LIST HRVATSKIH KATOLIČKIH MISIJA U AUSTRIJI

GODINA II. BROJ 2. VELJAČA 2002.

ožićni su dani već daleko iza nas. U svim našim misijama tjedni poslije Ostale su uspomene i sjećanja na Božića povezani su s blagoslovima obitelji. To Bmnoge susrete i lijepe trenutke obite- su dani naših susreta s vama. Dragocjeniji su

ljske idile koju Božić na nekakav nego pretpostavljamo. Nitko osim nas sve-čudan način uspije probuditi u ćenika ne zaviri u sve kutove gdje nama. Ali,ostala su u nama i ste se smjestili i ne doživi sudbinu mnoga neodgovorena pitanja i naroda kojem smo poslani. Mnogi mnoge nedoumice. Ponovno je su se ”snašli”, velik broj obitelji živi Božić pokrenuo nepregledne lijepo i skladno, ali značajan je broj kolone koje su sa sjeverozapada pojedinaca i obitelji gdje se nije Europe krenule prema jugu, iz uspjelo, gdje su lomovi ili pukotine Austrije, ponajviše prema Bosni. koje će uskoro razoriti loše građena Kao nekoć, dobiva se dojam. ili održavana zajedništva i domove. Međutim, previše se toga Mnogi nas, upravo radi toga, nisu ni izmijenilo. Područja u koja se još zvali da svoju muku sakriju od nitko ne vraća, poluprazna sela, drugih. Teško je sažeti osjećaje premalo obnovljenoga, starci koji poslije svih tih iscrpljujućih susreta i nas dočekuju, sirotinja i nesi- razgovora. Ostaje jedno bogato gurnost koju oko opaža, bacaju iskustvo koje treba pastoralno što tužnu sjenu na dane kada smo bolje i poštenije iskoristiti. Bilo bi ga najradosniji. Pokušavamo o dobro temeljitije analizirati. Ali kako svemu tome trijezno razmišljati i i kada, kad je već korizma tu i ona tražiti mjesto nadi. Voljeli bismo nameće nova zaduženja? Ostaje u da ta sjena što prije iščezne iz svemu tome jedan iskren vapaj i naših glava i da ona ne utječe u molitva za taj narod da Bog bude donošenju odluke o našem pov- uz njega u njegovu posrtanju kroz ratku. Očito će neki procesi trajati vrijeme i ove prostore koji mu i dulje nego li smo očekivali i pribo- danas, kao i nekoć, kroje životnu javamo se da mnogo toga neće sudbinu. Tu molitvu smo žarko izgledati kako bismo mi željeli ponavljali u svakoj obitelji....kako nam kazuju oni koji su S ovim mislima stojimo u zaduženi da nam reknu. I ove korizmi. Željeli bismo da nam ona ćemo godine o tome raspravljati i pomogne u traženju odgovora na vrtiti se u zatvorenim krugovima brojna naša pitanja, ili barem nemoći malog čovjeka (i naroda) dadne snagu za nošenje križeva i da sam bitnije utječe na svoju pronicanja njihova smisla. Sve nas sudbinu. Hoće li ponovno vrtlog to potiče da svoja temeljna razmi-života, procesi življenja i naše šljanja unesemo u ovo vrijeme u obaveze otupiti oštricu ovog pitanja? Možda kojem suosjećamo s Isusovom patnjom da nas nam novi povijesni prilog o misijama koji ćemo ona kroz trpljenje povede prema spasenju i izdavati u nastavcima ponudi neka rješenja i svjetlu. više nade?

NAŠE ISELJENIČKE NADE I DILEME

B. Dorotić, ECCE HOMO

To svjetlo i spasenje želimo svima vama po svim našim misijama!

fra Ilija Vrdoljak

onajprije treba reći da riječ "korizma" ima Shvaćanje korizme i Psvoje ishodište u latinskoj riječi "qudra- vazmenog otajstva danasgesima" (razdoblje od 40 dana) koje u povijesnom Za obnovu i dublji poticaj poniranja u otajstvo procesu prilagođavanja hrvatskom izričaju u našoj

smrti i uskrsnuća Isusova, Crkva je na II. Vat. liturgiji zabilježena kao "korizma". Svoje porijeklo Saboru preporučila važne odrednice.broj četrdeset ima u četrdesetdnevnom postu U 5. poglavlju konstitucije o sv. Liturgiji naglašava Mojsija, Ilije i Isusa, koji su posvetitelji tog se da korizmeno vrijeme treba posvetit vremena. Brojka 40 simbolizira savršenstvo, ali mu razmišljanju o sv. Krštenju te gorljivije slušati je potrebna priprava. Još je sv. Augustin ovaj broj Božju riječ. Potrebno je vjernicima uz socijalne protu-mačio kao zbroj vremena (četiri) i znanja posljedice grijeha naglasiti pravu narav pokore (deset), pomnoženo daje brojku četrdeset. "koja odurava grijeh kao uvredu Bogu". Preporuča Spomenimo još i to, da istočni svijet u ovom broju se što više moliti za grešnike.prepoznaje simbol čišćenja.Posebno treba zapaziti preporuku Sabora koji Za nas je kršćane najvažnije, da Isusa nakon govori: "Pokora korizmenog vremena treba da krštenja u Jordanu "odvede Duh u pustinju da ga bude ne više unutarnja i pojedinačna, već također iskuša. Postivši četrdeset dana i četrdeset noći,

vanjska i socijalna". (br n a p o k o n o g l a -.110). d n j e " . ( M t 4 , 1 - 2 ) t o

razdoblje i za nas kršćane Hoćemo li nešto postaje sveto i darovano konkretno činiti?vr i j eme obraćen ja i

promjene. Vratimo se još malo na br. 109 konstitucije o sv.

