REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I PORTA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM DRVODJELJSKI TEHNIAR - DIZAJNER

Zagreb, 2003. godine

2

SADRAJ

I. Temeljne postavke ili polazne odrednice 1. Cilj (svrha) obrazovanja 3 2. Zadae obrazovanja 3

II. Opis zanimanja 3 1. Popis poslova. 3 2. Materijali za rad. 4 3. Sredstva za rad 4 4. Metode rada 4 5. Potrebna znanja i vjetine 4 6. Povezanost s drugim poslovima ( suradnja u radu) 4 7. Psihofizike osobine 5 8. Potrebno prijanje obrazovanje i mogunost nastavka kolovanja 5

III. Koncepcija nastavnog rada i okvirnog nastavnog programa 6 IV. Nastavni plan. 7 V. Opeobrazovni nastavni predmeti 8 VI. Okvirni nastavni programi 9

12. Likovna umjetnost.. 9 13. Povijest umjetnosti. 12 14. Crtanje 16 15. Tehniko crtanje i nacrtna geometrija 19 16. Materijali. 22 17. Tehnologija proizvodnje. 25 18. Konstrukcije 28 19. Raunalstvo. 33 20. Osnove CNC obrade drva 39 21. Kultura stanovanja 41 22. Perspektiva 43 23. Ekonomika i marketing. 45 24. Oblikovanje 48 25. Organizacija i priprema proizvodnje. 51 26. Povijest namjetaja 52 27. Kultura ivljenja. 54 28. Raunalstvo. 56 29. Interijeri 58 30. Automatsko konstruiranje 60 31. Vjebe: Osnove zanatstva.. 62 32. Vjebe: Izrada namjetaja. 64 33. Ferijalna praksa 66

VII. Zavrni ispit 67 VIII. Struno povjerenstvo 68

3

DRVODJELJSKI TEHNIAR DIZAJNER

I. TEMELJNE POSTAVKE ILI POLAZNE ODREDNICE

1. Cilj (svrha) obrazovanja

Odgojno-obrazovni nastavni plan i program za zanimanje drvodjeljski tehniar-dizajner ima cilj stjecanje znanja, vjetina i umijea iz irokog podruja obrade drva i dizajniranja proizvoda iz drva za obavljanje razliitih vrsta poslova u industrijskim i obrtnikim poduzeima te u trgovinama namjetaja. 2. Zadae obrazovanja

- Stei osnovna znanja o tehnologiji proizvodnje pojedinih tipova proizvoda iz drva od pilanske proizvodnje i suenja do povrinske obrade.

- Usvojiti znanja o svojstvima, izboru i uporabi drvnih i nedrvnih materijala koritenih u proizvodnji namjetaja i graevinske stolarije.

- Stei sposobnost izrade tehnike dokumentacije (od ideje do konanog proizvoda) za razliite drvne proizvode.

- Svladati osnovna naela ureenja prostora i znati ih primijeniti. - Svladati osnovne raunalne programe za crtanje i izradu nacrta kao i ureenje

interijera. - Znati prostorno predoiti predmete. - Stei osjeaj za estetsku i razlikovanje od kia. - Znati izraunati kalkulaciju budueg proizvoda. - Stei znanja iz podruja automatizacije u proizvodnom procesu. - Nauiti zakonitosti koje vladaju u ustrojstvu nekog poduzea. - Stei osnovna znanja o zanatskoj proizvodnji i stei vjetinu rada na osnovnim

strojevima u obradi drva, a takoer i na sofisticiranim strojevima. - Upoznati osnovna naela trgovine namjetaja i proizvoda od drva. - Upoznati izvore opasnosti, mjere zatite ljudi, sredstava i okolia.

II. OPIS ZANIMANJA

1. Popis poslova 2.1. Proizvodna aktivnost

Poslovi tehniara u tehnikoj pripremi veeg drvno-industrijskog poduzea (izrada dokumentacije, normiranje).

Tehniki crtai- dizajneri u odjeljenju za razvoj proizvoda. Voenje pojedinih tehnolokih procesa u pogonima drvne proizvodnje. U odjeljenju prodaje i nabave poslovi tehniara na izraunu kalkulacije

proizvoda, nabavi materijala i sl.

4

2.2. Usluna aktivnost Sudjelovanje ili samostalni rad u projektiranju i izradi dijelova

namjetaja i opremanju interijera drvnim proizvodima. Sudjelovanje u trgovini drvnim proizvodima ( trgovci, montaeri

proizvoda). Komuniciranje sa strankama (prijem narudbe, izraun kalkulacije i sl.).

2. Materijali za rad:

Masivno drvo, drvne ploe, okovi, boje, lakovi, plastini materijali, staklo, tapetarski materijali i drugi nedrvni materijali. 3. Sredstva za rad:

Za proizvodnu djelatnost sredstva za rad ovisit e o vrsti posla. U tehnikoj pripremi ili razvojnom odjelu bit e to pribor za crtanje i pisanje, odnosno kompjutorska oprema s odgovarajuim programima za crtanje, projektiranje i unos podataka. U operativi su to strojevi i ureaji za obradu drva. 4. Metode rada: - metode crtanja, projekcije, praktinog rada na strojevima, timski rad. 5. Potrebna znanja i vjetine

Obrada drva zahtjeva niz znanja i vjetina, a temelj svega je pretpostavka u oblikovanju budueg proizvoda. Projekcija budueg proizvoda trai znanja koja se temelje na poznavanju tehnologije proizvodnje, a takoer i poznavanju materijala koji tvore proizvod. Drvodjeljski tehniar- dizajner (DT- D) mora poznavati tehnologiju drvnoindustrijske i zanatske ( stolarske ) proizvodnje kao i znati raditi na osnovnim strojevima i ureajima. Takoer treba svladati rad na strojevima s numerikim upravljanjem. Mora poznavati drvne i nedrvne materijale koji se obrauju i primjenjuju te njihova svojstva i mogunost uporabe. Mora svladati rad na raunalu, posebno na programima za crtanje i oblikovanje, te obradu podataka. Mora stei vjetinu crtanja, tj. prikazivanja budueg proizvoda crteom i projekcijom. Mora znati izvore opasnosti , mjere zatite ljudi, sedstava i okolia. Treba stei estetske kvalitete koji e pratiti suvremeni dizajn. DT- D treba nauiti zakonitosti koje vladaju u ustrojstvu nekog poduzea ili obrta koji se bavi proizvodnjom ili trgovinom drvom. DT- D treba nakon zavrenog obrazovanja biti sposoban obavljati sve poslove tehnikog karaktera u poslovanju drvom, od projektiranja, izradbe do prodaje. 6. Povezanost s drugim poslovima (suradnja u radu)

DT- D e se u svom radu, ovisno o vrsti posla oslanjati na dipl. ing. drvne industrije, majstore- stolare, arhitekte, dipl. dizajnere, poslovoe i druge.

5

7. Psihofizike osobine 7. 1. Senzorne i mentalne sposobnosti

Priroene, steene ili razvijene: - vid (otrina na blizinu i osobitosti dodirnih povrina, raspoznavanje boja) - opip (prepoznavanje oblika i osobitosti dodirnih povrina) - prostorna predodba (prosudba rasporeda, udaljenosti) - kooperativnost (s pojedincima, s timom) - komunikacija (razgovjetna, jednostavna, razumljiva, usmena, pismena, grafika) - analitiki pristup ( u rjeavanju problema, u aplikaciji) - uoavanje meuovisnih oteenih ili manjkavih dijelova - tehniko miljenje (dokumentiranje stanja, grafiko rjeavanje) - snalaljivost (uinkovito rjeavanje problema) - inicijativnost i samostalnost (donoenje valjanih odluka) - emocionalna stabilnost (prisebnost, sreenost, samokontrola) - odgovornost (savjesnost, planiranje poeljnog ishoda) - organizacija posla, priprema za rad.

7. 2. Psihomotorne i ostale tjelesne sposobnosti - spretnost ruku - opa tjelesna sposobnost (stajanje, hodanje, sagibanje) - otpornost na alergije.

8. Potrebno prijanje obrazovanje i mogunosti nastavka

kolovanja Za zanimanje drvodjeljski tehniar- dizajner moe se kolovati svaka osoba sa

zavrenom cjelovitom osnovnom kolom. Ukoliko se u programe prekvalifikacije ukljue osobe sa nekim drugim zanimanjem program obrazovanja bit e krai (ovisno o zanimanju koje je polaznik prije svladao).

Svaki uenik koji je uspjeno zavrio etverogodinje obrazovanje i poloio zavrni ispit (Pravilnik o polaganju mature i zavrnog ispita) moe nastaviti obrazovanje na viim i visokim uilitima, osobito srodnog smjera: drvna tehnologija, dizajn, odnosno ako se ukljui u obrtniko poslovanje, pod odreenim uvjetima moe poloiti majstorski ispit.

6

III. KONCEPCIJA OKVIRNOG SREDNJOKOLSKOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

Slijedei zahtjeve poziva DT- D strukturiran je takav okvirni nastavni plan i program

kojim se nastoji zadovoljiti zahtjeve takvog zanimanja. Potrebna znanja i vjetine uvjetuje etverogodinje srednjokolsko strukovno obrazovanje, odnosno tehniku razinu, prema aktualnom konceptu profesionalnog obrazovanja.

Dominantne nastavne discipline u ovom programu su crtanje, konstrukcije, oblikovanje, tehnologija proizvodnje, materijali, raunalstvo i vjebe. Ustrojstvo programa je sljedee:

opeobrazovni predmeti.. 41,5% strukovni sadraji. 58,5%

- zajedniki strukovni predmeti 40,3% - izborni dio*. 1,4% - praktine vjebe. 16,8%

Za realizaciju ovakvog programa vano je da kola ima klasinu uionicu s audio i video opremom, uionicu- crtaonicu, kompjutorsku uionicu, zatim stolarsku radionicu s klasinom opremom i bar jednim strojem s numerikim upravljanjem. Upoznavanje industrijske proizvodnje, obrtnike proizvodnje i trgovine drvnim proizvodima svladat e se kroz strune ekskurzije i kroz ferijalnu praksu. Uvjet za upis je zavrena osnovna kola, a znaajni predmeti, osim opeg uspjeha su matematika, likovni odgoj, fizika, hrvatski i strani jezik. _______________________ * Uenik bira jedan izborni predmet u 3. i 4. razredu.

7

IV. NASTAVNI PLAN Red. NASTAVNI PREDMET BROJ SATI TJEDNO/GODINJE broj 1.god. 2.god. 3.god. 4.god.

OPI SADRAJI: 1. HRVATSKI JEZIK 3/105 3/105 3/105 3/96 2. STRANI JEZIK 2/70 2/70 2/70 2/64 3. POVIJEST 2/70 2/70 - - 4. ETIKA / VJERONAUK 1/35 1/35 1/35 1/32 5. GEOGRAFIJA 2/70 1/35 - - 6. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 2/70 2/70 2/70 2/64 7. MATEMATIKA 3/105 3/105 3/105 3/96 8. FIZIKA 2/70 - - - 9. KEMIJA 2/70 - - - 10. BIOLOGIJA 2/70 - - - 11. POLITIKA I GOSPODARSTVO - - 2/70 -

UKUPNO OPI SADRAJI: 21/735 14/490 13/455 11/352 STRUKOVNI SADRAJI:

12. LIKOVNA UMJETNOST 2/70 - - - 13. POVIJEST UMJETNOSTI 2/70 14. CRTANJE 3/105 - - 15. TEHNIKO CRTANJE I

NACRTNA GEOM. 2/70

(30+40)* 2/70

(40+30) - -

16. MATERIJALI 1/35 (20+15)

2/70 (50+20)

2/70 (50+20)

1/32 (25+7)

17. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE 2/70 (45+25)

2/70 (45+25)

2/70 (55+15)

2/64 (44+20)

18. KONSTRUKCIJE - 3/105 (35+70)

4/140 (70+70)

4/128 (58+70)

19. RAUNALSTVO 2/70 2/70** 20. OSNOVE CNC OBRADE DRVA 2/64

(30+34) 21. KULTURA STANOVANJA - 2/70 - 22. PERSPEKTIVA - - 3/105

(35+70) -

23. EKONOMIKA I MARKETING - - 2/70 - 24. OBLIKOVANJE - - - 4/128

(60+68) 25. ORGANIZACIJA I PRIPREMA

PROIZVODNJE - - - 2/64

(44+20) 26. POVIJEST NAMJETAJA - - - 2/64

IZBORNI DIO 27. KULTURA IVLJENJA 1/35 28. RAUNALSVO 1/35 29. INTERIJER 1/32 30. AUTOMATSKO KONSTRUIRANJE 1/32

UKUPNO STRUKOVNI SADRAJI: 9/350 16/525 16/560 18/608 SVEUKUPNO: 30/

1050 30/

1050 29/

1015 29/ 928

VJEBE I PRAKTINA NASTAVA: 31. OSNOVE ZANATSTVA 4/140 4/140 - -

32. IZRADA NAMJETAJA - - 4/140 4/124

33. FERIJALNA PRAKSA 80 80 80 40***

*(teorija + vjebe) **u funkciji struke, ***sati za izradu zavrnog rada

8

V. OPEOBRAZOVNI NASTAVNI PREDMETI

Nastavni programi za predmete opeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika, objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i porta, posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997.

Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i porta, broj 1 od 11. oujka 2003.

9

VI. OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI

Redni broj: 12 Nastavni predmet: LIKOVNA UMJETNOST

Razred: 1. Broj sati tj./god: 2/70 CILJ: Stjecanje znanja o vanim djelima likovne umjetnosti i razvijanje osjeaja za estetiku.

ZADAE:

Upoznati uenike s najvanijim umjetnikim djelima svjetske, europske i hrvatske

batine. Razviti sposobnosti doivljavanja umjetnikog djela i time obogatiti uenikov

emocionalni ivot. Uzdizanje likovne kulture kao dijela ope kulture (osnovne teorijske spoznaje o kulturi

i umjetnosti te kulturno-povijesnom razdoblju). Razviti metode aktivnog promatranja i vizualnog miljenja uz osvjetavanje opaaja. Razvijanje znaenja umjetnosti te vizualnog jezika i likovnog govora kroz stoljea. Stjecanje i razvijanje vizualne likovne kulture te znanja gledanja predmeta i svijeta

oko sebe, uz razvijanje sposobnosti likovne percepcije, vizualnog miljenja i zapaanja arhitekturnog, skulpturalnog i slikarskog djela.

Spoznavanje i doivljavanje meuzavisnosti razliitih grana umjetnosti. Ukljuivanje uenika u pozitivno djelovanje glede likovne kulture i razine likovnosti u

svojoj sredini (gradu, ulici, radnom mjestu, kui i stanu). Razvijanje navike praenja i sudjelovanja u suvremenim likovnim i kulturnim

zbivanjima u zemlji i svijetu (posjeivanje izlobi, praenje likovnih publikacija, likovnih serijala i filmova, upoznavanje s novim arhitektonskim dostignuima i ostvarenjima te aktualnim problemima dizajna, arhitekture i urbanizma).

Razvijanje razumijevanja i vanosti djelovanja u zatiti spomenika i ouvanja okolia. Pripremanje uenika za rjeavanje zadataka u strunom dijelu obrazovanja.

Nastavne teme: Sadraj: 1. Pojedinac i okolina 2. Predmet 3. Crte

- Kako gledamo, to vidimo, kako uoavamo? - Osvjetavanje opaaja. - Percepcija predmeta. - Uoavanje meuodnosa funkcije (namjene) i oblika, materijala, procesa izrade i uporabljivosti predmeta.

- Linija, svjetlo/sjena, ton, grafizam (svojstva i odnosi, ritam i simetrije).

- Elementarni znak: simetrija i ritam. - Omjeri i razmjeri; znak i znaenja.

10

4. Grafika 5. Slikarstvo 6. Skulptura 7. Arhitektura 8. Urbanizam 9. Fotografija 10. Film 11. Svijet u kojem ivimo 12. Komunikacija - osjetilno doivljavanje svijeta

- Vrste alata i materijala, vrste papira. - Boje i pribor. - Grafike tehnike, vrste tiska. - Oblikovanje plohe. - Odnos tehnike i izraajnih sredstava (elemenata forme). - Boja (svojstva i odnosi, ritam i simetrije). - Prostor u plohi; perspektive. - Ikonografija i ikonologija. - Oblikovanje mase i prostora (svojstva i odnosi, ritam i simetrije).

- Povrine i boja (svojstva i odnosi, ritam i simetrije). - Odnos materijala i oblika (elemenata forme). - Namjena objekata, materijali i konstrukcije. - Tipovi graevina, moderne konstrukcije. - Stanovanje; istraivanje tlocrta i komunikacijske strukture.

- Odnos izmeu arhitekture, skulpture i slike, kompozicija cjeline.

- Elementi i naela ustroja arhitektonskih skupova. - Odnos prema okoliu. - Svjetlost (svojstva i odnosi, - svjetlosna mrlja, sjena, zrnasti ustroj fotografskog filma / papira).

- Prostor u plohi (jasno / nejasno, oita, planovi). - Kadar, kompozicija; odluni moment. - Vrijeme u plohi (izmjena osvjetljenja, poloaj i kretanje kamere, montaa, izmjena planova).

- Fotografija u filmu. - Grad, regija, drava, europski i svjetski prostori. - Dodirno, sluno, vizualno, mirisno, okusno doivljavanje.

Obrazloenje: Nastavne jedinice ostvaruju se redovito u kontaktu s likovnim djelom, reprodukcijama pomou filma, knjiga, dijaprojektora ili odlaskom u muzeje, izlobe, trgove, ulice gradova, sela. Na primjeru umjetnikog djela uenik obrauje tematsku jedinicu. Materijalni uvjeti: - uionica s AV tehnikom, dijapozitivi, video projekcije, filmovi

- muzeji i galerije - izlobe i strune ekskurzije.

11

Kadrovski uvjeti: - profesor likovne kulture - povjesniar umjetnosti. Literatura za uenike:

- Ivanevi, R.: Likovni govor; Profil, Zagreb, 1997. - Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost; kolska knjiga, Zagreb, 1991. - Pei, M.: Pristup likovnom djelu; kolska knjiga, Zagreb, 1971.

- Damjanov, J.: Likovna umjetnost I; kolska knjiga, Zagreb, 1983. Literatura za nastavnike:

- Ivanevi, R.: Likovni govor; Profil, Zagreb, 1997. - Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost; kolska knjiga, Zagreb, 1991.

- Damjanov, J.: Likovna umjetnost I; kolska knjiga, Zagreb, 1983. - Pei, M.: Pristup likovnom djelu; kolska knjiga, Zagreb, 1971. - Jakubin, M.: Likovni jezik i likovne tehnike; Educa, Zagreb, 1999. - Grguri. N., Jakubin, M.: Vizualno likovni odgoj i obrazovanje; Educa, Zagreb,

1996. - Tanay, E.R., Kuina, V.: Tehnike likovnog izraavanja; naklada Zakej, 1995. - Bai, M., Mireni-Bai, J: Uvod u likovno miljenje; kolska knjiga, Zagreb,

1996. - Paro, F.: Grafika, marginalije o crno- bijelom; Mladost, Zagreb, 1991. - Despot, V.: Svjetlo i sjena; tehnika knjiga, Zagreb, 1966. - Monografije umjetnika - Enciklopedija likovne umjetnosti 1-4, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb

Filmska enciklopedija

12

Redni broj: 13. Nastavni predmet: POVIJEST UMJETNOSTI

Razred: 2. Broj sati tj./god: 2/70 CILJ:

Stjecanje znanja o povijesnom razvoju umjetnosti i pobuivanje osjeaja za umjetnost i estetiku.

ZADAE PROGRAMA:

Upoznavanje uenika s najvanijim umjetnikim djelima svjetske, europske i hrvatske

batine. Razvijanje sposobnosti doivljavanja umjetnikog djela i time obogaivanja

uenikovog emocionalnog ivota. Uzdizanje likovne kulture kao dijela ope kulture (osnovne teorijske spoznaje o kulturi

i umjetnosti te kulturno-povijesnom razdoblju). Razvijanje metode aktivnog promatranja i vizualnog miljenja uz osvjetavanje

opaaja. Razvijanje znaenja umjetnosti te vizualnog jezika i likovnog govora kroz stoljea. Stjecanje i razvijanje vizualne likovne kulture te znanja gledanja predmeta i svijeta

oko sebe, uz razvijanje sposobnosti likovne percepcije, vizualnog miljenja i zapaanja arhitekturnog, skulpturalnog i slikarskog djela.

Spoznavanje i doivljavanje meuzavisnosti razliitih grana umjetnosti. Ukljuivanje uenika u pozitivno djelovanje glede likovne kulture i razine likovnosti u

svojoj sredini (gradu, ulici, radnom mjestu, kui i stanu). Razvijanje navike praenja i sudjelovanja u suvremenim likovnim i kulturnim

zbivanjima u zemlji i svijetu (posjeivanje izlobi, praenje likovnih publikacija, likovnih serijala i filmova, upoznavanje s novim arhitektonskim dostignuima i ostvarenjima te aktualnim problemima dizajna, arhitekture i urbanizma).

Razvijanje razumijevanja i vanosti djelovanja u zatiti spomenika i ouvanja okolia. Pripremanje uenika za rjeavanje zadataka u strunom dijelu obrazovanja.

Nastavne teme: Sadraj: 1.

2.

3.

4.

Pretpovijest starije kameno doba mlae kameno doba metalno doba. Drevne civilizacije:

Mezopotamija, Egipat. Antika Grka.

Antiki Rim.

Kronologija i rasprostranjenost, koncepcija prostora, poeci likovnog izraavanja. Prvo oblikovanje prostora, animizam, apstrakcija. Urbana revolucija, mitovi i plastino oblikovanje ljudskog lika, predmeta za upotrebu, ornament. Vremenska podjela. Arhitektura, skulptura, slikarstvo. Umjetnost svakodnevnog ivota. Polis i kolonizacija Mediterana. Arhitektura, skulptura, slikarstvo. Antiki grad; kue, trgovi, ulice. Urbanizacija Europe.

13

5.

6.

7.

8.

9. 10.

11.

12.

13.

14. 15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

Kasnoantika ili ranokranska umjetnost. Predromanika. Starohrvatska umjetnost. Bizantska umjetnost Arapska umjetnost. Romanika (XI-XII st.). Gotika (XIII-XIV st.) Renesansa (XV-XVI st.) Manirizam (2. pol. XVI st.) Barok (XVII-XVIII st.) Rokoko i klasicizam (XVIII-XIX st.). Industrijska revolucija i urbanizam 19.st. Arhitektura XIX st. Romantizam. Realizam. Slikarstvo 2. pol. XIX st. Revolucija stilova Slikarstvo i kiparstvo 1. pol. XX st. Stil ''1900.' Arhitektura XX st.

Arhitektura, skulptura, slikarstvo. Preobrazba grada, zahtjevi novog kulta, pretvaranje antike Umjetnosti. Uloga samostana, kontinuitet pretpovijesti i antike, ornament. Arhitektura, skulptura, pismo i slikarstvo. Arhitektura, nova prostorna rjeenja; slikarstvo, prevlast plohe, mozaici, minijature. Sklopovi ivota, arhitektura, vizualna realnost; kaligrafija. Arhitektura, skulptura, slikarstvo; primjeri. Arhitektura, skulptura, slikarstvo; primjeri. Arhitektura, gradovi, palae; ovjek mjerilo stvari. Skulptura, slikarstvo; primjeri. Gubitak perspektive. Arhitektura, skulptura, slikarstvo; primjeri. Arhitektura, dvorci i perivoji. Skulptura, slikarstvo; primjeri.. Umjetnost, politika i moral. Arhitektura, skulptura, slikarstvo; primjeri. Utjecaj novih materijala, stil ivota. Rast gradova. Industrijska arhitektura, historicizam, primjeri. Umjetnost i politika. Realizam i fotografija, slikarstvo. Impresionizam, postimpresionozam, ekspresionizam i simbolizam. Fauvizam, kubizam, futurizam, orfizam, organika i geometrijska apstrakcija, suprematizam, magini realizam, nadrealizam, dadaizam, apstraktna umjetnost, informel. Secesija, jugendstil, art nouveau. Materijali; stilovi, arhitekti i graevine. Purizam, ekspresionizam, vizionarska arhitektura, funkcionalistika i organika arhitektura

14

23.

