nastavni plan i program i ciklusa studija akademske 2012 ...prf.unbi.ba/text/npp12.pdf · jedan...
TRANSCRIPT
1
UNIVERZITET U BIHAĆU
PRAVNI FAKULTET BIHAĆ
Nastavni plan i program I ciklusa studija
akademske 2012/13. godine
Bihać, 2012. godine
2
UPRAVA FAKULTETA
DEKANAT
Ulica Mehe Hadţiabdića bb.
Telefon / fax 037 310 990
Email: [email protected]
www.pravnifakultet.ba
Dekan: Prof. dr. sc. Nevzet Veladţić
Prodekani:
Prof. dr. sc. Suad Hamzabegović
(Prodekan za nastavu i studentska pitanja)
Prof. dr. sc. Genc Trnavci
(Prodekan za nauĉno - istraţivaĉki rad)
Sekretar fakulteta: Emira Delić
Nastavno-nauĉno vijeće
Sastav Nastavno-nauĉnog vijeća Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću:
dekan kao predsjedavajući;
nastavnici u radnom odnosu;
dva predstvanika viših asistenata u radnom odnosu;
dva predstavnika asistenata u radnom odnosu;
3
jedan predstavnik studenata I ciklusa studija;
jedan predstavnik studenata II ciklusa studija.
UVOD
Bosna i Hercegovina je prihvatila principe Bolonjskog procesa
stavljanjem potpisa na relevantne dokumente u Berlinu 16. 09. 2003. godine.
Time je ušla u red 40 zemalja Evrope koje su se obavezale da će do 2010.
godine ispuniti uslove za potpuni prelazak na ovakav naĉin studiranja. Pravni
fakultet Univerziteta u Bihaću na temelju iste odluke ušao je u Bolonjski
proces u cilju ispunjavanja svih potrebnih evropskih standarda koji
osiguravaju transparentnost obrazovne institucije u odnosu na druge
obrazovne sisteme, kvalitet studiranja, mobilnost studenata i profesora na
evropskom podruĉju.
ECTS bodovi predstavljaju numeriĉku vrijednost (izmeĊu 1 i 60) koja
se dodjeljuje predmetima / kursevima kako bi se opisao koeficijent
opterećenja studenta prilikom savladavanja predviĊenog gradiva. Oni
odslikavaju kvantitet rada koji svaki predmet / kurs zahtijeva u odnosu na
ukupnu koliĉinu rada koja je potrebna da se završi cijela godina studija na
Pravnom fakultetu, tj. predavanja, praktiĉni rad, seminari, konsultacije,
samostalno uĉenje u biblioteci ili kod kuće – i ispite.
Prilikom izrade ECTS bodova Komisija je išla po principu «odozgo
prema dolje», tako što ukupan broj studijskih bodova iznosi 240, odnosno
svaka godina je normirana sa 60 bodova, a semestar 30 bodova. To znaĉi da
vremensko trajanje prvog ciklusa studija Pravnog fakulteta je 4 godine, kao i
u susjednim zemljama Hrvatskoj, Sloveniji, MaĊarskoj i nekim drugim.
ECTS je jedinstven sistem studijskih bodova koji se dodjeljuje
pojedinim predmetima / kursevima, a koji omogućava:
Prepoznatljivost i poreĊenje programa i sadrţaja
Akumulaciju i prenos steĉenih bodova
4
Mobilnost studenata na evropskim univerzitetima.
Na takav naĉin studijski bodovi doprinose:
Transparentnosti planova i programa
Povećanju mogućnosti izbora za studente
Proširivanja meĊuuniverzitetske saradnje
Stvaranju evropskog obrazovnog prostora.
Ukoliko student uspješno obavi sve predviĊene obaveze, stiĉe pravo da
mu se nakon njihovog okonĉanja priznaju ili dodijele ECTS studijski bodovi.
Dodijeljeni ECTS bodovi upisuju se u studentov personalni dossier (personal
file) koji omogućavaju nastavak studija kako na matiĉnoj instituciji tako i
izvan nje.
Komisija se prilikom izrade ECTS studijskih bodova vodila slijedećim
principima:
Kritiĉko preispitivanje programa studijskih predmeta koji su prisutni
na Pravnom fakultetu
Insistiranje na individualnim obavezama studenata (npr. pisanim
radovima), te postepeno povećavanje broja sati individualne nastave i
konsultacija izvan nastave umjesto klasiĉnog pristupa ex katedra
Princip dostupnosti svih relevantnih informacija o uslovima i naĉinu
studiranja
Osnovni cilj prelaska na Bolonjski proces je uspostavljanje atraktivno i
efikasnog studijskog obrazovanja prvog ciklusa Pravnog fakulteta,
zasnovanog na dobro uvezanoj unutrašnjoj organizaciji svih dijelova sistema.
Svjesni smo da je to izuzetno teţak i kompleksan zadatak i da se prvi koraci
usmjeravaju ka redefiniranju cijelog sistema studiranja te revidiranju
studijskih programa koji zadovoljavaju standarde evropskog podruĉja. Pravni
fakultet Univerziteta u Bihaću prihvatio je buduće izazove te usmjerio sve
svoje intelektualne i materijalne potencijale u tom pravcu.
5
ISHODI UĈENJA – BACHELOR PRAVA
(akademski standardi)
Ovaj dokument postavlja minimum postignuća kojeg student Pravnog
fakulteta u Bihaću treba posjedovati prije nego što mu se dodijeli diploma sa
zvanjem diplomirani pravnik.
Ovaj dokument se odnosi na sve studente koji prema studijskom programu
steknu minimum 240 ECTS bodova.
Svaki student će morati u toku studijskog perioda uspješno demonstrirati
postignuća u svim planiranim nastavnim predmetima kako bi potvrdio svoju
osposobljenost znanjem i vještinama potrebnim za kvalifikaciju diplomiranog
pravnika.
Student završne godine Pravnog fakulteta mora demonstrirati zadovoljavajuće
rezultate u slijedećim oblastima:
a) Sposobnosti vezane za uţu oblast prava
1. Znanje: student treba iskazivati temeljna znanja i razumijevanje u
podruĉju pravnog (pravnih) sistema, a posebno on/ona:
da budu u stanju da iskaţu znanje na solidnoj razini o kljuĉnim
konceptima, vrijednostima, principima i propisima pravnog
(pravnih) sistema;
da su u mogućnosti objasniti kljuĉne pravne institucije te
procedure u tom pravnom sistemu;
da su u stanju demonstrirati steĉeno znanje temeljito i u
kontekstu koji obuhvata šira podruĉja pravnog sistema.
2. Primjena i problemsko rješavanje: da student iskazuje temeljne
sposobnosti u primjeni steĉenog znanja u ograniĉeno kompleksnim
situacijama kao i da izvodi argumentirane zakljuĉke u konkretnim
aktualnim ili hipotetiĉkim problemima.
3. Izvori i istraţivanja: da student iskazuje osnovne sposobnosti u
jasnom prepoznavanju pitanja koja zahtjevaju istraţivanje; da u
korištenju ĉasopisa i elektroniĉkih baza podataka prepoznaje
suvremene pravne informacije; da iskazuje sposobnost u korištenju
primarne i sekundarne literature potrebne za njegov studij.
4. Kreditni sistem:
6
b) Sposobnost u prenošenju intelektualnih vještina:
analiza, sinteza, kritiĉkog rasuĊivanja i procjena
Da student iskazuje osnovnu sposobnost u: 1. Prikupljanju zajedniĉkih informacija i materije iz razliĉitih
izvora;
2. Pravljenju sinteza relevantnih doktrinarnih i politiĉkih
pitanja vezanih za temu koja je predmet istraţivanja;
3. Donošenju kritiĉkih sudova na temelju konkretne i
meritorne argumentacije;
4. Mogućnosti da vrši racionalan odabir izmeĊu alternativnih
solucija;
c) Autonomnost i osposobljenost za uĉenje:
1. da je osposobljen za neovisno planiranje i obavljanje zadataka u
podruĉju prava;
2. da odraţava sposobnost u traţenju povratne informacije u postupku
uĉenja;
d) Posjedovanje vještina
Govorna i pisana komunikacija:
1. da iskazuje osnovne govorne i pisane sposobnosti u
korespondenciji;
2. da prezentira svoja znanja ili argumente na naĉin koji je
pristupaĉan, odnosno prikladan shodno kome je
upućen;
3. da je osposobljen za ĉitanje i diskutiranje kompleksnih
pravnih materijala.
Druge ključne vještine: numeracija, informacijska tehnologija i
timski rad: student treba da iskazuje temeljne sposobnosti za:
1. Korištenje numeriĉkih ili statistiĉkih formi kod procjenjivanja
ĉinjenica i informacija, posebno onda kada su one temelj
njegove/njene argumentacije;
2. IzraĊivanje eseja i drugih vidova tekstualnih radova te
prezentiranje takvih radova u metodološki prihvatljivoj formi;
3. Korištenje elektronskih informacija dobivenih iz pretraţivaĉkih
sistema;
4. Rad u timovima u kojima kao uĉesnik daje doprinos u rješavanju
zadataka.
7
DODATNA UPUTSTVA UZ NASTAVNI PLAN
Studenti koji u srednjoj školi nisu uĉili latinski jezik duţni su odslušati
nastavu iz latinskog jezika za pravnike tokom I semestra na Pravnom
fakultetu, te isti poloţiti prije pristupanja polaganju ispita iz predmeta
Rimsko pravo.
Na osnovu ĉlana 150. Statuta Univerziteta u Bihaću studenti stiĉu
pravo na upis u narednu godinu studija ostvarivanjem ECTS bodova za
predmete iz predhodne godine studija.
- Student moţe prenijeti u narednu godinu studija najviše šest
(6) neostvarenih ECTS bodova, odnosno najviše jedan
nastavni predmet ukoliko je isti vrednovan sa više od šest
(6) ECTS bodova.
- Student koji ne ispuni uslove iz prethodno navedenog,
obnavlja istu godinu studija.
Redovni studenti su obavezni da tokom školske godine izaberu i urade
jedan seminarski rad iz nastavnih predmeta predviĊenih Nastavnim
planom i programom.
9
I godina - ljetni semestar
RB Šifra
predmeta Predmet P V
Sumarno Sumarno opterećenje ECTS Status
P V Kontakt Sum.opt. Rezultat
1. BP 005 Rimsko pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
2. BP 004 Metodologija društvenih nauka 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
3. BP 007 Uvod u ekonomiju 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI
4. BP Strani jezik I* 2 2 30 30 60 150 4,28 4 IZBORNI*
SUMARNO 16 7 240 105 345 795 27,32 27 *Odlukom Nastavno-nauĉnog vijeća Pravnog fakulteta br. 02-1126-1/2012. od 28. 9. 2012. utvrĊeni su izborni predmeti za akad.
2012/13. godinu, i to: strani jezik I (Njemaĉki jezik/Engleski jezik)
I godina - zimski semestar
RB Šifra
predmeta Predmet P V
Sumarno Sumarno opterećenje ECTS Status
P V Kontakt Sum.opt.
1. BP 001 Uvod u nauku o državi i pravu 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
2. BP 002 Opća historija države i prava 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
3. BP 003 Državnopravni razvitak BiH 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
4. BP 006 Sociologija sa sociologijom prava 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
SUMARNO 22 7 330 105 435 975 34,82 33
10
II godina - zimski semestar
RB Šifra
predmeta Predmet P V
Sumarno Sumarno opterećenje ECTS Status
P V Kontakt Sum.opt. Rezultat
1. BP 009 Uvod u građansko pravo 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI
2. BP 015 Nasljedno pravo 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
3. BP 010 Krivično pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
4. BP 011 Statistika 3 1 45 15 60 135 4,28 4 OBAVEZNI
5. BP Izborni predmet* 2 1 30 15 45 90 3,21 3 IZBORNI*
SUMARNO 18 7 270 105 375 840 29,46 29 *Odlukom Nastavno-nauĉnog vijeća Pravnog fakulteta br. 02-1126-1/2012. od 28. 9. 2012. utvrĊeni su izborni predmeti za akad.
2012/13. godinu, i to: Pravo lokalne i regionalne samouprave, Nomotehnika, Kriminologija.
II godina - ljetni semestar
RB Šifra
predmeta Predmet P V
Sumarno Sumarno opterećenje ECTS Status
P V Kontakt Sum.opt. Rezultat
1. BP 012 Ekonomska politika 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI
2. BP 013 Porodično pravo 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
3. BP 014 Stvarno pravo 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
4. BP 008 Ustavno pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
5. BP Strani jezik II* 2 2 30 30 60 120 4,29 4 IZBORNI*
SUMARNO 18 8 270 120 390 870 31,07 31 *Odlukom Nastavno-nauĉnog vijeća Pravnog fakulteta br. 02-1126-1/2012. od 28. 9. 2012. utvrĊeni su izborni predmeti za akad.
2012/13. godinu, i to: strani jezik II (Njemaĉki jezik/Engleski jezik)
11
III godina - zimski semestar
RB Šifra
predmeta Predmet P V
Sumarno Sumarno opterećenje ECTS Status
P V Kontakt Sum.opt. Rezultat
1. BP 016 Upravno pravo 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
2. BP 017 Finansije i finansijsko pravo 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
3. BP 018 Krivično procesno pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
4. BP 022 Obligaciono pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
SUMARNO 23 7 345 105 450 1005 35,89 29
III godina - ljetni semestar
RB Šifra
predmeta Predmet P V
Sumarno Sumarno opterećenje ECTS Status
P V Kontakt Sum.opt. Rezultat
1. BP 020 Međunarodno javno pravo 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
2. BP 021 Radno i socijalno pravo 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI
3. BP 019 Pravo intelektualnog vlasništva 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
4. BP 029 Uporedni pravno-politički sistemi 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
5. BP 030 Upravno procesno pravo 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI
SUMARNO 18 7 270 105 375 855 30,54 31
12
IV godina - zimski semestar
RB Šifra
predmeta Predmet P V
Sumarno Sumarno opterećenje ECTS Status
P V Kontakt Sum.opt. Rezultat
1. BP 023 Međunarodni odnosi i sigurnosne studije 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI
2. BP 024 Pravni i politički sistem EU 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
3. BP 025 Građansko procesno pravo I 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI
4. BP Izborni predmet* 2 1 30 15 45 105 3,75 3 IZBORNI
5. BP Izborni predmet* 2 1 30 15 45 105 3,75 3 IZBORNI
SUMARNO 14 7 210 105 315 735 26,25 25 *Odlukom Nastavno-nauĉnog vijeća Pravnog fakulteta br. 02-1126-1/2012. od 28. 9. 2012. utvrĊeni su izborni predmeti za akad.
2012/13. godinu, i to: Evropske integracije i standardizacija, Komparativno mjeniĉno pravo, Notarsko pravo.
IV godina - ljetni semestar
RB Šifra
predmeta Predmet P V
Sumarno Sumarno opterećenje ECTS Status
P V Kontakt Sum.opt. Rezultat
1. BP 026 Trgovačko pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
2. BP 027 Međunarodno privatno pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
3. BP 028 Demokracija i ljudska prava 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
4. BP 031 Građansko procesno pravo II 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI
5. BP Izborni predmet* 2 1 30 15 45 105 3,75 3 IZBORNI
6. BP Izborni predmet* 2 1 30 15 45 105 3,75 3 IZBORNI
SUMARNO 22 9 330 135 465 1065 38,04 35 *Odlukom Nastavno-nauĉnog vijeća Pravnog fakulteta br. 02-1126-1/2012. od 28. 9. 2012. utvrĊeni su izborni predmeti za akad.
2012/13. godinu, i to: Pravna klinika iz graĊanskog prcesnog prava, Upravljanje organizacionim ponašanjem, Pravo Evropske unije.
14
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina I UVOD U NAUKU O DRŢAVI I PRAVU
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Amela Ĉolić
Ass. Sanja Cerić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Uvod u nauku o drţavi i pravu je uvodna i osnovna disciplina koja se izuĉava na studiju prava.
Cilj je usvajanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti koje su preduslov za izuĉavanje
pozitivno-pravnih disciplina. U okviru predmeta Uvod u nauku o drţavi i pravu stiĉe se znanje,
vještine i sposobnosti vezane za: shvatanje vaţnosti veze izmeĊu drţave i prava, uvoĊenje u
osnovne pojmove drţave kao organizacije, klasifikaciju savremenih drţava, vrste drţavnih
djelatnosti, rad drţavnih organa i pravo koje stvaraju, te struktura prava.
Sadrţaj predmeta:
Uvod
1. Teorija drţave i teorija prava
Društvo, drţava i pravo
2. Pojam i razvoj moderne drţave
3. Drţavna organizacija
4. Oblici drţave
5. Oblici vladavine
6. Naĉelo podjele vlasti i vrste politiĉkih sistema
7. Socijalna drţava
8. Pravna drţava
9. Pad berlinskog zida i pitanje drţavne suverenosti u EU
10. Pojam prava
Pravna norma
1. Pojam, elementi pravne norme
2. Pravna sankcija
3. Pravna naĉela
Subjekti prava
1. Fiziĉka i pravna lica
Normativni pravni akt
Izvori prava
Pravne praznine
Razumijevanje normativnih pravnih akata i sistematizacija prava
Pravni pozitivizam
Obaveze studenata:
15
Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohaĊati predavanja prema
utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉestvovanja u nastavi, pripreme na zadatu temu,
individualne pripreme, zatim seminarski radovi dodatno će se vrjednovati i ocjenjivati, te tako
uticati na konaĉnu ocjenu. Po okonĉanju nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a
zatim i završnom razgovoru na samom ispitu.
Naĉin ispitivanja:
Pismeno putem prvog i drugog kolokvija i završni dio ispita usmeno.
Obavezna literatura:
1. Muhić, Fuad, Teorija drţave i prava, Magistrat, Sarajevo, 2002.
2. Visković, Nikola, Teorija drţave i prava, Birotehnika Zagreb, 2001.
3. Miliĉić, Vjekoslav, Opća teorija prava i drţave, Zagreb 1999.
Na poĉetku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o aktuelnoj literaturi iz
ove oblasti.
16
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina I OPĆA HISTORIJA DRŢAVE I PRAVA
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Dţenana Ĉaušević
Mr. sc. Amna Toromanović
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Da pruţi studentima temeljna znanja o historijskom razvoju drţave i prava od
najstarijih vremena do modernog doba;
2. da istraţi historijske dimenzije odnosa prava, drţave i društva;
3. da se razvije istovremeno sposobnost studenata za tumaĉenje historijskog procesa
razvoja drţave i prava i
4. da razvije svijest studenata o historijskom porijeklu i uslovljenosti savremenih
drţavnopravnih instituta i politiĉkih ustanova.
Sadrţaj predmeta:
1. UVOD
1. 1. Predmet i metodi Opće historije drţave i prava
1. 2. Nastanak i razvoj Opće historije drţave i prava kao nauĉne discipline
1. 3. Periodizacija
1. 4. Historijski izvori
2. PRVOBITNA ZAJEDNICA
2. 1. Društvena podjela rada
2. 2. Vojna demokratija
3. DRŢAVA I PRAVO STAROGA VIJEKA
3. 1. Drţave i prava Starog Istoka. Egipat. Babilon. Starojevrejska drţava.
3. 2. Egejski svijet i stara Grĉka. Sparta. Atina. Helenistiĉke drţave.
4. DRŢAVA I PRAVO SREDNJEGA VIJEKA
4. 1. Politiĉka organizacija feudalnog društva
4. 2. Feudalno pravo
4. 3. Bizant (Vizantija)
4. 4. Franaĉka drţava i pravo
4. 5. Rusija
4. 6. Arapsko-islamska drţava
4. 7. Turska drţava i pravo
4. 8. Gradovi, gradska privreda i pravo
4. 9. Englesko drţava i pravo
4. 10. Reformacija i pravo
4. 11. Apsolutizam. Španija (Španjolska). Njemaĉka. Francuska. Holandija (Nizozemska).
Engleska. Klasiĉni apsolutizam – Francuska. Švedska u doba apsolutizma. Pruska apsolutna
monarhija. Carska Rusija. Odlike apsolutizma.
5. DRŢAVA I PRAVO NOVOGA VIJEKA
5. 1. Osnovne odlike Novog vijeka – stvaranje moderne drţave i prava
17
5. 2. Engleska drţava i pravo
5. 3. SAD – drţava i pravo
5. 4. Francuska drţava i pravo
5. 5. Pariska komuna.
5. 6. Ruska i sovjetska drţava i pravo
5. 7. Ekonomska kriza 1929 – 1933. godine
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Seminarski rad, koji moţe biti
individualan ili grupni u vidu interpretacije izvora – prema tematskim jedinicama seminara.
Pismeni kolokviji u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te pismeni i usmeni ispit.
Naĉin ispitivanja:
Pismeni i usmeni ispit.
Obavezna literatura:
1. Imamović, Mustafa, Predavanja iz Opće povijesti prava i političkih institucija, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
Dopunaska literatura:
1. Festić, Raifa, Opća historija drţave i prava, Studentska štamparija Univerziteta,
Sarajevo, 1998.
2. Karĉić, Fikret, Komparativna pravna historija: predavanja i pravni tekstovi, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.
3. Karĉić, Fikret, Pravni tekstovi: Odabrani tekstovi za Opću historiju drţave i prava,
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004.
18
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina I DRŢAVNOPRAVNI RAZVITAK BOSNE I HERCEGOVINE
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Dţenana Ĉaušević
Mr.sc. Amna Toromanović
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Da upozna studente sa drţavnopravnim razvitkom Bosne i Hercegovine kao
nastavnom disciplinom koja je proistekla iz predmeta Historija drţave i prava Bosne i
Hercegovine i koja je formirana u vremenu nezavisnosti i meĊunarodnog priznanja
BiH kao samostalne i suverene drţave.
2. Da razvije svijest kod studenata o politiĉko-teritorijalnom i drţavnopravnom razvitku
Bosne i Hercegovine koji se moţe u kontinuitetu pratiti punih hiljadu godina, od ranog
evropskog srednjeg vijeka do danas i koji se moţe rekonstruirati kao historija
ustavnosti i meĊunarodno-pravnog poloţaja Bosne i Hercegovine u svim razdobljima
njenog politiĉkog razvitka i neprekidnog upravno-teritorijalnog trajanja, kroz srednji
vijek, osmansko doba, austro-ugarski period i u okviru Jugoslavije 1918-1992. godine.
3. Da omogući studentima da se nauĉno upoznaju sa temeljima ustavnog poretka i
meĊunarodno-pravnog poloţaja Bosne i Hercegovine kao jedne od najstarijih
evropskih drţava, ĉije su se ime i teritorija neprekidno odrţali u svim velikim
epohama i prevratnim vremenima historije.
4. Da upozna studente sa bosanskim pravom kao nastavnom disciplinom, što omogućava
studentima da shvate uporedno-pravni razvitak pravnih institucija u BiH koji se u
kontinuitetu moţe pratiti još od ranog juţnoslavenskog srednjeg vijeka, pa preko
osmanskog i austro-ugarskog razdoblja do formiranja zajedniĉke jugoslavenske
drţave i njenog razvitka do 1992. godine, te da na taj naĉin shvate meĊuuticaje
dubrovaĉkog i mletaĉkog prava, zatim šerijatskog i kanonskog, odnosno milletskog
prava sa osmanskim drţavnim i tanzimatskim pravom, te austro-ugarskog, hrvatsko-
slavonskog, srbijanskog i crnogorskog prava, na bosansko pravo.