Povijesni pogled u Liturgiji, gdje se govori da korizmu nas korizma pripravlja na

"svetkovinu vazmenog Već u 2.st. kršćanstva otajstva". Preporučena su i poznata je priprava za dva sredstva: "gorljivije blagdan Uskrsa postom i moliti … i gorljivije slušati molitvom. Izrijekom se Božju riječ”. Iako se čini četer-desetodnevni post dosta laganim, ta preporuka spominje na Nicejskom želi dublje pokrenuti u nama saboru 325. godine . duh molitve, tog čudesnog Korizma se ne sastoji samo susreta s dobrim Ocem. Kad u odricanju hrane i pića. U je Salomon dovršio gradnju prva kršćanska vremena to Jahvina doma, reče Jahve; je vrijeme katekumena

"Uslišio sam molitvu i prošnju koju si mi uputio. koji su se pripremali za krštenje u uskrsnoj noći, te Posvetio sam ovaj dom koji si sagradio da u njemu pokornici, koji su se teško ogriješili o moralni prebiva Ime moje dovijeka; moje će oči i srce biti zakon Crkve te su bili isključeni iz zajednice vjere i ovdje svagda" (1 Kr.9,3). Kakav bi bio veliki upravo kroz to vrijeme katarze (unutarnjeg dogadaj za tebe i za mene, kad bi Bog odgovorio na čišćenja) na kraju opet primljeni u zajednicu. Uz naše molitve istim riječima? Naš dom u kojem ostale poko-rničke čine "povratnici" su posipavali živimo bio bi njegovo prebivalište.glavu pepelom, a na prijelazu u 12.st. pepeljanje je Ako Božju riječ gorljivo slušamo i činimo, ona bio čin za sve vjernike i klerike. To činimo i mi obogaćuje našu korizmenu molitvu i otvara dublji današnji kršćani u znak poniženja pred Bogom koji put i umiruje naše srce. Davno je Bog preko nam u Isusu Kristu vraća "život u izobilju". proroka Jeremije poručio svome narodu: “Slušajte “Obratite se i vjerujte evanđelju" je poziv svima moj glas, pa ću biti vaš Bog, a vi ćete biti moj nama upućen na Čistu srijedu, da se suočimo sa narod" (Jr. 7 ,23). Još jasnije će nam biti ako se samima sobom i da procijenimo vlastitu kršćansku prisjetimo Isusova preobraženja kada Otac govori zrelost i povezanost s Bogom. Dodajmo još da je iz oblaka: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam obvezatni post i nemrs za sve vjemike u korizmi odabrao! Njega slušajte!" (Mt.17,5).samo na Čistu srijedu i Veliki petak.

KORIZMENO VRIJEME - VRIJEME NAŠEG PONlRANJA U OTAJSTVO SMRTI I USKRSNUĆA ISUSOVA

“Postio je četrdeset dana i četrdeset noći,i na kraju ogladnje. Tada mu pristupi napasnik..”

2.

Naši konkretni postupci i odluke

Korizmeni poziv Čiste srijede. “Obrati se i vjeruj Evanđelju" jest najprije ozbiljan i odgovoran pogled u samoga sebe. To je prilika da provjerim svoju vjeru i kulturu vlastitog srca.

Ovaj je poziv poput ogledala u kojem se pro-matramo bez šminke i ulje-pšavanja! Moli-ti, postiti, činiti dobra djela sa-mo su sredstva

do dubljeg poniranja velikog otajstva bolje ljubavi u smrti i usksnuću Isusovu.Naš zajedniči križni put, svaki nas petak podsjeća na otajstvo neshvatljive Božje ljubavi prema čovjeku. Tu nalazimo i rješenje za vlastito prihvaćanje da budemo Isusovi učenici: uzeti križ svaki dan i ići za njim! Zato Crkva vjerom i zanosom pjeva:

"0 križu blagoslovljeni, Svem svijetu ti si ufanje! Ti nekoć drvo sramotno, A sada vrata nebeska!”

Prisjetimo se i Petrovih riječi: “Niste otkupljeni nečim raspadljivim - srebrom ili zlatom - nego dragocjenom krvlju Krista Jaganjca nevina i bez mane.”(1Pt.1.18)Nikako ne smijemo zaboraviti pomirenje koje je dar Uskrsnuloga! Ono se događa smrću i uskrsnućem i izlijevanjem Duha Svetoga!Davno je Bog po proroku Joelu pozivao: "Vratite se k meni svim srcem svojim. Razderite srca, a ne haljine svoje! Vratite se Gospodinu Bogu svome, jer on je nježnost sama i milosrđe, spor na ljutnju, a bogat dobrotom, on se nad zlom ražali “(2.13).Korizmeno vrijeme je vrijeme poniranja u otajstvo smrti i usksnuća Gospodinova, vrijeme naše zajedničke nade u uskrsno jutro i radost u konačno otkupljenje čitavoga čovjeka. To je dan kojeg čini Gospodin za novo nebo i novu zemlju. To je i početak nove pjesme", kao "glas golemog mnoštva", kao “šum velikih voda”, kao “prasak jakih gromova: Aleluja!” (Otk.19.6).