24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

Industrijski dizajn. Umjetnost 2. pol. XX st. Urbanizam. Film. Vizualne komunikacije. Dizajn XX st. Muzeologija. Zatita spomenika. Zatita okolia. Povijest umjetnosti. Teorija umjetnosti. Pojedinac u vremenu i prostoru.

Poeci dizajna, obrtna, industrijska proizvodnja. Morris, Webb, Werkbund, secesija, Bauhaus Pop-art, op-art, kinetika umjetnost, minimalistika, konceptualna, video umjetnost, Exat 51. Postmoderna arhitektura. Izgradnja poslije 2. svjetskog rata. Sredstva izraavanja, kompozicija oblika u vremenu. Film i slikarstvo. TV, film, tisak. TV program, reklame, oprema knjiga, plakati, izlozi. Dizajneri i njihova djela, trendovi, materijali. Dizajn naela, svrha dizajna.. Zbirke umjetnina i rariteti Muzej kao sredite razliitih djelatnosti.. Konzerviranje, zakon i zavodi za zatitu spomenika. Ekologija, prirodna ravnotea 4 elementa, sklad ovjekovog stvaralatva i prirode, odgovornost pojedinca Biografije umjetnika, sinteza stilova i razdoblja, topografije, monografije. Odraz suvremenih problema, pregled kroz povijest Znaenje vizualnih komunikacija, razvijanje vizualne kulture, odnos prema kulturnim vrijednostima, kultura stanovanja, dizajn uporabnih predmeta; problem djelatnog sudjelovanja u suvremenom ivotu.

Obrazloenje: Nastavne jedinice ostvaruju se redovito u kontaktu s likovnim djelom, reprodukcijama pomou filma, knjiga, dija-projektora ili odlaskom u muzeje, izlobe, trgove, ulice gradova, sela. Nastavnik povezuje nastavne jedinice s drugim nastavnim podrujima, npr. matematika (arhitektura, proporcije), fizika (konstrukcije), povijest, knjievnost, glazba, Materijalni uvjeti: - uionica s AV tehnikom, dijapozitivi, video projekcije, filmovi

- muzeji i galerije - izlobe i strune ekskurzije. Kadrovski uvjeti: - profesor likovne kulture - povjesniar umjetnosti.

15

Literatura za uenike:

- Damjanov, J.: Likovna umjetnost II; kolska knjiga, Zagreb, 1983. - Ivanevi, R.: Stilovi, razdoblja, ivot 1-3, Profil, Zagreb, 1999. - Ivanevi, R.: Perspektive; kolska knjiga, Zagreb, 1996. - Mireni-Bai, J., Ratkovi, K.: Likovna umjetnost XX stoljea; kolska knjiga,

Zagreb, 2000. - Pevsner, N.: Izvori moderne arhitekture i dizajna; Izdavaki zavod Jugoslavija,

Beograd, 1972. Literatura za nastavnike :

- Pevsner, N.: Izvori moderne arhitekture i dizajna; Izdavaki zavod Jugoslavija, Beograd, 1972.

- Pevsner: Pioniri modernog oblikovanja, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1990. - Janson, H.W.: Povijest umjetnosti, Stanek, Zagreb, 1999. - Wolfflin, H.: Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti; Institut za povijest umjetnosti,

Kontura, Zagreb, 1998. - Gombrich, E.H.: Povijest umjetnosti; Golden marketing, Zagreb, 2000. - Premerl, .: Zagreb, grad moderne arhitekture; Durieux, Zagreb, 2003. - Dobroni, L.: Bartol Felbinger i zagrebaki graditelji njegova doba; Zagreb, DPUH

1971. - Dobroni, L.: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova; Zagreb,

DPUH, 1983. - Ivanevi, R.: Umjetniko blago Hrvatske, ITP Motovun, 1998. - Vuki, F.: Stoljee hrvatskog dizajna, MGC, Zagreb, 1997. - Noblet de, J.: Dizajn, pokret i estar, Golden marketing, Zagreb, 1999. - Turkovi, H.: Umijee filma, HFS, Zagreb, 1996. - Monografije umjetnika - Enciklopedija likovne umjetnosti 1-4, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb - Filmska enciklopedija, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb

16

Redni broj: 14. Nastavni predmet: CRTANJE

Razred: 2. Broj sati tj./god: 3/105 CILJ: Razviti vjetine prikazivanja predmeta crteom pomou razliitih tehnika i podizanje estetskih kriterija.

ZADAE PROGRAMA:

Stjecanje i razvijanje sposobnosti likovnog izraavanja. Osvjetavanje opaaja i znaenja likovnog djela. Razvijanje sposobnosti likovne percepcije, vizualnog miljenja i izraavanja. Razvijanje percepcije te osjeaja za proporciju i kompoziciju, vizualne memorije i

zapaanja. Razvijanje osjeaja za prostor i prikaz volumena na papiru. Razvijanje sposobnosti samostalnog stvaralakog oblikovanja i djelovanja. Uzdizanje uenikove estetske kategorije vii stupanj stvaralake i dekorativne razine. Razvijanje sposobnosti zapaanja i percepcije zadanog te poznavanja i razumijevanja

prikaza na papiru, 2D, 3D crte. Razvijanje mate i originalnog izraza. Razvijanje sposobnosti vizualne interpretacije zadane poruke. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja kia. Pripremanje uenika za rjeavanje likovnih zadataka u strunom dijelu obrazovanja. Razvijanje sposobnosti za obradu likovnih sadraja u prostoru kao osnove za sve

zadatke iz podruja dizajna i primijenjene umjetnosti. Stjecanje i razvijanje vizualne likovne kulture te znanja gledanja predmeta i svijeta

oko sebe. Nastavne teme: Sadraj:

1. Upoznavanje s crtaim i slikarskim priborom i materijalima Zatita, uvrivanje i opremanje gotovih radova

2. Uvod u teoriju forme

3. Crtanje Crtae tehnike, materijali Crtanje prema zadanom modelu Crtanje prema sjeanju

- Olovka, ugljen, tu, pero, flomaster, akvarel, gva, tempera, kola,

- Podloge za risanje i slikanje. - Specijalne podloge i materijali. - Likovni pojmovi (likovni elementi, kompozicijska naela)

- Likovni elementi: toka, crta (linija), boja, ploha, povrina, volumen i prostor.

- Naela estetskog reda: ritam, kontrast, harmonija, ravnotea, dominacija, jedinstvo.

- Olovka, olovka u boji, ugljen, kreda, kemijska olovka, flomaster, tu, pero, tu i kist, lavirani tu.

- Linija, linijski crte, ton, tonski crte, tekstura,

17

Prikazivanje projekcije i volumena na plohi. Crtanje akta, kroki

4. Slikanje Slikarske tehnike i materijali Slikanje zadanog motiva

Slikanje prema sjeanju i/li mati

5. Dizajnerski crte Predmet svakodnevne upotrebe

sjenanje, grafizam - na zadanom modelu. - Kompozicija na papiru, proporcija i odnosi meu elementima, perspektiva, svojstva povrine tekstura, faktura (crtako teksturiranje, privid povrine predmeta na papiru), tonska modelacija (sjenanje, svjetlo/sjena) i grafika modelacija (grafizam, toka/linija).

- Volumen, perspektiva, projekcija, pogledi; vrste perspektive, nedogledi, horizont...

- Poznavanje i razumijevanje prikaza na papiru, trodimenzionalna projekcija (3D) na plohi (2D); pojmovi 2D, 3D crtanje.

- Privid volumena na plohi pomou grafikog i tonskog izraavanja.

-Modeliranje, graenje i prostorno-plastiko oblikovanje predmeta.

- ovjek, proporcije, mjere i odnosi. - Akvarel, gva, tempera, akrilik, ulje, kola, freska, mozaik.

- Tonsko slikanje, realistiko slikanje - Teorija boje: to je boja, boje i ''neboje'', osnovna svojstva boja, kontrasti boja, simbolika boje

- Koloristiko slikanje, mijeanje boja - Apstraktno slikanje - Stilizacija - Slikanje dekoriranjem. - Dekoriranje transponiranjem prirodnih u dekorativne elemente.

- Dekoriranje i izrada ukrasnih elemenata. - Ortogonalna projekcija, (nacrt, tlocrt, bokocrt), perspektiva, aksonometrija.

- Prikazivanje predmeta svakodnevne upotrebe u ortogonalnom i prostornom prikazu.

- Zapaanje funkcionalnosti zadanog predmeta. - Nain prikazivanja skica, detalja, karakteristinih presjeka predmeta.

- Linearni prikaz i tonska modulacija, gdje i kako ih koristiti.

- Prezentacija dizajnerskog predmeta.

Obrazloenje: Nakon teorijskog uvoda u nastavnu jedinicu, odreenom crtaom ili slikarskom tehnikom (olovka, ugljen, tu, pero, flomaster, akvarel, gva, tempera, kola) obrauju se zadani motivi na odgovarajuoj podlozi; pri emu se na primjeru motiva objanjava zadano gradivo.

18

Materijalni uvjeti: - specijalizirana uionica crtaonica

- muzeji i galerije - izlobe. Kadrovski uvjeti: - profesor likovne kulture

- dipl. dizajner - akademski slikar ili kipar.

Literatura za nastavnike:

- Jakubin, M.: Likovni jezik i likovne tehnike; Educa, Zagreb, 1999. - Grguri. N., Jakubin, M.: Vizualno likovni odgoj i obrazovanje; Educa, Zagreb,

1996. - Tanay, E.R., Kuina, V.: Tehnike likovnog izraavanja; naklada Zakej, 1995. - Bai, M., Mireni-Bai, J: Uvod u likovno miljenje; kolska knjiga, Zagreb,

1996. - Barcsay, J.: Anatomija za umetnike; Forum, Jugoslovenska knjiga, Beograd, 1989. - Despot, V.: Svjetlo i sjena; Tehnika knjiga, Zagreb, 1966. - Paro, F.: Grafika, marginalije o crno bijelom; Mladost, Zagreb, 1991. - Ivanevi, R.: Likovni govor; Profil, Zagreb, 1997. - Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost; kolska knjiga, Zagreb, 1991. - Pei, M.: Pristup likovnom djelu; kolska knjiga, Zagreb, 1971. - Izloba dizajnerskog crtea, Rijeka, 1996. - Monografije umjetnika - Enciklopedija likovne umjetnosti 1-4, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb

19

Redni broj: 15.

Nastavni predmet : TEHNIKO CRTANJE S NACRTNOM GEOMETRIJOM Razred: 1. Sati tjedno/god: 2/70, T 30, V 40 CILJ:

Osposobiti uenike za grafiko komuniciranje; za predoavanje predmeta i njihovo prikazivanje pomou tehnikog crtea. ZADAE PROGRAMA:

- Nauiti osnovna pravila tehnikog crtanja. - Usvojiti norme tehnikog crtanja i shvatiti njihov znaaj. - Osposobiti uenike za itanje tehnikih crtea i nacrta. - Osposobiti uenike za crtanje jednostavnijih tehnikih crtea . - Razvijati kod polaznika smisao za zorno predoavanje predmeta koji nas

okruuju. - Razvijati kod uenika smisao za tonost, urednost i preciznost u radu.

Nastavne teme: Sadraj: 1. UVOD - Zadae tehnikog crtanja. 2. PRIBOR ZA RAD - Pribor za rad i njegovo odravanje. 3. NORME I TEHNIKO PISMO - Norme, njihovo znaenje i primjena. - Tehniko pismo, okomito i koso

vjebenica za tehniko pismo.