5. Sa tim u vezi, cilj nastave iz predmeta Drţavnopravni razvitak BiH jeste da kod
studenata razvije i uĉvrsti kritiĉku svijest o trajnosti i politiĉkoj cjelokupnosti Bosne i
Hercegovine te da omogući studentima da se nauĉno upoznaju sa znaĉenjem i
razvitkom pravnih institucija u BiH u kontekstu općih tokova pravnog razvitka u
Evropi i razvije i uĉvrsti kritiĉku svijest o kontinuitetu pravnih institucija i njihovom
uporedno-pravnom proţimanju na tlu Bosne i Hercegovine.
Sadrţaj predmeta:
1. SREDNJOVJEKOVNA (FEUDALNA) BOSANSKA DRAŢAVA
1. 1. Osnovne odlike i periodizacija drţavnopravnog razvitka BIH
1. 2. Bosna kao samostalna feudalna drţava
1. 3. Bosanska crkva
1. 4. Drţavno ureĊenje srednjovjekovne Bosne
2. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU
19
3. OKUPACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 1878.
4. BOSNA I HERCEGOVINA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE UPRAVE
4. 1. Habsburška carevina i njena upravna struktura
4. 2. Organizacija vlasti u BIH 1878-1918.
4. 3. Nacionalno-politiĉki kurs okupacione uprave
4. 4. Organizacija vjerskih zajednica
4. 5. Politiĉke stranke
4. 6. Aneksija Bosne i Hercegovine
4. 7. Bosanskohercegovaĉki Ustav i Sabor
5. BOSNA I HERCEGOVINA 1914-1918. I STVARANJE JUGOSLAVENSKE
DRŢAVE
5. 1. Drţavnopravne prilike u BIH tokom rata
6. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
6. 1. BIH za vrijeme privremenog drţavnog ureĊenja 1918-1921.
6. 2. Vidovdanski Ustav
6. 3. Šestojanuarska diktatura
6. 4. Oktroirani Ustav i njegova primjena
6. 5. Borba za autonomiju BIH 1937-1941.
7. BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME RATA 1941-1945.
8. BOSNA I HERCEGOVINA U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI
9. BOSNA I HERCEGOVINA KAO SAMOSTALNA I SUVERENA DRŢAVA
10. UVOD U KOMPARATIVNO PRAVO
11. SREDNJOVJEKOVNO BOSANSKO PRAVO
12. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU
13. BIH ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE UPRAVE
14. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
15. PRAVO U BIH U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI
16. PRAVO U BIH KAO SAMOSTALNOJ I SUVERENOJ DRŢAVI
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Seminarski rad, koji moţe biti
individualan ili grupni u vidu interpretacije izvora – prema tematskim jedinicama seminara.
Pismeni kolokviji u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te pismeni i usmeni ispit.
Naĉin ispitivanja:
Pismeni i usmeni ispit.
Obavezna literatura:
1. Imamović, Mustafa, Osnove upravno-političkog razvitka i drţavnopravnog poloţaja
Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo, 2006.
2. Imamović, Mustafa, Uvod u historiju i izvore bosanskog prava, Magistrat, Sarajevo,
2006.
3. Ĉaušević, Dţenana, Pravno-politički razvitak Bosne i Hercegovine, Dokumenti sa
komentarima, Magistrat, Sarajevo, 2005.
Dopunska literatura:
6. Hadţijahić, Muhamed, Povijest Bosne u IX i X stoljeću, Bošnjaĉka zajednica kulture
Preporod, Sarajevo, 2004.
7. Imamović, Mustafa, Historija Bošnjaka, Bošnjaĉka zajednica kulture Preporod,
20
Sarajevo, 1998.
8. Imamović, Mustafa, Vjerske zajednice u BiH i Jugoslaviji između dva svjetska rata,
Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2008.
9. Malcolm, Noel, Povijest Bosne, Zagreb-Sarajevo, 1995.
10. Ĉaušević, Dţenana, Partizansko pravosuđe u BiH 1941-1945, izd. ''Glas'', Banja Luka,
1988.
11. Karĉić, Fikret, Šerijtski sudovi u Jugoslaviji 1918-1941, Islamski teološki fakultet,
Sarajevo, 1986.
12. Bosanski ustav (fototip izdanja iz 1910. godine), Muslimanski glas, Sarajevo, 1991.
21
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina I SOCIOLOGIJA SA SOCIOLOGIJOM PRAVA
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Nevzet Veladţić
Ass. Sanja Cerić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Da se steknu znanja o sociologiji kao nauci ali i formiranje svijesti u pogledu
razumijevanja i uoĉavanja socijalnih i društvenih kretanja u BiH.
2. Da se steknu vještine koje će studentima koristiti pri izgraĊivanju svoje liĉnosti kao
individue ali i znaĉajnog ĉlana bosanskohercegovaĉkog društva
Sadrţaj predmeta:
I - Historijski razvitak sociologije kao društvene znanosti
II - Sociologija u granicama klasiĉnog graĊanskog društva
III - Sociologija i savremeno graĊansko društvo
IV - Pozicija sociologije kao znanosti i njena uloga danas
V - Sociološki pravci
VI - Društvo i društvene pojave
VII - Društvena struktura
VIII - Društvene grupe
IX - Politika i drţava
X - Kultura i religija
XI - Pravo u BiH, Evropsko pravo i pravo meĊunarodne zajednice-nova uloga i zadaća
sociologije prava
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje interaktivnog
odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i pristupanje kolokvijalnom ispitivanju.
Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu
seminarskih radova , stiĉu temeljna znanja o sociologiji kao nauĉnoj disciplini i sociološkim
fenomenima današnjice.
Ispitne obaveze
Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okonĉanju nastave i završni razgovor na
ispitu.
22
Literatura:
Obavezna literature:
1. Demirović, Mujo, Veladţić, Nevzet, Sociologija, Pravni fakultet Bihać 2006., Knjiga za
internu upotrebu
2. Haralambos, Michael, Sociologija, teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002.
Dopunska literatura:
1. Kukić, Slavo, Sociologija, HKD Napredak, Mostar 1995.
2. Saltaga, Fuad, Sociologija, Pravni fakultet Sarajevo, 1999.
3. Gidens, Entoni, Sociologija, CID, Podgorica, 2001.
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina I RIMSKO PRAVO
23
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Dţenana Ĉaušević
Mr. sc. Amna Toromanović
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Rimsko pravo u povijesti evropskog univerzitetskog razvoja predstavlja najstariju nauĉnu
disciplinu. Pregledom aktuelnih reformskih procesca na većini evropskih Univerziteta ova
disciplina i dalje zauzima nezaobilaznu polazišnu odrednicu u osnovama evropskih
pravnih studija. Moderni pravni sistemi u svijetu su baštinili temeljne institute rimskog
prava a naroĉito u najvaţnijim pravnim kodifikacijama. Strukturalna pravna terminologija,
naĉini pravnog rezoniranja, argumentiranja i tumaĉenja, sa pregledom evolutivnih
promjena a naroĉito ekonomskih, filozofskih i politiĉkih uzroka tih promjena konkretnih
pravnih instituta, posebno najrecipiranijih institucija rimskog prava, stvarnog i obaveznog
prava, predstavljaju nezaobilazne elemente pravne edukacije modernog pravnika.
Sadrţaj predmeta:
1. UVOD
Pojam i naziv Rimskog prava sa znaĉenjem i ulogom rimskog prava. Podjela i sistem rimskog
prava. Izvori rimskog prava.
2. PREGLED PRAVNE HISTORIJE
3. DRŢAVNO I DRUŠTVENO UREĐENJE TE RAZVOJ RIMSKOG PRAVA DO
JUSTINIJANA
Pojam i razdoblja pravne povijesti. Civilno pravo. Honorarno pravo. Postklasiĉno pravo.
4. RIMSKO PRAVO NAKON JUSTINIJANA
5. LIĈNO (STATUSNO) PRAVO
Pojam liĉnog prava. Subjekti prava. Fiziĉke osobe. Pravne osobe.
6. PORODIĈNO PRAVO
Braĉno pravo. Patria potestas. Skrbništvo.
7. STVARNO PRAVO
Stvari. Posjed. Pojedina stvarna prava.
8. POJEDINA STVARNA PRAVA
Vlasništvo. Stjecanje vlasništva – originarni i derivativni naĉin stjecanja vlasništva. Zaštita i
prestanak. Sluţnosti. Emfiteuza. Superficies. Zaloţno pravo.
9. OBLIGACIONO PRAVO – opći dio
Pojam i prestanak obaveze. Subjekti obaveza. Objekt obaveza. Prestanak obaveze.
10. OBLIGACIONO PRAVO – posebni dio – pojedine obaveze
Verbalni kontrakti. Realni kontrakti. Konsenzualni kontrakti. Pakti. Kvazi-kontrakti. Delikti i
kvazi-delikti.
11. NASLJEDNO PRAVO
Intestatno nasljeĊivanje. Oporuĉno nasljeĊivanje. Sadrţaj i valjanost oporuke. Nuţno
nasljeĊivanje. Legati. Fideikomisi. Darovanje za sluĉaj smrti.
12. RIMSKI CIVILNI POSTUPAK
Legisakcini postupak. Formularni postupak. Ekstraordinarni (kognicioni) postupak.
Obaveze studenata:
24
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Seminarski rad, koji moţe biti
individualan ili grupni u vidu interpretacije izvora – prema tematskim jedinicama seminara.
Pismeni kolokviji u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te pismeni i usmeni ispit.
Naĉin ispitivanja:
Pismeni i usmeni ispit.
Obavezna literatura:
1. Boras, Mile, Margetić, Lujo, Rimsko pravo, Treće dopunjeno izdanje, Pravni fakultet
Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka, 1998.
Dopunska literatura:
1. Horvat, Marijan, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.
2. Romac, Ante, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.
3. Romac, Ante, Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973.
4. Romac, Ante, Rjeĉnik rimskog prava, sva izdanja.
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina I METODOLOGIJA DRUŠTVENIH NAUKA
25
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Nevzet Veladţić
Ass. Sanja Cerić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Od studenata se oĉekuje da usvoje osnovna znanja o nauci, nauĉnoistraţivaĉkom radu
i općoj metodologiji;
2. Da usvoje osnovna znanja o vrstama nauĉnih i nauĉno-struĉnih djela;
3. Da usvoje osnovna znanja o metodama, tehnici i instrumentima istraţivanja;
4. Da ovladaju sposobnošću primjene metoda, tehnike i instrumenata istraţivanja
prilikom konkretnog nauĉnoistraţivaĉkog rada.
Sadrţaj predmeta:
1. Pojam nauke i nauĉnoistraţivaĉkog rada;
2. Odnos nauĉne metode i metodologije;
3. Vrste nauĉnih i nauĉno-struĉnih djela;
4. Organizacija vlastitog nauĉnog i struĉnog rada;
5. Faze izrade nauĉnog i struĉnog djela;
6. Izrada projekta istraţivanja;
7. Prikupljanje i obrada empirijskih podataka;
8. Nauĉno tumaĉenje i interpretacija podataka;
9. Metode nauĉnog istraţivanja;
10. Tehnike i instrumenti istraţivanja.
Predmet omogućava upoznavanje sa osnovama opće metodologije kao naĉina dolaska do
objektivne nauĉne istine, te naĉina formiranja i upotrebe logiĉkih i tehniĉkih metoda u
društvenim, time i pravnim naukama, što sve podrazumijeva upoznavanje sa osnovama
metodologije prava kao naĉina stvaranja, funkcionisanja i evolucije prava.
Obaveze studenata:
Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vjeţbama, te interaktivno, kroz razliĉite
nastavne aktivnosti, diskusije i prezentacije, uĉestvovati u istima. Obaveza studenata je i
26
pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade odreĊenih tematskih cjelina.
Naĉin ispitivanja:
Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.
Literatura:
1. Veladţić, Nevzet, Metodologija društvenih nauka (udţbenik), Pravni fakultet, Bihać,
2010.
Dopunska literatura:
1. Demirović, Mujo, Kukić, Slavo, Metodologija društvenih nauka, Pravni fakultet, Bihać,
2003.
2. Filipović, Muhamed, Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo.
2004.
3. Saltaga, Fuad, Metodologija društvenih i pravnih nauka, Sarajevo, 2005.
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina I UVOD U EKONOMIJU
27
Obavezni predmet ECTS: 8
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Azra Bišćević
Mr. sc. Ermina Ramić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja o ekonomskim pojavama i problemima
izuĉavajući osnovna teorijska pitanja savremenog ekonomskog sistema na mikro i makro
nivou, ali i u svjetskom kontekstu.
Oĉekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti će se upoznati
sa ekonomskom naukom, te savladati osnovne ekonomske kategorije i ekonomske zakone, te
razviti ekonomsku logiku.
Sadrţaj predmeta:
1. Pristup ekonomiji: pojam i zadaci ekonomije;
2. Razvoj ekonomske misli: rana ekonomska misao, merkantilizam, fiziokratizam,
klasiĉna ekonomska teorija, utopijski socijalizam, vulgarna ekonomska teorija,
marksizam, neoklasiĉna ekonomska teorija, teorija intervencionalizma, glavna struja
ekonomske nauke;
3. PrivreĊivanje: pojam i klasifikacija sistema privreĊivanja, komponente procesa
proizvodnje
4. Zakonitosti procese privreĊivanja: determinante procesa proizvodnje, faktori
proizvodnje, vrste i organizacija savremenog preduzeća, teorija proizvodnje i
graniĉnog proizvoda, troškovi proizvodnje, investicije
5. Problemi prinosa u ekonomiji: općenito o prinosima, odnosi proizvodnih faktora i
prinosa, karakteristike tehnoloških transformacija i odnosi u prinosima, vrste i odnosi
u prinosima, utjecaj odreĊenih tehnoloških faktora na veliĉinu prinosa, ekonomiĉnost
prinosa i supstituti proizvodnih faktora;
6. Novac i novĉani opticaj: teorijska shvaćanja novca, nastanak i funkcije novca, razliĉiti
oblici noca u opticaju, ukupna koliĉina novca i njegova struktura, potraţnja za
novcem, banke i bankarski sistem, osnove bankarskog poslovanja, ponuda novca,
inflacija;
7. Poduzetništvo i ekonomski faktori: karakteristike poduzetništva, kapital i profit, radni
resursi i nadnice, kapital i kamata, zemljišna renta, trgovina i trgovaĉki profit, burze;
8. Trţište: pojam, podjela i funkcije trţišta, razliĉiti oblici trţišne konkurencije, ponuda,
potraţnja, ravnoteţa ponude i potraţnje, trţište potpune konkurencije, usklaĊivanje
ponude i potraţnje u uvjetima nepotpune konkurencije;
9. Ekonomske funkcije drţave u trţišnoj privredi: osnovna obiljeţja ekonomskih sistema
razvijenog svijeta, monopoli, ekonomska funkcija drţave u savremenoj privredi;
10. MeĊunarodna trgovina i svjetska ekonomija: meĊunarodna razmjena, razvoj
meĊunarodnog trţišta, internacionalizacija proizvodnje i kapitala, multilateralni
trgovinski sporazumi;
11. Privredni razvoj: osnovna obiljeţja privrednog razvoja, politika privrednog razvoja,
faktori privrednog razvoja, osnovna obiljeţja konjukturnih ciklusa, historija
ekonomskih kriza, osnovna obiljeţja kretanja savremene privrede;
12. Siva ekonomija: pojam sive ekonomije, siva ekonomija u svijetu, fiskalne obaveze i
siva ekonomija,
28
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (30 h);
Izrada i odbrana seminarskih radova;
Ispit se polaţe pismeno i usmeno;
Osnovna literatura:
1. Bišćević A., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2000.
Dopunska literatura:
1. Golić B., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1987.
2. Samuelson A.P., i Nordhaus W., Ekonomija, prevod Ante B. et al, Mate d.o.o
Zagreb, 1992.
3. Samuelson A.P., Ekonomska čitanka, Matica Hrvatska, Zagreb, 1975.
4. Stiglitz, J.E., Economics, Columbia University Third Edition Carl E.Walsh,University
of California, Santa Cruz, 2002.
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
29
Godina II UVOD U GRAĐANSKO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 8
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 sati Vjeţbe: 30 sati Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Enes Hašić
Mr. sc. Albin Muslić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Ciljevi izuĉavanja nastavnog predmeta Uvod u graĊansko pravo na Pravnom
fakultetu u Bihaću se reflektiraju u intenciji da se studentima predoĉi osnovni
zakonodavno-pravni okvir u domenu graĊanskog prava u Bosni i Hercegovini. Uz
razmatranje de lege lata rješenja, u skladu sa istaknutim doktrinarnim stanovištima u
Bosni i Hercegovini, ali i zemalja u okruţenju, rezultati su usmjereni ka
predstavljanju de lege ferenda pravaca u cilju inoviranja postojećih zakonodavnih
rješenja, koja, gledajući sa nivoa Bosne i Hercegovine, su svojevrsni ius specifucum.
2. Pored ovog legislativnog okvira, cilj predmeta je da studenti ovladaju temeljnim
pojmovima graĊanskog prava, posebno sa doktrinarnog, historijskog i komparativno-
pravnog okvira. Posebna paţnja se posvećuje izvorima i naĉelima u kontekstu
temeljnih odreĊenja graĊanskog prava, kao stuba modernog privatnog prava.
Naravno, ukazuje se i na znaĉaj pravnih pravila, te obiĉaja i sudske prakse, koji
nemaju velikog utjecaja na graĊansko pravo u Bosni i Hercegovini.
3. Pojam i nastanak graĊanskopravnog odnosa, te pravnih ĉinjenica, predmet su
izlaganja kao temeljnih pojmova za koje se veţe postanak, promjena i prestanak, samim tim i
postanak, promjena i prestanak subjektivnih prava pojedinaca. Predmet zasebne rasprave su
presumpcije (oborive i neoborive), te fikcije kao neizostavan dio pravnog poretka, a u cilju
olakšavanja prometa u cjelini.
4. Transformacija društvenih odnosa u graĊanskopravne predstavlja dilemu koja se
razmatra, posebno sa aspekta subjekata graĊanskog prava, kao nosioca transformacije. Odnosi
subjekata prava, u kontekstu nastanka graĊanskopravnih odnosa je znaĉajna što student, kao
aktivni uĉesnik nastavnog procesa, ali i kao subjekt koji će se po završetku dodiplomskog
studija naći u mogućim dilemama vezanim za primjenu pravnih propisa, te niza drugih
razloga, isti mora biti kvalitetno pripremljen za detektiranje problema oko definiranja
sposobnosti koje su na raspolaganju titularima (fiziĉkim i pravnim licima) kao kljuĉnim
segmentima povodom kojeg i dolazi do nastanka graĊanskopravnih odnosa. Ova problematika
je naroĉito prisutna u domenu, kako stjecanja, tako i gubitka i ograniĉavanja poslovne
sposobnosti. Deliktna sposobnost ima znaĉaj u sluĉaju odgovornosti za štetu, pravnom
poloţaju poslovno nesposobnog, te ograniĉeno poslovno sposobnog lica, kao metoda
imovinskopravne sankcije i njenih raznih podtipova.
5. GraĊansko pravo u subjektivnom smislu je bazirano na rasvjetljivanju dileme o
pojmu subjektivnog prava, te sadrţaju koji iz njega proizilazi, kao što su pripadanje i
ovlaštenje, a isto realizirano u domenu interesa, koji moţe biti razliĉit u svakodnevnom
ţivotu. Pored ovih razmatra se i pitanje, ali i pojmovno odreĊenje zahtjeva, te vrsta prava
kojima mogu disponirati subjekti, kao što su apsolutna i relativna, prenosiva i neprenosiva,
glavna i sporedna, te preobraţajna prava.
30
6. Iscrpljivanjem relacija u pogledu statusnih prava, dolazimo do objekta
graĊanskopravnog odnosa. Polazišna taĉka je u razmatranju problematike definiranja pojma,
vrste, te znaĉaja stvari kako u prometu, tako i izvan prometa. Analizira se i problem
kvantificiranja i odreĊenje pojma pokretnih i nepokretnih stvari. Paţnja je posvećena i
kriterijima razlikovanja stvari, kao i naĉina i metoda diobe stvari. Ĉinidba, kvantifikacija u
pogledu njene sadrţine, kao što je davanje, ĉinjenje, propuštanje i trpljenje sa aspekta prava
koja stoje na raspolaganju titularima, takoĊer je predmet iscrpne rasprave u okvirima
nastavnog predmeta Uvod u graĊansko pravo, zakljuĉno sa uticajem i znaĉajem imovine u
graĊanskom pravu.
7. Analiza pravnih poslova kao iustus titulus-a, stjecanja, usmjerena je na poticanje
studenata ne samo o ovladavanju temeljnim privatnopravnim institutima, već i ukazivanje na
pojedine specifiĉnosti koje ga karakteriziraju, kako u praksi, tako i u teorijsko-doktrinarnim
stanovištima. Pored vrsta, te sadrţaja pravnih poslova, razmatraju se elementi pravnih poslova
i to bitni, prirodni i sporedni, kao dijela uobiĉajene teorijske klasifikacije istih. Cilj
izuĉavanja je ovladavanje osnovnim tehnikama i naĉinima zakljuĉenja pravnih poslova, sa
posebnim osvrtom na mogućnost poništenja, sa jedne, te apsolutne ništavosti pravnih poslova.
Zakljuĉna razmatranja idu u smjeru krajnjih dometa pravnih poslova, ništavosti, mogućnosti
za njihovo poništenje, te naknadno osnaţenje u situacijama koje su moguće, pri ĉemu se misli
na sluĉajeve konverzije i konvalidacije pravnih poslova.
8. Završni obol je satkan u teorijsko-uporednom, te legislativnom prikazu gubitka prava
putem instituta zastare. Rasprava o zastari podrazumijeva iscrpnu analizu instituta i
neizbjeţna komparativna rješenja koja u pro futuro prizmi treba razmotriti.
