji e nositi te promjene, a to su nastavnici, ovisit e kojom brzinom e tei uspostavljeni proces promjene kole i proces obrazovanja. Zato je itekako vano pitanje kako nastavnici razumiju devetogodinje obavezno osnovno kolovanje.Populacija estogodinjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj, mentalnoj, socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti, razliita iskustva i predznanja itd.). No, bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedniko da imaju znatne potencijale i mogunosti ranog uenja. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti sputanjem granice upisa u osnovnu kolu. Novom koncepcijom treba sauvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojee organizacije kole, a unaprijediti njene najslabije take.
Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja
Uenika pismenost u irem smislu rijei (itanje i pisanje, numerika i informatika pismenost, medijska kultura);
Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika; Jasna predstava o znaaju nauke i tehnologije u savremenom ivotu; Posjedovanje linih vjetina (mogunost donoenja odluka, sposobnost uspjenog noenja s
tekoama u ivotu, briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika, human odnos prema svakom ivom biu;
Spremnost uenika za prihvatanje uloge odgovornog graanina (koliko cijeni kulturu i obiaje drugih ljudi, koliko zastupa jednakost i pravdu, koliko utie na atmosferu mira i tolerancije u zajednici);
Sposobnost kritikog miljenja i uspjenog rjeavanja problema; Sposobnost pozitivne komunikacije; Razlike na nivou postignua na poetku i na kraju devetogodinjeg odgoja i obrazovanja.
Svemu treba dodati estetsku dimenziju, likovnu i muziku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadrajima.
Plan i program nastavnih predmeta sadri slijedee elemente: Uloga i znaaj nastavnog predmeta; Cilj izuavanja, odgojno-obrazovni ciljevi; Sadraji; Oekivani rezultati uenja; Indikatori uspjenosti; Objanjenja i didaktiko-metodike napomene; Smjernice za praenje napredovanja uenika, procjenjivanje nivoa postignua.
U skladu s Koncepcijom devetogodinjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, nastavni planovi i programi kantona sastoje se od opeg dijela - zajednike jezgre i posebnog dijela - lokalne komponente.
Zajednika jezgra
Zajednika jezgra su sadraji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne moe postojati (primjereni uzrastu uenika), pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. Tu su i sadraji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnika, nauna, tehnika ostvarenja, rezultati u kulturi i kulturnom nasljeu, obiaji). Zajednika jezgra
-
osigurava transparentnost unutar kolskog sistema u razliitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Vano je istai da se pri odabiru sadraja, openito vodilo rauna da oni budu to vie uporedivi i kompatibilni sa sadrajima uenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja.
Lokalna komponenta
Ovaj dio programa daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja koji su specifini za lokalnu zajednicu.
Za izradu nastavnog plana i programa koritena je sljedea metodologija:
- Sadrajna i vremenska raspodjela programskih sadraja po pojedinim nastavnim predmetima, oblastima i temama;
- Odreeni su opi ishodi uenja u osnovnoj koli i u okviru toga, ishodi uenja svakog nastavnog predmeta;
- Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije uenja, kao i praenja i ocjenjivanja uenika; - Odreeni su indikatori uspjenosti za svaki predmet.
Rad sa uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama
Za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, odnosno uenike koji nailaze na prepreke u uenju i ueu, razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima, iskustvom, motivaciji, emocionalnoj i socijalnoj zrelosti, kao i drugim vanim osobinama (kvalitetu panje, istrajnosti u radu, samokontroli) svakog pojedinog uenika. Pri tome se prevashodno vodi rauna o potencijalima uenika i mogunostima za razvoj, a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole uz uee roditelja.
-
MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODINJU OSNOVNU KOLU
Obrazovne oblasti i
programi Predmeti
obavezni / izborni
Zastupljenost nastavnih asova sedmino po trijadama Ukupno
nastave I trijada II trijada III trijada I II III IV V VI VII VIII IX
Jezici
B/H/S jezik i knjievnost 3 4 4 5 5 5 4 4 4 38 Prvi strani jezik - - 2 3 3 2 2 2 2 16 Drugi strani jezik - - - - - 2 2 2 2 8
Drutvene nauke
Moja okolina 2 3 3 3 - - - - - 11 Drutvo - - - - 1 - - - - 1 Kultura ivljenja - - - - 2 - - 2 Historija/povijest - - - - - 1 2 1 2 6
Prirodne nauke i
matematika
Matematika 2 3 3 4 4 4 4 4 4 32 Priroda - - - - 2 - - - - 2 Biologija - - - - - 1 2 1 2 6 Geografija/zemljopis - - - - - 2 2 1 1 6 Fizika - - - - - - 1 2 2 5 Hemija/kemija - - - - - - - 2 2 4
Tehnika i informatike tehnologije
Osnove tehnike - - - - 1 - - - - 1 Tehnika kultura - - - - - 1 1 2 1 5 Informatika - - - - - 2 2 - - 4
Umjetnosti Likovna kultura 2 2 2 2 1 1 1 1 1 13 Muzika/glazbena kultura 2 2 2 2 1 1 1 1 1 13
Tjelesni i zdravstveni
odgoj Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 2 2 2 2 2 2 18
Ukupno redovna nastava 13 16 18 21 22 24 26 25 26 191 Izborni predmet
Vjeronauka/vjeronauk
Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na kantonalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.