4. CRTE LINIJE - Vrste i primjena crta. - Vrste tehnikih crtea. - Kompozicija linija.

5. FORMATI PAPIRA, ZAGLAVLJE I SASTAVNICA - Formati papira, savijanje,

izrada sastavnice i zaglavlja. - Kotiranje, vrste i naini kotiranja, primjer kotiranja.

6. OMJERI I MJERILA - Omjeri, mjerila i razmjeri, primjer crtea u standardnom mjerilu umanjenja i uveanja. 7. OSNOVNI GEOMETRIJSKI

POJMOVI - Vrste kutova i konstrukcija kutova, konstrukcija simetrale, normale, krunih prijelaza i geometrijskih likova.

8. KONSTRUKCIJE KRIVULJA - Konstrukcija krivulja: parabole, hiperbole, arhimedove spirale, elipse pomou tjemenih krunica, fokusa i konjugiranim promjerima.

20

9. ORTOGONALNO PROJICIRANJE - Ortogonalno projiciranje toke, duine i lika na jednu, dvije i tri ravnine projiciranja.

- Ortogonalno projiciranje toke, duine i lika na jednu, dvije i tri ravnine projiciranja. - Projiciranje likova na jednu, dvije i tri ravnine.

- Projiciranje jednostavnih geometrijskih tijela, te analiza vidljivih i nevidljivih bridova.

10. PROGRAMI - Primjeri omjera i ortogonalna projekcija

uglatog geometrijskog tijela.

Razred: 2. Sati tjedno/ god: 2/70 T 40, V 30 Nastavne teme: Sadraj: 1. UVOD I PONAVLJANJE - Ponoviti prostorni koordinatni sustav,

projekcije elemenata i likova na sve tri ravnine projiciranja.

- Ponoviti projekcije geometrijskih tijela. 2. ORTOGONALNO PROJICIRANJE - Pravci u prostoru i njihov meusobni odnos. - Ravnine u prostoru i njihov meusobni odnos. - Vanost i upotreba opih i specijalnih ravnina.

- Sutranjice ravnina, presjenice ravnina. - Ortogonalna projekcija kosih geometrijskih tijela.

3. PRESJECI - to je presjek, vrste presjeka (puni i djelomini).

- Presjeci uglatih i oblih geometrijskih tijela. - Presjek kosog i rotirajueg geometrijskog tijela.

4. PRODORI - Vrste, vanost i upotreba prodora u drvnoj

struci; crtanje prodornog poligona. 5. PROGRAMI - Primjeri zadaci u obliku programa:

Program 1: Ortogonalna projekcija kosog uglatog geometrijskog tijela. Program 2: Ortogonalna projekcija rotirajueg geometrijskog tijela. Program 3: Presjek uglatog geometrijskog tijela Program 4: Presjek rotirajueg oblog

geometrijskog tijela.

21

Materijalni uvjeti: Uionica- crtaonica opremljena modelima geometrijskih tijela.

Kadrovski uvjeti:

dipl.ing. drvne industrije

Literatura za uenike: V. Szirovicza, A., Sliepevi: Nacrtna geometrija I i II, Element, Zagreb, 2000.

Literatura za nastavnike:

. Koludrovi: Tehniko crtanje u rijei i slici s kompjutorskim aplikacijama, 5. preraeno i dopunjeno izdanje, Rijeka 1997. ili kasnija izdanja A. Lipuinovi, L.: Nacrtna geometrija, Element, Zagreb, 2000. V. Szirovicza, A., Sliepevi: Nacrtna geometrija I i II, Element, Zagreb, 2000.

22

Redni broj: 16.

Nastavni predmet: MATERIJALI RAZRED: 1. 2. 3. 4. BROJ SATI: 1/35 2/70 2/70 1/32 CILJ NASTAVNOG PREDMETA:

Stjecanje teoretskih znanja iz podruja drva, drvnih i nedrvnih materijala koja e osposobiti uenika za odabir optimalnih materijala za izradu razliitih proizvoda iz drva i razviti kod uenika ljubav prema drvu kao plemenitom i ekoloki nezamjenjivom materijalu. ZADAE PROGRAMA:

- Upoznati uenike s osnovnim karakteristikama drva. - Nauiti prepoznati komercijalne vrste drva, furnira i ostale drvne i nedrvne

materijale koji se koriste u izradbi proizvoda od drva. - Upoznati uenike sa osnovama drvnih materijala, njihovim svojstvima i

primjenom u finalnoj proizvodnji. - Nauiti svojstva i primjenu nedrvnih materijala u proizvodnji finalnih proizvoda, - Stei navike racionalnog koritenja i drvnih i nedrvnih materijala. - Razviti kod uenika ekoloku svijest o uporabi drvnih i nedrvnih materijala te

racionalnom koritenju otpada. 1. razred, sati tj./god: 1/35, T 20, V 15 Nastavne cjeline: Nastavne teme: 1. UVOD - Pojmovi. - Stablo, dijelovi, izgled i veliina stabla. - Vanjska svojstva debla. 2. ANATOMIJA DRVA - Unutarnja graa drva. - Kemizam drva.

- Sadraj vode u drvu. - Presjeci i struktura drva. - Raspoznavanje ili identifikacija drva. 2. razred, sati tj./god: 2/70, T 50, V 20 1. SVOJSTVA DRVA - Estetska, osnovna fizika,

mehanika i fiziko kemijska svojstva drva. 2. GREKE DRVA - Pojam. - Vrste greaka.

23

3. FURNIRI - Pojam. - Sirovine za izradu furnira prema HRN - Vrste furnira.

- Uporaba furnira.

4. FURNIRSKE PLOE - Pojam,

- vrste, - uporaba, - svojstva. 5. PANEL PLOE - Pojam, - vrste, - uporaba,

- svojstva.

3. razred, sati tj./god: 2/70, T-50 V-20

1. IVERICE - Pojam, - vrste, - uporaba, - svojstva. 2. VLAKNATICE - Pojam, - vrste, - uporaba, - svojstva. MDF ploe, svojstva, uporaba 3. HDF-ploe - Pojam, - vrste, - uporaba, - svojstva. 4. OSTALE PLOE - vrste, primjena. 5. SINTETIKI MATERIJALI ZA OPLEMENJIVANJE - vrste, primjena. 6. OPLEMENJIVANJE PLOLASTIH - oplemenjivanje furnirom MATERIJALA - oplemenjivanje sintetikim materijalom. 6. BRUSILA - vrste, primjena, svojstva. 7. ZAMAZI - vrste, primjena, svojstva. 8. LJEPILA - vrste, primjena, tehnologija nanoenja, svojstva.

24

4. razred, sati tj./god: 1/32, T 25, V 7 1. BJELILA -Vrste, postupci nanoenja, svojstva. 2. LAZURE - Vrste, primjena, svojstva. 3. LAKOVI - Vrste, primjena, svojstva. 4. TAPETARSKI MATERIJAL - Vrste, primjena, svojstva. - Tehnologija tapetiranja. 5. OKOVI i ostali nedrvni materijali - Vrste, primjena, svojstva. U sastavu vjebi predvia se posjet tvornicama koje proizvode navedene drvne materijale. Materijalni uvjeti: Uionica s opim AV sredstvima, mikroskopi, poveala, shematski prikazi grae drva, uzorci materijala, uzorci greaka. Literatura za uenike: V. Frgi: Materijali, vlastita naknada, Zagreb,1998 asopisi: Drvo, Drvna industrija. Literatura za nastavnike: Brui. V. I Jambrekovi V.: Ploe iverice i vlaknatice, umarski fakultet Zagreb, 1995. Brenjak: Pilanska tehnologija drva 1 i 2, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1999. V. Frgi: Materijali, vlastita naknada, Zagreb,1998. Ljuljka: Povrinska obrada drva, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1991. god. umarska enciklopedija svezak br. I. (drvo), Leksikografski zavod M. Krlea; Zagreb Struni asopisi: Drvo, Drvna industrija,..

25

Redni broj: 17. Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE

Razred: 1. 2. 3. 4. Broj sati: 2/70 2/70 2/70 2/64 CILJ NASTAVNOG PREDMETA:

Nauiti uenike postupke tehnologije proizvodnje pojedinih tipova proizvoda od drva u klasinoj i novim tehnologijama.

ZADAE PROGRAMA: Upoznati uenike s postupcima obrade drva i prateim priborom, alatima i strojevima od

rune obrade, zanatske proizvodnje do industrijske tj. serijske proizvodnje. Uputiti uenike u pojedine faze proizvodnje od krojenja materijala do povrinske obrade i

osposobiti za samostalno voenje pojedinih poslova, kao i odluivanje. Kod uenika razviti smisao za racionalno koritenje materijala, tonost i finou obrade

kao i sposobnost kontrole kakvoe izradbe u pojedinim fazama proizvodnje. Nauiti osnove karakteristike kao i primjenu pojedinih strojeva i ureaja (klasinih i

sofisticiranih) te mjere zatite pri radu na njima. Razviti odgovornost za pravilnu i ekonominu uporabu materijala, energije i sredstava za

rad te visoku kakvou izvedbe i poveanje proizvodnosti rada.

1. razred, sati tj./god: 2/70, T-45, V-25

Nastavne teme: Sadraj: 1. Runa obrada drva - alati i postupci rada. 2. Pilanska proizvodnja - stovarite trupaca

- transport - pilanska hala - sortirnica i sortiranje - stovarite piljenica.

3. Primarni strojevi i ureaji na pilani - strojevi i ureaji na pilani. 4. Vrste piljene grae - norme RH

- vrste o primjeni - tehnologija proizvodnje.

2. razred, sati tj./god: 2/70, T-45, V-25

1. Prirodno suenje drva 2. Umjetno suenje drva - vrste suionica

26

- reimi za suenje - voenje procesa suenja - strojevi i ureaji za - suenje.

3. Izrada furnira - tehnologija izrade furnira

- strojevi i ureaji - prepoznavanje vrsta furnira.

4. Izrada ploa - tehnologija izrade furnirskih ploa

- tehnologija izrade panel ploa - tehnologija izrade iverica - tehnologija izrade ostalih ploa - strojevi i ureaji.

3. razred, sati tj./god: 2/70, T 55, V 15 1. Krojenje ploa - strojevi i ureaji za krojenje ploa

- tehnologija krojenje 2. Krojenje masivnog drva - strojevi i ureaji za krojenje

- tehnologija krojenja.

3. Blanjanje - blanjalice - tehnologija blanjanja.

4. Tokarenje - tokarilica

- tehnologija tokarenja. 5. Izrada vezova i profila - glodalice, specijalni (namjenski) strojevi, dubilice

- tehnologija profiliranja - tehnologija izrade vezova.

6. Parenje - postrojenja i naini 7. Savijanje drva - strojevi i ureaji (naprave) postupci savijanja 8. Izrada uslojenog drva -tehnologija izrade lameliranih konstrukcija

- tehnologija izrade savijeno uslojenog drva - strojevi i ureaji.

27

4. razred, sati tj./god: 2/64 T 44 V 20 1. Tehnologija lijepljenja - postupci i vidovi sastavljanja

- strojevi i ureaji za sastavljanje 2. Oplemenjivanje ploastih - oplemenjivanje furnirom

materijala - lakirne tehnoloke linije - oplemenjivanje sintetskim materijalima - tehnoloke linije.

3. Bruenje - strojevi i ureaji za bruenje - tehnologija bruenja

4. Tonost obrade 5. Tolerancije i dosjedi 6. Tehnologija proizvodnje masivnog - klasine tehnoloke linije pokustva - sofisticirane tehnologije. 7. Tehnologija proizvodnje kuhinjskog - klasine tehnoloke linija pokustva - sofisticirane tehnologije. 8. Tehnologija proizvodnje graevinske - klasine linije stolarije. - sofisticirane tehnologije.