Sadrţaj predmeta:
I – UVOD
1.1. Pojam graĊanskog prava
1.2. Naziv graĊanskog prava
1.3. Naĉela graĊanskog prava 1.3.1. Naĉelo dispozitivnosti
1.3.2. Stranaĉka ravnopravnost
1.3.3. Imovinska sankcija
1.3.4. Prometnost prava
1.4. Odnos graĊanskog prava prema drugim granama prava
1.4.1. GraĊansko pravo – trgovaĉko pravo
1.4.2. GraĊansko pravo – porodiĉno pravo
1.4.3. GraĊansko pravo – radno pravo
1.4.4. GraĊansko pravo – upravno pravo
1.4.5. GraĊansko pravo – meĊunarodno privatno pravo
II – IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA
2.1. Pojam i vrste izvora
2.2. Propisi
2.3. Obiĉaji
2.4. Sudska praksa
2.5. Pravna nauka
III – GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS
3.1. Pojam graĊanskopravnog odnosa
3.2. Nastanak graĊanskopravnog odnosa
31
3.3. Pojam pravnih ĉinjenica
3.4. Vrsta pravnih ĉinjenica sa obzirom na postanak
3.4.1. Prirodni dogaĊaji
3.4.2. Ljudske radnje
3.5. Vrsta pravnih ĉinjenica sa obzirom na funkciju
3.5.1. Pretpostavka
3.5.2. Pravna osnova
3.5.3. Presumpcija
3.5.3.1. Oborive presumpcije
3.5.3.2. Neoborive presumpcije
3.5.4. Fikcije
VI – SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA
4.1. Pojam subjekta
4.1.1. Pravna sposobnost
4.1.2. Poslovna sposobnost
4.1.3. Deliktna sposobnost
4.2. Fiziĉko lice
4.2.1. Pojam, nastanak i prestanak fiziĉkog lica
4.2.2. Proglašenje nestalog lica umrlim
4.2.3. Poslovna sposobnost fiziĉkog lica
a) Potupna poslovna sposobnost
b) Ograniĉena poslovna sposobnost
c) Potpuna poslovna nesposobnost
4.2.4. Deliktna sposobnost fiziĉkog lica
4.3. Pravno lice
4.3.1. Pojam pravnog lica
4.3.2. Pravna priroda pravnog lica
4.3.3. Nastanak pravnog lica
4.3.4. Pravna sposobnost pravnog lica
4.3.5. Poslovna sposobnost pravnog lica
4.3.6. Deliktna sposobnost pravnog lica
4.3.7. Vrste pravnih lica – osnovne vrste
a) Korporacija
b) Zaklada
4.3.8. Vrste pravnih lica u pravu Bosne i Hercegovine
4.3.9. Prestanak postojanja pravnog lica
a) Steĉaj
b) Likvidacija
V – GRAĐANSKO PRAVO U SUB JEKTIVNOM SMISLU
5.1. Pojam subjektivnog graĊanskog prava
5.2. Sadrţaj subjektivnog graĊanskog prava (pripadanje i ovlaštenje, te interes)
5.3. Pojam zahtjeva
5.4. Vrste prava u subjektivnom smislu (apsolutna i relativna, prenosiva i
neprenosiva, glavna i sporedna prava, te preobraţajna prava)
VI – OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA
6.1. Pojam objekta
(A) 6.2. Stvari
6.3. Dioba stvari po kriteriju prometnosti
6.3.1. Prometna sposobnost
6.3.2. Stvari u prometu
6.3.3. Stvari u ograniĉenom prometu
6.3.4. Stvari izvan prometa
32
6.4. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava
6.4.1. Pokretne i nepokretne stvari
a) Kriterij prirodne kvalitete
b) Kriterij pertinencije
c) Kriterij posebnih ciljeva
d) Pokretne i nepokretne stvari
6.4.2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari
a) Zamjenjive stvari
b) Nezamjenjive stvari
c) Vaţnost razlikovanja zamjenjivih i nezamjenjivih stvari
6.4.3. Potrošne i nepotrošne stvari
a) Kriterij razlikovanja
b) vaţnost razlikovanja na potrošne i nepotrošne
6.4.4. Djeljive i nedjeljive stvari
a) Kriterij razlikovanja
b) Naĉin diobe
- fiziĉka dioba
- geometrijska dioba
- civilna dioba
- idealna dioba
c) Vaţnost diobe na djeljive i nedjeljive
6.5. Odnos izmeĊu pojedinih stvari
6.5.1. Jednostavne stvari
6.5.2. Sastavljene stvari
a) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima
b) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima
6.5.3. Pripadak ili pertinencija
6.5.4. Plodovi
6.5.4.1. Pojam i vrste plodova
a)Prirodni plodovi
b)Iindustrijski plodovi
c) Civilni plodovi
6.5.4.2. Vrste prirodnih i industrijskih plodova
a) Viseći plodovi
b) Odvojeni plodovi
c)Ubrani plodovi
d) Potrošeni, nepotrošeni i zanemarivi plodovi
6.5.4.3. Vrste civilnih plodova
6.5.5. ukupnost stvari (universitas rerum)
6.6. Novac i stvari
6.6.1. Redovna cijena
6.6.2. Vanredna cijena
6.6.3. Afekciona cijena
(B) 6.7. Ĉinidba
6.7.1. Pojam ĉinidbe
6.7.2. Karakteristike ĉinidbe
a) Ljudska radnja
b) Imovinski karakter
c) Mogućnost
d) Dopuštenost
e) OdreĊenost (odredivost) ĉinidbe
6.7.3. Sadrţaj ĉinidbe
a) Davanje
b) Ĉinjenje
33
c) Propuštanje
d) Trpljenje
(C ) 6.8. Imovina
6.8.1. Višeznaĉnost pojma imovine
6.8.2. Imovina kao pravna i privredna kategorija
6.8.3. Funkcija imovine
a) Garantna funkcija
b) Prometna funkcija
6.8.4. Karakteristike imovine
a) Jedinstvenost
b) Identitet
VII – PRAVNI POSLOVI
7.1. Pojam pravnog posla
7.2. Vrste pravnih poslova
7.2.1. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi
a) Jednostranoobavezni pravni poslovi
b) Dvostranoobavezni pravni poslovi
7.2.2. Pravni poslovi meĊu ţivim i pravni poslovi za sluĉaj smrti
7.2.3. Naplatni i besplatni pravni poslovi
7.2.4. Komutativni i aleatorni pravni poslovi
7.2.5. Kauzalni i apstraktni pravni poslovi
7.2.6. Formalni i neformalni pravni poslovi
7.3. Sadrţaj pravnih poslova
7.3.1. Bitni elementi
7.3.2. Prirodni elementi
7.3.3. Sporedni elementi
7.4. Uzgredni elementi pravnih poslova
7.4.1. Uvjet
7.4.2. Pojam uvjeta
7.4.3. Vrste uvjeta
a) Odgodni (Suspenzivni) uvjet
b) raskidni (rezolutni) uvjet
c) Afirmativni uvjet
d) Negativni uvjet
e) Potestativni uvjet
f) Kauzalni uvjet
g) Mikstni ili mješoviti uvjet
h) Nuţni uvjet
i) Pravni uvjet
j) Nemogući uvjet
k) Nedopušteni uvjet
i) Nemoralni uvjet
7.4.3. Djelovanje uvjeta
a) Vrijeme pendencije
b) Ispunjenje uvjeta
7.4.4. Rok kod pravnih poslova
7.4.5. Namet (modus)
7.5. Oblik oĉitovanja volje
7.5.1. Usmeno oĉitovanje
7.5.2. Pismeno oĉitovanje
7.5.3. Oĉitovanje volje znacima
7.5.4. Oĉitovanje volje konkludentnim radnjama
7.5.5. Šutnja pri zakljuĉenju pravnih poslova
34
7.6. Oblik pravnih poslova
7.6.1. Usmeni oblik
7.6.2. Pismeni oblik pravnog posla
7.6.3. Pravni posao zakljuĉen pred svjedocima
7.6.4. Pravni posao zakljuĉen uz sudjelovanje javnih tijela
a) Pravni poslovi zakljuĉeni pred nadleţnim tijelom
b) PotvrĊivanje isprava
c) Ovjeravanje potpisa
7.6.5. Usmeni dodaci pisanom ugovoru
7.6.6. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova
7.7. Valjanost i nevaljanost pravnih poslova
(A) Ništavost pravnih poslova
1) Pojam ništavih pravnih poslova
2) Razlozi ništavosti pravnih poslova
2.1. Poslovna nesposobnost stranaka
2.2. Nevaljanost i nesuglasnost oĉitovanja volje
a) Školski primjer i šala
b) Simulacija
c) Nesporazum
2.3. Nemogućnost, nedopuštenost, neodreĊenost ili neodredivost ĉinidbe
a) Nemogućnost ĉinidbe
b) Nedopuštenost ĉinidbe
- zabranjeni pravni poslovi
- nemoralni pravni poslovi
- zelenaški pravni poslovi
c)NeodreĊenost i nedredivost ĉinidbe
2.4. Nepostojanje i nedopuštenost osnove
2.5. Nedostatak potrebnog oblika
3) Djelimiĉna ništavost
4) Posljedice ništavosti
5) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla u zabludi
(B) Pobojnost (rušljivost) pravnih poslova
1) Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova
2) Razlozi pobojnosti
2.1. Ograniĉena poslovna sposobnost
2.2. Mane volje
a) Prijetnja
b) Zabluda
c) Prijevara
2.3. Povreda naĉela jednake vrijednosti davanja
2.4. Pravne radnje duţnika na štetu vjerovnika
3) Posljedice poništenja
4) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla
(C) Konvalidacija
(D) Konverzija pravnih poslova
VIII – STJECANJE I GUBITAK PRAVA
8.1. Stjecanje prava
8.1.1 Izvorno stjecanje
8.1.2. Izvedeno stjecanje
a) Translativno
b) Konstitutivno
8.2. Gubitak prava
8.2.1. Pojam gubitka prava
8.2.2. Zastara
35
a) Pojam zastare
b) Pretpostavke zastare
c) Rok zastare
d) Zastoj zastare
e) Prekid zastare
f) Djelovanje zastare
Obaveze studenata:
Osnovna obaveza studenata je pohaĊanje nastave, i to 60 sati predavanja, te 30 sati
vjeţbi na Pravnom fakultetu.
Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada seminarsko-
istraţivaĉkog rada, koji se kvantificira odreĊenim brojem bodova.
U toku izvoĊenja nastavnog procesa odrţavaju se dva kolokvija, kao parcijalne
provjere znanja.
Studentima je u skladu sa naĉelom interaktivnosti omogućeno da putem stjecanja
bodova (predavanja, vjeţbe, seminarsko-istraţivaĉki rad, kolokviji, završna provjera
znanja) ostvari stjecanje bodova kako slijedi:
1. Prisutstvo predavanjima i vjeţbama 0-5 bodova
2. Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova
3. Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova
4. Poloţen I kolokvij -15 bodova
5. Poloţen II kolokvij -15 bodova
6. Završni ispit 20 bodova
Konaĉna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja bodova:
Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.
Obavezna literatura:
4. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, GraĊansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2009.
Dopunska literatura:
9. Popov, Danica, GraĊansko pravo – opšti deo, Sluţbeni glasnik, Beograd, 2005;
10. Spaić, Vojislav, GraĊansko pravo – opšti dio i stvarno pravo, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, 1971.
Zakonski propisi:
1. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98, Sl. RBiH,
2/92, 13/93, 13/94. (Opći dio 1 - 154 ĉlana, zastarjevanje obaveza 360 - 393 ĉlana,
obaveze sa više predmeta 394 - 435 ĉlana);
2. Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98, 50/03).
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
36
Godina II NASLJEDNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja :45 sati Vjeţbe: 15 sati Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Enes Hašić
Mr. sc. Albin Muslić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Student se upoznaje sa osnovama materijalnopravnog nasljednog ureĊenja kao i sa ostavinskim
postupkom. Oĉekuje se da student usvoji temeljna znanja i temeljne institute nasljednog prava i
savlada osnovne vještine rješavanja problema iz nasljednog prava. Studenti treba da budu u
stanju da obrade sva pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa otvaranjem nasljeĊa jednog
lica te da budu u stanju da u stvarnom ili hipotetiĉkom sluĉaju mogu odrediti nasljednike,
veliĉinu njihovih nasljednih dijelova i sastav zaostavštine, kao i riješiti eventualna procesna
pitanja koje se s tim u vezi postavljaju.
Sadrţaj predmeta:
Pojam i osnovna naĉela nasljednog prava.
Pretpostavke za nasljeĊivanje - smrt ostavioca,postojanje nasljednika, zaostavština, prijem i
odricanje od nasljeĊa, osnov pozivanja na nasljeĊe.
Zakonsko nasljeĊivanje - ĉinjenice za odreĊivanje zakonskih nasljednika, raspored
zakonskih nasljednika.
Nuţno nasljeĊivanje - pojam i pravna priroda, vrste nuţnih nasljednika i njihov raspored,
zaštita nuţnog nasljednog dijela.
NasljeĊivanje na osnovu testamenta - pojam i karakteristike testamenta, vrste testamenta, uvjeti
za valjanost.
Nasljedno-pravni ugovori - ugovor o nasljeĊivanju, ugovor o nasljeĊivanju koje nije otvoreno,
ugovor o doţivotnom izdrţavanju, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ţivota ostavioca.
Ostavinski postupak - pojam i naĉela, tok postupka.
Obaveze studenata:
Obavezno prisustvovanje i aktivno uĉestvovanje u svim oblicima nastave. Napredak studenata
se prati kontinuirano i provjerava putem testa. Predispitne aktivnosti uĉestvuju u završnoj
ocjeni 50% (20% aktivnost u nastavi, 30% test). Završni ispit se obavlja pismeno ili usmeno i
pismeno u skladu sa utvrĊenim reţimom polaganja ispita na Fakultetu.
Obavezna literatura:
D. Bago, N. Traljić, M. Povlakić, Z. Petrović: Nasljedno pravo, Sarajevo 1991.
Zakon o nasljeĊivanju, Zakon o vanparniĉnom postupku
E. Hašić,A.Muslić,B.Krešić, Priruĉnik za pripremu ispita iz Nasljednog prava, Bihać,2009.
Dopunska literatura:
Borislav Blagojević: Nasljedno pravo u Jugoslaviji, Beograd, 1979. i sva kasnija izdanja
Nikola Gavella: Nasljedno pravo, Zagreb, 1990.
U toku izvoĊenja nastave studentima moţe biti ponuĊena i druga aktuelna literatura.
38
Godina II KRIVIĈNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja: 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije: 6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Zvonimir Tomić
Mr. sc. Nikola Findrik
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriviĉnog prava kao pravne nauke i kao grane
pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na kriviĉno zakonodavstvo, kriviĉno
djelo, kriviĉnu odgovornost, sauĉesništvo u ostvarenju kriviĉnog djela, na sistem kriviĉnih
sankcija i na posebni dio kriviĉnog zakonodavstva u cilju razvijanja sposobnosti samostalne
teorijske i struĉne analize tih pojmova.
Sadrţaj predmeta:
1. Kriviĉno zakonodavstvo
a. Ciljevi kriviĉnog zakonodavstva
b. Izvori kriviĉnog prava
c. Vaţenje kriviĉnog zakonodavstva
2. Kriviĉno djelo
a. Pojam kriviĉnog djela
b. Opći osnovi koji iskljuĉuju postojanje kriviĉnog djela
c. Stadiji u ostvarenju kriviĉnog djela
d. Mjesto, vrijeme i naĉin poĉinjenja kriviĉnog djela
e. Sticaj kriviĉnog djela
3. Krivica
a. Pojam kriviĉne odgovornosti
b. Uraĉunljivost
c. Krivnja i oblici krivnje
d. Zablude i njihov znaĉaj u kriviĉnom pravu
4. Sauĉesništvo u kriviĉnom djelu
a. Opći pojam sauĉesništva
b. Uslovi za postojanje sauĉesništva
c. Pojedini oblici sauĉesništva
d. Kriviĉna odgovornost sauĉesnika
5. Kriviĉne sankcije
a. Pojam i vrste kriviĉnih sankcija
b. Pojam kazne, opravdanost i svrha kazne
c. Sistem kazni u domaćem kriviĉnom pravu
d. Odmjeravanje kazne
e. Sankcije opominjanja
f. Mjere sigurnosti
g. Sankcije prema maloljetnicima
6. Posebni dio Kriviĉnog prava
a. Kriviĉna djela propisana u KZ BiH
b. Kriviĉna djela propisana u KZ FBiH
c. Analiza nekih najtipiĉnijih kriviĉnih djela
39
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo izvoĊenju predavanja i vjeţbi, te interaktivno uĉestvovanje u istim.
Naĉin ispitivanja:
Usmeni ispit.
Obavezna literatura:
5. Tomić, Zvonimir, Krivično pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
2008;
6. Tomić, Zvonimir, Krivično pravo II, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
2007;
7. Srzentić, Nikola, Stajić, Aleksandar, Lazarević, Ljubiša, Krivično pravo, Opšti deo,
Savremena administracija, Beograd 1998., str. 287-328 (poglavlje: Sauĉesništvo) ili
novije izdanje;
8. Kriviĉni zakon BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04,
30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10);
9. Kriviĉni zakon FBiH („Sluţbene novine FBiH“, broj 36/03, 37/03, 21/04, 69/04,
18/05, 42/10 i 42/11).
Dopunska literatura:
11. Baĉić, Franjo, Krivično pravo, Opći dio, Informator, Zagreb, 1995. (ili novije izdanje);
12. Baĉić, Franjo, Šeparović, Zvonimir, Kazneno pravo, Posebni dio, Informator, Zagreb,
2001;
13. Novoselec, Petar, Opći dio kaznenog prava, Sveuĉilište u Zagrebu, Zagreb 2005. (ili
novije izdanje);
14. Novoselec, Petar, Posebni dio kaznenog prava, Sveuĉilište u Zagrebu, Zagreb, 2007;
15. Horović, Sabrina, Kazneno pravo, Posebni dio, Mostar, 2000;
16. Grupa autora: Komentari krivičnih/kaznenih zakona u Bosni i Hercegovini, Knjiga I i
II, Savjet/Vijeće Europe i Europska komisija, Sarajevo 2005.
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina II STATISTIKA
40
Obavezni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Azra Bišćević
Mr. sc. Ermina Ramić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Cilj predmeta: upoznavanje studenata sa osnovnim znanjima statistiĉke metodologije i
statistiĉke analize, te mogućnostima njihove upotrebe, prvenstveno na podruĉju na kojem rade
pravnici.
Oĉekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti će steći
osnovna znanja relevantna za praćenje struĉne i nauĉne literature, obrade rezultata prikupljenih
istraţivanjem ili eksperimentom, a u svrhu deskripcije i analize istih rezultata, zakljuĉivanje iz
konkretnog sluĉaja ka općem zakonu, te planiranje istraţivanja i eksperimenata.
Sadrţaj predmeta:
1. Historijski osvrt; pojam i zadatak statistike; statistiĉko istraţivanje; obrada i analiza
podataka;
2. Prikazivanje statistiĉkih podataka: tablica frekvencija, grafikon frekvencija,
prikazivanje podataka nenumeriĉkog statistiĉkog obiljeţja, kontinuirano statistiĉko
obiljeţje, grupiranje podataka u razrede, histogram i poligon frekvencija, funkcija
kumulativnih frekvencija;
3. Srednje vrijednosti: artimetiĉka sredina, geometrijska sredina, odnosi meĊu srednjim
vrijednostima, varijanca, standardna devijacija, harmonijska sredina, mod, medijan,
kvantili, pokazatelji oblika distribucije frekvencija;
4. Vremenski nizovi: grafiĉko prikazivanje vremenskih nizova, intervalni vremenski
nizovi, trenutaĉni vremenski nizovi, relativni brojevi, indeksi;
5. Analiza vremenskih nizova: metoda pokretnih sredina, metoda najmanjih kvadrata,
linearni trend, linearni logaritamski trend, eksponencijalni trend, sloţene funkcije
trenda;
6. Sezonske oscilacije pojava: metoda izraĉunavanja sezonskih indeksa, metoda
postupka s linearnim trendom, metoda veriţnih indeksa;
7. Korelacija: linearna korelacija, linearna korelacija za grupirane podatke, izraĉunavanje
korelacije ranga;
8. Kombinatorika: osnovni pojmovi kombinatorike, permutacije bez ponavljanja,
permutacije s ponavljanjem, varijacije bez ponavljanja, varijacije s ponavljanjem,
kombinacije bez ponavljanja, binomni pouĉak;
9. Vjerovatnoća: protivna vjerovatnoća, sabiranje vjerovatnoće, mnoţenje vjerovatnoće,
vjerovatnoća sloţenog dogaĊaja, uvjetna vjerovatnoća, zakon velikih brojeva;
10. Teorijske distribucije: diskontinuirana ili diskretna sluĉajna varijabla, binomna
distribucija, poissonova distribucija, normalna distribucija, studenova distribucija,
Fisherova (F) distribucija
11. Metoda uzoraka: izbor uzorka, odabiranje elemenata uzorka, veliĉina uzorka,
intervalne procjene;
12. Testiranje hipoteze: testiranje hipoteze o artimetiĉkoj sredini osnovnog skupa,
testiranje hipoteze o razlici izmeĊu sredina dvaju osnovnih skupova, testiranje
hipoteze o pretpostavljenoj vrijednosti varijance, testiranje hipoteze o nepoznatoj
41
proporciji osnovnog skupa.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi (45 h) i vjeţbama (15 h);
Ispit se polaţe pismeno i usmeno;
Osnovna literatura:
1. Bišćević A., Osnove statistike, Bihać, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać,
2002.
2. Bišćević A, Zbirka zadataka iz osnova statistike, Bihać, Pravni fakultet Univerziteta u
Bihaću, Bihać, 2008.
Dopunska literatura:
1. Branica ing. M., Osnove statistike za studente prava, izbor riješenih primjera, Zagreb,
1981.
2. Blagoev B., Statistika za studente pravnih fakulteta, Beograd, Nauĉna knjiga Beograd,
1969.
3. Dacić R.., Osnovi statistike, Štamparija Fojinca, Sarajevo, 2001.
4. Kero K., B. Bojanić-Glavica, Statistički modeli i metode (odabrana poglavlja),
Fakultet organizacije i informatike, Varaţdin, 2003
5. Luĉić B., Statistika, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1996.
6. Šošic I , Primijenjena statistika., Školska knjiga, Zagreb, 2004.
7. Šošic I., V. Serdar, Uvod u statistiku, XII. Izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
8. Šošić. I. , Zbirka zadataka iz statistike,Ekonomski fakultet, Zagreb, 1998.
9. Ţuţul J. i Branica M.., Statistika, Informator Zagreb, Zagreb, 2003.
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina II EKONOMSKA POLITIKA
Obavezni predmet ECTS: 8
KONTAKT SATI
42
Predavanja: 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Mehmed Alijagić
Mr. sc. Ermina Ramić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima ekonomske politike, kao što
su: ciljevi i zadaci ekonomske politike, nosioci ekonomske politike, instrumenti ekonomske
politike (monetarna, fiskalna i ostale politike u sastavu ekonomske politike), meĊuodnos
pravnog, politiĉkog i ekonomskog sistema, i ekonomska politika Bosne i Hercegovine.
Oĉekivani rezultati su osposobiti studente da razumiju bitne segmente ekonomske politike
drţave i funkcioniranje ekonomske politike kroz njene pojedine parcijalne politike
(monetarnu, fiskalnu, vanjskotrgovinsku i sl.) i aplikaciju za pravnike u drţavnim organima.
Sadrţaj predmeta:
Pojam ekonomske politike. Metode i doktrine ekonomske politike. Ekonomska politika kao
ekonomska disciplina. Odnos ekonomske politike i prava. Ciljevi ekonomske politike –
kratkoroĉni, dugoroĉni. Vrste ciljeva ekonomske politike. Odlike ciljeva ekonomske politike.
Subjekti ekonomske politike – vlada, centralna banka, sindikati, monopoli, berze, banke.
Faktori ekonomske politike - Ljudski faktor, rad i kapital, tehniĉki napredak i transfer
tehnologije, narodno bogatstvo. Ekonomski sistem i ekonomska politika. Pravni sistem i
ekonomska politika. Politiĉki sistem i ekonomska politika. Ustavni ustroj drţave i ekonomska
politika. Instrumenti ekonomske politike. Monetarna politika – pojam i zadaci (ciljevi)
monetarne politike, vrste monetarne politike (ekspanzivna, restriktivna i neutralna),
instrumenti i mjere monetarne politike – politika otvorenog trţišta, politika obaveznih rezervi,
eskontna politika. Monetarno-bankarski sistem – uloga i zadaci. Kreiranje i emisija novca –
primarna i sekundarna emisija novca, monetarni multiplikastor, kreditno-depozitna
multiplikacija, ponuda i traţnja novca, inflacija i deflacija, mjere monetarne korekture.