-
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodinje osnovne kole
-
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA
GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA
1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost 3 102 2. Matematika 2 68 3. Moja okolina 2 68 4. Muzika kultura 2 68 5. Likovna kultura 2 68 6. Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 68 UKUPNO: 13 442
Izborni, fakultativni predmeti
Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na lokalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.
-
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost (102 nastavna asa)
Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti
Radi orijentacije u kreiranju sadraja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuen je raspored usvajanja sadraja jednog i drugog pisma.
Prvo polugodite Drugo polugodite
Razvoj govora; Priprema za usvajanje tampanih slova latinice
I RAZRED
II
III
IV
Usavravanje tehnike i logike itanja u okviru latininog pisma.
Vjebe itanja (pravilnost, razumijevanje, brzina), uvoenje elemenata izraajnosti; Usavravanje tehnike pisanja.
Usavravanje tehnike i logike itanja.
Usvajanje tampanih slova irilice, vjebe iitavanja i itanja (pravilnost itanja i razumijevanje).
Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latinicom; Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima itanja tekstova tampanih irilinim pismom; Usvajanje pisanih slova irilice.
Vjebe izraajnog i stvaralakog itanja i izraavanja u okviru latininog pisma; Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latininim pismom; Usavravanje tehnike itanja u okviru irilinog pisma.
Usvajanje velikih i malih tampanih slova, itavanje i itanje (pravilnost i razumijevanje proitanog).
-
ULOGA I ZNAAJ
Jezik je vaan inilac u razvoju svakog ljudskog bia. Ima posebno naglaenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajedniki za ljude koji ive u odreenoj zajednici. Govor je aktivnost komunikacije pomou jezika.
Razvoj djeijih govornih sposobnosti mogue je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. Posredstvom programskih sadraja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezino osjeanje uenika, korektno vladanje reenicom, razvijamo gramatiko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u razliite oblike usmenog i pismenog izraavanja. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost kao nastavni predmet je sistem jezinog i knjievnog znanja. Program nastave jezika ukljuuje sadraje nastave gramatike, pravogovora i pravopisa, sadraje usmenog i pismenog izraavanja. A program nastave knjievnosti sadri knjievna djela, osnove teorije knjievnosti i samostalno, izvankolsko itanje.
Jezik ima obrazovnu, odgojnu, funkcionalnu, komunikacijsku funkciju, ali je i mono sredstvo djelovanja na pojedinca, grupe i zajednicu u cjelini.
Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiu na psiholoke i lingvistike sposobnosti: zapaanje i imenovanje bitnih elemenata, mogunost poreenja, diferencijacije, pojmovnu distinkciju, uoptavanje, zakljuivanje.
U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora.
Brojni su inioci koji utiu na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije, razvijenost i bogatstvo rjenika), prisustvo govornih smetnji i poremeaja, kvalitet govora u razredu i ukupnom okruenju, razvijenost individualnih programa, izbor sadraja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog uenja. Vano je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i knjievnosti, temeljnu pismenost u gramatiko-pravopisnom, stilskom, sadrajnom i kompozicijskom smislu.
Ta znanja utiu na uspjeh u uenju i drugih nastavnih predmeta. itanje je sredstvo i metoda uenja. Ako dijete ima problema sa itanjem sigurno e se to odraziti na njegova postignua u svim nastavnim predmetima. A neuspjeh obeshrabruje i raa nove neuspjehe. Nastavu itanja i pisanja nuno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja uenika i posveivati joj onoliko panje koliko stvarno utie na osvjeivanje smisla stalnog uenja. itanje i uenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Samo pismen ovjek moe djelovati efikasno, ivjeti sa svrhom, radou, punoom i mudrou.