Napomena: Dio programa mogue je realizirati strunim ekskurzijama u tvornice namjetaja ili vee stolarije. Materijalni uvjeti: uionica s AV sredstvima, stolarska radionica s klasinim i CNC strojevima. Kadrovski uvjeti: dipl. ing. drvne industrije Literatura za uenike: Devi, Itvani: Alati i strojevi u obradi drva 1. Element. 1999. i 2003. Devi: Alati i strojevi u obradi drva 2. Mikema, Zagreb 1997. Literatura za nastavnike: Devi, Itvani: Prirunik za nastavnike Alati i strojevi u obradi drva1 i 2, Element, 2003. Brenjak: Pilanska tehnologija drva 1 i 2, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1999. Pervan: Prirunik za tehniko suenje drva, Sand, Zagreb, 2000. B. Ljuljka: Tehnologija proizvodnje namjetaja, SIZ umarstva, Zagreb, 1981. V. Goglia: Strojevi i alati za obradu drva, umarski fakultet, Zagreb, 1994. B. Ljuljka: Povrinska obrada drva, umarski fakultet, 1990.

28

Redni broj: 18. Nastavni predmet: KONSTRUKCIJE

Odvijanje nastavnog predmeta KONSTRUKCIJE predvieno je u 3 godine i time

podjeljeno u 3. cjeline. Prva ima za cilj obraditi temeljna znanja iz podruja konstruiranja potrebna za konstruiranje gotovog proizvoda. Zato se u prvom djelu obrauju svi segmenti koji utjeu na nain i izbor optimalnog konstrukcijskog rjeenja. To ukljuuje poznavanje drvnih i nedrvnih materijala i njegovih karakteristika, nain prikazivanja, poznavanje normi, primjenjena alternativnih konstrukcijskih rjeenja priljagodljivih proizvodu i dostupnoj tehnologiji izrade. Zbog raznolikosti informacija i jo nedovoljnog znanja primjene raunala u prvoj je godini predvieno crtanje olovkom na papiru. U drugoj godini se primjenjuju znanja steena u prvoj i nadovezuju se na primjenu konstrukcijskih sastava na odreene proizvode namjetaja interijera, dok u treoj uenici znanja iz prve godine primjenjuju na proizvode u graditeljstvu i namjetaju eksterijera. Zbog uvoenja osnova ACAD-a u predmet raunalstvo u 3. godini, uenici primjenjuju i upotpunjuju ta znanja u predmetu konstrukcije u 3. i 4. godini. Razred 2. 3. 4. Broj sati 3/105 4/140 4/128 CILJ PROGRAMA:

Stjecanje znanja i vjetina prikazivanja predmeta prema standardnim metodama konstruiranja drvnih proizvoda. ZADAE PROGRAMA: Upoznavanje uenika s tijekom djelatnosti konstruiranja. Priprema uenika za rad u svojstvu tehnikog crtaa. Razvijanje tonosti i preciznosti. Svladavanje tehnike prikazivanja drvnih konstrukcija crteom. Upoznavanje uenika s normama za konstruiranje proizvoda od drva kao i razvijanje

iznalaenja optimalnih konstrukcijskih rjeenja. Razred: 2. Sati tj/god: 3/ 105, T 35, V 70 Nastavne teme Sadraj 1 Uvod Pojam konstruiranja i zadaci

konstrukotora. 2

Drvo i drvni materijali u konstrukcijama namjetaja i proizvoda za graditeljstvo

Utjecjaj grae, mehanikih, fizikih te ostalih svojstava drva i drvnih materijala namjetaja i proizvoda za graditeljstvo. Odabir optimalnih konstrukcijskih rjeenja i materijala prilagodljivih namjeni proizvoda.

29

3. Nedrvni materijali u konstrukcijama namjetaja i proizvoda za graditeljstvo

Karakteristike nedrvnih materijala i njihovo upotreba u namjetaju i proizvodima za graditeljstvo.

4. Izrada tehnikih crtea prema osnovnim normama. Metode konstruiranja.

Prikazivanje i oznaavanje drva, drvnih i nedrvnih materijala, oznaavanje presjeka, mjere odstupanja, dosjedi i tolerancije.

5. Sustav konstrukcijskih oblika sastavljanja drvnih konstrukcija 5.1.Duinsko sastavljanje. 5.2.irinsko sastavljanje. 5.3.Debljinsko sastavljanje. 5.4.Sastavljanje rubnim i ugaonim

dijelovima oblaganje rubova i uglova..

5.5.Kutno dvokrako sastavljanje 5.6.Kutno trokrako sastavljanje. 5.7.Kutno etverokrako sastavljanje 5.8.Kutno viekrako sastavljanje.

Nazivi, definicije i konstrukcije vezova i spojeva. Primjena pojedinog sastava u sklopu ili gotovom proizvodu.

6. Elementi za spajanje i povezivanje, okovi i ukrasi.

Podjela elemenata za spajanje i povezivanje s nainom primjene. Podjela okova i ukrasa prema namjeni proizvoda.

7. Klasifikacija finalnih drvnih proizvoda.

Podjela namjetaja i proizvoda za graditeljstvo.

8. Proizvodi drvne galanterije. Podjela i namjena. 9. Naela konstruiranja drvnih

proizvoda. Prema djelatnostima oblikovanja, svojstvima drva i nedrvnih materijala, tehnologinosti i racionalnoj izradi proizvodnog programa te prema kvaliteti konstrukcije proizvoda.

Napomena: Uz teme 4 i 5 predviene su vjebe koje se izrauju olovkom na papiru.

Razred: 3. Sati tj/god: 4/140, T=70 V=70 Nastavne teme Sadraj 1. Izrada dokumentacije uz nacrte

proizvoda Sastavnica, tehniki opis

2. Namjetaj za pohranu Namjetaj za pohranu za kuhinje, kupaonice, spavae, djeje i radne sobe, prostore za objedovanje i dnevne boravke te uredske prostore kao i prostore posebne namjene. Konstrukcije sklopova s promjenom okova i ukrasa. Konstrukcija ladice, nain ugradnje poleine, zaokretnih,

30

kotrljajuih i zaokretno podiznih vrata, donoja i noita. Konstrukcija ormara.

3. Namjetaj za objedovanje i rad Podjela stolova prema namjeni. Osnovne dimenzije. Naini sasavljanja elemenata u sklopove. Konstrukcijska rjeenja sastavljanja s obzirom na produljenje i produenje ploe stola. Konstrukcije radnih stolova. Konstrukcija blagovaonikog stola.

4. Namjetaj za sjedenje Podjela namjetaja za sjedenje na stoli, stolac, stolicu, polunaslonja i klealjku. Osnovne dimenzije. Odabir konstrukcijskih rjeenja s nainom sastavljanja elemenata u sklopove i gotov proizvod. Konstrukcija stolca s naslonom.

5. Ojastueni namjetaj Podjela na naslonjae, dvosjede, trosjede i kutne garniture. Materijali za ojastuenje. Odabir konstrukcijskih rjeenja s nainom sastavljanja elemenata u sklopove i gotov proizvod. Naini ojastuenja i njihova konstrukcija. Konstrukcija naslonjaa.

6. Namjetaj za leanje Podjela prema dimenzijama i namjeni. Koljevke, djeji kreveti, kreveti na kat, jednostruki i dvostruki kreveti. Dijelovi i sklopovi krevetnog sustava. Podjela podnica i njihova konstrukcija. Podjela leaja i njihova konstrukcija. Leajevi s oprunom jezgrom. Vodeni kreveti. Konstrukcija leaja za jednu osobu.

Napomena: Za sve teme predviene su vjebe koje se izrauju na raunalu uz pomo programskog paketa ACAD. Osnove rada u ACAD-u savladavaju se su u predmetu raunalstvo. Razred: 4. Broj sati tj/god: 4/128, T 58, V 70 Nastavne teme Sadraj 1. Osnovni pojmovi iz graditeljstva Graevinski nacrti, zidovi i otvori na

zidovima. 2. Vrata Podjela na ulazna i sobna vrata. Norme.

Odabir konstrukcijskih rjeenja s nainom sastavljanja elemenata u sklopove i gotov proizvod.

31

3. Prozori Podjela prozora prema namjeni. Podjela prema nainu otvaranja. Norme. Odabir konstrukcijskih rjeenja s nainom sastavljanja elemenata u sklopove i gotov proizvod. Vrste i naini ostakljenja. Konstrukcija prozora s izo staklom.

4. Stubita Podjela stubita prema namjeni i izvedbi. Dijelovi i sklopovi stubita. Norme. Konstrukcija stubita.

5. Pregradne stijene Podjela pregradnih stjena. Protubune i protupoarne pregradne stijene.

6. Ugradbeni namjetaj Nain sastavljanja ugraenih i prigraenih ormara.

7. Obloge Vrste obloga. Stropne zidne i podne obloge. Klasini dvoslojni i troslojni parketni podovi. Podovi od oplemenjenih ploa. Nain polaganja i konstrukcijaka rjeenja.

8. Namjetaj eksterijera Podjela na namjetaj za sjedenje, pohranu, objedovanje. Djeja igralita. Posebnosti materijala i konstrukcija namjenjenih eksterijeru. Nadrstrenice, ograde, sjenice, cvjetnjaci, podovi i staze

Napomena: Za sve teme predviene su vjebe koje se izrauju na raunalu uz pomo programskog paketa ACAD. Osnove rada u ACAD-u savladavaju se su u predmetu raunalstvo. Materijalni uvjeti: za 2. razred uionica sa crtaim daskama crtaonica. Za 3. i 4. razred raunalna uionica s jednim pisaem opremljena raunalima za svakog uenika i nastavnika s digitalnim projektorom. Kadrovski uvjeti: dipl. ing. drvne industrije sa znanjem ACAD-a Literatura za uenike: Frgi, V.: Uvod u tehniko crtanje namjetaja, Element, Zagreb, 2000 Frgi, V: Drvne konstrukcije namjetaj, Element, Zagreb, 2001. Mori, M: Konstrukcije proizvoda od drva, Projektni biro Interijer, ibenik, 1995. Literatura za nastavnike: Frgi, V.: Uvod u tehniko crtanje namjetaja, Element, Zagreb, 2000 Frgi, V: Drvne konstrukcije namjetaj, Element, Zagreb, 2001. Mori, M: Konstrukcije proizvoda od drva, Projektni biro Interijer, ibenik, 1995. Tkalec, S: Konstrukcije namjetaja, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb

1985.

32

Tkalec, S., Prekrat, S.: KONSTRUKCIJE PROIZVODA OD DRVA OSNOVE DRVNIH KONSTRUKCIJA, Znanje- umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2000.

Kastner, H.: HAUSTUEREN AUS HOLZ, DVA Verlag, Muenchen, 2003. Walter, E., Nutsch, W., Spellenberg, B.: Konstruktion und Arbeitsplanung, Verlag Europa

Lehrmittel, Haan-Gruiten, 1997. Tomaevi, J: DRVENA VRATA EUROPSKE KAKVOE, Vlastita naklada, Zagreb,

2001. Dodatna literatura : Nutsch, W.: HANDBUCH TECHNISCHES ZEICHNEN UND EINBAU SCHRNKE,

Deutsche Verlags Anstalt, Julius Hoffman Verlag, Stuttgart, 1999. Nutsch, W.: HANDBUCH TECHNISCHES ZEICHNEN UND ENTVURFZEICHNEN -

HOLZ, Deutsche Verlags Anstalt, Julius Hoffman Verlag, Stuttgart, 1999. Pfingsten, O.:TEHNISCHEN ZEICHNEN FR HOLZBERUFE, hermann Schdel

Verlag KG, Hannover 1979. Rozman, V.: KONSTRUKCIJE V LESARSTVU 2 OSNOVNE KONSTRUKCIJE,

Zveza drutev inenjerev in tehnikov gozdinstva i lesarstva Rozman, V., Gaber, T.: TEHNINO RISANJE KONSTRUKCIJSKA

DOKUMENTACIJA, Lesarska zaloba, Ljubljana 2002. Breis, F. i suradnici: Der Tischler 2, Bohmann Verlag, Wien, 1995. Spannagel, F.: Der Moebelbau, Otto Maier Verlages, Ravensburg, 1983. Panero, J., Zelnik, M.,: Antropoloke mere i enterijer, Graevinska knjiga, Beograd, 1990 Na, F.: OSNOVE AutoCAD-a 2000, Virovitica, Vlastito izdanje, 2003. asopisi: Drvo, Zagreb, Tiliaco Drvna industrija, Zagreb, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu

33

Redni broj: 19. Nastavni predmet: RAUNALSTVO

Razred: 1. Broj sati tj/god: 2/70 CILJ PROGRAMA:

Svladavanje rada na raunalu i njegova primjena u struci. ZADAE NASTAVNOG PROGRAMA:

1) Svladavanje vjetine upravljanja strojem koja je dostatna za primjenu raunala u teorijski postavljenim problemima ili u istraivanju stvarnih dogaaja.