Monetarna politika BiH – Centralna banka BiH (Currency Board), bankarski sistem BiH.
Fiskalna politika – pojam i zadaci (ciljevi) fiskalne politike, vrste fiskalne politike
(ekspanzivna i restriktivna), kooperacija monetarne i fiskalne politike, automastski
stabilizatori, poreski i budţetski multiplikator, poreska politika, politika doprinosa, carinska
politika, budţet i budţetska politika. Politika cijena - Reguliranje trţišta i cijena. Pojam, uloga
i funkcije trţišta, ponašanje trţišnih subjekata, cjenova elastiĉnost, trţišne strukture (stanja) –
potpuna konkurencija, monopol, monopson, oligopol, ureĊenje trţišta te uloga i metode
ekonomske politike u odrţavanju stabilnosti cijena. Devizna politika – pojam valute i devize,
devizni sistem, pojam, notiranje i vrste deviznih kurseva (fiksni i fluktuirajući, realni i
nominalni, paritetni i disparitetni), formiranje deviznog kursa, devalvacija, revalvacija,
deprecijacija i aprecijacija, devizno trţište – pojam, funkcije, organizacija, uĉesnici i vrste
poslova na deviznom trţištu (devizne špekulacije, devizna arbitraţa, devizni rizici).
Vanjskotrgovinska politika – pojam i struktura platnog bilansa, neravnoteţa i mjere
uravnoteţenja platnog bilansa, presijecanje platnog bilansa, kretanje meĊunarodnog kapitala,
pokazatelji zaduţenosti. Politika privrednog rasta i razvoja – pojam privrednog rasta i razvoja,
mjerenje razvijenosti, problem razvoja manje razvijenih podruĉja i regionalni razvoj, faktori
privrednog rasta, modeli rasta, strategije privrednog razvoja. Ekonomska politika grana - u
ovom dijelu izlaţu se osnovna obiljeţja proizvodnih i usluţnih grana djelatnosti: industrije,
graĊevinarstva, trgovine, poljoprivrede, obrtništva i male privrede, te uloge ekonomske
politike u reguliranju tih aktivnosti.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (30 h). Student je u obavezi pripremiti i
prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te
pismeni ispit.
43
Naĉin ispitivanja:
Ispit se polaţe pismeno. Mogućnosti polaganja ispita: parcijalno (2 kolokvija) i integralno
(završni ispit).
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Alijagić, Mehmed, Osnove makroekonomije, Pravni fakultet Bihać, Bihać, 2008.
Dopunska literatura:
1. Acocella, N., Počela ekonomske politike: vrijednosti i tehnike, MATE, Zagreb, 2005.
2. Babić, M.., Makroekonomija, XIV. izdanje, MATE, Zagreb, 2004.
3. Barković, I., Teorija rasta, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.
4. Benić, Đ., Devizni tečaj: utvrđivanje, značaj i odrednice u Ekonomska misao i praksa,
br. 1/2004, str. 49. – 71.
5. Begić, Kasim, Ekonomska politika, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2000.
6. Benić, Đ., Fiskalna i monetarna politika u IS-LM modelu otvorenog gospodarstva“,
Ekonomska misao i praksa, br. 2/2004, str. 165. - 195.
7. Benić, Đ., Osnove ekonomije, IV. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
8. Benić, Đ., Poslovni ciklusi, Ekonomska misao i praksa, br. 1/2002, str. 11-67.
9. Blanchard, O., Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.
10. Borozan, Đ., Makroekonomija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2001.
11. Burda, M.. – Wyplosz, C., Macroeconomics: A European Text, Oxford University
Press, Oxford, 1993.
12. Crkvenac, M., Ekonomska politika, Informator, Zagreb, 1997.
13. Diulio, E., Macroecomomics – Theory and Problems, Third Edition, McGraw-Hill,
New York, 1998.
14. Gylfason, T., Principles of Economic Growth, Oxford University Press, New York,
2003.
15. Mankiw, N. G., Macroeconomics, Fifth Edition, Worth Publishers, New York, 2003
16. Meade, J. E., Inteligentna ekonomska politika, CEKADE, Zagreb, 1990.
17. Minford, P. – Peel, D., Advanced Macroeconomics: A Primer, Edward Elgar,
Cheltenham, UK, 2002.
18. Modigliani, F., Rasprava o stabilizacijskoj politici, CEKADE, Zagreb, 1991.
19. Romer, D., Advanced Macroeconomics, McGraw-Hill, New York, 1996.
20. Samuelson, P.A. – Nordhaus, W.D., Ekonomija, 18. izdanje, MATE, Zagreb, 2007
21. Snowdon, B. – Vane, H. R., Modern Macroeconomics, Edward Elgar, Cheltenham,
UK, 2005.
22. Snowdon, B. – Vane, H. – Wynarczyk, P., A Modern Guide to Macroeconomics,
Edward Elgar, Cheltenham, UK, 2002.
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina II PORODIĈNO PRAVO
44
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Suzana Bubić
Mr. sc. Asmira Bećiraj
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Izuĉavanjem Porodiĉnog prava studenti treba da usvoje znanja iz ove discipline i da ovladaju
vještinama, da shvate suštinu pojedinih ustanova i razloge za njihovo ureĊenje na naĉin na koji
je to uraĊeno u našem pravu. PoreĊenjem sa njihovim ureĊenjem u uporednom i evropskom
pravu, te analiziranjem sudske prakse (domaće i evropske), biće u stanju ocijeniti uspješnost
naših zakonskih propisa i u praksi postupati u skladu sa zahtjevima postavljenim u domaćem i
evropskom braĉnom pravu, ali i u skladu sa zahtjevima iz meĊunarodnih dokumenata o
ljudskim pravima. Steĉena znanja, kombinovana sa onim dobijenim izuĉavanjem ostalih
predmeta, naroĉito onih sa katedre graĊanskog prava, omogućit će im da uspješno rade u
pravosudnim organima, organima starateljstva i drugim organima, odnosno ustanovama u ĉijoj
su nadleţnosti pitanja iz oblasti Porodiĉnog prava
Sadrţaj predmeta:
1. Braĉno pravo
a. Pojam, obiljeţja, izvori i naĉela porodiĉnog prava;
b. Pojam, predmet i naĉela braĉnog prava. Izvori braĉnog prava;
c. Pojam braka. Pravna priroda braka. Teorijske i zakonske definicije braka;
d. Porodica i brak u meĊunarodnim dokumentima o ljudskim pravima;
e. Sklapanje braka. Uslovi za postojanje i punovaţnost braka. Postupak sklapanja braka;
f. Liĉna prava i duţnosti braĉnih partnera;
g. Imovinski odnosi braĉnih partnera;
h. Prestanak braka: Smrt braĉnog partnera; Proglašenje nestalog braĉnog partnera
umrlim; Poništenje braka; Razvod braka (pojam, sistemi, brakorazvodni uzrok).
Posredovanje; Posljedice razvoda na braĉne partnere i maloljetnu djecu;
i. Izdrţavanje braĉnih partnera;
1.10. Pojam, pravno ureĊenje i dejstva vanbraĉne zajednice;
1.11. Nasilje u braku i vanbraĉnoj zajednici.
2.Roditeljsko pravo
2.1. Pojam, predmet, naĉela i izvori Roditeljskog prava;
2.2. O odnosima roditelja i djece uopšte. Porodiĉni status djeteta;
2.3. Vansudsko i sudsko utvrĊivanje porijekla djeteta (materinstva i oĉinstva);
2.4. UtvrĊivanje porijekla djece zaĉete medicinski pomognutom oplodnjom;
2.5. Postupak u maternitetskim i paternitetskim sporovima;
2.6. Usvojenje. Pojam, cilj, znaĉaj i razvoj usvojenja. Vrste usvojenja. Uslovi za zasnivanje
potpunog i nepotpunog usvojenja. Dejstva usvojenja. Prestanak usvojenja i dejstva
prestanka;
2.7. Roditeljsko staranje. Pojam, sadrţaj i ostvarivanje;
2.8. Prava djeteta u Porodiĉnom zakonu. Prava djeteta po Konvenciji UN o pravima djeteta;
3. 2.9. Zaštita prava i interesa djeteta (upozorenje na propuste i pruţanje pomoći, nadzor,
oduzimanje roditelju prava da ţivi sa djetetom, oduzimanje roditeljskog staranja, mjere radi
zaštite imovinskih prava djeteta). Prestanak roditeljskog staranja. Roditeljsko staranja nakon
punoljetstva.
45
3. Starateljsko pravo
3.1. Pojam, izvori i svrha starateljstva;
3.2. Organ starateljstva (nadleţnost, zadaci i ovlaštenja; naĉin vršenja starateljstva);
3.3. Staralac (pojam, uslovi za izbor, vrste, duţnosti i prava, odgovornost, prestanak duţnosti);
3.4. Starateljstvo nad maloljetnim licima;
3.5. Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost;
3.6. Starateljstvo za posebne sluĉajeve.
Obaveze studenata:
Student je u toku cijelog semestra obavezan dolaziti redovno na predavanja (P) i vjeţbe (V).
Nastavnik će tokom ĉitavog semestra pratiti prisutnost studenta. U toku semestra student moţe
maksimalno izostati sa: tri (4) P i pet (5) V. Na navedenim oblicima nastave studenti treba da
aktivno uĉestvuju u diskusiji, da iznose svoje stavove o pojedinim pitanjima.
Obavezna literatura:
1. Traljić-Bubić, Bračno pravo; Sarajevo 2007. ili 2009.
2. Bubić-Traljić, Roditeljsko i starateljsko pravo, Sarajevo 2007.
3. Porodični zakon FBiH, Sluţbene novine FBiH 35/2005.
Dopunska literatura
Udţbenici Porodiĉnog prava - izdanja u drţavama sa podruĉja ex-Jugoslavije
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina II STVARNO PRAVO
46
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 sati Vjeţbe: 15 sati Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Enes Hašić
Mr. sc. Albin Muslić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Ciljevi izuĉavanja su postavljeni sa obzirom na kompleksnost materije koja se izuĉava u
okviru nastavnog predmeta Stvarno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću, u
skladu sa nastavnim planom i programom Pravnog fakulteta. Posebno valja vladati ĉiinjenicom
da su u Bosni i Hercegovini još uvijek prisutni tranzicijski procesi u imovinsko-pravnom
sektoru. Problem je posebno aktuelan u okvirima pozitivnog zakonodavstava u Bosni i
Hercegovini. Naime, nepostojanje jedinstvene ili pribliţno ujednaĉene zakonske strukture u
sektoru imovinskog prava, za sobom povlaĉi problem pravne sigurnosti, što svakako treba
izbjegavati.U tom kontekstu, izlaganje je tako koncipirano, da studentima pruţi odgovarajuće
spoznaje poglavito kada je u pitanju prijelaz sa ranijeg (socijalistiĉkog) na novi kapitalistiĉki
reţim u imovinskom pravu. Pored toga, praksa je pokazala da su studenti, vrlo ĉesto, nisu u
mogućnosti da u potpunosti shvate znaĉaj pojedinih stvarnopravnih instituta, posebno onih koji
su izgraĊivani u ranijem društveno - ekonomskom sistemu, te se stoga taj segment posebno
naglašava u okvirima ovog nastavnog predmeta, konkretnije - uvodnih napomena.
2. Posjed, iako ne ulazi u nomenklaturu stvarnih prava, se tradicionalno izuĉava u sastavu
nastavnih predmeta koji su tretirali Stvarno pravo, u skladu sa specifiĉnostima u materijalnom i
procesnom smislu. Potonje se oĉituje prvenstveno sa aspekta prijelaza sa klasiĉne rimske
(subjektivistiĉke), na novu - modernu (objektivistiĉku) koncepciju posjeda u kome se posjed
drugaĉije tretira. Kroz analizu zakonskih rješenja, ali i komentiranjem i ukazivanjem na
specifiĉnosti u komparativnoj dimenziji, dolazi se do zakljuĉaka o posebnoj ulozi i vaţnosti
instituta. Upravo je detektiranje i uoĉavanje problema koji se vrlo ĉesto pojavljuju u praksi
bilo oduzimanja ili ograniĉenju posjeda, naredni od ciljeva koji se ţeli postići izuĉavanjem
materije u okvirima Stvarnog prava, a sve protkano teţnjom za pruţanjem kvalitetnije
posjedovne zaštite titularu.
3. Vlasništvo kao najzaštićenije stvarno pravo u posebnom je fokusu nastavnog predmeta
Stvarno pravo. Tradicionalna indoktrinacija već generacijama uĉi da je vlasništvo
neprikosnoveno. MeĊutim posebna dilema se ogleda u ĉinjenici relativnosti apsolutnosti
vlasništva, dakle koliko je vlasništvo doista i apsolutno, posebno u sluĉaju prijege potrebe za
ograniĉenjima? Istina, ograniĉenja su takoĊer druga (nagativna) dimenzija vlasništva i
dozvoljena su samo uz zakonom utvrĊene principe i nastojanje da se ranijem vlasniku priĉini
što manji obim uskraćenja prava koja izvršava na svojoj imovini. Pored ove teorijsko -
zakonodavne dileme, paţnja se priklanja i pitanju temeljnih pojmova i naĉela koja su prisutna u
vaţećem zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na pojedine de lege
ferenda pravce, koja bi uskoro i u FBiH trebala postati dijelom de lege lata koncepta. Stjecanje
prava vlasništva ima posebnu ulogu, posebno u kontekstu uvoĊenja notarijata u Bosni i
Hercegovini, ali i samim implikacijama forme prilikom zakljuĉenja pravnih poslova koji imaju
za predmet promet nekretninama. Zaštita prava vlasništva i prestanak prava vlasništva su
završne cjeline koje se razmatraju u dijelu stvarnog prava, a odnose se na pravo vlasništva.
4. Zemljišnoknjiţno pravo je predmet rasprave uz konsultiranje novog zakonskog okvira iz
2002.godine, ali isto tako i u funkciji potreba za inoviranjem istog. Postojeća rješenja su u
mnogim segmentima u disbalansu sa realnim potrebama ţivota, ali i funkcionalnosti pravnog
poretka. Pored ovih doktrinarnih dilema i stanovišta, paţnja se poklanja klasiĉnim pitanjima,
kako naĉinima upisa, voĊenja evidencija zemljišnih knjiga, do praktiĉnih problema, danas
prisutnih u dobrom dijelu zemljišnoknjiţnih uloţaka, gdje imamo ĉitav niz upisa koji su bili
47
odraz ranijeg zakonodavstva, kao što su prava upravljanja, korištenja i raspolaganja, premda
nikad nisu zamjenjena u skladu sa tranzicijskim procesima, koji su na ovi prostorima vrlo
dinamiĉni i uĉestali. Naravno, neizostavan je problem, neusklaĊenosti faktiĉkog stanja na
terenu, sa potkrijepom u zemljišnim knjigama, što treba urgentnije u narednom periodu ispitati,
te iznaći model za unapreĊenje istog.
5. Sluţnosti zajedno sa zaloţnim pravom, tvore dio stvarnog prava kao nastavne cjeline. U
domenu sluţnosti, pored osnovnih teorijskih odrednica, analiza je usmjerena na postojeći
zakonski okvir. U tom smislu imamo i još uvijek primjenu, u svojstvu pravnih pravila, odredbi
o liĉnim sluţnostima, koje svoje uporište crpe ĉak u Austrijskom graĊanskom zakoniku, koje
postojeći Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH ne tretira nikako. Pored ovoga, analizira
se naĉin stjecanja i zaštite titulara kako povlasnog, tako i posluţnog dobra.
U zaloţnom pravu se pored klasiĉnih oblika zaloţnog prava na pokrenim i nepokretnim
stvarima (pignus i hypoteca), razmatra i dilema oko inoviranja postojećeg stvarnog prava,
posebno kroz nastojanja za proširivanjem numerus clausus stvarnih prava, upravo onih koja još
uvijek nisu poznata na teritoriji Bosne i Hercegovine. Naime, radi se o zemljišnom dugu.
Razlog za obradu i ovog specifiĉnog, u evropskim okvirima prihvatljivog, ali i ĉesto
primjenjivog instituta leţi i ĉinjenici, da moderno poimanje hipoteke se sve teţe prilagoĊava
kako brzini kretanja i promjena na trţištu, tako i zbog same specifiĉnosti hipoteke, naroĉito
njene akcesornosti. Na ovaj naĉin se studentima pruţa viši spektar spoznaja ne samo u
širinskom, već i u dubinkom promatranju zaloţnopravne problematike u pravu Bosne i
Hercegovine.
6. Notarijat u Bosni i Hercegovini je uveden 2002.godine, taĉnije donošenjem Zakona o
notarima u Federaciji Bosne i Hercegvine. U Republici Srpskoj isti institut je uveden dvije
godine kasnije (2004) godine. Valja pomenuti da je sa uvoĊenjem notarijata u pravnom
prometu došlo do nastupanja cijelog niza pravnih posljedica. Jedna od najvaţnijih je
pospješivanje pravne sigurnosti graĊana, kroz uĉešće organa notarijata pri sklapanju pravnih
poslova koji imaju za predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na
nekretninama, te imovinskih odnosa izmeĊu braĉnih drugova, kao subjekata u sklopu
porodiĉnog prava. Naravno, predmet stvarnog prava je samo reguliranje odnosa koji nastupaju
u imovinskopravnom segmentu prava.
Sadrţaj predmeta:
I – UVOD
1.1. Pojam stvarnog prava
1.2. Pojam i karakteristike stvarnog prava
1.3. Stavrno pravo u objektivnom i subjektivnom smislu
1.4. Karakteristike – naĉela stvarnog prava
1.4.1. Stvarnopravnost
1.4.2. Apsolutnost
1.4.3. Numerus clausus
1.5. Oblici stvarnih prava
1.6. Zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini – reformski procesi
II – POSJED
j. Pojam posjeda
k. Rimska koncepcija posjeda
l. Germanska koncepcija posjeda
m. Razlike na relaciji detencija – posjed
n. Subjekti posjeda
o. Objekti posjeda
p. Vrste posjeda
i. Neposredan i posredan, samostalan i nesamostalan posjed
ii. Individualni posjed i suposjed
48
iii. Vrste posjeda sa obzirom na objekt posjeda
a) Posjed stvari
b) Posjed prava
iv. Vrste posjeda sa obzirom na kvalitet
a) Zakonit posjed
b) Istinit i neistinit posjed
c) Pošten i nepošten posjed
q. Stjecanje i prestanak posjeda
i. Posjed stvari
a) Izvorno stjecanje posjeda stvari
b) Izvedeno stjecanje posjeda stvari
- Fiziĉka predaja ili predaja iz ruke u ruku
- Predaja znacima ili simboliĉka tradicija
- Tradicija oĉitovanjem
aa) Tradicija brevi manu
bb) Constitutum possessorium
- Tradicija transportom
ii. Posjed prava
iii. Prestanak posjeda
a) Posjed stvari
b) Posjed prava
iv. Pravni uĉinci posjeda
a) Općenito o uĉincima
b) Zaštita posjeda
- Sudska zaštita
- Dopuštena samopomoć
III – PRAVO VLASNIŠTVA
3.1. Pojam prava vlasništva
3.2. Teorijske doktrine o pravu vlasništva
3.3. Rimsko pravo o vlasništvu
3.4. Karakteristike-naĉela prava vlasništva
3.4.1. Jedinstvenost
3.4.2. Maksimalna dispozitivnost
3.4.3. Iskljuĉivost
3.4.4. Jednovrsnost
3.4.5. Rekadentnost ili elastiĉnost
3.5. Sadrţaj prava vlasništva
3.6. Ograniĉenja prava vlasništva
3.7. Ograniĉenja na temelju zakona
3.7.1. Opća ograničenja
a) Zabrana zloupotrebe prava vlasništva
b) Trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredno prijeteće štete
c) Trpljenje zahvata koji ne ugroţavaju interes vlasnika
3.7.2. Posebna ograniĉenja
a) Ograničenja radi zaštite interesa i sigurnosti drţave
b) Ograničenja prava vlasništva – postupak izvlaštenja
c) Susjedska prava
3.7.3. Imisije
3.8. Ograniĉenje na temelju pravnog posla
3.9. Subjekti i objekti prava vlasništva
3.10. Oblici vlasništva
3.10.1. Individualno vlasništvo
3.10.2. Suvlasništvo
3.10.2.1. Pojam suvlasništva
49
3.10.2.2. Pravni poloţaj suvlasnika u suvlasniĉkoj zajednici
a) Poloţaj suvlasnika u pogledu cijele stvari
- Pravo na posjed
- Pravo na upravljanje
- Ostala prava i obaveze
b) Pravni poloţaj suvlasnika u pogledu njegovog suvlasničkog dijela
3.10.2.3. Razvrgnuće suvlasniĉke zajednice (pravo na diobu)
3.10.3. Zajedniĉko vlasništvo
a) Pojam zajedničkog vlasništva
b) Osnovne karakteristike zajedničkog vlasništva
c) Upravlajnje zajedničkom stvari
d) Dioba zajedničkog vlasništva
e) Oblici zajedničkog vllasništva
3.10.4. Etaţno vlasništvo
a) Pojam etaţnog vlasništva
b) Objekti etaţnog vlasništva
c) Uspostava etaţnog vlasništva
- osnove uspostave
aa) Uspostava na osnovu zahtjeva suvlasnika sa
odgovarajućim suvlasničkim dijelom
bb) Uspostava na osnovu saglasne odluke svih suvlasnika
cc) Uspostava na osnovu očitovanja volje vlasnika
nekretnine
- način uspostave
d)Izvršavanje vlasničkih ovlaštenja (Upravljanje)
- Upravljanje posebnim dijelom
- Upravljanje cijelom nekretninom
e) Prestanak Etaţnog vlasništva
3.11. Stjecanje prava vlasništva
3.11.1. Izvorno stjecanje
3.11.1.1. Pojam izvornog stjecanja
3.11.1.2. Dosjelost
a) Pojam, vrste i zastoj dosjelosti
b) Sposobnost stjecatelja
c) Sposobnost stvari
d) Kvaliteta posjeda
e) Vrijeme dosjelosti
3.11.1.3. Stjecanje vlasništva od nevlasnika
3.11.1.4. Prisvojenje – okupacija
3.11.1.5. Nalaz stvari
3.11.1.6. Stjecanje priraštaja
a) Odvajanje plodova
b) Priraštaj zemljišta
c) Prerada, sjedinjenje, mješanje i građenje tuđim materijalom
d) Građenje na tuđem zemljištu
e) Sijanje i sađenje
3.11.2. Izvedeno stjecanje prava vlasništva
3.11.2.1. Pojam i pretpostavke
3.11.2.2. Vlasništvo prednika
3.11.2.3. Titulus – naslov stjecanja
3.11.2.3. Modus – naĉin stjecanja
a) Stjecanje pokretnina
b) Stjecanje nekretnina
-isprava
-prijedlog za upis
50
-rješenje o upisu
-provedba upisa
-višestruko ugovaranje nekretnina
-zaštita povjerenja u zemljišne knjige
3.12. Zaštita prava vlasništva
3.12.1. Reividnikacija
3.12.2.Negatorska tuţba
3.12.3. Publicijanska tuţba
3.13. Prestanak prava vlasništva
VI – ZEMLJIŠNE KNJIGE
4.1. Pojam zemljišnih knjiga
4.2. Ranije zemljišnoknjiţno pravo
4.3. Katastar nekretnina
4.4. Zemljišnoknjiţni uredi
4.5. Sastav zemljišne knjige
4.5.1.Glavna knjiga
a) Posjedovnica
b) Vlastovnica
c) Teretovnica
4.5.2. Zbirka isprava
4.5.3. Zbirka katastarskih planova
4.5.4 .Pomoćni popisi
4.6. Vrste upisa
a) Uknjiţba
b) Predbiljeţba
c) Zabiljeţba
4.7. Naĉela zemljišnoknjiţnog prava
V – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI
5.1. Pravo sluţnosti
5.1.1. Pojam i naĉela
5.1.2. Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini
5.1.3. Stvarne sluţnosti
5.1.4. Liĉne sluţnosti
5.1.5. Stjecanje sluţnosti
5.1.6. Zaštita sluţnosti
5.1.7. Prestanak sluţnosti
5.2. Zaloţno pravo
5.2.2. Pojam i funkcija zaloţnog prava
5.2.3. Naĉela zaloţnog prava
5.2.4. Subjekti u zaloţnopravnom odnosu
5.2.5. Objekti zaloţnog prava
5.2.6. Oblici zaloţnog prava
5.2.7. Stjecanje zaloţnog prava
5.2.6.1. Dobrovoljno zaloţno pravo
5.2.6.2. Sudsko zaloţno pravo
5.2.6.3.Zakonsko zaloţno pravo
5.2.7. Ovlaštenja povjerioca do namirenja
5.2.8. Ostvarivanje zaloţnog prava
5.2.8.1.Sudsko namirenje
5.2.8.2.Vansudsko namirenje
5.2.9. Zaštita zaloţnog prava
5.2.10. Prestanak zaloţnog prava
51
5.3. Pravo stvarnog tereta
5.4. Pravo graĊenja
5.5. Zemljišni dug
5.5.1. Pojam zemljišnog duga
5.5.2. Vrste zemljišnog duga
5.5.3. Zemljišni dug u uporednom pravu
5.5.4. Prednosti i primjenjivost zemljišnog duga u odnosu na hipoteku
5.5.5. Prestanak zemljišnog duga
VI – NOTARSKO PRAVO U BOSNI I HERCEGOVINI
6.1. Pojam i vrste notarijata
6.2. Notarijat u Bosni i Hercegovini
6.3. Pojam i vrste notarskih isprava
Obaveze studenata:
Osnovna obaveza studenata je pohaĊanje nastave, i to 45 sati predavanja, te 15 sati
vjeţbi na Pravnom fakultetu.
Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada seminarsko-
istraţivaĉkog rada, koji se kvantificira odreĊenim brojem bodova.
U toku izvoĊenja nastavnog procesa odrţavaju se dva kolokvija, kao parcijalne
provjere znanja.
Studentima je u skladu sa naĉelom interaktivnosti omogućeno da putem stjecanja
bodova (predavanja, vjeţbe, seminarsko-istraţivaĉki rad, kolokviji, završna provjera
znanja) ostvari stjecanje bodova kako slijedi:
Bodovni saldo:
Prisutstvo predavanjima i vjeţbama 0- 5 bodova
Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova
Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova
Poloţen I kolokvij -15 bodova
Poloţen II kolokvij -15 bodova
Završni ispit 20 bodova
Konaĉna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja bodova:
Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.
Obavezna literatura:
10. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, GraĊansko pravo, Narodne novine, Zagreb,
2009.godine;
11. Spaić, Vojislav, GraĊansko pravo – opšti dio i stvarno pravo, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, 1971.godine.
52
Dopunska literatura:
1. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado, Stipković, Zlatan,
Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine – svezak 1;
2. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado, Stipković, Zlatan,
Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine – svezak 2;
3. Babić, Ilija, Osnovi imovinskog prava, Sluţbeni glasnik, Beograd, 2006.godine;
4. Rašović, Zoran, Stvarno pravo, Pravni fakultet Podgorica, Podrgorica, 2002.godine;
5. Gams, Andrija, Osnovi stvarnog prava, Nauĉna knjiga, Beograd, 1986.godine;
6. Stanković, Obren, Orlić, Miodrag, Stvarno pravo, Nauĉna knjiga, 1986.godine;
7. Povlakić, Meliha, Transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini, Pravni
fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2009.godine;
8. Krneta, Slavica, Odabrane teme privatnog prava, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo,
2007.godine;
9. Simonetti, Petar, Rasprave iz stvarnog prava, Pravni fakultet Rijeka, Rijeka,
2001.godine;
10. Weike, Jörg, Tajić Larisa, Komentar Zakona o zemljišnim knjigama u Bosni i
Hercegovini, Privredna štampa, Sarajevo, 2005.godine.
Zakonski propisi:
1. Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98, 29/03);
2. Zakon o stvarnim pravima RS (Sl.glasnik RS, broj 124/08, 58/09);
3. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98, Sl. RBiH, 2/92,
13/93, 13/94);
4. Zakon o notarima FBiH(Sl.novine FBiH, br. 45/02);
5. Zakon o notarima RS (Sl.glasnik RS, br.86/04);
6. Zakon o zemljišnim knjigama FBiH (Sl.novine FBiH, br. 19/03);
7. Zakon o zemljišnim knjigama RS (Sl.glasnik RS, br. 67/03, 46/04).
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina II USTAVNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Nedim Ademović
Mr. sc. Elvedin Sedić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
53
Izuĉavanjem predmeta Ustavno pravo studenti stiĉu osnovna i neophodna teorijska i praktiĉna
znanja o naĉelima politiĉkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, temeljnim pravima i
slobodama ĉovjeka, elementima i sadrţajima ustavnih normi, te specifiĉnostima ustavnih
ureĊenja pojedinih drţava sa akcentom na ustavno ureĊenje Bosne i Hercegovine
Sadrţaj predmeta:
1. Uvodna teorijska pitanja ustavnog prava (Pojam, predmet i naziv. Metod ustavnog
prava. Znaĉaj ustavnog prava i odnos prema drugim granama prava. Izvori ustavnog
prava. Nauka ustavnog prava.)
2. Ustav (Pojam ustava. Vrste, odnosno klasifikacija ustava. Donošenje i promjena
ustava (revizioni sistemi). Postupak promjene Ustava BiH. Sadrţaj i forma ustava.
Sadrţaj i sistematika Ustava BiH, entitetskih i kantonalnih ustava.)
3. Ustavni sistemi koji su snaţnije uticali na razvoj ustavnosti u svijetu (Nastanak i
razvoj ideje ustavne vladavine. Ustavni sistem Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava. Ustavni
sistem Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Ustavni sistem
Francuske. Ustavni sistem Švajcarske.)
4. Razvoj ustavnosti u Bosni i Hercegovini (Obnova drţavnosti Bosne i Hercegovine.
Ustavni razvoj Bosne i Hercegovine od 1946. do 1990. godine. Uspostavljanje sistema
graĊanske demokratije. Uspostavljanje nezavisnosti i drţavne samostalnosti Bosne i
Hercegovine. Agresija na Bosnu i Hercegovinu i mirovni proces.)
5. Ljudske slobode i prava (Pojam i znaĉaj. Najznaĉajniji dokumenti o ljudskim
slobodama i pravima. Dokumenti kojima je utemeljena koncepcija ljudskih sloboda i
prava. Savremeni meĊunarodno-pravni dokumenti o ljudskim slobodama i pravima.
Pravni izvori o ljudskim slobodama i pravima u Bosni i Hercegovini. Teorijska
klasifikacija i ustavna sistematika ljudskih sloboda i prava. Katalog ljudskih sloboda i
prava u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine. Temeljna prava kao pretpostavka
ostvarivanja svih drugih sloboda i prava. Jednakost u pravima i zabrana
diskriminacija. Pravo na ţivot. Liĉne slobode i prava. Pravo na liĉnu slobodu,
sigurnost i dostojanstvo. Sloboda kretanja i nastanjivanja. Pravo na privatnost.
Sloboda misli i savjesti. Sloboda vjeroispovijesti. Politiĉke slobode i prava. Biraĉko
pravo. Drţavljanstvo. Sloboda štampe. Sloboda udruţivanja i pravo plitiĉkog
organizovanja. Pravo na javno okupljanje. Ekonomska i socijalna prava. Pravo
vlasništva. Pravo na rad i pravo na osnovu rada. Zaštita porodice. Zaštita zdravlja i
drugi vidovi socijalnog osiguranja. Pravo na obrazovanje. Ostale slobode i prava.
Pravo izbjeglica i raseljenih lica. Pravo na zdravu ţivotnu sredinu. Prava manjina.
Prava stranaca. Ograniĉenja sloboda i prava i duţnosti ĉovjeka i graĊanina. Zaštita
sloboda i prava. Zaštita ljudskih sloboda i prava u Bosni i Hercegovini. Ombudsmen
za ljudska prava. Dom za ljudska prava. Sud za ljudska prava Federacije BiH. Ostale
institucije za zaštitu ljudskih prava.)
6. Narodni suverenitet – temelj i opravdanje drţavne vlasti (Pojam suvereniteta. Ustavno
odreĊenje nosioca suverenosti. Princip narodne suverenosti i konstitutivnosti naroda
prema Ustavu BiH iz 1995. godine. Ostvarivanje principa narodnog suvereniteta i
konstitutivnosti naroda. Oblici neposredne demokratije. Predstavniĉka demokratija.)
7. Izborni sistem (Pojam i znaĉaj izbornog sistema. Naĉela izbornog sistema. Opšte
biraĉko pravo. Jednako biraĉko pravo. Neposredni i posredni izbori. Sloboda i tajnost
54
glasanja. Aktivno i pasivno biraĉko pravo. Izborni postupak. Biraĉki spisak. Izborne
jedinice. Kandidovanje. Organi za provoĊenje izbora. Glasanje. UtvrĊivanje izbornih
rezultata i raspodjela mandata. Kontrola izbora i zaštita izbornih prava. Izborni sistem
u Bosni i Hercegovini. Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. Privremeni izborni
sistem u Bosni i Hercegovini. Stalni izborni sistem u Bosni i Hercegovini. Izbor
poslanika Predstavniĉkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Izbor
delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Izbor ĉlanova
Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Izbor entitetskih organa. Izbor kantonalnih,
gradskih i općinskih organa.)
8. Organizacija drţavne vlasti (Pojam organizacije drţavne vlasti. Teorija o podjeli
vlasti. Teorija o jedinstvu vlasti. Predsjedniĉki sistem vlasti. Parlamentarni sistem
vlasti. Polupredsjedniĉki (mješoviti) sistem vlasti. Poremećaj u korist izvršne vlasti.)
9. Ustavno ureĊenje sloţenih drţava (Oblici drţavnog ureĊenja. Federalizam i
federacija.)
10. Organizacija drţavne vlasti u Bosni i Hercegovini (Osnovna obiljeţja ustavnog
ureĊenja Bosne i Hercegovine. Oĉuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i
politiĉke neovisnosti Bosne i Hercegovine. MeĊunarodnopravni kontinuitet Bosne i
Hercegovine. Unutrašnji pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine. Suprematija Ustava
BiH i jedinstvo pravnog sistema BiH. Obaveza primjene demokratskih naĉela.
Federativno ureĊenje. Primjena principa podjele vlasti. Podjela nadleţnosti izmeĊu
institucija BiH i entiteta. Postojanje sistema institucija na nivou drţave i entiteta.
Jedinstven ekonomski sistem. Drţavljanstvo. Mogući pravci usavršavanja ustavnog
ureĊenja BiH. Ustavni status i osnovna obiljeţja ureĊenja entiteta. Ustavni status
entiteta. Osnovna obiljeţja ustavnog ureĊenja Federacije BiH. Osnovna obiljeţja
ustavnog ureĊenja kantona. Osnovna obiljeţja ustavnog ureĊenja Republike Srpske.
Odnos institucija BiH i entiteta. Raspodjela nadleţnosti. Podjela nadleţnosti izmeĊu
institucija BiH i entiteta. Podjela nadleţnosti izmeĊu vlasti Federacije BiH i kantona.)
11. Predstavniĉka tijela (Pojam predstavniĉkog tijela. Struktura predstavniĉkih tijela.
Ustavni poloţaj i osnovna ovlaštenja predstavniĉkih tijela. Imunitet i inkopatibilnost.
Predstavniĉka tijela u ustavnom sistemu BiH. Parlamentarna skupština BiH.
Parlament Federacije BiH. Narodna skupština Republike Srpske. Zakonodavna tijela
kantona.)
12. Tijela izvršne vlasti (Osnovna obiljeţja izvršne vlasti. Šef drţave. Pojam i oblici šefa
drţave. Predsjedništvo BiH. Predsjednik i podpredsjednici Federacije BiH.
Predsjednik i podpredsjednici Republike Srpske. Vlada. Pojam, ustavni poloţaj i
osnovne funkcije. Vijeće ministara BiH. Vlada Federacije BiH. Vlada Republike
Srpske. Vlada kantona. Organi drţavne uprave. Pojam i ustavni poloţaj drţavne
uprave. Sistem drţavne uprave u BiH. Oruţane snage i sistem demokratske kontrole
nad njima.)
13. Pravosudni sistem (Pojam. Sudstvo. Funkcija i ustavni poloţaj sudstva. Demokratska
ustavna naĉela o sudovima. PravosuĊe u BiH. Pravosudne institucije na nivou drţave
BiH. Pravosudni sistem Federacije BiH. Pravosudni sistem Republike Srpske.)
14. Kontrola ustavnosti i zakonitosti (Pojam ustavnosti. Pojam zakonitosti. Sistemi
kontrole ustavnosti i zakonitosti. Ustavno sudstvo. Pojam i znaĉaj. Nadleţnosti
ustavnih sudova. Postupak pred ustavnim sudovima. Dejstvo odluka ustavnih sudova.
Ustavno sudstvo u BiH. Ustavni sud BiH. Ustavni sud Federacije BiH. Ustavni sud
55
Republike Srpske.)
15. Lokalna smouprava (Pojam i znaĉaj. Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini.
Lokalna samouprava u Federaciji BiH. Lokalna samouprava u Republici Srpskoj.)
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom studentu omogućeno je da piše
seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi. Parcijalna provjera znanja vrši se
putem tri eseja koji obuhvataju tri nastavne cjeline prema udţbenicima Ustavno pravo, autora
prof. dr. Kasim Trnka i Ustavno pravo, autora prof.dr. Nurko Pobrić.
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Trnka Kasim, Ustavno pravo, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 2000.
2. Pobrić Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000.
3. Opći Mirovni sporazum za BiH
4. Ustav BiH i ustavi entiteta
Dopunaska literatura:
1. Baĉić Arsen, Ustavno pravo, Split, 1997.
2. ĐorĊević Jovan, Ustavno pravo, Beograd, 1989.
3. Hartley C. Thomas, Osnovi prava Evropske zajednice – Uvod u ustavno i upravno
pravo Evropske zajednice, Sarajevo, 1998.
4. Kuzmanović Rajko, Ustavno pravo I. i II., Banja Luka, 1997.
5. Marković Ratko, Ustavno pravo i politiĉke institucije, Beograd, 1998.
6. Nikolić Pavle, Ustavno pravo, Beograd 1997.
7. Pajvanĉić M., Ustavno pravo I, Novi Sad, 1998.
8. Sokol Smiljko, Smerdel Branko, Ustavno pravo, Zagreb, 1998.
9. Šarĉević Edin, Ustav i politika, Sarajevo, 1997.
10. Trnka, Miliĉević, Simović, Dmiĉić, Ustav Federacije BiH, Ustav Republike
Srpske, Komentar (sa nesluţbeno preĉišćenim tekstom i izvornim ustavnim
tekstovima), Sarajevo, 2004. itd.
56
III godina
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III UPRAVNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Zenaid Đelmo
Mr. sc. Elvedin Sedić
57
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Sticanje temeljnih znanja o upravnom pravu kao nauci i grani pozitivnog prava, sistemu za
društvenu regulaciju, osnovnim principima organizacije i sadrţaja upravnog djelovanja.
Formalno i materijalno shavatanje uprave, drţavna i nedrţavna uprava, unutrašnja organizacija
organa uprave, vrste drţavnih organa uprave uz uvoĊenje pojma upravnih poslova, općih i
pojedinaĉnih akata organa uprave materijalna je osnova za shvatanje upravnog postupka i
spora.
Autoritativno djelovanje upravne funkcije ispoljava se i u materijalnim aktima uprave,
pitanjima vezanim za liĉni status graĊana i ograniĉenje prava vlasništva nad nekretninama u
javnom interesu-eksproprijaciji.
Sadrţaj predmeta:
1. Pojmovno odreĊenje upravnog prava
2. Pozitivno-pravni pojam uprave
3. Upravno pravo kao grana prava i kao sistem za društvenu regulaciju
4. Predmet upravnog prava
5. Osnovni metodi izuĉavanja upravnog prava;
6. Organizacija drţavne uprave
7. Izvori upravnog prava
8. Drţavna i javna uprava
9. Upravno pravni odnos
10. Osnovne funkcije sistema društvene regulacije
11. Upravni akt
12. Opći akti uprave
13. Pojedinaĉni upravni akti
14. Znaĉaj upravnih akata za sigurnost pravnog poretka
15. Upravno-pravni oblici ograniĉavanja privatne svojine i nastanka drţavne svojine.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom student omogućeno je da piše
seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi. Parcijalna provjera znanja vrši se
putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne cjeline prema udţbenicima Upravno pravo i
Evropsko upravno pravo, te Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.
Literatura:
1. Kamarić-Festić,Upravno pravo, Magistrat 2005
2. Zenaid Đelmo, Upravno pravo i evropsko upravno pravo, Fakultet za javnu upravu
Sarajevo, 2007.
3. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet kriminalistiĉkih nauka u Sarajevu
2005.
Dopunaska literatura:
. Upravno pravo Bosne i Hercegovine, Magistar i pravni fakultet u Bihaću, Sarajevo-Bihać,
2001.
58
. Dr. Stevan Lilić, Posebno upravno pravo, Pravni fakultet Beograd, 1998.
. Stevan Lilić, Predrag Dimitrijević, Milan I. Marković, Upravno pravo, Savremena
administracija, Beograd, 2006.
. Zoran Tomić, Upravno pravo - sistem, Sluţbeni list SRJ, Beograd, 2002.
. Uporedi: Đuro Gatarić, Upravno pravo - posebni deo, Zagreb, 1977.
. Ţ. Obrenović, i S. Trkulja Upravno pravo - oblast unutrašnjih poslova, Beograd, 1988
Lexikoni:
1. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Sluţbeni list BiH, Sarajevo 2009.
Zakoni:
1. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)
2. Ustav FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 1/94)
3. Ustav RS (Sluţbeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92)
4. Zakon o upravi BiH (Sluţbeni glasnik BiH, 32/02)
5. Zakon o upravnom postupku BiH (Sluţbeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 29/02)
6. Zakon o upravi FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH , broj 28/97)
7. Zakon o upravnom postupku FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 2/98)
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:
Prof. dr. sc. Mehmed Alijagić
Mr. sc. Ermina Ramić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
59
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima finansijske nauke
(relevantnim aspektima i pravnim osnovama javnih i monetarnih finansija) i izvorima
finansijskog prava.
Oĉekivani rezultati su da savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti će steći
adekvatne kompetencije i osposobljenost aplikacije steĉenih znanja u pravnoj praksi u
podruĉju finansijske nauke.
Sadrţaj predmeta:
1. Javne finansije (Javna dobra. Javni rashodi. Javni prihodi: porezi, carine, doprinosi,
takse, naknade, parafiskaliteti, prirezi, darovi. Javni zajam. Budţet i trezor. Fiskalni
federalizam. Fiskalna politika.)
2. Monetarne finansije (Novac i novĉani sistemi. Kreiranje i emisija novca. Teorije o
odnosu novca i cijena (monetarne teorije). Monetarna neravnoteţa. Monetarna
politika. Finansijsko trţište. Banke i bankarski sistem.. MeĊunarodni aspekti novca.
MeĊunarodni monetarni i finansijski sistem.)
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (15 h). Student je u obavezi pripremiti i
prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te
pismeni ispit.
Naĉin ispitivanja
Ispit se polaţe pismeno. Mogućnosti polaganja ispita: parcijalno (2 kolokvija) i integralno
(završni ispit);
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Alijagić, Mehmed – Bašanović, Aida, Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet u
Bihaću, Bihać, 2008.
Dopunska literatura:
2. Alijagić, Mehmed, Monetarne finansije, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću,
Bihać, 2003.
3. Alijagić, Mehmed, Poreski menadţment i poreski konzalting, Fakultet za poslovne
studije u Banja Luci, Banja Luka, 2006
4. Alijagić, Mehmed – Kumalić, Jusuf, Javne financije i fiskalna politika, Ekonomski
fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2003.
5. Dautbašić, I., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo 2001.
6. Filipović, H., Nauka o financijama, V. Masleša, Sarajevo, 1960.
7. Raković, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Banja Luka, Banja Luka,
2005.
8. Jahić, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo,2004.
9. Jelĉić, B., Javne financije,Informator Zagreb, Zagreb, 1997.
10. Konjhodţić, Halid, Fiskalna znanost, Logos Split, Split, 2000.
11. Zakon o porezu na dohodak, Sluţbene novine FBiH, br. 10/08
60
12. Zakon o porezu na dobit preduzeća, Sluţbene novine FBiH, br. 97/07 i 14/08
13. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni glasnik BiH, br. 09/05
14. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni
glasnik BiH, br. 35/05 od 06.06.2005.
15. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni glasnik BiH, br.
93/05, 21/06, 60/06, 06/07, 100/07 i 35/08
16. Zakon o akcizama u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 62/04
17. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br.
48/05
18. Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, Sluţbeni glasnik BiH, br. 57/04,
51/06 i 76/06
19. Zakon o izmjeni Zakona o carinskoj tarifi BiH, Sluţbeni glasnik BIH, br. 48/05
20. Zakon o doprinosima, Sluţbene novine FBiH, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02 i
17/06
21. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Sluţbene novine FBIH, br.
19/08
22. Zakon o administrativnim taksama, Sluţbeni glasnik BiH, br. 16/02, 19/02, i 43/04
23. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama, Sluţbeni
glasnik BiH, br. 08/06
24. Zakon o bankama, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02,
58/02, 13/03, 19/03 i 28/03
25. Zakon o Centralnoj banci, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00,
58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06
26. Zakon o agenciji za bankarstvo Federacije BiH, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96,
27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06
27. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98 i 36/99
28. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 36/99,
33/04
29. Zakon o registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 36/99, 33/04
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III KRIVIĈNO PROCESNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja: 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Miodrag Simović
Mr. sc. Nikola Findrik
61
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriviĉnog procesnog prava kao pravne nauke i
kao grane pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na subjekte kriviĉnog
postupka, predmet kriviĉnog postupka, procesne radnje, prethodni postupak, glavni postupak,
postupak po pravnim lijekovima, te posebne kriviĉne i nekriviĉne postupke u cilju razvijanja
sposobnosti samostalne teorijske i struĉne analize tih pojmova.
Sadrţaj predmeta:
OPĆI DIO
UVOD
I - Pojam i predmet kriviĉnog postupka i kriviĉnog procesnog prava (pojam kriviĉnog
postupka, ciljevi i opravdanje kriviĉnog postupka, pojam, predmet i dioba kriviĉnog procesnog
prava);
II - Izvori kriviĉnog procesnog prava (izvori kriviĉnog procesnog prava uopće i konkretni
izvori kriviĉnog procesnog prava Bosne i Hercegovine);
III - Historija kriviĉnog procesnog prava Bosne i Hercegovine;
IV - Vaţenje kriviĉnog procesnog prava (vremensko, prostorno, u pogledu lica i u pogledu
predmeta);
V - Odnos kriviĉnog procesnog prava prema ostalim granama prava;
VI - Tumaĉenje kriviĉnog procesnog prava.