Neka nam svima bude blagoslovljeno darovano korizmeno vrijeme,

a uskrsni blagdani snaga svakidašnjici da budemo hrabri

učenici Isusovi!

p. Sebastijan Golenić

Hrvatkska katolička misija KlagenfurtLidmanskygasse 20

tel./fax: (0463) 50 81 04

voditelj: fra Mato Pranjićpast. suradnica: Marijana Vidović

Korizma u našoj Misiji

Put križa: svakog petka u 18.00 sati

Korizmena ispovijed: 9. 3. u 10.00 sati u Wolfsbergu

u 16.00 sati u Klagenfurtu za školsku djecu

u 18.00 sati za odrasle

10. 3., 8.00 - 12.00 sati Klagenfurt13.00 sati Spittal/Drau15.00 sati Villach

Veliki tjedan

Veliki četvrtak: 18.00 sati Sveta Misa posljednje večere

Veliki petak: 18.00 sati Čitanje Muke, Klanjanje križu i sv. Pričest

Velika subota: 19.00 sati početak obreda blagoslovom vatre i paljenjem uskrne svijeće

USKRSSvete Mise

Klagenfurt, 11.00 sati Marienkirche, Benediktiener Platz 10

Spittal/Drau 15.00 sati u crkvi St. Rgid

Villach, 17.00 sati u crkvi St. Martin

SRETAN USKRS

3.

obično dodaje atribut vazmeno, sveto ili ao što se neke nedjelje zbog K sveto vazmeno. Obično se atribut i neke posebnosti nazivaju imenice u tim svezama pišu malim posebnim imenom (npr. Cvjetnica), početnim slovom. tako se i tjedan po nekoj svojoj

osobitosti može posebno imenovati. Vidimo dakle da se osim atributa veliki Tako se tjedan uoči najvećega javlja i vazmeni. Postoji i kaseta Pjevani kršćanskoga blagdana - Uskrsa vazam, a obuhvaća bogošlužje Velikoga naziva Veliki tjedan. Zbog veličine tjedna. Znademo da je Vazam obično zbivanja od slavnoga Kristova sinonim za Uskrs, ali se u novije vrijeme ulaska u Jeruzalem do uskrsnuća. riječi vazam i vazmeni upotrebljavaju u “Sutradan veliko mnoštvo naroda, širem smislu nego Uskrs, uskrsnuće i koje bijaše došlo na blagdan, kako uskrsni. Nedjeljni i blagdanski misal za čuje, da dolazi Isus u Jeruzalem, narod (Zagreb, 1992.) na str. 135. ovako uzme grane od palma te mu iziđe u kaže: "U novije vrijeme sve više prodire susret, kličući, Hosana! Blago- izraz ‚'vazmeni' da se njime izrazi slovljen, koji dolazi u ime Gospo- cjelokupna stvarnost otajstva smrti, dnje, Izraelov kralj!". (Iv 12,12-14). uskrsnuća, uzaašašća i dolaska Duha Bogoslužje Velikoga tjedna prožeto Svetoga". Razumljivo je stoga da je uspomenom na posljednju vazmeno vrijeme počinje Velikim tjed-Isusovu večeru: "Dok su blagovali, nom, ali ne završava na Uskrs. uze Isus kruh, zahvali se (Bogu) i

Naš pučki naziv Vazam, Vuzem, Uzam i razlomi ga pa ga dade svojim sl. i pridjevi od njih izvedeni uglavnom se učenicima veleći: - Uzmite i jedite! poklapaju s češćim imenorn blagdana Ovo je moje tijelo. Zatim uze kalež te Uskrs, ali se u novije vrijeme u liturgij-se zahvali (Bogu) i dade im ga vele-sko-teološkom smislu potpuno ne podu-ći: - Pijte iz njega svi, jer je ovo moja daraju. Vazam je obuhvatniji, sadržajniji krv, (krv) Zavjeta, koja se prolijeva naziv, a Kristovo uskrsnuće i na njemu za sve za oproštenje grijeha.» (Mt utemeljena naša uskrsna nada tvore 26,26-29).Tada slijedi Isusova središte vazmenoga otajstva. smrtna borba u Getsemaniju,

Golgota, Razapinjanje i smrt. To su Neka vam je svima, poštovani čitatelji, razlozi da se taj tjedan naziva sretan i blago-slovnjen Uskrs, da svi Velikim tjednom. Prva se riječ i postanemo dionici Kristova vazmenog piše velikim početnim slovom a (pashalnog) otajstva.pojedini dani toga tjedna imaju dr. Marko Lukendaatribut veliki. Taj se atribut rjeđe ističe uz ponedjeljak, utorak i srijedu Velikoga tjedna. Piše li se uz njih atribut veliki velikim početnim slovom ili malim, teško je reći. Praksa se u tom ne slaže.