-
O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U
SPOZNAJNO PODRUJE AFEKTIVNO PODRUJE PSIHOMOTORIKO PODRUJE Znanja ta ujem, a ta vidim? (glasovi i zvukovi, predmeti i bia) slovo - glas rije - slog rije - reenica poznavanje tampanih slova latinice ovo je pria ovo je pjesma lik u prii ovo je dobro a o vo nije dobro ponaanje zato to. ta treba zapamtiti zato je neto lijepo, a neto nije lijepo u sadraju, postupku rije - znaenje izbor rije i i reenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru, ovo govori pisac, a ovo lik iz prie
Vjetine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izraavanja sposobnost posmatranja i zapaanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praenje toka dogaaja u prii uoavanje vanih pojedinosti uoavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamiljanja situacija i ponaanja sposobnost pravilnog i jasnog izraavanja uoavanje slijeda, prvo,drugo.. sastavljanje plana sposobnost zakljuivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije
Stavovi, vrijednosti ivot je vrijednost znanje je vano pismenost je vana za pojedinca i zajednicu (itanje mi je potrebno da bih mogao u iti iz knjiga, a pisanje da bih kazao ta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je vano u uenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu uiti vrline ispravnog ponaanja /sklad misli, rijei i djela/ nadzor nad govorom i ponaanjem disciplina odgovornost marljivost potenje istinoljublje pravdoljublje
Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju ( itanju i sadrajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadrajima, posebno u jeziku i knjievnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi uenja o nainima uenja prema poboljanju kvaliteta komunikacije govorom istraivanju, traenju kreativnijih rjeenja
rukovanje priborom za pisanje i crtanje poloaj tijela pri itanju i pisanju koordinacija pokreta ake i prstiju i pokreta o iju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tanost u prepoznavanju oblika,struktura boja klasifikacija slova, slogova rijei ujem piem poruujem simbolom, crteom, kretnjom mimika, gest, pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina, gline, izrezujem iz novina
Specifine metode i postupci Glasovna analitiko - sintetika metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova sloenije grafike strukture, predaha nakon usvajanja vie od 15 slova, u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu)
Oblici jezike/jezine i socijalne komunikacije Rad u grupi, ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice mataonice Igraonice - radionice Igraonice - priaonice Individualni programi u u ionici za sve
Komunikacijski postupci Sluanje govora i itanja Sluamo glaso ve u prirodi i oponaamo Sluam, pamtim i znam Sluam, doivljavam i izraavam rijeima Sluam i izraavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Prianje Prepriavanje opis (perceptivni i doivljajni nivo), dodir mi kae, osjeam, to mi lii na igra kao situacija, postupak i sredstvo
Nastavna sredstva Slike predmeta, bia, pojava Slike dogaaja Crtei Niz slika koje predstavljaju dogaaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice
Kartoni rije i
Filmovi
Glina, plastelin
-
PROGRAMSKI SADRAJI
Jeziko/jezino izraavanje (sluanje, govor i itanje)
Vjebe sluanja uzornog knjievnog govora, itanja, pripovijedanja; Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bia, zapaanje osobina; Vjebe diskriminacije glasova; Vjebe artikulacije. Razvijanje jezikog/jezinog osjeaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije, svjesne (namjerne) imitacije, organiziranih usmjerenih imitacija, stvaralake primjene (prepoznavanje i oponaanje glasova i zvukova, ritma), neverbalna komunikacija (gest, mimika, pantomima u komunikaciji i igranju uloga).
Razvijanje sluha za gramatiku ispravnost govora; Uoavanje znaenja rijei; Razmiljanje o znaenjima rijei; Rije i promjena konteksta.
Bogaenje rjenika, razvoj jezinog stvaralatva (prianje, razgovor, rekreativni razgovor, opis, dramatizacija, slika dogaaja kao podsticaj, niz slika). Vjebe tipa: Tiina mi je rekla; Muzika mi je apnula; Stvaranje prie naizmjeninim ueem nastavnika i uenika; Ja sam voditelj i upoznau vas; Sjedimo u krugu, mikrofon je moj i rei u neto lijepo o mom drugu, drugarici);
Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova, zagonetki, pitalica, brzalica);
Poticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja radi praenja napredovanja u govoru,uspjeha u samostalnom sastavljanju reenica, teksta, u dikciji (Novo ime za dan, no, olovku, knjigu, drvo, cvijet; Da sam vjetar; Poelim da vjetar odnese zauvijek; elim da);
Razumijevanje sadraja reenica, teksta, nonsensnih iskaza i nonsensnih knjievnih tekstova, uspostavljanje logike u iskazima, priama;
Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto;
Humoristino/humoristiko prianje, prepoznavanje elemenata vedrine, smijeha, ale u prii, iskazu.
Vjebe stvaralakog sluanja (izbacio bih iz prie, pozvao bih u priu, promijenio bih kraj prie, sluao sam i vidim, zapamtio-ilustriram);
Kritiko sluanje: Nije tako u prii; Nije to rekao; Pria ne poinje tako;
Podsticaji kognitivnom, jezinom/jezinom, emotivnom i kreativnom razvoju: sadraji posredne i neposredne stvarnosti, posebno sadraji knjievnih tekstova;
Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra; Nasiha Kapidi-Hadi: Lutke u koli; Vesna Parun: Uspavanka za jea; Zehra Hubijar: Zeko i djeca; GvidoTartalja: Kratkotrajna kola; Luko Paljetak: Gramatika esma; Narodna pria: Zekina kuica; Bosiljka Leti Fabri: Jesen Filmske prie za djecu ,TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadraja.