2) Omoguiti ueniku realno sagledavanje uloge raunala , njegove primjene i ogranienja te njegovog utjecaja na kvalitetu ivota u drutvu.

3) Razvijati logiki proces miljenja i poticati kritike analize u algoritamskom rjeavanju zadanih problema.

4) Dosezanje takve razine znanja o razvoju, grai i nainu rada raunala koja e omoguiti ueniku samostalni i stvaralaki rad ; odgovarajuu uporabu raunala i laku prilagodbu svima , pa i brzim promjenama informatike tehnologije.

Savladavajui program raunalstva u prvoj godini kroz nastavu i vjebe uenici e biti kadri :

- Opisati i objasniti osnovnu arhitekturu raunala i objasniti znaenje pojedinih komponenata.

- Shvatiti znaaj razvoja raunalnog sustava i ulogu raunala u drutvu. - Shvatiti ulogu i znaaj software-a i koristi se Windows operativnim

sustavom.. - Samostalno se koristiti raunalom i savladati osnove pisanja i

oblikovanja teksta - Upoznati prednost Excela u izradi prorauna i povezivanje s bazama

podataka. - Koristiti internet za potrebe struke i pronalaenja sadraja koji e im

olakati ostale nastavne predmete.

34

Nastavne teme 1. Osnove informatike

2. Osnove arhitekture raunala

3. Osnovni rad s raunalom - Operativni sustav Windows

3.1. Upoznavanje s radnom okolinom

(Desktop)

3.2. Rad s datotekama i mapama

Sadraj Uvod u osnove informatike. Informacijski sustavi (principi

funkcioniranja u privredi). Procesor i memorije. Ulazno izlazne jedinice raunala.

Povezivanje raunala s vanjskim jedinicama (novi naini povezivanja USB , Firewall, paralelni , serijski prikljuak, PS/2).

Optiki mediji principi rada CD, DVD, USB-stick Pohrana i sigurnost podataka (backup i antivirusna zatita).

Rad s prozorima. Rad s linijom zadaa (Taskbar, Quick

Lauch). Znaenje lijeve i desne tipke mia (podeavanje Desktopa i Taskbar-a), Display-a i rezolucije slike na ekranu. Upoznavanje s osnovnim elementima Control Panela.

Instalacija, deinstalacija programa, podeavanje tipkovnice, mia, postavka sistema, datuma i vremena.

Upoznavanje s popratnim programima u okviru Window-s OS- Objasniti znaenje i vrste OS-a (obavezno demonstrirati Defragmentaciju diska i vraanje postavki sistema, ako se radi o novijim operativnim sustavima).

Rad s Notepad-om i Wordpad-om

(kretanje izmeu vie programa i osnove unosa teksta radi pohrane podataka).

Pohrana podataka i prikaz razlike izmeu razliitih tipova datoteka.

Objasniti tipove datoteka i njihovu programsku pripadnost, objanjenje znaenja mapa i podmapa.

Rad s Windows Explorer-om (stvaranje mapa i podmapa rad s datotekama).

Prikazati DOS i naredbe za rad s mapama. (MD,CD,CD..,RD) Datoteke i

35

3.3 Osnovni rad s tekstom

3.4. Tablini prorauni (Excel)

naredbe Copy , Rename, Del. Rad s doker znakovima ( * i ?) , jer

su neophodni za rad s naredbama SEARCH ili FIND ovisno o OS-u.

Upoznavanje s programima unutar Windows OS-a.

Sigurnost podataka. Razmjena podataka izmeu Windows

programa.

Izgled okruja , dijelovi radnog ekrana..

Unos i formatiranje teksta. Podeavanje osnovnih postavki

Word-a (Tools-options Tools-AutoCorrect) , Page Setup.

Umetanje simbola i programiranje tipkovnice (Symbol-shortcut key).

Rad s tekstualnim izbornicima ( naglasiti naredbe: a) File Print Previw , Print i

postavke pisaa, b) Edit Find, Replace i Goto, c) View- naini pogleda na

dokumente, d) Insert Page number ,AutoText e) Picture i Object unos slike s

povrine ekrana, f) Format naredbe pod rednim

brojem 1,2,3,5,6,9,10. Rad s veom koliinom teksta ,

objasnit znaenje naredbi Header and Footer.

Prijelom stranica i sekcije. Izrada sadraja i primjena stilova. Rad s tablicama. Upoznavanje s Excel-om , rad s

radnom stranicom. Oblikovanje tablica. Unos podataka. Vrste podataka. Nain ureivanja i formatiranja elija

(Format-CELLS). Ureivanje tablica, unos teksta. Lomljenje teksta u eliji ). Izvoenje osnovnih matematikih

operacija nad podacima Rad s formulama.

36

4. Internet

Osnovne funkcije SUM,MIN,MAX,AVERAGE, COUNT, COUNTIF, ROUND.

Prikazivanje podataka iz tablice u grafikonima.

Vrste grafikona. Rad s jednostavnim bazama.. Kreiranje baze podataka Rad s podacima preko obrasca za

podatke. Sortiranje i filtriranje podataka iz

baze. Rad s Pivot tablicama. Razmjena podataka izmeu Windows

aplikacije , te njihovo prilagoavanje u iz Excela.

Cirkularna pisma i njihova veza s Excel- bazom.

to je to internet ? uspostavljanje

veze s internetom. WORLD WIDE WEB. Tko oglaava webom ? to je to preglednik ? Adresa Web stranice. Kako web stranica dolazi do raunala WEB STRANICA. Kako pregledavati web stranice ? Kako se vratiti na ve vieno ? Kako preslikati Web stranicu ? Kako ispisti Web stranicu ? Kako pronai rije na Web stranici ? Internet Explorer. Prilagodbe preglednika Favorites- Add to Favorites. to moe biti sadraj Web stranica ? Rad s pretraivaima. Kako traiti ? E-mail. Kako napraviti poruku? Osnovne naredbe programa za

rukovanje elektronikom potom. Rad s arhiverima WinZip , Rar. Koritenje interneta za potrebe struke. Osnove izrade WEB stranica pomou

besplatnih alata.

37

Materijalni uvjeti: Raunalna uionica s jednim pisaem opremljena raunalima za svakog uenika i nastavnika i s digitalnim projektorom. Kadrovski uvjeti: prof. matematike i informatike, dipl. ing. elektrotehnike, dipl. informatiar, dipl. ing. matematike, prof. politehnike. Literatura za uenike: K. Rai: Raunalstvo1, Pentijum 2002. D, Muraja: Informatika 1 (Vjebe i zadaci), Profil 2000. Literatura za nastavnike: K. Rai: Raunalstvo1, Pentijum 2002. D, Muraja: Informatika 1 (Vjebe i zadaci), Profil 2000. B. Dovedan: Informatika, kolska knjiga 1993. asopisi (VIDI, BUG, PS-chip, ENTER i dr. Razred: 2. Broj sati tj/god: 2/70.

OSNOVE AutoCAD-a CILJ PROGRAMA:

Svladavanje programskog paketa Auto CAD-a i stjecanje vjetine crtanja crtea iz podruja konstrukcija pomou raunala.

ZADAE PROGRAMA:

Upoznavanje uenika sa osnovama programa Auto CAD-a te njegovim osnovnim sueljem.

Upoznavanje i ovladavanje osnovnim alatima za crtanje i ureivanje crtea. Ovladavanje naprednijim alatima za crtanje i ureivanje crtea. Ovladavanje tehnikama rafiranja, opisa i kotiranja crtea. Ovladavanje tehnikama mjerila i samostalnog postavljanja crtea, te uspjeno

iscrtavanje crtea u zadanom mjerilu. Stjecanje preciznosti i tonosti u izradi crtea. Shvaanje znaaja raunalne tehnologije i primjene u struci.

Nastavne teme: Sadraj: 1. Osnove AutoCAD-a - Upotreba korisnikog suelja AutoCAD-a.

- Pokretanje AutoCAD-a. - Upotreba suelja AutoCAD-a.

2. Otvaranje novog crtea - Okviri za dijalog. 3. Koritenje naredbi - Izbornici preaca, okviri za dijalog, trake s

alatima. 4. Redak naredbe - Razumijevanje i koritenje te odgovaranje na

opcije naredbi.

38

5. Tehnike rada s naredbama - Naredba U-Undovraanje uinka ponitene naredbe.

6. Zadavanje koordinata -Unoenje koordinata. -Izravan unos udaljenosti. -Postavljanje koraka i mree. -Ciljnici toaka na objektima(OBJECT SNAP). 7. Postavljanje parametara crtea -Granice crtea. -Naredba( MVSETUP). 8. Crtanje jednostavnih linija -Naredba (RECTANGLE, POLYGON, XLINE). 9. Crtanje krivulja i tokastih objekata -Naredbe (CIRCLE; ARC; ELLIPSE). 10. Pregledavanje crtea -Naredba (PAN; ZOOM). -Korisniki koordinatni sustav (UCS). -Crtanje u izometrijskom nainu. 11. Ureivanje crtea -Naredbe (PAN; ERASE; COPY; MOVE;

ROTATE). 12. Ureivanje crtea-napredni alati -Naredbe (MIRROR, ARRAY, OFFSET, TRIM, EXTEND, LENGTHEN, STRETC). 13. Organiziranje crtea pomou

slojeva, boja i vrsta linija -Promjena boje, vrste linije i debljine linije objekta.

14. Kreiranje teksta -Kreiranje jednorednog teksta. -Kreiranje vierednog teksta. 15. Crtanje kota -Kotiranje lukova i krunica, polumjera, promjera te kutova. 16. Kreiranje stilova kota -Rukovanje kotnim linijama i zavretcima te

upravljanje tekstom kote. 17. Crtanje sloenih objekata -Kreiranje rafure i odreivanje granice rafure 18. Iscrtavanje i ispis crtea -Samostalno postavljanje crtea u prostor papira. -Ispisivanje crtea u odreenom mjerilu. Materijalni uvjeti: Raunalna uionica sa odgovarajuim brojem raunala za svakog uenika, ovisno o veliini grupe te barem dva pisaa. Radno mjesto nastavnika trebalo bi biti opremljeno raunalom i projektorom. Kadrovski uvjeti: dipl. ing. drvne industrije s certifikatom o znanju Auto-CAD-a. Literatura za uenike: Na, F.: OSNOVE Auto-CAD-a 2000 , Virovitica, Vlastito izdanje, 2003. Literatura za nastavnike: - Finkelstein .: Auto CAD 2000 Biblija - Penezi, I.: Auto CAD LT -Najnovija izdanja o informacijskoj tehnologiji, -

informatiki asopisi.

39

Redni broj 20.

Nastavni predmet: OSNOVE CNC OBRADE DRVA

4. razred 2/64 T 34, V 30 CILJ PROGRAMA:

Upoznavanje uenika sa specifinostima CNC tehnologije i priprema uenika za samostani rad na CNC strojevima. Nastavne teme Sadraj 1. Uvod Definicija numeriki upravljanih

strojeva. Povjesni razvoj CNC strojeva. 2. Tehnoloke osnove CNC nadstolne glodalice.

Obradni centri. CNC formatne pile. CNC protoni strojevi. Nain upravljanja (NC i CNC) Koordinatni sustav (x, y i z os) Konstrukcijski tip strojeva. Dijelovi CNC strojeva. Alati za CNC strojeve. Izvorne toke ( referentna, nul toka stroja, nul toka alata).