Druga tri dana Velikoga tjedna, tj. četvrtak, petak i subota posebno su obilježeni dani Velikoga tjedna svojim liturgijskim sadržajem i sudjelovanjem vjernika u bogo-služju. Ti se dani redovito zovu Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. U njima nema sumnje kako pisati prvu riječ: samo velikim početnim slovom. Ta se tri dana zajedno zovu posebnim imenom: trodnevlje. Ispred toga se

DANI VELIKOGA TJEDNA

4.

Impressum: uređuje i odgovara: Hrvatska katolička misija Beč, Am Hof, 1010 Wien, Schulhof 1., Tel.(01) 5338136; 5338394; fax 5333019, fra Ilija Vrdoljak, voditelj. Lektura: dr Marko Lukenda, tehniöka obrada mr. Rudolf Mijoč - Birin, e-pošta: rudi@marienpfarre.at

SRETAN USKRSSVIM ČITATELJIMA!

VašiSVEĆENICI, ČASNE SESTRE,

ŽPV i uredništvo

povezano s razdobljem poslije U V O Dnjega, bilo po svećenicima koji su iz njega donijeli svoja

rvatska katolička Misija u iskustva i početne temelje za HBeču, glavnom gradu kasniji rad novog pastoralnog Republike Austrije, ima svoju osoblja koje šalje domovinska relativno kratku povijest. Sama Crkva i novih ljudi, naših “HKM” kao posebna crkveno radnika, koji počinju dolaziti pastoralno-socijalna institucija organizirano u Austriju od 1962. uspostavljena je u godinama godine.kada su odredbom Svete stolice i

Četvrto razdoblje počelo je Biskupskih konferencija zemalja odakle su odlazili i zemalja u šezdesetih godina 20. stoljeća. koje su dolazili strani radnici Ono je obilježeno potpuno crkveno-pravno određivani novim elementima hrvatskog okviri za pastoralnu i socijalnu selilaštva: ekonomskom migra-

monarhije. Drugi dio trebao bi skrb istih radnika. Za pravilno cijom. U kratkom vremenskom obuhvatiti razdoblje između dva razumijevanje te tematike, razdoblju od samo desetak godi-svjetska rata do svibnja 1945. To potrebno je imati u vidu na stotine tisuća naših vjernika je razdoblje u kojem su se Hrvati dokumente Svete stolice i našli su se izvan svoje domovine kao narod našli u sklopu nove odredbe Biskupskih konfe- i domovinske Crkve. Za razliku države “Južnih Slavena” i rencija. U tim su okvirima nikle i od prethodnog razdoblja, ono je njihovi su odnosi s austrijskom te institucije koje smo mi u organizirano i uspostavljeno od državom iz temelja drugačiji. svojoj crkvenoj terminologiji najviših službenih crkvenih Zanimljive su u tom razdoblju nazvali “Hrvatskim katoličkim institucija. To bi se razdoblje, političke borbe Hrvata za svoju misijama”(u samim početcima također, moglo podijeliti na dva samostalnost i prava u novoj ponekad i “Dušobrižničkim dijela: državi. Njihov utjecaj i značaj uredima”). Naša domovinska a) od 1962. do 1990.: razdoblje biva sve bljeđi i sve više u korist Crkva uspostavljala je naše za postojanja prijašnje zaje-nove države od koje su vrlo brzo HKM u 60-tim godinama dničke države; politički izigrani i prevareni. U prošloga stoljeća kada se b) od 1990. do danas razdoblje ovom se prikazu ne želimo pojavila i potreba za pastoral- raspada bivše države i svaranje zadržavati ni na tom razdoblju, nosocijalnom brigom o našim novih država na njezinu podru-jer ono ne spada u srž naše radnicima koji su pošli na rad u čju. To je razdoblje obilježeno prvotne zainteresiranosti.zemlje zapadne Europe. jakim izbjegličkim valom koji je

udvostručio hrvatsko iselje-Treće razdoblje počinje zavr-Povijest doseljavanja Hrvata na ništvo u Austriji.šetkom rata, polovicom svibnja ovo područje je daleko duža i

1945. godine, kada se, kao u seže u mnoga stoljeća unatrag. 1. PASTORALNA I doba turskih nadiranja, stotine Ona je vezana uz državne veze SOCIJALNA BRIGA tisuća Hrvata povlače s hrva-koje je Hrvatska imala u O HRVATIMA tskim vojnicima prema Austriji trojedinom kraljevstvu s kućom U AUSTRIJI (BEČU)

Hasburgovaca, uz izbjegličke OD 1945. DO 1960.zbjegove pred Turskom navalom Svibanj 1945. označio je poče-u stoljećima turskih ratova i

tak tragičnog puta hrvatske povi-naseljavanja hrvatskog stano-jesti, kako one unutar njenih vništva na širem području Gradi-granica, jednako tako i one iz-šća (Burgenland).To je povijesno van. U toj tragediji nezaobila-razdoblje znanstveno obrađi-zno je područje Austrije, kako vano i ima popriličnu povijesnu zbog Bleiburga, isto tako radi dokumentaciju. Ono bi u životnih sudbina desetaka tisuća povijesnom prikazu obuhvaćalo da bi se predali savezničkoj Hrvata koji su se našli na ovome onaj prvi i najopširniji dio i protuhitlerovskoj koaliciji. To području u potrazi za budućno-sezalo bi do kraja 1. svjetskog razdoblje trajalo je do kraja 50- šću u vremenu u kojem su per-rata i raspada Austro-ugarske tih godina i u mnogočemu je