Priprema za usvajanje tampanih slova;
Predvjebe za usvajanje velikih i malih tampanih slova latinice, itavanja i itanja;
Predmet slika rije Rije glas; Glasovna analiza rijei (glas na poetku, na kraju i u sredini rijei); Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. Rije - reenica (reenica ima dvije rijei, tri ili vie rijei). Rijei (due i krae, broj glasova). Reenice (zamjenjujemo rije u reenici, a da reenica ne promijeni smisao); Upitne, uzvine i izjavne reenice i pisanje rijece li (uenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim, uzvinim i izjavnim reenicama te sa pisanjem rijece li); Usvajanje tampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom asu). itavanje i
-
pokuaji itanja rijei, reenica, kraeg teksta (pravilnost razumijevanje proitanog, reprodukcija proitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi, ilustriranje). Razvijanje sposobnosti povezivanja rijei u smislene cjeline (reenice, nizove reenica, krae tekstove); Zamjena rijei u reenici; Dopunjavanje reenica, teksta. Vjebe s kartonima rijei. Grupiranje rijei oko izbarane rijei (KOLA, a druge rijei su nebo, more, knjiga, uenje, oblak, zeko, uspjeh, radost, briga, pjesma, jato, livada, djeca); Objanjenja: zato je ta rije uz rije KOLA; itanje kraih reenica; Uspostavljanje logikog slijeda u poremeenom slijedu reenica; itanje kraih tekstova. ta sam zapamtio? itam. Zapamtio sam ko nije dobar u prii.
OEKIVANI REZULTATI
Smanjit e se razlike meu djecom u pogledu prethodnih postignua . Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor, mogunost analitiko - sintetikog pristupa rijeima i reenicama, poznavanje tampanih slova latinice, itavanje i itanje rijei i reenica, razumijevanje proitanog i mogunost reprodukcije). Poboljat e se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meusobnoj komunikaciji i u vjebama reprodukcije, odnosno produkcije sadraja) . Ovladat e glasovnom analizom rijei. Poboljat e se fonemski sluh i fonemski kapacitet. Usvojit e tampana slova latinice, itati i razumjeti proitano u skladu s individualnim razvojem i mogunostima uenja. Obogatie rjenik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Stvarat e nove rijei.
Oekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi.
INDIKATORI USPJENOSTI
Koliko djeca doivljavaju kolu kao svoj drugi dom, raduju se, mataju i stvaraju; Da li je uoljivo napredovanje uenika u usvajanju znanja i vjetina navedenih u definiranim ishodima uenja: uenici uspjenije govore i komuniciraju; Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju, ele uiti; Znaju slova; pravilno itaju jednostavnije rijei i reenice; Razumiju proitano. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje, bri su u reakcijama, bolje razumiju nastavnikova pitanja, napomene, objanjenja. Radoznali su. Razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima uenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea.
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U prvom razredu osnovne kole panja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izraavanja, predvjebe za itanje, itavanje, itanje, razumijevanje proitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. Elementi svih prethodno navedenih podruja ukljueni su u programske sadraje, ali bez naznaenih obaveza u pojmovnom smislu. Rije je o estogodinjem djetetu koje vlada reenicom sa priblinom strukturom reenice odraslih. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Savladana je veina padea, predstoji usvajanje ,,finijih aspekata jezikog sistema. Oponaa s uspjehom ljude, ivotinje, bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu, dinamiku. Sasvim je svjesno okruenja koje je bilo u njegovom iskustvu, ali e polaskom u kolu u njegov ivot ui potpuno novi svijet i novi naini postavljanja zahtjeva. Dijete e govorom u usmenoj formi izraavati misli osjeaje, raspoloenja, poruivati. Posredstvom govora ono trai mjesto u grupi i naine integriranja, odobrava ili se suprotstavlja. Govorom, jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadraja vani su: pravilnost, jasnoa, fluentnost, ali i efektnost izraavanja. U osnovi je ovakvog izraavanja adekvatan izbor rijei, strukturiranje reenice, gramatika pravilnost, ukupna artikulacija i organizacija. Uspjena
-
komunikacija je naelo cjelokupnog rada u koli i snalaenja u ivotu. Ta nova situacija trai komunikacioni kontekst, komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. S tim treba raunati. Prvi mjesec je mjesec snalaenja, traenja sebe meu drugima i s drugima. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Zato je mogue planiranjem sadraja uspostaviti tematske krugove, osiguravati meusobno proimanje, ali ne i preklapanje sadraja. Od prvog dana nastavnik e koristiti djeiju radoznalost, otvorenost, dinaminost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Dijete oponaa nastavnika, spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. Za sve vidove sluanja vaan je sadraj, pria i nain prianja, prezentacije i uivljavanje u situaciju . Djetetu je bliska igra. Kada je u pitanju ovaj uzrast vano je imati u vidu da je mnoge sadraje mogue realizirati u igri i kroz igru. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti, a ne prihvatati slijepo bilo ije sugestije. Dijete zna i moe veoma paljivo sluati pod uvjetom da je nastavnikova pria iva i zanimljiva. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U uvjetima kolskog uenja na jednoj su strani uenici, na drugoj sadraji. Izmeu su naini posredovanja. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. A u igri su primjenjive sve nastavne metode, ali u kombinaciji: prianje i objanjavanje, metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta, ilustracija, kao i specifine metode (globalna, glasovna analitiko-sintetika, kombinovana). Vano je da uenici ne usvajaju pravila i definicije. Na bazi sluanja formira se osjeaj za pravilnost, normu, standard. U uenju su vana emocionalna stanja. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja, strah, napetost, mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka, ili izazvati tekoe. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost, ako zamjenjuje glasove, dodaje, izostavlja, ili ima drugi problem nastavnik e strpljivim i upornim radom pokuati otklanjati smetnje. Vano je da ne osvjeuje tekou kao takvu. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. U prvom polugoditu uenici ne usvajaju slova i itanje. To je vrijeme predvieno za govorni razvoj. Nastavnik e koristiti oblike izraavanja i vjebe primjerene estogodinjem djetetu (prepriavanje na osnovu detaljnih pitanja, opisivanje na nivou opaanja svojstava predmeta i bia uz angairanje svih ula, razgovor, pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima vana, prianje o sadraju slika). Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafike strukture slova jer je to besmislena aktivnost. Motoriku ake dijete moe vjebati na smislenim sadrajima. U drugom polugoditu ukljuite slovo kao znak. Treba imati na umu injenicu da je uenje socio-kulturni, ali i kognitivni i krajnje lini fenomen. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada.
-
Matematika (2 asa sedmino, 68 asova godinje)
ULOGA I ZNAAJ Nastavni predmet Matematika, posebno danas, u eri dinaminog naunog i tehniko tehnolokog razvoja, te ope kompjuterizacije, ima bitan znaaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budui ivot i rad. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog opeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite linosti uenika jer daje znaajan doprinos u sveukupnim uenikim postignuima (obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematikih sadraja; funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj opih intelektualnih sposobnosti (pamenja, panje, rasuivanja, logiko, stvaralako i kreativno miljenje...), a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta uenike linosti (tanost, preciznost, urednost, upornost). Matematiki nastavni sadraji zbog svoje egzaktnosti i logike strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralakih sposobnosti uenika, kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta linosti, te pomau pri izuavanju drugih nastavnih predmeta moje okoline, likovne kulture, fizike, hemije, itd.
CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodinje osnovne kole je odgajanje i obrazovanje uenika na temelju formiranja osnovnih matematikih pojmova i usvajanje sadraja kao to su usporeivanje predmeta po osobinama i uzajamnom poloaju (odnosu), mjerenje veliina, mjerne jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meu njima, te operacije sabiranja i oduzimanja.
PROGRAMSKI SADRAJI 1. USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA
Usporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini; Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-koso-vodoravno; Odnos meu predmetima i veliina predmeta; Mjerenje veliina - jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM).
2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i uoavanje
njihovih slinosti i razlika.
3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Likovi oblika kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata; Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra
na izvan; Take kao presjeci linija (sjecita).
4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Primjeri skupova, oznaavanje; lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost; Brojevi od 1 do 3; Uporeivanje brojeva (, =, ); Brojevi 4 i 5; Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji); Redni brojevi od 1 do 5; Zbrajanje i oduzimanje; Broj 0; Brojevi od 6 do 9; Broj 10;
-
Redni brojevi od 1 do 10. Napomena: Nastavnik moe sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i raunske operacije u skupu brojeva do 20.
OEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UENJA
1. USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA Uporeivanjem otkriti slinosti i razlike prema osobinama i uzajamnom poloaju
predmeta; Procjenjivanje veliine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meu
predmetima; Upoznati ime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, tap, termometar, vaga, sat) Mjeriti to znai uporeivati; Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veliine; Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreenje dobivenih rezultata sa predvienim
rezultatima.
2. PREDMETI OBLIKA LOPTE, KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke, valjka i
piramide; Uoiti slinosti i razliitosti meu njima; Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa
geometrijskim oblicima.
3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (povri), likove, otvorene i zatvorene
linije (njihovu unutranjost i spoljanjost); Upoznati taku kao presjek linija; Grafiko predstavljanje take.
4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Osposobiti uenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini; Upoznati uenike sa postupkom pridruivanja; Usvojiti izraz pripada i ne pripada skupu , element skupa i nije element skupa; Zapaati i identificirati skupove iste i razliite brojnosti; Upoznati brojeve od 1 do 9; Uporeivati brojeve (ve od broja 3), upoznati i primijeniti izraze manje, vee,
jednako i nejednako i oznake , =, ; Upoznati uenike sa pojmovima prethodnik i sljedbenik (ve od broja 5); Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja, spajanja i grupiranja; Usvajanje izraza plus i oznake +; Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja, uzimanja i odvajanja; Usvajanje izraza manje i oznake -; Preko konkretnih primjera navesti uenike da zakljue da se zbir nee promijeniti ako
sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije (radnje);
Nula, veza sabirajanja i oduzimanja, brojnost praznog skupa; Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati uenika s nainom biljeenja
broja 10; Osposobiti uenike da sabiraju i oduzimaju na razliite naine (koritenjem tabela i
brojevnog pravca, pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice; Kroz primjere iz svakodnevnog ivota upoznati redne brojeve.