3. Matematike osnove Kutovi. Trokuti. Koordinatni sustav i kvadranti i ravnini (toke, pravci, krunice i lukovi). Koordinatni sustav u prostoru (toke, pravci, krunice i lukovi).

4. Osnove crtanja Prikaz obratka (obradak s jednostavnim konturama, obradak s kompleksnim konturama, prostorni prikaz). Apsolutno i inkrementarno unoenje mjera.

5. Postavljanje obratka i obrada glodanjem

Utjecaj smjer vlakanaca na obradu. (obrada paralelno i okomito na vlakanca te pod kutom). Kretanje alata, kvaliteta obraene povrine Postavljanje obratka s izborom poetne toke obrade.

6. Programiranje Uvod u programiranje DIN 66025 Izrada programske tablice s geometrijskim i tehnolokim parametrima. Objanjenje simbola. 6.1. Broj pozicije (N). 6.2. Vrste kretanja (G).

40

6.3.Osi (x,y,z). 6.4.Interpolacijski parametri (I, J). 6.5.Pomak (F). 6.6.Broj okretaja osovine (S). 6.7.Alat (T). 6.8.Potprogramske funkcije (M). 6.9.Programski Klju(G00, G01, G02,

G03, G04, G17-G19, G40, G41, G42, G53, G54 G57,G59, G90, G91, X, Y, Z, I, J, K, Pili U, F, S, T, L, M03, M04, M05, M06, M17, M30)

6.10.Pozicioniranje, izrada ravnog utora apsolutnim i inkrementarnim nainom, izrada krunice i luka apsolutnim i inkrementiranimnainom, direktno programiranje radijusa, 3 osne interpolacije, pozicioniranje obratka unutar koordinatnog sustava, odreivanje nul toke, korekcija alata. 6.11. Simulacija obrade piljenja, glodanja i buenja.

7. Izrada proizvoda glodanjem i buenjem

Plan projekta izrade obratka glodanjem i buenjem, izrada nacrta, izrada programske tablice, izrada programa, postavljanje obratka u stroj, pokretanje programa, kontrola tonosti obrade.

Napomena: U okviru nastavne teme predviene su vjebe opisane pod tokom 6.10 sadraja. Pod tokom 6.11. predvien je rad s nekim od simulacijskih 3D programa za izvoenje obrade piljenja, glodanja i buenja. Nastavna tema pod brojem 7 Izrada proizvoda glodanjem i buenjem koje e se izvoditi e se na CNC obradnom centru i predstavlja zavrnu fazu, a obuhvaa barem 3 vjebe izrade proizvoda s upotrebom vie alata. Materijalni uvjeti: Raunalna uionica opremljena raunalima za uenike i nastavnika s digitalnim projektorom, simulacijskim programima te programskim paketima obradnog centra u vlasnitvu kole. Kadrovski uvjeti: dipl. ing. drvne industrije sa znanjem ACAD-a i programiranja CNC strojeva. Obavezna literatura za nastavnike: Eckhard, M. : Grundlagen der CNC Holzbearbeitung, Europa Lehrmittel, 1999. Dodatna literatura : Eckhard, M.Ehrmann, W., Nestle, H., Nutsch, T., Nutsch, W., Schulz, P.: Holztechnik

Fachkunde, Europa Lehrmittel, 2001. Janei, A.: Programiranje raunalniko krmljenih obdelovalnih strojev, Zavod Republike

Slovenije za olstvo in port, Ljubljana 1993. Meier, G.: Spanabhebende Maschinen in der Holzverarbeitung, DRW-Verlag

Weinbrenner GmbH, 1997. Manuali obradnih centara

41

Redni broj: 21. Nastavni predmet: KULTURA STANOVANJA

Razred : 3. Broj sati tj./god: 2/70 CILJ PROGRAMA:

Razviti kod uenika smisao za organizaciju ivotnog prostora u skladu s drutvenim normama i potrebama suvremenog naina ivljenja.

ZADAE PROGRAMA:

- Nauiti osnovna pravila ureenja interijera. - Pripremiti uenike za samostalno oblikovanje i projektiranje unutranjeg prostora. - Razvijanje sposobnosti iznalaenja optimalnog rjeenja oblikovanja prostora

prema funkcionalno ergonomskim i estetskim zahtjevima - Razvijati kod uenika estetsku osjetljivost za doivljavane predmeta iz njihove

okoline. - Poticati na stvaralaku primjenu steenih znanja u svakodnevnom ivotu. - Omoguiti primjenu steenih vizualnih iskustava u buduem zanimanju.

Nastavne cjeline: Sadraj: 1. Obiteljske kue - poloaj

- organizacija prostora - vrata - prozori - podovi - zidovi - instalacije u kui i oko nje.

2. Stilovi ureenja prostora - razliiti stilovi pri ureenju stambenog prostora i njihove komponente. 3. Organizacija vaeg doma a) kuhinja - izgled kuhinje

aktivnosti u kuhinji - namjetaj kuhinja..

b) dnevni boravak - ivot u dnevnom boravku

- namjetaj dnevnog boravka c) spavaa soba - spavae sobe za odrasle - djeje spavae sobe.

42

d) kupaonica - odravanje higijene nekad i danas - izgled i oprema kupaonice sa

ugraenim elementima - izgled i oprema kupaonice sa zasebnim elementima

- dvonamjenske kupaonice - improvizirane kupaonice.

e) ured u kui - izbor uredskog stila - planovi zasebnog, dvonamjenskog, i uklopljenog ureda

f) pomoni prostori - hodnici,stubita,odmorita

- prostor za kuanske aparate - potkrovlje i podrum.

4. Ureenje garsonijere - podjela i odreivanje prostora

- vienamjenski namjetaj - vienamjenske sobne pregrade.

5. Ureenje potkrovlja - rezerva zlatnih kvadrata

- podjela i odreivanje prostora - neka idejna rjeenja potkrovlja.

6. Biljke - u kui i oko nje.

Materijalni uvjeti: Uionica, opa AV sredstva, katalozi, asopisi, prospektni materijal, izlobeni prostori, CD-rom i dr. Kadrovski uvjeti:

- dipl. ing. drvne industrije - dipl. ing. arhitekture - dipl. dizajner Literatura za nastavnik:

- Terence-Conran: Ureenje stana ,Mladost , Zagreb,1979. - Johnny Grey , Suzanne Ardley ,Dinah Hall ,Sylvia Katz, Sarah Gaventa,

Barbara Weiss :Dizajn stanovanja ,Znanje,Zagreb,2001. - asopisi iz kulture stanovanja, npr: Dom i vrt, Dekor i dr.

43

Redni broj: 22. Nastavni predmet: PERSPEKTIVA

Razred: 3. Broj sati tj./god: 3/105, T 35, V 70 CILJ: Nauiti predoavati predmete u tri dimenzije u prostoru. ZADAE PROGRAMA: Upoznati uenike s prostornim predoavanjem predmeta i objekata koji se moraju

raspoznavati u sve tri dimenzije. Nauiti uenike trodimenzionalno vidjeti i osjetiti prostor i elemente smjetene u

prostoru. Razviti kod uenika osjeaj veliine prostora i predmeta svakodnevne potrebe u tom

prostoru.

Nastavne teme: S a d r a j : 1. Uvod u perspektivu - Osnovni pojmovi: nedogled, ravnina slike, osnovna crta, mjerna crta, horizont, oite.

- Ravnine koje tvore oktante, distancijske toke. 2. Vrste perspektive - Kocka u Talesovoj krunici iz jednog i dva nedogleda. - Razliiti poloaji obzirom na oite i horizont (ptija, u visini oiju, ablja perspektiva). - Otrobridno tijelo unutar dvaju nedogleda.

- Prikaz tijela u perspektivi iz tri toke nedogleda.

3. Vrste kosih projekcija - Izometrija, dimetrija, trimetrija, frontalna,

(aksonometrija) kosa projekcija, vojnika, planometrija. - Mree za ucrtavanje aksonometrijskih slika.

4. Konstrukcija perspektive s - Frontalni poloaj kvadrata u hnorizontalnoj jednim nedogledom ravnini i njegova razdioba na manje kvadrate.

- Perspektiva zakrenutog kvadrata u horizontalnoj ravnini - mjerne toke. - Prevaljeni poloaj i perspektivna slika krunice. - Perspektiva prizme s bazom u horizontalnoj ravnini. - Konstrukcija prostorije s razliitim poloajima oita. - Konstrukcija poloaja toke (dva naina) - Kvadratina razdioba zidova (mrea).

44

- Jednostavna tijela u perspektivi. - Namjetena prostorija u perspektivi.

5. Konstruklcija perspektive - Konstrukcija toke, mrea, prostorija s iz dva nedogleda. namjetajem. 6. Programi - Otrobridno sloeno tijelo iz dva nedogleda.

- Aksonometrijska slika. - Namjetena prostorija s jednim nedogledom. - Prostorija s namjetajem s dva nedogleda.

Materijalni uvjeti: Crtaonica, AV sredstva, primjeri crtea u perspektivi, modeli i makete.

Kadrovski uvjeti:

dipl. ing. drvne industrije, dipl. ing arhitekture dipl. dizajner. Literatura za uenike:

V. Szirovicza, A. Sliepevi, Nacrtna geometrija II., Element, Zagreb

Literatura za nastavnike: V. Szirovicza, A. Sliepevi, Nacrtna geometrija II., Element, Zagreb Vladimir Frgi: Uvod u tehniko crtanje namjetaja, Element, 2001. Koludrovi: Tehniko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, 5. preraeno

i dopunjeno izdanje, Rijeka 1997.

45

Redni broj: 23. Nastavni predmet: EKONOMIKA I MARKETING

Razred: 3. Broj nastavnih sati tjedno/god: 2/70

CILJ PREDMETA:

Stjecanje osnovnih znanja iz podruja ekonomike i marketinga u prometu namjetaja i drugih predmeta od drva.

ZADAE PROGRAMA:

- usvajanje teoretskih znanja iz podruja ekonomike i trgovine drvnim proizvodima - upoznavanje sa zakonitostima trita i znaajem brzog prilagoavanja - osposobiti uenike za sudjelovanje u trgovini drvnim proizvodima - razvijanje kulture rada uenika, odgovornog odnosa prema radu i sudionicima - upoznavanje s dokumentacijom koja prati robu u trgovinama.

Nastavne teme: Sadraj: 1. TRITE - Pojam, tipologija, - ponuda, - potranja, - trina konkurencija, - dobit (profit). 2. MARKETING - Pojam i koncepcija( razlike izmeu prodajnog marketinkog pristupa). - Osnovne zadae marketinga. - Temeljna obiljeja suvremenog marketinga. - Marketinki proces. 3. MARKETINKO OKRUENJE - Mikrookruenje ( dobavljai, marketinki posrednici, kupci, javnost, konkurencija).

- Makrookruenje (demografsko, fiziko, gospodarsko, tehniko- tehnoloko, dravno- politiko, kulturoloko

4. ISTRAIVANJE TRITA - Znaenje pojma, cilj i razlog zbog ega se provodi. - Temeljne zadae istraivanja. - Marketinki informacijski sustav. - Istraivanje ponude (konkurencija). - Istraivanje potranje. - Istraivanje marketinkih funkcija. 5. SEGMENTACIJA TRITA - Uloga i smisao segmentacije trita. - Struktura potroaa. - Postupak segmentacije trita. - Strategija segmentacije trita.