POVIJEST HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE U BEČU

Četverored Slika iz “Spomenica Bleiburg 1945-1995” Zagreb 1995

5.

na tako ogromnom području. htjeli ukloniti ili krivo tumačiti spektive bile minimalne. Dvije Njegov radius kretanja i djelo- bili su tamna sjena i prijetnja koja velike hrvatske kolone pošle su u vanje bio je Beč - Linz. Sabin je pratila sav rad hrvatskog različitim pravcima: ona, daleko Štefan ostat će legendarni junak, iseljeničkog dušobrižništva sve brojnija koja se vraćala natrag, koji se kao anđeo tješitelj pro- do 1990. godine. Djelatnost nazvana “križnim putom”, u vlačio kroz poratnu bijedu i hrvatskih katoličkih misija svoju tragediju, a ona druga, koja nevolju, da gladne nahrani i nezamislive su bez nad-gledanja i je pošla prema sjeverozapadu, u beskućnike uvede pod krov. Uz stalne opasnosti koja je dolazila s svoju neizvje-snost.njih su kraće ili dulje vrijeme radili te strane. U svim pisanim “Goleme su povorke naših ljudi još mnogi drugi svećenici, čija ću izvješćima kojima je domaća

lutale Austrijom ne znajući za-imena samo spomenuti: Vrdoljak, Crkva komunicirala s HKM-om

pravo kamo idu i gdje će tu večer Tojčić, Kisić, Krausen, Dragun, izostavljan je govor o ovoj

nasloniti svoju glavu i odmoriti Buzančić, Dragičević i Pandžić.” činjenici, ali ona je nevidljivo

prisutna u svoj pismenoj Ne bi se smjelo zaobići pro-sudbu ostavštini i u cijelom pasto-

i ocjenu rada tih svećenika koju ralnom radu među iseljenicima. donosi p. Efrem, svećenik kojega To je bio “hod kroz minsko polje” je Biskupska konferencija iz i nepažnja je bila opasna, kako za domovine imenovala naddušo- pojedinca, tako i za samu Crkvu.brižnikom i poslala 1971. god. da nastavi njihov posao, tim više što DR. P. MIRKO ČOVIĆ je ona izrečena u zatvorenom i I NJEGOVA DJELATNOSTnedostupnom krugu, u jednom svoje noge, klonule od dugog i

Na području Bečke nad-vremenu kada se nije smjela izreći besciljnog lutanja. Možemo li javno, jer je sav taj rad bio biskupije, koje je danas i područje sebi, barem u mislima, predočiti osuđivan, a svi spomenuti djelatnosti HKM-a u Beču te goleme rijeke na putovima svećenici su nosili naziv državnih djelovao je p. Mirko Ćović, Austrije, za koje nitko nije imao neprijatelja, čak i “ratnih zloči- franjevac Provincije presv. srca, jer je odjek rata još trajao i naca” neki od njih. U spome- Otkupitelja. Ime vlč. Vilima jer je svaki od domaćih ljudi nutom referatu piše p. Efrem: Cecelje i p. Mirka Čovića treba imao dosta brige sam sa sobom” “Možda ću im povrijediti skrom- posebno izdvojiti. Njih dvojica su - piše 1977. u svom referatu o nost ako im spome-nem ime. Ali nadmašili ostale svojim radom i tom vremenu p. Efrem Kujun-

džić na zasjedanju hrvatskih misionara i socijalnih radnika u Virzehnheiligenu u Njemačkoj.

“Ako sve to imamo pred očima”, nastavlja p. Efrem u referatu, “jedva da ćemo moći ocijeniti veličinu rada onih svećenika, koji su u to vrijeme skočili pred to mnoštvo, da mu budu putokaz, vođa i tješitelj...Nezamislive su za naše iselje-nike poratne godine bez Vilima Cecelje, koji po danu obilazi logore, a navečer dočekuje nove iseljenike. On je ubrzo poslije kronografija se ne svojom pasti-rata organizirao Hrvatski karitas smije obazirati na rskom brigom (Caritas croata) koji je bio skromnost, jer budućim poko- za svoj narod. Obojice danas akumulacijska baza za sve one ljenjima želim prenijeti istinu, to nema među živima: vlč. Cecelja koji su bili voljni bilo kako više što je ta istina na čast onima, počiva na groblju u Salzburgu, a pomoći tom narodu bez domo- na koje se odnosi; tim više što ta grob p. Mirka je u kripti franje-vine. Mirko Čović bio je tada istina predstavlja jedan svijetao vačke crkve u Beču. Za njihova mlad čovjek, poletan, zdrav i primjer u hrvatskoj Crkvi.” Ta života nije im se smjela reći javna sposoban. No i kraj svega toga prešućivana istina kojoj je dikta- riječ zahvale niti označiti njihova neshvatljivo je, kako mu je bilo tura zatvarala usta morala je ipak zasluga i neprocjenjivo djelo moguće svoje djelovanje razviti izaći na vidjelo. Oni koji su je ljubavi prema hrvatskom iselje-

6.