SUBJEKTI KRIVIĈNOG POSTUPKA
I - Opća izlaganja o procesnim subjektima ;
II - Sud (pojam i vrste kriviĉnih sudova, nezavisnost suda i sudija, unutrašnje ureĊenje sudova
i spoljašnje ureĊenje sudova);
III - Stranke u kriviĉnom postupku ;
IV - Sporedni procesni subjekti;
V - Ostali uĉesnici u postupku.
PREDMET KRIVIČNOG POSTUPKA I - Pojam i vrste predmeta kriviĉnog postupka;
II - Koneksitet predmeta kriviĉnog postupka.
PROCESNE RADNJE I - O procesnim radnjama uopće;
II - Osnovna naĉela kriviĉnog postupka koja se odnose na formu procesnih radnji;
III - Forma, vrijeme i sadrţina procesnih radnji;
IV - Nepravilne procesne radnje;
V - Vrste procesnih radnji (procesne radnje dokazivanja, radnje procesne prinude i radnje
odluĉivanja).
POSEBNI DIO
PRETHODNI POSTUPAK I - Pojam, zadatak i obiljeţja prethodnog postupka;
II - Istraga;
III - Postupak stavljanja pod optuţbu.
GLAVNI POSTUPAK I - Glavni pretres;
II - Donošenje i objavljivanje presude.
62
POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA I - O pravnim lijekovima uopće;
II - Redovni pravni lijekovi (ţalba na presudu prvostepenog suda, ţalba na presudu
drugostepenog suda i ţalba na rješenje);
III - Vanredni pravni lijekovi (zahtjev za ponavljanje kriviĉnog postupka, zahtjev za zaštitu
zakonitosti);
IV - Pravnosnaţnost i izvršnost sudskih odluka.
POSEBNI KRIVIČNI POSTUPCI I - O posebnim kriviĉnim postupcima uopće;
II - Postupak za izdavanje kaznenog naloga;
III - Izricanje sudske opomene;
IV - Kriviĉni postupak prema maloljetnicima;
V - Postupak protiv pravnih lica.
POSEBNI POSTUPCI I - O posebnim postupcima uopšte;
II - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeĉenja i ĉuvanja;
III - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog lijeĉenja od zavisnosti;
IV - Izricanje mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta;
V - Izricanje mjere oduzimanja imovinske koristi;
VI - Postupak opozivanja uslovne osude zbog neispunjavanja obaveza odreĊenih u uslovnoj
osudi;
VII - Postupak za brisanje osude;
VIII - Postupak za rehabilitaciju, odnosno prestanak odreĊenih mjera bezbjednosti i pravnih
posljedica osude;
IX - Postupci za pruţanje meĊunarodne kriviĉnopravne pomoći;
X - Postupak za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica neopravdano
osuĊenih i neosnovano lišenih slobode;
XI - Postupak za izdavanje potjernice i objave.
Obaveze studenata:
Redovni studenti su obavezni pohaĊati i uĉestvovati u predviĊenim oblicima rada predavanja,
vjeţbe, konsultacije), a prema utvrĊenom broju nastavnih sati. TakoĊer su obavezni uĉestvovati
u izradi odgovarajućih zadataka, a koji se odnose na konkretne kriviĉnoprocesne institute i
praktiĉne zadatke.
Naĉin ispitivanja:
Usmeni ispit.
Obavezna literatura:
1. Simović, Miodrag, Krivično procesno pravo, opći dio, Pravni fakultet u Bihaću, Bihać
2009;
2. Simović, Miodrag, Krivično procesno pravo II (Krivično procesno pravo – posebni
dio), drugo izdanje (izmijenjeno i dopunjeno), Pravni fakultet Univerziteta u Istoĉnom
Sarajevu, Istoĉno Sarajevo 2011;
3. Simović, Miodrag, Praktikum za krivično procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta
u Banjoj Luci, Banja Luka 2007;
63
4. Zakon o kriviĉnom postupku BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 3/03, 32/03, 36/03,
26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08,
12/09, 16/09, 93/09);
5. Zakon o kriviĉnom postupku FBiH („Sluţbene novine FBiH“, broj 35/03, 37/03,
56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10).
Dopunska literatura:
13. Grupa autora, Komentar zakona o krivičnom postupku u BiH, Savjet Evrope, Sarajevo,
2005;
14. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine – preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik BiH“, broj
49/09, ispravka 74/09, 97/09);
15. Zakon o Tuţilaštvu Bosne i Hercegovine – preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik BiH“,
broj 49/09, 97/09);
16. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroţenih svjedoka („Sluţbeni glasnik BiH“,
broj 3/03, 21/03, 61/04, 55/05);
17. Zakon o programu zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni glasnik BiH“,
broj 29/04);
18. Zakon o Visokom sudskom i tuţilaĉkom vijeću BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj
25/04, 93/05, 48/07, 15/08);
19. Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju kriviĉnih sankcija, pritvora i drugih mjera -
preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 12/10);
20. Zakon o ustupanju predmeta od strane MeĊunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju
Tuţilaštvu Bosne i Hercegovine i korištenju dokaza pribavljenih od strane
MeĊunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju pred sudovima u Bosni i Hercegovini
(„Sluţbeni glasnik BiH“, broj 61/04, 46/06, 53/06, 76/06);
21. Zakon o meĊunarodnoj pravnoj pomoći u kriviĉnim stvarima („Sluţbeni glasnik BiH“,
broj 53/09);
22. Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sluţbene novine FBiH“, broj
38/05, 22/06);
23. Zakon o Federalnom tuţilaštvu (Sluţbene novine FBiH“, broj 19/03).
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III OBLIGACIONO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Genc Trnavci
Mr. sc. Belma Bajrić
64
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima iz oblasti pravne regulacije duţniĉko
povjerilaĉkih odnosa.
2. Razumijevanje obligacionopravnih instituta u kompleksnoj i reverzibilnoj interakciji
pravnog sistema i trţišta.
3. Razvijanje kritiĉke svijesti prema pravnom sistemu BiH i normativnoj regulativi u EU
i zemalja u okruţenju.
Sadrţaj predmeta:
1. Opći dio (izvori obligacionog prava, osnovna naĉela, izvori obligacija, uĉinci
obligacija, prestanak obligacija, vrste obligacija i promjena subjekata obligacionog
odnosa)
2. Posebni dio (ugovori: prodaja, razmjena, prodajni nalog, zajam, najam, zakup,
darovanje, ugovor o djelu, ugovor o graĊenju, prijevoz, ugovor o licenci, ostava,
nalog, komision, ugovor o trgovinskom zastupanju, posredovanje, otpremanje
(špedicija), ugovor o kontroli robe i usluga, ugovor o organiziranju putovanja,
posredniĉki ugovor o putovanju, ugovor o alotmanu, osiguranje, zalog, jamstvo,
upućivanje (asignacija), bankarski novĉani depozit, deponiranje vrijednosnih papira,
ugovor o sefu, ugovor o kreditu, akreditivi i drugi ugovori koji odgovaraju modernim
tokovima trţišne ekonomije u BiH.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje interaktivnog
odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i parcijalnom ispitivanju putem
kolokvija. Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te
izradu seminarskih radova, stiĉu pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time
osposobljavaju se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.
Naĉin ispitivanja:
Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u toku odrţavanja
nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se odvija u pisanoj formi u obliku
testa kroz 12 pitanja, od kojih se za postizanje pozitivne ocjene traţi 6 potpunih odgovora
sukladno nastavnoj materiji (pri formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje
studenti postiţu svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i
kroz uĉešće u diskusijama).
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga prva, Pravni fakultet Univerziteta u
Bihaću, 2004.
2. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga druga, Pravni fakultet Univerziteta u
Bihaću, 2004.
3. Vedriš, Martin – Klarić, Petar, Građansko pravo-opći dio, stvarno pravo, obvezno
pravo i nasljedno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002., (str. 473-541. i 700-701.)
Dopunska literatura:
65
1. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-opći dio, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,
2007.
2. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-posebni dio, Pravni fakultet Univerziteta u
Sarajevu, 2005.
3. Bikić, Abedin – Bikić, Enes – Šabić, Almedina, Kako riješiti obligacionopravni slučaj
– Praktikum za obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2006.
4. Komentar zakona o obligacionim odnosima (svaki komentar objavljen od strane
eminentnih nauĉnika)
5. Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2003.
6. Zakon o obligacionim odnosima, Sluţbeni list RBiH, br. 2/92, Sluţbene novine FBiH
br. 13/93 i 13/94, 29/03
7. Zakon o čeku, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000
8. Zakon o elektronskom potpisu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 91/06
9. Zakon o lizingu, Sluţbeni glasnik RS, br. 70/07
10. Zakon o mjenici, Sluţbene novine FBIH, br. 32/2000
11. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBIH, br. 27/97, 39/98, 36/99
12. Zakon o zaštiti potrošaĉa u BIH, Sluţbeni glasnik BIH, br. 25/06
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Hamdija Lipovaĉa
Ass. Ajna Bakraĉ
66
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Izuĉavanjem predmeta MeĊunarodno javno pravo stiĉu se osnovna i neophodna teorijska i
praktiĉna znanja o naĉelima MeĊunarodnog javnog prava, izvorima, subjektima i objektima
MeĊunarodnog javnog prava. Stiĉu se osnovna znanja relevantna za praćenje struĉne i nauĉne
literature iz konkretne oblasti prava.
Sadrţaj predmeta:
1. Osnovna pitanja
- Definicija i pojam.
- Teorijsko pravna pitanja prirode i odnosa prema unutrašnjem pravu.
2. Izvori meĊunarodnog prava i kodifikacija
- Kodifikacija pravnih izvora meĊunarodnog prava.
- Ugovori.
- Obiĉajno pravo.
3. Subjekti meĊunarodnog prava
- Drţava.
- MeĊunarodne organizacije.
- Specijalizirane i nevladine organizacije.
- Sukcesija drţava.
- MeĊunarodna odgovornost drţave.
4. Ĉovjek pojedinac u meĊunarodnom pravu
- MeĊunarodnopravni subjektivitet pojedinca.
- Drţavljanstvo.
- MeĊunarodna zaštita ĉovjeka.
- Kriviĉna odgovornost.
5. Objekti meĊunarodnog prava
- Drţavno podruĉje i granice.
- MeĊunarodne rijeke.
- More.
- Zraĉni prostor.
- Razvoj pojma zajedniĉka baština ĉovjeĉanstva u teoriji i praksi.
6. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira
- Opće karakteristike.
- Mjesto i uloga Ujedinjenih Nacija i drugih meĊunarodnih organizacija.
- Proces ograniĉenja naoruţanja.
- Pravo na samopomoć.
7. Pravo oruţanih sukoba – meĊunarodno humanitarno pravo
- Rat – oruţani sukob.
- Pravno reguliranje meĊunarodnog i ne meĊunarodnog oruţanog sukoba.
- Ograniĉenja ratovanja.
- Ratna okupacija.
- Prava i duţnosti neutralaca.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom studentu omogućeno je da piše
seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi.
67
Literatura:
Obavezna literature:
Vladimir Đ. Degan, MeĊunarodno pravo, Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka
2000.
Dopunska literatura:
- Povelja UN od 26. juna 1945.
- Statut MeĊunarodnog suda
- V. Ibler, Rjeĉnik meĊunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987.
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina III RADNO I SOCIJALNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS:8
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Mario Vinković
68
Mr. sc. Jasmina Bešlagić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Oĉekuje se da studentice i studenti redovitim praćenjem nastave, vjeţbi i savladavanjem
gradiva budu sposobni identificirati probleme radno-pravne i socijalne tematike te ponuditi
njihova moguća rješenja. Predmet je usmjeren kako na ovladavanje radno-pravnom
dogmatikom, tako i na praktiĉnu analizu instituta radnog i socijalnog prava.
2. Pomoću predavanja i vjeţbi, potom i usvajanjem znanja, studentice i studenti moraju
ovladati vještinama nuţnim za uspješno obavljanje pravnih poslova u sudskim i drugim
drţavnim, kantonalnim i gradskim organima, advokatskim kancelarijama, privredi, nevladinom
sektoru i meĊunarodnim organizacijama koje se bave radno-pravnim i socijalnim problemima.
3. Usvojeni koncept radnog prava koji poĉiva na graĊansko-pravnim, odnosno civilistiĉkim
osnovama, zahtijeva permanentnu nadgradnju znanja i meĊusobnu interakciju vještina koje
studentice i studenti usvajaju iz drugih pravnih disciplina – posebice graĊanskog, trgovaĉkog,
upravnog i ustavnog prava, kako bi se pred njih postavljeni problemi mogli primjereno riješiti.
U tom kontekstu specifiĉna znanja i vještine koje se stjeĉu sadrţajem predmeta Radno i
socijalno pravo, ali i drugim kolegijima nastavnog programa, nuţna su za buduće obavljanje
poslova pravnika u najširem smislu rijeĉi.
Sadrţaj predmeta:
1. Uvod u radno pravo: Pojam (rad, radno pravo, slobodan i neslobodan rad -prisilni i/ili
obvezni, ropski rad, rad štrajkaša i zatvorenika), Povijesni razvoj radnog prava, Današnji
poloţaj radnog prava u meĊunarodnom (MeĊunarodna organizacija rada) i europskom
(europsko/komunitarno/ pravo) kontekstu.
2. Individualno radno pravo: Zasnivanje radnog odnosa, Bitni elementi radnog odnosa, Opći i
posebni uvjeti, Oblik i sadrţaj ugovora o radu, Rad pripravnika, Zabrana diskriminacije pri
radu i zapošljavanju, Rad na odreĊeno i neodreĊeno vrijeme, Radno vrijeme, Odmori i dopusti,
Zaštita materinstva, Zaštita posebnih kategorija radnika, Zabrana trţišne utakmice radnika s
poslodavcem, Plaća i naknade plaće, Šteta i naknada štete u radnom odnosu, Otkaz, Zaštita
prava radnika (procesno radno pravo unutar poslodavca i pred redovnim sudom) i Disciplinsko
pravo.
3. Kolektivno radno pravo: Pojam kolektivnog radnog prava, Subjekti kolektivnog radnog
prava, Sindikat i njegovo djelovanje, Radniĉka vijeća, Kolektivni ugovori, Mirno rješavanje
kolektivnih radnih sporova, Štrajk i pravo na štrajk.
4. Socijalno pravo: Osnovni pojmovi socijalnog prava (socijalno pravo, socijalno-pravni
odnos, socijalne prestacije, socijalna zaštita, socijalna sigurnost, socijalni sluĉaj), Razvoj
socijalnog prava, Penzijsko-invalidsko osiguranje, Zdravstvena zaštita, Zdravstveno osiguranje.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi i vjeţbama predmeta, priprema za nastavne cjeline koje
prethodno odredi predmetni nastavnik i aktivno sudjelovanje u raspravama vezanim uz
pojedine teme. Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima koji se organiziraju u toku trajanja
nastave.
69
Naĉin ispitivanja:
Provjera znanja se vrši putem pismenog i usmenog ispita.
Obavezna literatura:
1. Dedić, Sead, Gradašĉević-Sijerĉić, Jasminka, Radno pravo, Sarajevo 2005.g.
2. Dedić, Sead, Socijalno pravo, Treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo 2005.g.
Dopunska literatura:
1. Tajić, Haso, Radno pravo u Bosni i Hercegovini, Zbirka propisa sa sudskom praksom i
primjena ugovora, Sarajevo, 2004.
2. Buklijaš, Boris, Bilić, Andrijana, Međunarodno radno pravo, Split, 2006.
3. Ravnić, Anton, Osnove radnog prava: domaćeg, uporednog i meĊunarodnog, Zagreb,
2004.g.
4. Lubarda, Branko, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.
Osnovni zakonski i drugi propisi:
1. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;
2. Zakon o radu („Sl. novine F BiH“ br. 43/99, 32/00 i 29/03)
3. Zakon o štrajku („Sl. novine F BiH“ br. 14/00)
4. Zakon o zapošljavanju stranaca („Sl. novine F BiH“ br. 8/99)
5. Zakon o vijeću zaposlenika („Sl. novine F BiH“ br. 38/04)
6. Zakon o zaštiti na radu („Sl. list SR BiH“ br. 22/90)
7. Opći kolektivni ugovor za teritorij F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 54/05)
8. Konvencije MOR-a
9. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;
10. Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br. 30/97, 32/00, 7/02 i 70/08)
11. Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Sl. novine F BiH“ br. 29/97)
12. Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na
teritoriji F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 61/07)
13. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br. 29/98, 49/00, 32/01,
73/05 i 59/06)
14. Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja F BiH („Sl. novine F BiH“ br.
32/01 i 18/05)
15. Evropska socijalna povelja
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja: 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Genc Trnavci
70
Mr. sc. Belma Bajrić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima oblasti pravne zaštite
materijaliziranih duhovnih tvorevina.
2. Temeljno razumijevanje znaĉaja pravne zaštite invencija u oblasti industrije i
poljoprivrede, dizajna i autorskih djela, te njihovog uticanja na sveopći društveni
razvoj.
3. Razvijanje kritiĉke svijesti prema pravnom sistemu BiH, meĊunarodnim izvorima
prava i, posebno, normativnoj regulativi Europske Unije.
Sadrţaj predmeta:
1. Osnovi prava intelektualnog vlasništva
2. Pravo industrijskog vlasništva
3. Autorsko pravo
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje interaktivnog
odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i parcijalnom ispitivanju putem
kolokvija. Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te
izradu seminarskih radova, stiĉu pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time
osposobljavaju se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.
Naĉin ispitivanja:
Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u toku odrţavanja
nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se odvija u pisanoj formi u obliku
testa kroz 6 pitanja, od kojih se za postizanje pozitivne ocjene traţi 4 potpuna odgovora
sukladno materiji (pri formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti
postiţu svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i kroz
uĉešće u diskusijama).
Literatura:
Obavezna literatura:
4. Trnavci, Genc, Pravo intelektualnog vlasništva, Pravni fakultet Univerziteta u
Bihaću, 2009.
5. Zakon o autorskom i srodnim pravima, Sluţbeni glasnik BiH, br. 63/10
6. Zakon o industrijskom dizajnu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10
7. Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH (stavljeni su van snage: Glava II-Vrste prava
industrijskog vlasništva (Patent-Odjeljak 1.: čl. 19.-68.; Ţig-Odjeljak 2.: čl. 69.-96.;
Industrijski dizajn-Odjeljak 3.: čl. 97.-115. i Geografska oznaka-Odjeljak 4.: čl. 116.-
126.)), Sluţbeni glasnik BiH, br. 03/02, 29/02
8. Zakon o kolekivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, Sluţbeni glasnik BiH,
71
br. 63/10
9. Zakon o patentu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10
10. Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10
11. Zakon o zaštiti topografije integriranog kola, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10
12. Zakon o ţigu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10
Dopunaska literatura:
1. Besarović, Vesna, Intelektualna svojina-industrijsko vlasništvo i autorsko pravo,
Beograd, 2000.
2. Besarović, Vesna - Ţarković, Blagota, Intelektualna svojina, Dosije, Beograd, 1998.
3. Marković, Slobodan, Pravo intelektualne svojine, Magistrat i Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 2007.
4. Zakon o zaštiti novih sorti biljaka u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 46/04
5. Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br.
43/04
6. Bernska konvencija o zaštiti knjiţevnih i umjetniĉkih djela, 1886.
7. Univerzalna (Svjetska) konvencija o autorskom pravu, 1952.
8. Konvencija o zaštiti umjetnika izvoĊaĉa, proizvoĊaĉa fonograma i organizacija za
radiodifuziju (Rimska konvencija), 1961.
9. Konvencija o zaštiti proizvoĊaĉa fonograma od nedozvoljenog umnoţavanja njihovih
fonograma (Ţenevska konvencija), 1971.
10. Pariska konvencija za zaštitu industrijske svojine, 1883.
11. Madridski aranţman o meĊunarodnoj registraciji ţigova, 1891.
12. Lisabonski aranţman o zaštiti oznaka porijekla i njihovom meĊunarodnom
registrovanju, 1958.
13. Niĉanski sporazum o meĊunarodnoj klasifikaciji robe i usluga za potrebe registracije
ţiga, 1957.
14. Sporazum o trgovinskim aspektima prva intelektualne svojine (TRIPS), 1994.
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina III UPOREDNI PRAVNO POLITIĈKI SISTEMI
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Mujo Demirović
Mr. sc. Jasmina Bešlagić
72
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Osnovna karakteristika ustavno-pravnih sistema, posebno onih u zemljama tranzicije, jeste da
se brzo mijenjaju, da su nestabilni i da je u njima postojalo, a i danas postoji dosta nedoreĉenih
rješenja, koja traţe temeljitu reformu, komparativnu analizu i obradu pojedinih sistema. Pored
obrade historijskih, kulturnih, vjerskih, politiĉkih i ekonomskih aspekata sistema naglasak je
stavljen na ustrojstvo sistema sudova i pravosuĊa u cjelini.
Sadrţaj predmeta:
Uvod
Pojam i elementi politiĉkog sistema
Odnos politiĉkog i drugih sistema
Odnos izbornog i politiĉkog sistema
Politiĉki i informativni sistem
Politiĉki sistemi
Velike Britanije
Kanade
Australije
Holandije
SAD-a
Rusije
Indije
Njemaĉke
Švicarske
Francuske
Republike Srbije
Hrvatske
Kine
Turske
Obaveze studenata:
Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohaĊati predavanja prema
utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉešća u nastavi, pripreme na zadatu temu,
individualne pripreme, zatim seminarski radovi dodatno će se vrednovati i ocjenjivati, te tako
uticati na konaĉnu ocjenu. Po okonĉanju nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a
zatim i završnom razgovoru na samom ispitu.
Ispitne obaveze
Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okonĉanju nastave i završni razgovor na
ispitu.
Literatura:
Duraković, Nijaz, Uporedni politiĉki sistemi, Pravni fakultet Sarajevo, 2007.
73
Sadiković, Ćazim, Politiĉki sistem, Pravni fakultet Sarajevo, 2000.
Na poĉetku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o aktuelnoj literaturi iz
ove oblasti.
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III UPRAVNO PROCESNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
74
Prof. dr. sc. Zenaid Đelmo
Mr. sc. Elvedin Sedić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Osnovni cilj je da studenti steknu osnovno teorijsko znanje o upravnom postupanju i njegovoj
ulozi preko osnovnih instituta upravnog procesnog prava do zakonske regulative u ovoj oblasti
u našoj zemlji. Na ovaj naĉin, studenti će biti u stanju da jasno prepoznaju kada i kako se opći
principi upravnog djelovanja primjenjuju u specifiĉnim upravnim oblastima. Sticanje osnovnog
znanja iz razliĉitih upravnih oblasti i njihova primjena prema pojedinim konkretnim zakonskim
rješenjima, u okvirima kojih su predviĊeni razliĉiti pravni mehanizmi ostvarivanja i zaštite
prava u upravnoj proceduri, poloţaj stranke i ovlašćenja nadleţnih organa.