-
33
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
SADRAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI,
STAVOVI, PONAANJE
AKTIVNOSTI UENIKA
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
I Upore ivanje, procjenjivanje i mjerenje veliine predmeta upore ivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-koso-vodoravno odnos meu predmetima i veliina predmeta mjerenje veliina jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM)
razluivanje (razlikovanje) predmeta po boji, duljini, irini... orijentacija u prostoru (blizu-daleko, lijevo-desno...) procjenjivanje meusobnog odnosa predmeta i njihove veliine uenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veli ina, odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram, metar, litar, sat i km)
sposobnost koritenja matematikog jezika i simbola , Samostalno i timsko formuliranje zakljuaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritikog vrednovanja vlastitih postignua (ishoda znanja) i usporeivanje sa rezultatima drugih (par, tim, razred...) sposobnost da se greka doivljava kao stimulans za nove pokuaje iznalaenja rjeenja, a ne kao konicu u daljem radu
razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja, mjerenja i raunanja, kao i njihovom znaaju u svakodnevnom ivotu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktora koji utiu na formiranje pozitivnih crta linosti razvijanje pozitivnog stava, ponaanja i sklonosti za otkrivanje, istraivanje i rjeavanje problema kroz igru i zabavu
Kroz je dnostavnije i sloenije aktivnosti i igre uenici: uestvuju u svim etapama rada; Razlikuju predmete po boji, duljini i irini prostorno se orjentiu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meusobne odnose predmeta logiki zakljuuju, mjere, raunaju predviaju, izraavaju rezultate mjerenja
planira i organizira, koordinira, prati, reagira, upuuje, pomae i korigira tematski povezuje sadraje ukljuuje roditelje i druge uposlene u koli u realizaciju programskih sadraja permanentno prati napredovanje uenika potie samostalna i timski istraivaki i kreativni rad uenika
II Predmeti oblika lopte , kocke, valjka i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide imenovanje oblika
imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapaanje, prepoznavanje slinosti i razliitosti predmeta iz neposrednog okruenja sa geometrijskim oblicima
razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uoavaju, prepoznaju i definiraju
III Ravne i zakrivlje ne plohe (povri), likovi i linije (crte) likovi oblika kruga, trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra na - izvan take kao presjeci linija (sjecite)
prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija, unutranjost i spoljanjost zatvorene linije identifikovanje i oznaavanje take gdje se linije presijecaju
uoavaju razliite linije, unutranjost i spoljanjost zatvorenih linija, sjecite linija
-
34
IV Skupovi, brojevi, relacije i operacije primjeri skupova, oznaavanje lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost brojevi od 1 do 3 upore ivanje brojeva (>,
-
35
- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u uenju i usvojenosti matematikih sadraja.
STRATEGIJE NASTAVE I UENJA (DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE)
U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. Zagovaramo tzv. kognitivistiki pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata), umjesto dosadanjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vjebanju (usvajanju) postupaka. Sadraje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. Uvaavajui individualne sposobnosti uenika, u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadraja i naina rada.
Moja okolina (68 nastavnih asova)
UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integrie aspekte prouavanja prirode i drutva, potrebnih za uvoenje uenika u razumijevanje svijeta koji ga okruuje. U fokusu panje su znanje o prirodi i ovjeku, znanje o nainima rada u nauci i razvoj sposobnosti koritenja tih znanja, da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiu okoline, zdravlja i meuljudskih odnosa, na nain primjeren uzrastu i interesima djeteta. Da bi se realizacija nastavnog programa to vie usmjerila na ishode uenja, tj. na ono to bi uenici trebali znati i umjeti nakon zavretka prvog razreda, uz didaktiko - metodike upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje uenika, razvoj njegovih sposobnosti, vrijednosti, stavova i ponaanja, te aktivnosti uenika i nastavnika). Ovaj dio programa treba da olaka nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog asa. ire informacije o organizaciji nastave i strategijama uenja, ocjenjivanju i strunoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajednikog dijela nastavnih programa i planova.