Slika iz knjige:“SpomenicaBleiburg, 1945 - 1995”Zagreb, 1995.

Najveći dio njih htio je poći u niku. Povijest hrvatskog iselje- kad je postalo slobodnije prija-prekooceanske zemlje, a manji ništva i povijest katoličke crkve vljivali tražeći azil. Potresnu dio riješiti svoju budućnost u poratnim godinama među priču mi je pričao jedan seljaks izbjegličkom putovnicom osta-hrvatskim iseljenicima još je i Plehana u Bosni kojeg sam jući u Austriji. Moglo bi se reći danas dužna ovoj dvojici da su vlč. Vilim Cecelja i p. svećenika.Mirko Čović kroz Hrvatski Na žalost nije mi dostupna karitas (Caritas croata) riješili

pisana ostavština pokojnoga p. probleme hrvatskih iseljenika u Mirka Čovića. Vlč. Cecelja je Austriji poslije drugog svjet-svoju ostavštinu brižno godi- skog rata.nama sređivao i ona je, srećom,

Broj izbjeglica se potkraj 1960 -sačuvana. Kada bude obrađena, ih godina smanjio do zane-reći će nam mnogo toga o tom marive brojke. Jedan dio onih vremenu. Budući da sam s vlč. koji su svoj status riješili Ceceljom radio 4 godine u ostajući u Austriji bili su oko-HKM-u u Salzburgu, premda snica pastoralne brige p. Mirka. smo iz gore navedenih razloga Tomu su broju pridodavani i zaobilazili navedene teme, ipak malobrojni Hrvati koji su mi je poznato da postoji eviden-prispjevali u Austriju. Pasto-cija za preko deset tisuća Hrvata ralna briga o njima počinje kojima je on pomagao u sre-ozbiljnije poslije potpisivanja đivanju dokumentacije za iselji-

susretao svakodnevno u dvorištu “Državnog ugovora” i odlaska valje u prekooceanske zemlje. opatije St. Peter u Salzburgu, Savezničke vojske i uprave iz Ono što je prof. Vinko Nikolić koji se nekoliko godina skrivao Austrije 15. svibnja 1955. učinio za hrvatsko iseljeništvo kod nekog seljaka na njegovu godine. Imeđu 15. svibnja 1945. na kulturnom planu, još više je, “Bauerhofu” pomažući mu u i 15. svibnja 1955. smješteno je čini mi se, učinio vlč. Cecelja na poljodjelskim poslovima pra- deset najtežih godina hrvatskog vjersko-karitativnom području. veći se gluhonijemim. iseljeništva u Austriji. U tom poslu su on i p. Mirko bili

povezani. Stoga je veliki dio Svim tim ljudima trebalo je Upravo 1955. godine, kada se onoga što je vlč. Cecelja radio na pomoći. Svi su oni bili u osjeća politički odah i popu-zapadu Austrije (Koruška, izuzetno teškim položajima. štanje, dolazi dr. p. Mirko Čović Salzburg i dio Gornje Austrije) Vrijeme i prilike nisu zaostajali u Beč i počinje okupljati jednako tako radio i p. Mirko Č. sa svojim poteškoćama. p. hrvatsku vjerničku zajednicu. na istočnom dijelu (Gornja Mirko trebao je biti “putokaz, Prvo misno slavlje proslavlja se Austrija, Donja Austrija i Beč). vođa, tješitelj”, kako piše p. kod sestara Uršulinki u njiho-

Efrem, ali i pomoćnik. On je bio Treba imati u vidu da je vom samostanu u Johannesgasse slamka spasa za te ljude. S njime Austrija sve do 1955. godine pod u 1. bečkom kotaru. Tom prvom i preko njega oni su su iz upravom Saveznika. Tek u susretu hrvatske zajednice u nepostojanja prelazili u posto-svibnju 1955. godine potpi- crkvi oko oltara pripomoglo je janje, iz nezakonitosti u statuse sanim “Staatsvertrag” postaje hrvatsko podrijeklo poglavarice zakonitoga. Preko njega je Austrija neovisna i slobodna. To uršulinskog samostana. jedino dolazilo svjetlo i pomoć ima svoje posebno značenje, U razdoblju od 1955. do 1960. tim ljudima. Oni koji imaju uvid posebno za dio istočno od rijeke

slavila su se misna slavlja na tri u to vrijeme i prilike mogu si Ensa. Na tom je području, radi mjesta: najprije kod sestara predstaviti razmjere tragedije u ruske uprave, daleko teže raditi. uršulinki u Johannesgasse, koju bi upali ovi ljudi da nije bilo P. Mirko Čović prihvatio je potom u kapeli Kolpinghaus-a u p. Mirka i naših svećenika među upravo to područje. Njegov rad 4. kotaru u Gumpendorfer-našim ljudima u to vrijeme.od 1945. do 1962. isključivo je strasse, te u samostanskoj crkvi vezan uz hrvatske izbjeglice koji Najveći dio posla p. Mirka bio sestara Služavki Duha Svetoga u su se 1945. povukli s hrvatskom je vezan uz izbjeglički logor u 10. kotaru, u Alxingergasse.vojskom ili su kasnije, stav- Traiskirchenu, dvadesetak kilo-

ljajući život na kocku, pobjegli metara južno od Beča. Tu je on Nastavlja se...preko granice. Tu je dio i onih intezivno radio među izbje-koji su se nekoliko godina glicama. Njegov rad među njima P. Ilija Vrdoljakskrivali po Austriji, te se kasnije, bio je svećenički i socijalni.