Sadrţaj predmeta:
1. Upravni postupak kao oblik upravne kontrole;
2. Osnovna i dopunska naĉela upravnog postupka;
3. Nadleţnost;
4. Uĉesnici upravnog postupka;
5. Komunikacija izmeĊu organa i stranke u upravnom postupku;
6. Rokovi u upravnom postupku;
7. Troškovi upravnog postupka;
8. Faze upravnog postupka;
9. Prvostepeni upravni postupak;
10. Drugostepeni upravni postupak;
11. Izvršni upravni postupak;
13. Upravni spor
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom student omogućeno je da piše
seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi. Parcijalna provjera znanja vrši se
putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne cjeline prema udţbenicima Upravno pravo i
Evropsko upravno pravo, te Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.
Literatura:
1. Dr. Zenaid Đelmo, Upravno procesno pravo, Fakultet za javnu upravu Sarajevo, 2007.
2. Dr. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet kriminalistiĉkih nauka,
2005 god.
3. Dr. Sead Dedić, Upravno procesno pravo, Magistrat i Pravni fakultet u Bihaću,
Bihać_ Sarajevo, 2001.
Dopunaska literatura:
1. Prof. Dr. Slavoljub Popović, Prof. Dr. Branislav Marković i Prof. Dr. Milan
Petrović, Upravno pravo – opšti deo- Savremena administracija Beograd, 1998..
2. Doc. Dr. Mirjana RaĊenović, Pravo opšteg upravnog postupka, Pravni fakultet
75
Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2004.
3. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom postupku Federacije BIH sa sudskom
praksom, Sarajevo, 2002 god.
4. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom sporu Federacije BIH sa sudskom
praksom, Sarajevo, 2001 god.
Lexikoni:
2. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Sluţbeni list BiH, Sarajevo 2009.
Zakoni:
8. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)
9. Ustav FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 1/94)
10. Ustav RS (Sluţbeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92)
11. Zakon o upravnom postupku BiH (Sluţbeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 29/02)
12. Zakon o upravnom postupku FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 2/98)
76
IV godina
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV MEĐUNARODNI ODNOSI I SIGURNOSNE STUDIJE
Obavezni predmet ECTS: 8
77
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Nedţad Bašić
Ass. Ajna Bakraĉ
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim procesima u
savremanim meĊunarodnim ekonomskim, politiĉkim i socijalnim procesima, te informirati
studente o zakonitostima daljeg razvoja meĊunarodne zajednice sa fokusom na suvremene
teoretske koncepcije meĊunarodne sigurnosti koje se pojavljuju kao moguća osnovica
razumijevanja daljih procesa razvoja meĊunarodne zajednice.
Sadrţaj predmeta:
1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je detaljno razmatranje procesa koji se danas
odvijaju u meĊunarodnoj zajednici u eri globalizacije. Ovo procesi promatraju se kroz koncept
promjena u suvremenim teorijama meĊunarodnih odnosa, prije svega u realistiĉkoj (neo-
realistiĉkoj), liberalnoj (neo-liberalnoj), marksistiĉkoj i u teoriji socijalnog kostrukivizma.
2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka analizi globalnih strukturnih
promjena koje dovode do promjena globalne sigurnosne paradigme i do promjene spektruma
konflikta sa pojavom novih aktera i novih prijetnjih globalnoj sigurnosti.
3. Treći dio nastavnog predmeta fokusira novi koncept globalne sigurnosne politike, sa
specifikacijom sigurnosnog pitanja, i sa elaboracijom socijalne i kulturne strukture regionalnog
sigurnosnog kompleksa.
Obaveze studenata:
Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i studenata,
razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i odbrana eseja, kolektiranje i
prezentacija dodatnih izvora koji su direktno linkirani sa nastavnom materijom.
Literatura:
1. Bašić, Nedţad, Sigurnosno pitanje u suvremenim meĊunarodnim odnosima, 2010,
(forthcoming);
2. Brooks, Stephen, Producing Security, Princeton University Press, Princeton and
Oxford, 2007.
Dopunska literatura:
4. Baylis, John, Smith, Steve, The Globalization of World Politics, Oxford University
Press, 2005;
5. Duffild, Mark, Global Governance and the New Wars, London & New York, 2001;
6. Baldwin, David, Neorealism and Neoliberalism: The Contemporary Debate, Columbia
University Press, New York, 1993.
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV PRAVNI I POLITIĈKI SISTEM EU
78
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Nedţad Bašić
Ass. Ajna Bakraĉ
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim odnosima izmeĊu
strukturalnih promjena i evropskih integracija, obezbijediti ih sa informacijama o glavnim
institucijama Evropske unije, o procesima donošenja odluka u tim institucijama, te o kreiranju
politiĉkog sistema u okviru EU i povezivanja evropskih integracionih procesa sa
meĊunarodnim globalnim integracijama.
Sadrţaj predmeta:
1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je na odreĊenje evropskih integracionih procesa, što
obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće ministara EU, Komisija EU, Parlament EU,
Evropski sud pravde i Vijeće Evrope), analizu organizacije, donošenja odluka i meĊusobnog
interakcijskog djelovanja i povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija
drţava ĉlanica EU i institucija EU.
2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka supranacionalnom
programu integracija zajedniĉkog trţišta EU, zajedniĉke poljoprivredne politike EU, programu
monetarne i budţetske integracije EU, te programu socijalne integracije i politike zapošljavanja
u EU.
3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće odreĊenje procesa globalizacije i
kreiranje politiĉkog sistema EU kao specifiĉnog procesa koji se, zahvaljujući specifiĉnostima
pravnog sistema EU i procesu globalizacije, znatno razlikuje od klasiĉnog koncepta politiĉkog
sistema.
Obaveze studenata:
Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i studenata,
razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i odbrana eseja, kolektiranje i
prezentacija dodatnih izvora koji su direktno linkirani sa nastavnom materijom.
Literatura:
3. Bašić, Nedţad, Savremena Evropa i tranziciji, Univerzitet u Bihaću, Bihać, 2008;
4. Bomberg, Elizabeth, Stubb, Aleksander, The European Union: How Does it Works?,
Oxford University Press, 2003;
5. Hix, Simon, The Political System of EU, London, Palgrave Macmillan, 2005.
6.
Dopunaska literatura:
7. Goetz, Klaus, Hix, Simon, European Integrationa and National Political Systems,
West European Politics, vol. 3. no. 4, October 2000;
8. Wallace, Helen, Wallace, William, Pollak, Mark, Policy Making in the European
79
Union, Oxford Press University, 2005;
9. Vajler, Dţozef, Ustav Evrope, Filip Višnjić, Beograd, 2001.
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO I
Obavezni predmet ECTS: 6
80
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe:30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Suad Hamzabegović
Mr. sc. Asmira Bećiraj
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izuĉavanjem, odnosno izvoĊenjem nastave iz
GPP-a, studenti stiĉu praktiĉna znanja i iskustva iz oblasti parniĉnog postupka, odnosno
pravila na osnovu kojih sudovi raspravljaju i odluĉuju u graĊanskopravnim sporovima.
2. Pored izuĉavanja redovne metode pruţanja zaštite povrijeĊenih ili ugroţenih
subjektivnih prava fiziĉkih i pravnih osoba, GPP obraĊuje i temeljne pojmove
alternativnog naĉina rješavanja sporova-arbitraţa, medijacija.
3. IzvoĊenjem nastave iz GPP-a oĉekuje se da studenti razviju sposobnost tumaĉenja i
primjene pravila GPP-a u konkretnim ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao i razmišljanja o
relevantnim društvenim i nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize stavova i rješavanja
problema, prije svega njihovim definisanjem, a zatim i odbranom argumenata.
Sadrţaj predmeta:
I – PARNIĈNI POSTUPAK
1. Metodi ostvarivanja graĊanskog pravosuĊa
2. Mjesto GPP-a u sistemu prava
3. Pojam, predmet i funkcija parniĉnog postupka
4. Procesne pretpostavke
5. Norme parniĉnog postupka
6. Naĉela parniĉnog postupka
7. Pravosudna funkcija
8. Pravosudni principi o organizaciji i djelatnosti sudova
9. Ostali organi od znaĉaja za pravosuĊe
10. Nadleţnost sudova
11. Stranke u parnici
12. Zastupanje u parnici
13. Uĉešće trećih lica u parnici
14. Suparniĉarstvo
15. Aktivnosti procesnih subjekata u parnici-procesne radnje
16. Rokovi i roĉišta
17. Propuštanje i povraćaj u preĊašnje stanje
18. Tuţbe
19. Tok parniĉnog postupka pred prvostepenim sudom
20. Glavna rasprava
21. Dokazivanje
22. Dispozitivne radnje kojima se okonĉava postupak
23. Odbrambene radnje tuţenog
24. Sudske odluke
25. Pravni lijekovi
POSEBNI PARNIĈNI POSTUPCI
1. Postupak u parnicama iz radnih odnosa
81
2. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda
3. Postupak u sporovima male vrijednosti
4. Postupak pred arbitraţom
ALTERNATIVNI NAĈINI RJEŠAVANJA SPOROVA
1. Arbitraţa
2. Medijacija
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu interaktivnog
odnosa kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka,kao i simulirano suĊenje.
Naĉin ispitivanja:
Kolokvij, pisani dio ispita, usmeni.
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo, Sarajevo,2000.
2. Zakon o parniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.53/03; 73/05;
Dopunska literatura:
1. Komentari Zakona o parniĉnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i
Republici Srpskoj, Zajedniĉki projekat Vijeća Evrope i Evropske Komisije,
Sarajevo,2005.
2. Triva, Siniša; Dika, Mihajlo; GraĊansko parniĉno procesno pravo, Zagreb,
2004.
3. Zakon o postupku medijacije, Sluţbeni Glasnik BiH, 37/04
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina IV TRGOVAĈKO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
82
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Arif Nanić
Mr. sc. Belma Bajrić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Da se stekne znanje o temeljnim pravnim institutima iz ove oblasti.
2. Da se razumije okruţenje na relaciji de iure i de facto, kao i uloga drţave u
navedenom kontekstu.
3. Da se razvije kritiĉki odnos prema navedenim sastavnicama.
Sadrţaj predmeta:
1. Trgovaĉko statusno pravo
2. Pravo konkurencije
3. Mjeniĉno i ĉekovno pravo
4. Trgovaĉko ugovorno pravo
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje interaktivnog
odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i pristupanje kolokvijalnom ispitivanju.
Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu
seminarskih radova , stiĉu znanja iz gore navedenih oblasti i osposobljavaju se za budući rad.
Naĉin ispitivanja:
Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u toku odrţavanja
nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se odvija u pisanoj formi u obliku
testa kroz 6 pitanja, od kojih se za postizanje pozitivne ocjene traţi 60 procenata taĉnih
odgovora kako bi student stekao pravo izlaska na usmeni dio ispita (pri formiranju konaĉne
ocjene uzimaju se u obzir zalaganja pri izradi i prezentaciji seminarskih radova i uĉešće u
diskusijama).
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Rizvanović; Edin, Osnovi poslovnog prava, Ekonoski fakultet Univerziteta Dţemal
Bijedić, Mostar, 2011.
83
Dopunaska literatura:
1. Ĉović, Šefkija, Poslovno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2003.
2. Šemić, Hilmija, Trgovačko ugovorno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću,
2001.
3. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Sultanović, Aziz, Poslovno pravo-ugovori,
vrijednosni papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.
4. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Trivun, Veljko, Poslovno pravo-ugovori, vrijednosni
papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.
5. Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96, 27/98, 20/00,
45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06
6. Zakon o bankama, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02,
58/02, 13/03, 19/03 i 28/03
7. Zakon o čeku, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000
8. Zakon o javnim nabavkama, Sluţbeni glasnik BiH, br. 49/04
9. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 36/99,
33/04
10. Zakon o konkurenciji BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 48/05 i 80/09
11. Zakon o mjenici, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000
12. Zakon o Registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 36/99, 33/04
13. Zakon o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 76/06
14. Zakon o sudovima (samo ĉl. 24.), Sluţbene novine FBiH, br. 38/05
15. Zakon o trgovini, Sluţbene novine FBiH, br. 64/04,12/05
16. Zakon o trţištu vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 85/08
17. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 27/97, 39/98, 36/99
18. Zakon o zaštiti potrošača u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 25/06 itd.
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
84
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavni nastavnik/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Vilim Bouĉek
Mr. sc. Asmira Bećiraj
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Da se izuĉavanjem predmeta MeĊunarodno privatno pravo steknu teorijska i
praktiĉna znanja i time omogući svestrano i bolje razumijevanje privatnopravnih
situacija sa meĊunarodnim elementom, a naroĉito imajući u vidu intenziviranje odnosa,
odnosno povećan broj protoka osoba, roba i usluga, općenito sa svijetom, a posebno sa
EU.
2. Izuĉavanjem evropskog MPP-a, stiĉu se opća i posebna znanja, koja će posluţiti za
bolje razumijevanje privatnopravnih odnosa u EU i procesa harmonizacije domaćeg
MPP-a sa evropskim.
3. IzvoĊenjem nastave iz MPP-a oĉekuje se da studenti steknu znanja o osnovnim
rješenjima u domaćem zakonodavstvu i uporednom pravu, a koja će im omogućiti
sposobnost tumaĉenja i primjene pravila MPP-a u konkretnim ĉinjeniĉnim sluĉajevima,
kao i razmišljanja o relevantnim društvenim i nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize
stavova, i rješavanja problema definisanjem i odbranom argumenata.
Sadrţaj predmeta
I - MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
II- PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
I-MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
1. UVODNI DIO
1.1. Pojam i svrha MPP-a
1.2. Predmet reguliranja MPP-a
1.3. Izvori prava
2.OPŠTI DIO-SUKOB ZAKONA
2.1. Pravno reguluranje ĉinjeniĉnih stanja sa meĊunarodnim elementom
2.2. Mogućnost izbjegavanja problema
2.3. Izbor mjerodavnog prava
2.4. Kolizione norme
2.5. Teţišni kontakt
2.6. Kvalifikacija
2.7. Problemi vezani sa primjenom mjerodavnog prava
2.8. Razlozi za odstupanje od primjene mjerodavnog prava
2.9. Haška konferencija i konvencije
3. POSEBNI DIO-ODREĐIVANJE MJERODAVNOG PRAVA
3.1. Osobni status fiziĉkih i pravnih osoba
85
3.2. Porodiĉno-pravni odnosi
3.3. Nasljedno-pravni odnosi
3.4. Stvarnopravni odnosi
3.5. Obligacioni odnosi
II-PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
1-UVODNI DIO
1.1. Pojam i izvori procesnog MPP-a
2. MEĐUNARODNA NADLEŢNOST
2.1. Pojam,karakter i principi reguliranja meĊunarodne nadleţnosti
2.2. Vrste meĊunarodne nadleţnosti
2.3. MeĊunarodne trgovinske arbitraţe
2.4. Elektronska trgovina
3. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA
3.1. Sistemi priznanja i izvršenja
3.2 Priznanje i izvršenje u BiH
4. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ARBITRAŢNIH ODLUKA
4.1. Pojam i pretpostavke
4.2. Konvencija UN, New York, 1958.
4.3. Priznanje i izvršenje u BiH
5. EVROPSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO I PROCESNO PRAVO
5.1.Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze (Rim I)-
polje primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.
5.2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu odgovornost za
štetu (Rim II) - polje primjene, opći teţišni kontakt, pravo mjerodavno za vanugovornu
odgovornost za štetu.
5.3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o nadleţnosti i
priznanju i izvršenju presuda u braĉnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti –
nadleţnost, priznanje i izvršenje.
5.4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadleţnosti, priznanju i izvršenju
presuda u graĊanskoj i trgovaĉkoj materiji- nadleţnost, priznanje i izvršenje.
6. PRAVNI POLOŢAJ STRANACA
6.1. Restrikcije procesnopravne prirode
6.2. Restrikcije materijalnopravne prirode
6.3. MeĊunarodna regulacija
86
7. MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ
7.1. Pojam, osnovi reguliranje
7.2. Naĉin komuniciranja domaćih i stranih organa
7.3. Zamolnica
7.4. Dostavljanje
7.5. Haške konvencije
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, a koja omogućuje stjecanje općih i novih
znanja iz MPP-a, stjecanje praktiĉnih znanja i razvijanje samostalnosti i kritiĉkog
razmišljanja kroz interaktivan naĉin izvoĊenja nastave.
Naĉin ispitivanja:
Kolokvij, pisani dio ispita.
Literatura:
Obavezna literatura;
1. Muminović, Edin; MeĊunarodno privatno pravo,Sarajevo, 2006.
2. Muminović, Edin; Procesno meĊunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2006.
3. Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreĊenim
odnosima, Sl.list BiH, br.2/92.
Dodatna literatura;
1. Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze (Rim I)- polje
primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.
2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu odgovornost za
štetu (Rim II) - polje primjene, opći teţišni kontakt, pravo mjerodavno za vanugovornu
odgovornost za štetu.
3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o nadleţnosti i
priznanju i izvršenju presuda u braĉnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti –
nadleţnost, priznanje i izvršenje.
4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadleţnosti, priznanju i izvršenju
presuda u graĊanskoj i trgovaĉkoj materiji- nadleţnost, priznanje i izvršenje.
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
87
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Mujo Demirović
Mr. sc. Jasmina Bešlagić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Od studenata se oĉekuje da usvoje osnove znanja o filozofskoj, politiĉkoj, ideološkoj i
pedagoškoj dimenziji ljudskih prava;
2. Da usvoje osnove znanja o globalnim mehanizmima zaštite ljudskih prava, kao i
znanja o regionalnim posebnostima i regionalnim mehanizmima za zaštitu ljudskih
prava;
3. Da se upoznaju sa izvorima i naĉinom zaštite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini;
4. Da ovladaju sposobnošću razumijevanja kulture ljudskih prava i nuţnosti njihove dalje
izgradnje.
Sadrţaj predmeta:
1. Pojam i znaĉaj ljudskih prava;
2. Najznaĉajniji historijski dokumenti o ljudskim pravima;
3. Pravni izvori o ljudskim pravima;
4. Teorijska klasifikacija ljudski prava;
5. Generacije ljudskih prava i širenje kataloga ljudskih prava;
6. Univerzalizam ljudskih prava;
7. Globalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;
8. Regionalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;
9. Ljudska prava u Bosni i Hercegovini;
10. Filozofska, politiĉka, ideološka i pedagoška dimenzija ljudskih prava;
11. Izgradnja kulture ljudskih prava.
Obaveze studenata:
1. U okviru predviĊenog broja sati predavanja i vjeţbi na predmetu Ljudska prava i
njihova zaštita, studenti su obavezni napisati seminarski rad na odreĊenu temu, u
skladu sa dogovorom sa predmetnim nastavnikom i asistentom, te istu prezentirati u
obliku kratkog elaborata.
2. Obaveza studenata je i pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade odreĊenih
tematskih cjelina.
88
3. Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vjeţbama, te interaktivno
uĉestvovati u istima.
Naĉin ispitivanja:
Provjera znanja studenata se vrši putem pismenog i usmenog ispita.
Literatura:
1. Demirović, Mujo, Demokracija i ljudska prava, Pravni fakultet Bihać, Bihać, 2005.
2. Bakšić-Muftić, Jasna, Sistem ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo, 2002;
3. Sadiković, Ćazim, Evropsko pravo ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo, 2003.
Dopunaska literatura:
1. Matulović, Miomir, Ljudska prava, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1996;
2. Buergenthal, Thomas, MeĊunarodna ljudska prava u saţetom obliku, Magistrat,
Sarajevo, 1998;
3. Van Dijk, P, Van Hoof, G. J. H, Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim
pravima, Muller, Sarajevo, 2001.
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO II
Obavezni predmet ECTS: 6
89
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Suad Hamzabegović
Mr. sc. Asmira Bećiraj
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izuĉavanjem, odnosno izvoĊenjem nastave iz
GPP-a II, studenti stiĉu praktiĉna znanja i iskustva iz oblasti vanparniĉnog i izvršnog
postupka, odnosno pravila navedenih postupaka na osnovu kojih sudovi raspravljaju i
odluĉuju.
2. IzvoĊenjem nastave iz GPP-a II oĉekuje se da studenti razviju sposobnost
tumaĉenja i primjene pravila GPP-a u konkretnim ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao i
razmišljanja o relevantnim društvenim i nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize stavova i
rješavanja problema, prije svega njihovim definisanjem, a zatim i odbranom
argumenata.
Sadrţaj predmeta:
VANPARNIĈNI POSTUPAK
IZVRŠNI POSTUPAK
VANPARNIĈNI POSTUPAK
1. Opšta uĉenja
2. Subjekti vanparniĉnog postupka
3. Naĉela vanparniĉnog postupka
4. Razvoj prvostepenog postupka
5. Sudske odluke
6. Pravni lijekovi
POSEBNI VANPARNIĈNI POSTUPCI
1. UreĊenje osobnih stanja
2. UreĊenje porodiĉnih odnosa
3. UreĊenje imovinskih odnosa
4. UreĊenje drugih vanparniĉnih stvari
IZVRŠNI POSTUPAK
1. Opšta uĉenja
2. Naĉela i pravna priroda izvršnog postupka
3. Subjekti izvršnog postupka
4. Pretpostavke za izvršenje
5. Odluke u izvršnom postupku
6. Pravni lijekovi
7. Obustava i odlaganje izvršenja
8. Protivizvršenje
90
POSEBNI DIO IZVRŠNOG POSTUPKA
1. SprovoĊenje izvršenja
2. Izvršenje na pokretnim stvarima
3. Izvršenje na nekretninama
4. Izvršenje na novĉanom potraţivanju
POSTUPAK OBEZBJEĐENJA
1. Sredstva obezbjeĊenja
2. Zaloţno pravo na nepokretnosti
3. Prethodne mjere
4. Privremene mjere
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu interaktivnog
odnosa kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka, simulirano suĊenje.
Naĉin ispitivanja:
Kolokvij, pisani dio ispita, usmeni.
Obavezna literatura:
1.Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo, Sarajevo,2000.
2. Zakon o vanparniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.2/98; 39/04; 73/05.
3. Zakon o izvršnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.32/03; 33/06.
Dopunska literatura:
1. Omanović, Sanjin; Glossarium uz Novi zakon o izvršnom postupku FBiH, Sarajevo,
2005.
2. Stanković, Gordana; GraĊansko procesno pravo, Druga sveska, Vanparniĉno i
Izvršno pravo, Niš, 2007.
92
IZBORNI PREDMET
Godina I ENGLESKI JEZIK I
Izborni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 30 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:
Prof. sc. Enisa Kadunić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i samostalno
korišćenje struĉne literature na engleskom jeziku uz sticanje komunikativnih kompetencija na
engleskom jeziku.
Sadrţaj predmeta:
1. Britanska i ameriĉka jurisdikcija
2. Drţavno-politiĉki sistem Bosne i Hercegovine
3. Teme po izboru studenata
Obaveze studenata:
Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno uĉešće studenata u nastavnom procesu
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne novine, Zagreb,
2008.
2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as applied in Bosnia
and Herzegovina and at Strasbourg
Dopunska literatura:
1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb
2. Englesko-hrvatski riječnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo, 2002.
I – GODINA
93
IZBORNI PREDMET
Godina I NJEMAĈKI JEZIK I
Izborni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. sc. Zrinka Ćoralić
Ass. Emira Beriša
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Usvajanje osnovne struĉne terminologije i što ispravnija primjena gramatiĉkih struktura
njemaĉkog pravnog jezika. Studenti se ţele osposobiti za samostalno ĉitanje i razumijevanje
struĉne literature te razgovor o osnovnim pravnim temama.