ULOGA I ZNAAJ PREDMETA Nauka prua jasan pogled i nain razmiljanja o svijetu. Prouavanje nauke pomae uenicima da ispituju utjecaj naunog znanja na vlastiti ivot i primjenu tog znanja u vlastitom okruenju i zajednici. Ono takoer prua uenicima priliku da postanu osobe koje samostalno ue i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruenju. U okviru predmeta MOJA OKOLINA, uenici opaaju, istrauju i postavljaju pitanja o koli, porodici i okolini kao vanim mjestima njihovog ivota i razvoja, ivim biima, tvarima i drutvenim i prirodnim pojavama i procesima. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomou kojih trae odgovore na ta pitanja, povezujui to sa jednostavnim naunim idejama i postupcima. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan nauni jezik za saopavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost, sigurnost drugih i zdrav nain ivota. Prouavanje predmeta MOJA OKOLINA olakava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i drutvenih nauka, kao i odgovarajuih tehnikih i tehnolokih znanja
CILJ Razvoj djejih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okruuje, uz uvaavanje individualnosti uenika.
-
36
ZADACI
Upoznavanje ivog i materijalnog svijeta kroz igru i ueniku primjerene aktivnosti istraivakog, logikog i praktinog karaktera, kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadrajima uenja u neposrednoj okolini;
Podsticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja; Upoznavanje uenika sa vrstama saobraajnih sredstava (kopneni, zrani i vodeni
saobraaj); Osposobljavanje za sigurnost u saobraaju; Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vrnjacima u socijalnom
okruenju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije; Razvijanje i njegovanje kulturnih, radnih i higijenskih navika; Razvijanje ekoloke svijesti i kulture, osposobljavanje za primjenu ekolokih znanja u
neposrednoj okolini i svakodnevnom ivotu.
SADRAJ
1. SREDINA U KOJOJ IVIM 1. 1. kola
1. 2. Ja na putu od kue do kole 1. 3. Moja porodica/obitelj 1. 4. Moje mjesto i okolina
2. PRIRODA 2. 1. Vrijeme 2. 2. Biljke i ivotinje 2. 3. ovjek i priroda 2. 4. Nae tijelo
-
37
MOJA OKOLINA
SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI,
STAVOVI, PONAANJE
AKTIVNOST UENIKA
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
(ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UENJA,
OCJENJIVANJE) SREDINA U KOJOJ IVIM KOLA
Ja u koli;
kolska zgrada;
Ime (naziv kole);
Prostorije u koli;
Uposlenici u koli;
kola kao organizirana zajednica;
Pravila ponaanja;
Prava djeteta;
Iznoenje miljenja, stavova, argumenata i njihova odbrana;
Higijena u koli.
Uenici/ce znaju: Ime kole, uitelja/ice, drugova u razredu i ire;
Razumiju pravila ponaanja i rada u koli, da je kola organizirana zajednica u kojoj se zna ko ta radi;
Imenovati prostorije u koli i njihovu namjenu, (gdje se ko nalazi, ta radi i zato);
Da je u istom radnom prostoru prijatnije raditi i boraviti.
Uenici/ce mogu: Prepoznati uposlenike u koli, uenike/ice u odjeljenju i ire; Komuniciraju sa drugovima, nastavnikom/icom i ostalim uposlenicima u koli; Posmatranje deavanja u koli : ta, kako, zato; Samostalno pronalaenje u ionice i ostalih prostorija u koli; Uzajamno potpomaganje i saradnja; Pozdravljanje starijih, nastavnika/ica i drugih uposlenika u koli; Odravanje higijene radnog prostora.
Stvaranje pozitivne slike o koli i kolskoj zajednici; ivot i rad u koli se odvija po striktno definiranim pravilima;
Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi;
Razvijanje svijesti da smo lan organiziranog drutva i da se ponaamo po odreenim pravilima;
Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju;
Sam i zajedno sa ostalim uenicima, Razvijanje svijesti o ekologiji.
Redovan i blagovremen dolazak u kolu;
Pronalazak u ionice i mjesta u njoj;
Interakcija u odjeljenju;
Ponaanje po pravilima;
Provedba discipline i higijene u koli;
Pozdravljanje uposlenih u koli;
Meusobno pozdravljanje;
Pozdravljanje nastavnika/ca;
Odravanje higijene radnog prostora;
Simulacione igre.
P lanira, osmiljava igre i interakcijsko uenje;
Komunicira sa uenicima/cama, diskutuje, upuuje uenike/ce na izvore znanja;
Ukljuuje roditelje i druge uposlene u koli u realizaciju programskih sadraja;
Nastavnikova procjena individualnog napretka uenika;
Motiviranje uenika/ca za rad.
UENIK U SAOBRAAJU Ja u saobraaju, Put od kue do kole; Ulica, pjeaka staza, pjeaki prijelaz (zebra); Pravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom; Semafor; Saobraajni znaci na putu od kue do kole; Saobraajna sredstva i vrste saobraa (vazduni, kopneni i vodeni); Vozila javnog prevoza i ponaanja u tim vozilima; Stajalita sredstava javnog prevoza; Raskrsnica, prijelaz preko raskrsnice.
*Dodatni sadraji za uenike koji ive na veoj udaljenosti od kole i koriste prevozna sredstva.