Hrvatski vojnikSlika iz knjige

“Spomenica Bleiburg 1945-1995”, Zagreb, 1995

7.

čovjeka u prostor divljine. Sve ono što bi bilo drugačije rošli smo prvo polugo-P Zadatak je obitelji stvoriti pokušava se ukloniti iz dište i poslije zimskih uvjete “gnijezda” jer ovdje djeteta. Tu je onemogućen praznika ponovno su se treba ono graditi svoju razvoj vlastitih darova dje-vratila naša djeca u školske osobnost. Ovdje ono upo- teta i pokušava se provesti klupe. Oživjeli su i skučeni znaje svijet preko svojih nasilno kalemljenje rodi-vjeronaučni prostori u našim roditelja. Za rast njegove teljskih želja, unatoč zna-misijama gdje imamo vjero-osobnosti potrebno je da ga kova odbijanja, otpora, nera-roditelji vole, podržavanju, spoloženja ili nesigurnosti. prihvaćaju, da mu se raduju.

najranijoj dobi stječe Osjećaj uvažavanja, volje-

dijete sposobnosti za zaje-nosti, nezapostavljenosti dnički život s drugim ljudima. omogućava mu da raste Za to je presudno povjerenje slobodno i vedro. Ovdje u vlastite roditelje i vlastitu stvara i svoje vlastite odnose obitelj. Roditelji trebaju prema drugima oko sebe uložiti mnogo truda u zaje-uvažavajući i voleći i druge nauk. Kod nas u Beču je ove dnički život sa svojim dje-oko sebe. Na ispravan način godine preko 800 polaznika tetom. Oni mu moraju ono stvara sliku o sebi i vjeronaučne pouke, od pokloniti dovoljno vremena, prihvaća se u okvirima rodi-predškole do krizmanika iz 8. brige, strpljivosti i uvaža-teljske prihvaćenosti, te nije (4.) razreda. Sav naš kate-vanja da se ono izrekne i nesigurno i prestrašeno, niti hetski tim - laici, časne sestre izjasni. Dijete mora imati osorno ili ljubomorno.i svećenici imamo pune ruke sigurnost da su roditelji posla. Krizmaničke i prvo-solidarni s njim, da na njih pričesničke grupe su preko može uvijek računati. Ono 200 vjeroučenika, ukupno mora biti sigurno da će oni preko 400. Vjeronauk na imati razumjevanja i za materinskom - hrvatskom njegove pogreške. Povje-jeziku. Ali, već tu zapi-renje djeteta ne smije se njemo. Djetetu je razumljiviji nipošto “kupovati” poklo-jezik kojim ne govori njegova nima, obećanjima, najmanje majka. Ovdje nećemo sada o novcem. Njegove pozitivne tome. Nešto nas drugo muči strane treba pohvaliti i o čemu već dulje vrijeme priznati sve što čini za razmišljamo i do čaga zajedništvo i za obitelj. dolazimo iskustvom u vjero-Roditelji trebaju pomoći naučnom radu: želimo pro-izgraditi osjećaj rasuđivanja govoriti o vjerskom odgoju između dobrog i lošeg. Oni naše djece. ada djeca pokazuju nesi-ne smiju samo ostati na

gurnost, strah ili nepovje-akon stotina obitelji koje praznom upućivanju na renje ili su osorna i nepri-smo obilazili ovih dana dobro i kuđenju lošega. stupačna, znak je to osjećaja susreli smo mnogu djecu. Dijete treba kroz obiteljski zapostavljenosti, osjećaj da Gotovo su sve obitelji s život uvidjeti da dobro koristi ih roditelji ne prihvaćaju ili im djecom u odgojnoj dobi. To cijeloj obitelji i donosi joj ne vjeruju. Često se u su ta životna mjesta odakle radost u napredak, a da ono takovom krivom ozračju čuju dolaze naši vjeroučenici. što je loše svima smeta, riječi: “Ti još ništa ne znaš. Ti Znademo da je obitelj gnije- donosi nesigurnost i žalost. si malen i glup. Strpi se dok zdo u kojem odrasta dijete. Time dijete postaje samokri-narasteš i budeš veći...”Na pamet mi pada razmi- tično, pazi na svoje pogre-

šljanje pokojnoga prof. dr. V. sobnost kod djeteta ne ške, priznaje ih i traži pomoć Bajsića o “gnjezdu i prašu- da ih zajednički ispravi, jer ne grade ni roditelji koji žele da mi”. “Gnijezdo” odgaja želi razarati obiteljsku sreću.djete bude njihova kopija. osobu, “prašuma” odvodi

U

KN

O

Obiteljska

VJERSKI ODGOJ NAŠE DJECE

8.