46

6. STRATEGIJA TRITA - Pojam strategije i razine. - Vrste marketinkih strategija. 7. PLANIRANJE I KONTROLA MARKETINGA - Pojam, uloga i znaenje planiranja. - Planiranje marketinga i marketinki splet. - Kontrola marketinga. 8. PONAANJE POTROAA - Pojam, znaenje. - initelji ponaanja potroaa. - Referentne skupine. - Proces donoenja odluke o kupnji. - Nain zatite potroaa. 9. UPRAVLJANJE MARKETINKIM FUNKCIJAMA - Politika proizvoda i usluga - ivotni ciklus proizvoda. - Razvoj proizvoda. - Politika prodaje. - Distribucija robe. - Rukovanje i otprema robe. - Skladitenje i zalihe. - Politika cijena. - Politika promocijskih aktivnosti. 10. POSEBNA PRIMJENA MARKETINGA - Meunarodni marketing. - Marketing u razliitim gospodarskim djelatnostima. 11. EKONOMIKA - Uvod - Osnovni pojmovi. 12. EKONOMIKA PODUZEA - Poduzea - Resursi 13. POSLOVNA SREDSTVA - Osnovna sredstva. - Amortizacija. - Obrtna sredstva. 14. TROKOVI - Pojam i vrste. - Raspored trokova. - Dinamika trokova. 15. KALKULACIJE - Vrste kalkulacija prema namjeni - Naela kalkulacije. - Struktura cijena. 16. PLAE - Struktura plaa. - Vrednovanje rada.

47

Napomena: Dio programa mogue je realizirati kroz strunu ekskurziju u trgovinu namjetaja i u odjel prodaje drvnog poduzea. Materijalni uvjeti: Klasina uionica s opim AV sredstvima, kompjutorska uionica. Kadrovski uvjeti: dipl. ing. drvne industrije Literatura za nastavnike:

- D. Motik: Osnove ekonomike proizvodnje u preradi drva, zbirka zadataka, umarski fakultet, Zagreb, 2000.

- Figuri: Osnove ekonomike proizvodnje u umarstvu i preradi drva, umarski fakultet, Zagreb, 1994.

- Maeri, Rocco: Marketing, kolska knjiga, Zagreb, 2002.

48

Redni broj: 24. Nastavni predmet: OBLIKOVANJE

Razred: 4. Broj sati, tj./god: 4/128 T 60 V 68

CILJ PROGRAMA: Stjecanje sposobnosti oblikovanja prostora rukom i raunalom. ZADAE PROGRAMA:

Razvijanje sposobnosti samostalnog stvaralakog oblikovanja i djelovanja. Stjecanje i razvijanje vizualne kulture te znanja gledanja predmeta i svijeta oko sebe. Usvajanje parametara vanih pri oblikovanju budueg proizvoda. Razvijanje osjeaja odgovornosti prema ovjeku i oblikovanju uporabnog predmeta. Osvjetavanje karakteristika funkcionalnosti, estetike, tehnologinosti i ekologinosti

proizvoda u kontekstu drutvenih odnosa i kulture. Upoznavanje uenika s odnosima veliine ljudskog tijela te prostora i namjetaja u

njemu kao i sklada oblikovanja cjeline prostora. Razvijanje sposobnosti prikazivanja ideje (zamisli) i prezentacije vlastitog rjeenja. Pripremanje uenika za rjeavanje zadataka u strunom dijelu obrazovanja. Razvijanje sposobnosti vizualne interpretacije zadane poruke. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja kia. Shvaanje uloge vlastite profesije i njenog poloaja u drutvu.

Nastavne teme: Sadraj: 1. Povijest dizajna 2. Estetske komponente proizvoda

- initelji harmoninosti - initelji kulture - drutveni initelji - funkcionalnost - tehnologija - ekologija

- Povijesni pregled razvoja namjetaja - Etioloka tablica dizajna - Povijesni periodi. - Percepcija proizvoda; emocionalni, spoznajni,

intelektualni, psiho-fizioloki initelji. - Harmonija, kompozicija, ritam, proporcije,

dominacija, jedinstvo, boja, sklad dijelova cjeline. - Zlatni rez, Le Corbusierov Modulor; Tatami,

arhitektonski modul. - navike, znanje, kultura, religija. - Znaenje, izgled, simbol, identitet, moda, stupanj

komunikacije. - Ki, stilovi ivota. - Oblik i funkcija; jasnoa, homologija, analogija. - Proizvodnja namjetaja, proizvodni pogoni. - Recikliranje, zatita okolia.

49

3. Uvod u teoriju oblika 4. Teorija i praksa dizajna 5. Dizajn i srodne discipline

- Dizajn i razvoj proizvoda - Dizajn i kvaliteta proizvoda - Dizajn i ergonomija

- Dizajn i marketing - Dizajn i informatika

- Dizajn vizualnih komunikacija

6. Elementi arhitektonskog

projektiranja Simboli i oznake namjetaja

7. Projektiranje namjetaja 8. Programi i vjebe

Primjena raunala u oblikovanju i projektiranju Primjena dizajn koncepta

- getaltizam. - primjena getaltistike teorije i perceptivne analize

oblika (industrijski dizajn, grafika). - osnovni dizajn (pragmatina, semantika,

sintaktika dimenzija predmeta; struktura). - Uloga i znaaj dobro dizajniranog proizvoda. - Uloga dizajna za razvoju tvrtke, image tvrtke. - Odreivanje projektnog zadatka. - Postupak dizajna, faze upravljanja projektom. - Dizajn i koncepcija proizvoda. - initelji dizajna (dizajn faktori) - Serijska proizvodnja, plasman, koritenje

proizvoda. - Interdisciplinarnost dizajna. - Mjesto i uloga dizajnera i tehniara u razvoju

proizvoda, primjeri iz prakse. - Zahtjevi na proizvod. - Meuodnosi veliina ljudskog tijela, prostora i

opreme. - Norme; namjetaj; funkcionalne veliine. - Valorizacija oblikovanog proizvoda u marketingu. - Odnos prema raunalu, mogunost upotrebe

programskih paketa za oblikovanje proizvoda. - Komunikacija izmeu proizvoaa i potroaa. - Oblikovanje vizualne poruke, semantika. - Funkcionalne grupe prostorija i namjetaja. - Tlocrtna komunikacija prostorija i namjetaja u

pojedinoj prostoriji. - Nain prikazivanja elemenata pokustva u tlocrtnoj

projekciji. - Pristup i dizajn koncept. - Nain prikaza i prezentacije projekta. - Izrauju se u okviru toaka 5., 6. i 7. - Program 1. : Oblikovanje interijera stambene

jedinice ili javnog prostora (kua/stan, kola, vrti, kino, kazalite, caffe bar, ) prema zadanom tlocrtu, prikazivanje tlocrtnog rjeenja, (2D prikaz).

- Program 2. : Oblikovanje 3D prostora interijera prema zadanom tlocrtu s gotovim programskim paketom na raunalu. (ucrtavanje projektiranog namjetaja).

- Program 3. : ''Od ideje do gotovog proizvoda''. Oblikovanje elementa pokustva, izrada modela ili makete proizvoda, (od prostorune skice do makete).

50

Obrazloenje:

U okviru svake nastavne jedinice uenici izvode kratke zadatke i vjebe radi objedinjavanja usvojenog gradiva, to ukljuuje i obilazak sajmova i izlobi. Program 2. izrauje se u suradnji s programom iz predmeta Raunalstvo. Program 3. izrauje se u suradnji s programom praktine nastave, predmet Izrada namjetaja. Materijalni uvjeti: - uionica s AV tehnikom, dijapozitivi, video projekcije,

- radionica za izradu modela i maketa, - Muzej za umjetnost i obrt, saloni namjetaja, - sajmovi namjetaja: Ambienta, IMM Koln, Promosedia Udine, Milano Kadrovski uvjeti: - dipl. dizajner, - dipl. ing. drvne industrije. Literatura za uenike:

- Lapaine, B.: Dizajn, umarski fakultet, Zagreb, 1994. - Quarante, D.: Osnove industrijskog dizajna; Arhitektonski fakultet, Interfakultetski

studij dizajna, Zagreb, 1991. - Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja; Golden marketing, Zagreb, 2000. - Dorfles, G.: Ki, antologija loeg ukusa; Golden marketing, Zagreb, 1997. - Noblet de, J.: Dizajn, pokret i estar; Golden marketing, Zagreb, 1999.

Literatura za nastavnike:

- Lapaine, B.: Dizajn; umarski fakultet, Zagreb, 1994. - Quarante, D.: Osnove industrijskog dizajna; Arhitektonski fakultet, Interfakultetski

studij dizajna, Zagreb, 1991. - Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja; Golden marketing, Zagreb, 2000. - Noblet de, J.: Dizajn, pokret i estar; Golden marketing, Zagreb, 1999. - Dorfles, G.: Ki, antologija loeg ukusa; Golden marketing, Zagreb, 1997. - Horvat-Pintari, V.: Od kia do vjenosti; Centar, dr. dj. SSOH, Zagreb, 1979.

Dodatna literatura:

- Keller, G.: Dizajn, Vjesnik agencija marketing, Zagreb, 1975. - Papanek, V.: Dizajn za stvarni svijet; nakladni zavod MM, Split, 1973. - Vuki, F.: Stoljee hrvatskog dizajna; MGC, Zagreb, 1997 - Lawrence, M.: Dekoriranje i ureenje doma; Duevi&Krovnik, Rijeka, 1997. - Terence - Conran: Ureenje stana; - Grey, Ardley, Hall,: Dizajn stanovanja; Znanje, Zagreb, 2001. - Fiell, C.& F.: 1000 chairs; Taschen, Kln, 1997. - Cerver, F. A.: Modernes wohndesign; Knemann, Kln, 2000. - Neidhart, V.: ovjek u prostoru; kolska knjiga, Zagreb, 1997. - Pejakovi, M.: Zlatni rez; Art studio Azinovi, Zagreb, 2001. - Pevsner: Pioniri modernog oblikovanja, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1990. - Pevsner, N.: Izvori moderne arhitekture i dizajna, Izdavaki zavod Jugoslavija,

Beograd, 1972 - Radost oblikovanja video kaseta - asopisi: dostupno u Algoritmu: Interni, md, ddn, Moeble, iP, Oris, - Normateka: Norme, namjetaj, funkcionalne mjere.

51

Redni broj: 25.

Nastavni predmet: ORGANIZACIJA I PRIPREMA PROIZVODNJE Razred: 4. Broj sati tjedno/ god: 2/64, T 44, V 20 CILJ PROGRAMA: Upoznati osnovne zakonitosti ustrojstva drvno industrijskog poduzea. ZADAE PROGRAMA: - Upoznati uenike s vrstama predmeta rada, sredstava za rad i tipovima proizvodnje. - Razviti smisao za tonost, preciznosti i urednost pri izradi tehnoloke dokumentacije. - Upoznati uenike s vanosti izbjegavanja i povratnih hodova u proizvodnji , te osiguranju povratka materijala kroz radionicu.

Nastavne cjeline: Sadraji: 1. Opi pojmovi o proizvodnji - to je proizvodnja, proizvodni proces, osnovni elementi proizvodnje i vrste proizvodnje, radno mjesto. 2. Predmet rada i sredstava za - Vrste predmeta rada, proizvodna sredstva proizvodnju prema mehanizaciji i vrsti proizvodnje. 3. Proizvodni program i planiranje - Proizvodni program, proizvodni proizvodnje ciklus, nain kretanja predmeta obrade, zastoji u proizvodnji, koeficijent protoka. 4. Priprema proizvodnje - Optimalni redoslijed lansiranja radnih naloga. - Graforad tijeka tehnolokog procesa. - Izrada tehnoloke dokumentacije. 5. Vjeba-program - Za seriju nekog proizvoda uenici samostalno izrauju tehniko-tehnoloku dokumentaciju (od RN do planske kalkulacije). Napomene: Dokumentacija za vjebu- program izrauje se na raunalu. Materijalni uvjeti: -klasina uionica s opim AV sredstvima -tvornice namjetaja -sajmovi, izlobeni prostori Literatura za uenike: D.Jelai: Priprema proizvodnje I i II Neodidakta, Zagreb, 1998. Literatura za nastavnike: M.Figuri: Organizacija rada u DI , umarski fakultet, Zagreb, 1987. aspisi: Drvna industrija ,Drvo Grupa autora: Proizvodni sustavi u DI 2000. D.Jelai: Priprema proizvodnje I i II Neodidakta, Zagreb, 1998.

52

Redni broj: 26. Nastavni predmet: POVIJEST NAMJETAJA