Imenovanje svog naselja i ulice; Prepoznavanje pjeakog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino moe pre i ulica; Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom; Prepoznavanje semafora i znaenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraaja na raskrsnicama; Prepoznavanje vozila javnog prijevoza, imenovanje vrsta saobraaja, samostalno i sigurno prelaenje ulice; Raspoznavanje saobraajnih znakova koji se nalaze na putu od kue do kole.
Opisivanje puta od kue do kole; Raspoznavanje i razlikovanje sredstava za prijevoz roba i ljudi; Samostalan i siguran dolazak u kolu koriste i najsigurniji i najkrai put; Koritenje pjeakog prelaza (zebre), za prelazak ulice; Koritenje trotoara za kretanje ulicom sa trotoarom i kretanje lijevom stranom ulice bez trotoara.
Razvijanje svijesti o saobraaju kao grani privrede koji se odvija po striktno utvrenim pravilima; Potivanje saobraajnih znakova i propisa; Razvijanje potovanja prema starijima i invalidima, ustupanje mjesta starijima i invalidima; Kultura ponaanja u vozilima javnog prijevoza; Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja u saobraaju.
Praktian rad van kole, zajedniko i pojedinano kretanje ulicom, prelazak preko ulice; Imenovanje sobraajnih znakova; Prelazak ulice na znak zelenog svjetla i na znak policajca koji regulie saobraaj; Modeliranje saobraajnih sredstava od razliitih materijala u u ionici; Crtanje saobraajnih znakova kao jednostavnih simbola; Crtanje raskrsnica, zebri, (prva znanja iz kartografske pismenosti); Prikladne igre u u ionici; Rasprave o ponaanju u pojedinim situacijama; Izrada maketa.
Posmatra i prati uenika u saobraaju; Direktno uee sa uenicima u saobraaju; Osmiljava, priprema i organizira igre u uionici vezane za saobraaj; Rukovodi, upuuje, pomae Simulacije na kompjuteru; Organizira praktine vjebe na ulici i raskrsnici; Sarauje sa roditeljima i saobraajnom policijom.
-
38
PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni lanovi: majka, otac, brat, sestra, nana (nena, baka), djed; Ja u porodici; sin, ki, brat, sestra, unuk, unuka; ivot i rad u porodici, zaduenja i obaveze; Porodica kao organizirana zajednica se ponaa po jasno utvrenim pravilima; Porodica ivi u kui (stanu); Namjetaj u stanu; Higijena u stanu, rukovanje kuanskim aparatima
Imenovanje lanova ue i dalje familije; Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji, djeca, unuci, braa, sestre Imenovanje zanimanja lanova ue porodice; Rukovanje jednostavnim kuanskim aparatima, (nepravilno rukovanje i nepravilni kuanski aparati mogu biti opasni po ivot).
Poreenje porodica, uoavanje slinosti i razlika , diskusije; Potovanje lanova ue porodice; Identifikuje i njeguje odnose u porodici; Ispunjava svoje obaveze samostalno ili uz pomo nekoga od lanova porodice; Uoavanje opasnosti od neispravnih kuanskih aparata.
Razvijanje pozitivnog miljenja o porodici, osjeaja pripadnosti porodici, o samom sebi; Razvijanje povjerenja i samopouzdanja; Porodica kao ureena zajednica u kojoj se svako ponaa prema pravilima, Potivanje lanova porodice; Potivanje kunog reda.
Pomo u porodici, Odravanje higijene doma i line higijene; Prigodne igre (uloge lanova porodice), Crtanje porodinog stabla; Pomaganje lanovima porodice; Prezentacija crtea, fotografija; Rukuje jednostavnim kuanskim aparatima; Izrada maketa namjetaja.
Osmiljavanje prigodnih igara za interaktivno uenje; Organizira posjetu porodici; Rukovoenje aktivnostima uenika; Demonstracija rukovanja kuanskim aparatima; Procjena interesovanja i napretka uenika; Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod uenika; Tematsko planiranje.
MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo; Razlika izmeu grada i sela; Mjesto kao ureena zajednica ljudi; Moje mjesto je brdovito/ ravniarsko; ivot i rad ljudi u mjestu. *FAKULTATIVNI SADRAJI Prirodne ljepote u mjestu - obilazak; Posjeta tvornici, ambulanti, trgovini, radionici, ambulanti u gradu, ili, poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu, njivi, oranici livadi, znaajnom objektu.
Imenovanje mjesta u kojem ivimo; Razlikovanje grada od sela; Opisivanje mjesta sa isticanjem najznaajnijih objekata;
Imenovanje znaajnijih objekata u mjestu; Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta.
Razlikovanje grada od sela; Opisivanje grada i sela; Kultura ponaanja na javnom mjestu; Ponaanje u zgradi i u ku i; Potivanje pravila ponaanja.
Razvoj svijesti o poloaju u drutvu; Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja; Razvijanje pozitivnog ponaanja; Razvoj svijest