Sadrţaj predmeta:
1. Liĉne zamjenice;
2. Prisvojne zamjenice;
3. Povratne zamjenice;
4. Pokazne zamjenice;
5. Present i preteritum glagola;
6. Perfekt pravilnih i nepravilnih glagola;
7. Komparacija pridjeva;
8. Prijedlozi s dativom;
9. Prijedlozi s akuzativom;
10. Prijedlozi s akuzativom i dativom;
11. Zavisne reĉenice s veznicima dass, ob, weil.
Obaveze studenata:
Studenti su obavezni slušati predviĊeno nastavno gradivo prema programu, kao i aktivno
uĉestvovati na predavanjima. Rad studenata pratit će se kroz pohaĊanje nastave, a njihova će se
aktivnost za vrijeme predavanja evidentirati, što će se na pismenom i usmenom ispitu uzeti u
obzir.
Obavezna literatura:
1. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemaĉki za pravnik 1e, Narodne
novine, Zagreb, 2002;
2. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Njemaĉki za pravnike, Narodne novine, Zagreb, 1988;
3. Marĉetić, Tamara, Pregled gramatike njemaĉkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
94
II – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina II ENGLESKI JEZIK II
Izborni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:
Prof. dr. sc. Enisa Kadunić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i samostalno
korišćenje struĉne literature na engleskom jeziku uz sticanje komunikativnih kompetencija na
engleskom jeziku.
Sadrţaj predmeta:
1. Britanska i ameriĉka jurisdikcija
2. Drţavno politiĉki sistem Bosne i Hercegovine
3. Teme po izboru studenata
Obaveze studenata:
Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno uĉešće studenata u nastavnom procesu
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne novine, Zagreb,
2008.
2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as applied in Bosnia
95
and Herzegovina and at Strasbourg
Dopunska litertura:
1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb
2. Englesko-hrvatski riječnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo, 2002.
II – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina II NJEMAĈKI JEZIK II
Izborni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. sc. Zrinka Ćoralić
Ass. Emira Beriša
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Usvajanje osnovne struĉne terminologije i što ispravnija primjena gramatiĉkih struktura
njemaĉkog pravnog jezika. Studenti se ţele osposobiti za samostalno ĉitanje i razumijevanje
struĉne literature te razgovor o osnovnim pravnim temama.
Sadrţaj predmeta:
12. Pridjevi/Komparacija/Komparativne reĉenice;
13. Futur;
14. Pluskvamperfekt;
15. Pasiv;
16. Konjunktiv;
17. Relativne zamjenive/Relativne reĉenice;
18. Kondicionalne reĉenice;
19. Koncesivne reĉenice;
20. Konsekutivne reĉenice.
Obaveze studenata:
96
Studenti su obavezni slušati predviĊeno nastavno gradivo prema programu, kao i aktivno
uĉestvovati na predavanjima. Studentima. Rad studenata pratit će se kroz pohaĊanje nastave, a
njihova će se aktivnost za vrijeme predavanja evidentirati, što će se na pismenom i usmenom
ispitu uzeti u obzir.
Obavezna literatura:
1. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemaĉki za pravnike 1, Narodne
novine. Zagreb, 2002;
2. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Njemaĉki za pravnike, Narodne novine, Zagreb, 1988;
3. Marĉetić, Tamara, Pregled gramatike njemaĉkog jezika, Školska knjiga, Zagreb,1995.
II – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina II KRIMINOLOGIJA
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja: 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i suradnici:
Prof. dr. sc. Borislav Petrović
Mr. sc. Nikola Findrik
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriminologije koji se odnose na sticanje
osnovnih znanja o kriminalitetu, njegovim izvršiocima i ţrtvama, faktorima koji utiĉu na
njegovo javljanje, te naĉin na koji se savremena društva suprotstavljaju kriminalitetu u cilju
vladanja osnovnim kriminološkim pojmovima, sticanju znanja o kriminologiji kao nauci, o
kriminološkom istraţivanju i o teorijskim objašnjenjima kriminaliteta, te općim obiljeţjima,
naĉinu evidentiranja i uzrocima kriminaliteta, kao i sticanju osnovnih znanja o pojedinim
vrstama kriminaliteta, njihovim karakteristikama, uzrocima, izvršiocima i ţrtvama, uz poseban
naglasak na savremene oblike kriminaliteta.
Sadrţaj predmeta:
1. Osnovni pojmovi u vezi sa kriminalitetom i kriminologijom;
2. Razvoj kriminologije kao nauĉne discipline;
3. Mjerenje kriminaliteta i strah od kriminaliteta;
4. Klasiĉna kriminologija i rani pozitivizam;
5. Biološke teorije;
6. Psihološke teorije;
7. Sociološke teorije;
8. Upotreba informacijskih sistema pri analizi kriminaliteta;
9. Društvo zatvorenih;
97
10. Kriminalni povrat;
11. Ţrtve kriminaliteta;
12. Neposredni društveni faktori kriminaliteta;
13. Pojavni oblici kriminaliteta:
- Kriviĉna djela sa znacima nasilja;
- Kriviĉna djela protiv imovine;
- Kriminalitet bijele kragne.
Obaveze studenata:
Obavezno je interaktivno uĉestvovanje u izvoĊenju nastave, izrada i prezentacija seminarskog
rada. U toku izvoĊenja nastave organiziraju se dva kolokvija.
Naĉin ispitivanja:
Pismeni i usmeni ispit.
Obavezna literatura:
1. Petrović, Borislav, Meško, Gorazd, Kriminologija, Pravni fakultet u Sarajevu,
Sarajevo 2008.
Dopunska literatura:
1. MlaĊenović-Kupĉević, Rajka, Kriminologija, Fakultet kriminalistiĉkih nauka u
Sarajevu, Sarajevo 2001;
2. Marković, Ivanka, Osnovi kriminologije, Pravni fakultet u Banja Luci, Banja Luka
2007;
3. Singer, Mladen, Kovĉo Vukadin, Irma, Cajner Mraović, Irena, Kriminologija,
Sveuĉilište u Zagrebu, Zagreb 2002;
4. Ignjatović, ĐorĊe, Kriminologija, Dosije, Beograd 2007.
98
II – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina II PRAVO LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja: 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:
Prof. dr. sc. Mujo Demirović
Mr. sc. Jasmina Bešlagić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
U toku nastave studenti će izuĉavati teorijske osnove lokalne zajednice i lokalne
samouprave, zatim spoznati savremeni teorijski koncept i osnovne modele funkcioniranja
lokalne samouprave u razvijenim zemljama EU, kao i tranzicijskim zemljama.
Poseban segment nastave odnosit će se na historijski kontinuitet i funkcioniranje lokalne
samouprave u BiH, te perspektive u kontekstu eurointegracija (euroregije).
Sadrţaj predmeta:
1. Pojam lokalne zajednice i lokalne samouprave
Definiranje pojma lokalne zajednice i lokalne samouprave. Ustavna jamstva jedinica
lokalne samouprave.
2. Definicija lokalne samouprave kao antipod drţave uprave
Drţava i lokalna samouprava. Decentralizacija. Regionalizacija.
3. Struktura i organizacija lokalne samouprave
Uţe i šire lokalne zajednice. Organi lokalnih zajednica i njihovo formiranje.
4. Funkcije lokalnih zajednica i financiranje lokalnih zajednica
Izvorne i prenesene nadleţnosti lokalnih zajednica. Lokalne javne sluţbe. Mehanizmi
financiranja lokalnih zajednica.
99
5. Historijski kontinuitet i funkcioniranje lokalne samouprave u BiH, te perspektive
euroregija.
6. Ukljuĉivanje lokalne samouprave u upravne sisteme
Teritorijalni i funkcionalni upravni sistemi na lokalnom nivou te njihova ukljuĉenost u
teritorijalne i funkcionalne uprave sisteme drţave.
7. Lokalna samouprava u visokorazvijenim zemljama
Francuska, Velika Britanija, Švedska i Njemaĉka
8. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
9. Odbor/Komitet regija
Obaveze studenata:
Interaktivna predavanja (vjeţbe), interaktivno uĉenje – prezentacije, seminarski radovi,
saopćenja.
Literatura:
1. Janez Šmidovnik, Lokalna samouprava, Univerzitetska štamparija, Sarajrvo,
1999.
2. Mirko Pejanović, Emir Sadiković, Lokalna i regionalna samouprava u Bosni i
Hercegovini, TDK Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb, 2010.
3. Mirko Pejanović, Politiĉki razvitak BiH u postdejtonskom periodu, TDK
Šahinpašić, Sarajevo, 2005.
4. Nijaz Duraković, Uporedni politiĉki sistemi, fakultet politiĉkih nauka,
Sarajevo, 2007.
5. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Dopunska literatura:
1. Omer Ibrahimagić, Drţavnopravni i politiĉki razvitak BIH, Sarajevo, 2009.
2. Mustafa Imamović, Osnove upravno-politiĉkog razvitka i drţavnopravnog
poloţaja bih, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2006.
3. Fuad Muhić, Teorija drţave i prava, Magistrat, Sarajevo 2002.
4. Eugen Pusić, Upravni sistemi, Grafiĉki zavod Hrvatske, Pravni fakultet u
Zagrebu, Centar za struĉno usavršavanje i suradnju s udruţenim radom, Zagreb, 1985.
5. Kasim Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, 2006.
Naĉin ispitivanja:
Kolokvij, seminarski rad, završni ispit.
100
IV – GODINA
IZBORNI PREDMETI
Godina IV KOMPARATIVNO MJENIĈNO PRAVO
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije: 2
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Genc Trnavci
Mr. sc. Belma Bajrić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Sticanje znanja o mjenici kao vrijednosnom papiru i njenoj ulozi na trţištu kao
sredstvu plaćanja, osiguranja i kreditiranja.
2. Razumijevanje mjeniĉnopravnih odnosa, naĉina izdavanja mjenice i poduzimanja
mjeniĉnih radnji, kao i naĉina njezine naplate.
3. Uoĉavanje sliĉnosti i razliĉitosti primjenom komparativne metode prilikom
istraţivanja tehnika normiranja mjenice prema ţenevskom (kojem pripada i naš
mjeniĉni sistem) i angloameriĉkom sistemu, te razvijanje kritiĉke svijesti o
nedostacima mjenice kao ekonomskopravnog fenomena.
Sadrţaj predmeta:
1. Opći pojam mjenice
2. Nastanak mjenice u poslovnoj praksi i razvoj njene nauĉne eksplikacije
3. Nastanak moderne mjenice
4. Historijski razvitak ekonomskih funkcija mjenice
5. Nastanak i razvoj mjeniĉnopravnih sistema (romanski, ţenevski i angloameriĉki)
6. Teorije o pravnoj prirodi mjenice
7. Unifikacija mjeniĉnog prava
101
8. Razvoj mjeniĉnog prava u našoj zemlji
9. Naĉela i bitni elementi mjenice u ţenevskom i angloameriĉkom sistemu
10. Konvencija UN (proces donošenja, oblast primjene, osnovne znaĉajke, i naĉela)
11. MeĊunarodna mjenica (pojam i bitni elementi)
12. Komparativni osvrt na svaki od navedenih mjeniĉnih sistema
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, koja podrazumijeva prakticiranje interaktivnog
odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, izradu seminarskih radova, analizu sudskih
sluĉajeva, uĉešće u simuliranom suĊenju, kao i parcijalnom ispitivanju putem kolokvija.
Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja, izradu i prezentaciju
seminarskih radova, saĉinjavanjem modela mjenica, i drugim praktiĉnim aktivnostima stiĉu
pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time osposobljavaju se kako za rad u
pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.
Naĉin ispitivanja:
Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u toku odrţavanja
nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se odvija na naĉin da student usmeno
izlaţe odgovore na 3 prethodno postavljena pitanja nakon napisanog koncepta (pri formiranju
konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti postiţu svojim prisustvom na nastavi,
izradom i prezentacijom seminarskih radova i kroz uĉešće u diskusijama). Izradom seminarskih
radova, uĉešćem u simulacijama suĊenja i savladavanjem tehnike saĉinjavanja mjenice,
kandidati mogu ostvariti dovoljno bodova za pozitivnu ocjenu.
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Trnavci, Genc, Komparativno mjenično pravo sa osvrtom na međunarodnu mjenicu,
Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, 2007.
Dopunaska literatura:
1. Rastovĉanin Pavao, Vrijednostni papiri - mjenica, ček, Školska knjiga, Zagreb, 1955.
godine.
2. Straţnicky Miodrag, Udţbenik mjeničnog prava, Zagreb, 1932. godine.
3. Prica Radoje, Sopstvena mjenica anglo-saksonskog prava, Ekonomika preduzeća,
Beograd, 1960. godine.
4. Radojković Milan, Konvencija UN o međunarodnim trasiranim i međunarodnim
vlastitim mjenicama, Udruţenje banaka Jugoslavije, Beograd, 1990. godine.
5. Konjar Anton, Zakon o menici in zakon o čeku, Ljubljana, 1949. godine.
102
IV – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina IV EVROPSKE INTEGRACIJE I STANDARDIZACIJA
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. sc. Nedţad Bašić
Ass. Ajna Bakraĉ
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim procesima globalnih
strukturalnih tehnoloških promjena i evropskih integracija, obezbijediti ih sa informacijama o
glavnim institucijama Evropske Unije, o procesima donošenja odluka u tim institucijama, te o
kreiranju sistema standardizacije u okviru EU i povezivanja evropskih standarda sa
meĊunarodnim globalnim standardima. Temeljna beneficija za studente koji odslušaju ovaj
kurs proistiĉe iz njihovog poznavanja perspektiva na trţištu rada u EU i u meĊunarodnoj
zajednici, u sticanju konkretnog empirijskog znanja iz oblasti evropskih integracija i
standardizacije što im daje stanovite prednosti prilikom njihovog zapošljavanja, te ih ĉini
kvalificiranim za upis na evropske poslijediplomske specijalisticke studije iz oblasti
standardizacije.
Sadrţaj predmeta:
Nastavni predmet Evropske integracije i standardizacija obezbjeĊuje temeljne informacije
studentima Pravnog fakulteta o razvoju instiutcija Evropske unije, principima donošenja odluka
u institucijama EU, te informacije o interesnim kompleksima evropskih integracija i evropskog
sistema standardizacije. Ovaj nastavni predmet podijeljen je u tri nastavne cijeline:
103
1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je odreĊenje evropskih integracionih procesa što
obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće ministara EU, Komisija EU, Parlament EU,
Evropski sud pravde i Vijeće Evrope), analizu organizacije, donošenja odluka i meĊusobnog
interakcijskog djelovanja i povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija
drţava ĉlanica EU i institucija EU.
2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka supranacionalnom
programu integracija zajedniĉkog trţišta EU, zajedniĉke poljoprivredne politike EU, programu
monetarne i budţetske integracije EU, te programu socijalne integracije i politike zapošljavanja
u EU.
3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće odreĊenje metoda standardizacije i
regulacije, na koncept novog pristupa procesu razvoja i dinamici stvaranja i primjene standarda
na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Ovaj segment nastavnog predmeta takodjer
elaborira institucije i funkcioniranje institucija standardizacije u EU, proces stvaranja standarda
u EU i ulogu institucija EU u procese standardizacije, kao i ulogu standardizacije u daljem
procesu evropskih integracija.
Obaveze studenata:
Metodologija predavanja i podrazumijeva efektnu interaktivnu nastavu sa aktivnom i
odreĊujućom ulogom studenata u kreiranju sistema razredne debate, multimedijalne
prezentacije i pisanja orginalnog eseja iz oblasti nastavnog predmeta..
1. Razredna debata i kreiranje kritiĉkog mišljenja:
Od studenata se oĉekuje da prije svakog ĉasa proĉitaju zadanu materiju da bi mogli efektno da
uĉestvuju u razrednoj debati. Predmetni nastavnik će kreirati pitanja sa ciljem da se motiviraju
studenti da uzmu aktivno ucešće u razrednoj debati i u razvijanju sopstvenog kritiĉkog
mišljenja.
2. Multimedijalna razredna prezentacija:
Svaki student ima obavezu da napravi tri prezentacije, iz svakog dijela nastavnog predmeta po
jednu temu, odreĊenu od strane predmetnog nastavnika. Prezentacija predstavlja kratak i jasan
pogled studenta po pitanju koje prezentira, centralni fokus u literaturi pod datom pitanju i
kritiĉki stav studenta po pitanju koje se prezentira. Prezentacija mora biti uraĊena u Power
Point programu i ne moţe trajati više od 10 minuta. Predmetni nastavnik ocjenjuje jasnoću,
kreativnost i korektnost prezentacije studenta. Nakon svake prezentacije otvara se razredna
debata u kojoj se kristaliziraju stavovi studenata po datim pitanjima.
3. Pisanje orginalnog eseja:
Svaki student ima obavezu napisati jedan orginalni esej koji je listiran na listi tema koje odredi
predmetni nastavnik. Esej mora demonstrirati orginalnost pisanja studenta, njegovu analizu
razliĉitih pristupa datoj tematici u literaturi, te kritiĉki stav studenta prema zadanoj temi.
Naĉin ispitivanja:
Naĉin ocjenjivanja podrazumijeva efektnu interaktivnu ulogu studenta u formiranju konaĉne
ocjene putem njegove aktivnom i odreĊujuće uloge u kreiranju konaĉne ocjene, shodno
iskazanim aktivnostima i zalaganju u kreiranju sistema razredne debate (30 % od ocjene),
multimedijalne razredne prezentacije (30 % od ocjene) i pisanja orginalnog eseja iz oblasti
nastavnog predmeta (40 % od ocjene).
Literatura:
1. Bašić, Nedţad, Savremena Evropa u Tranziciji, Univerzitet u Bihaću, Bihać, 2008;
2. Bašić, Nedţad, Materijal pripremljen za predavanja: PP slajdovi, skripta: Strukturalne
tehnološke promjene i Standardi;
3. Bijela knjiga.
104
IV – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina IV UPRAVLJANJE ORGANIZACIONIM PONAŠANJEM
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Nevzet Veladţić
Mr. sc. Jasmina Bešlagić
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
1. Od studenata se oĉekuje da usvoje temeljna znanja o organizacijama i organizacijskim
ponašanjima;
2. Da usvoje osnovna znanja o bitnim elementima individualnog i kolektivnog ponašanja
u organizacijskim sistemima;
3. Da usvoje temeljna znanja o razliĉitim dizajniranjima organizacijskih sistema;
4. Da usvoje znanja o ulozi organizacijske kulture u organizacijskim sitemima.
Sadrţaj predmeta:
105
1. Uvod u organizacijsko ponašanje;
2. Organizacijsko ponašanje u svjetskom kontekstu;
3. Temelji individualnog ponašanja;
4. Razumijevanje motivacije;
5. Oblikovanje poslova koji motiviraju;
6. Individualno odluĉivanje;
7. Temelji ponašanja skupine;
8. Komunikacija i odluĉivanje skupine;
9. VoĊenje;
10. Moć i politika;
11. Sukob;
12. Temelji organizacijske strukture;
13. Dizajn organizacije;
14. Vrednovanje radnog uĉinka i sistemi nagraĊivanja;
15. Organizacijska kultura;
16. Organizacijske promjene i razvitak.
Predmet Upravljanje organizacijskim ponašanjem omogućava upoznavanje sa bitnim osnovnim
elementima ponašanja pojedinaca i društvenih grupa u suvremenim organizacijama. Nastavne
teme, gore navedene, ĉine jezgro organizacijskog ponašanja, te smatramo da će se studenti
ovladavanjem teorijskog dijela vrlo lako suoĉavati se sa stvarnošću i praksom u organizacijama
u kojima budu radili.
Obaveze studenata:
Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima, te interaktivno, kroz razliĉite nastavne
aktivnosti, diskusije i prezentacije, uĉestvovati u istima. Obaveza studenata je i pristupanje
kolokvijima nakon završetka obrade odreĊenih tematskih cjelina.
Naĉin ispitivanja:
Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.
Literatura:
1. Robbins, Stephen„Bitni elementi organizacijskog ponašanja“, Treće izdanje, MATE
Zagreb, 1995.
Dopunska literatura:
1. Frank, Harrison, The Menagerijal Decision-Making Process (2.izd.), Boston: Houghton
Mifflin, 1981;
2. Irving, Janis, Mann, Leon, Decision Making: A Psyhological Analysis of Conflict, Choice
and Commitment, New York: The Free Press, 1977;
3. Kaufman, Bruce, „A New Theory of Satisficing“, The Journal of Behavioral Economics,
1990.
IV – GODINA
106
IZBORNI PREDMET
Godina IV PRAVO EVROPSKE UNIJE
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Amela Ĉolić
Ass. Ajna Bakraĉ
Ciljevi i oĉekivani rezultati:
Cilj predmeta je upoznati studente sa pravnom prirodom EZ/EU, sa znaĉajem integrativnih
procesa, te prirodom i sadrţajem komunitarnog prava u odnosu na domaće i meĊunarodno
pravo. Analiza naĉela komunitarnog prava, te odnosa izmeĊu nacionalnog i
supranacionalnog/nadrţavnog. Upoznavanje sa pravnom steĉevinom acquis communautaire i
sa najznaĉajnijim pravcima pro futuro djelovanja u okviru EU.
Sadrţaj predmeta:
- U uvodu o nastanku i razvoju EZ
- Institucionalna struktura
- Sadrţaj Osnivaĉkih ugovora
- Sadrţaj Revizionih ugovora
- Supranacionalna i meĊuvladina logika
- Pravna priroda EZ/EU
- Iskljuĉive nadleţnosti Zajednice
- Zajedniĉke nadleţnosti EU i drţava ĉlanica
- Osnovni elementi pravnog okvira
- Pojam i priroda Komunitarnog prava
- «Konstitucionalizacija» Komunitarnog prava
- Znaĉaj Odluke u predmetu Costa vs. ENEL 1964.
- Znaĉaj Odluke u predmetu Van Gend en Loos 1963.
- Izvori komunitarnog prava
- Primarno i sekundarno komunitarno pravo
- Pravni akti komunitarnog prava
- Nadzor nad pravilnom primjenom komunitarnog prava i sudska zaštita
- Odgovornost drţave ĉlanice za povredu prava EZ
- Postupak izmjene Osnivaĉkih ugovora
- Reformski ugovor iz Lisabona
- Uslovi za ĉlanstvo u EU
- Postupak od podnošenja zahtjeva do stjecanja statusa kandidata
- Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju
Obaveze studenata:
Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohaĊati predavanja prema
utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉešća u nastavi, pripreme na zadatu temu,
individualne pripreme i analize sluĉajeva iz prakse Evropskog suda pravde, zatim pristupni
radovi dodatno će se vrjednovati i ocjenjivati, te tako uticati na konaĉnu ocjenu. Po okonĉanju
nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a zatim i završnom razgovoru na samom
ispitu.
107
Naĉin ispitivanja:
Pismeno putem prvog i drugog kolokvija i završni dio ispita usmeno.
Literatura:
Obavezna
Misita, Nevenko, Osnovi prava Evropske unije, Magistrat Sarjevo 2008.
Hartley, T. C.., Osnovi prava Europske zajednice, Otvoreno društvo Sarajevo 1998.
Herdegen, Matthias, Europsko pravo, Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka
2002.
Dopunska
Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija, 2008.
Vajler, Dţosef, Ustav Evrope, F. Višnjić, Beograd, 2002.
Rodin, Siniša, Pravni sustav i institucije Evropske zajednice, Zagrebaĉka poslovna
škola, 1990.