UČITI KROZ VLASTITO ISKUSTVO

D

V

DVJERSKI ODGOJ DJETETA

N

goju koje dijete poprima u sre-dini gdje kao stranci žive, želeći time posvjedočiti svoju “loja-a bi dijete moglo što više lnost” i modernije gledanje na sudjelovati u obiteljskom životu život. Nekada naivno računaju i ispravno prosuđivati sve što da će dijete samo od sebe se u obitelji događa, roditelji ne uvidjeti ono što je krivo i smiju skrivati od djeteta stva-ponovno se vratiti u prvo-rnost života. Oni pričesničku nevinost. No, sve mu trebaju prio-je to naivno i krivo.pćiti svoje brige,

jera u djetetu treba rasti od radosti uspjeha i malena. Dijete je mora susre-neuspjehe. Mno-sti u obiteljskom domu. Ona gi roditelji krivo mora biti vidljiva iz života čine kada kažu obitelji i nju dijete treba naučiti da žele svojoj participirati, dijeliti sa svojim djeci priuštiti ono roditeljima. Ono mora ponaj-što njima nisu mogli njihovi prije iz iskustva života sa roditelji. Žele ih poštedjeti oba-svojim roditeljima vidjeti i veza koje su oni imali kao osjetiti što vjera njima znači. djeca. To nije dobro. Time liša-Roditelji to djetetu trebaju vaju dijete postupnosti rasta govoriti i pojašnjavati. Oni koji kroz koji moraju proći. Njihovo su za dijete “veliki i jaki” trebaju dijete čini nepotreban “skok” pokazati svoj odnos prema ostaje praznina u njegovu Bogu koji je dobar i koji ih odrastanju. Oni trebaju pomoći podržava i voli, kao i oni svoje svome djetetu da bude dijete. U prenošenju vjere rodi-solidarno s njihovim žrtvama, telji trebaju biti osobito pažljivi i radom, odricanjima i brigama. kritični ne opterećujući dijete Dijete treba upoznati procese nepotrebnim krivim slikama o po kojima se odvija život. Ono Bogu i vjeri. I konačno, oni tre-mora ući u razumijevanje baju svoje dijete pozvati na života i rada, obiteljskih kriza, zajednički put vjere i uvoditi ga odnosa s rodbinom, poslovnim u kršćansku zajednicu kao u ljudima i prijateljima. Ono od njegovu obitelj u kojoj ono treba roditelja treba naučiti tko su rasti i sazrijevati, u novi životni prijatelji, kako ih se bira i kako krug zajedništva.se prema njima odnosi i zašto

roditelji izbjegavaju neke ljude. a, vjeronauk je ponovno za-počeo. Mi sami katehisti može-mo vrlo malo ako nema pomoći

eki roditelji misle da vjerski roditelja. Djeca nam sama odgoj počinje u kasnijoj dobi, pokazuju i odaju koliko su vjer-kad dijete pođe u školu. Oni skoga i ljudskoga dobila od smatraju da je predškolsko svojih roditelja. Kod blagoslova razdoblje suviše rano za vjer- sam često čitao odlomak iz sko usmjeravanje ili isprav- Markova Evanđelja koji govori ljanje djeteta. Neki čak misle da kako su roditelji “donosili svoju bi bilo dobro ne uplitati se u djecu Isusu” i kako se on ljutio vjerski odgoj, čak u vjersko na apostole koji su ih sprije-opredjeljenje djeteta ostavlja- čavali smatrajući da je to jući njemu da se samo odluči “gubljenje vremena”. Koliko i kad postane punoljetno. Nije kako to čine roditelji hrvatske malen broj roditelja koji pre- djece u Austriji?puštaju vjerski odgoj i odgoj za vrednote školi koju dijete Priredio fra Ilija pohađa. Mnogi se roditelji ne Vrdoljakžele suprostaviti krivom od-

Novi zakon o “integraciji”

V

S

U

U

U

O

ladajuća austrijska koalicija između ÖVP i FPÖ složila se oko novog integracijskog paketa za strance u Austriji koji će vrijediti od 2003. godine..Ovdje donosimo kratki sažetak iz novina “Der Standard”, 16./17. Februar 2002, strana 9.

vi stranci, koji su kraće od pet godina u Austriji, kao i nova radna snaga i osobe, koje se smatraju i kao obiteljski članovi, moraju

tečaj njemačkog jezka. Iznimka je pohađanje škole. Tečaj u trajanju od 100 sati stajat će 5000 šilinga (363 Ä) i treba se završiti u tijeku jedne godine. Pola tečaja platit će država.

slučaju da se ovoga ne bude pridržavalo predviđene su i neke kaznene mjere.

koliko se nakon jedne godine ne donese integracijski dokaz o položenom ispitu (Multiple-Choice-Test), dobiva se opo-mena. Dozvola boravka bit će ipak na godinu dana, (kod dokaza o položenom ispitu na dvije godine). Ukoliko tečaj ne bude ponovno upisan u slije-dećem polugodištu, sredstva za plaćanje tečaja država će smanjiti, a ako nakon isteka cijele godine ne bude pohađan, ukinut će se sva sredstva. Uz to, ukoliko se tečaj ne završi nakon dvije godine, dobiva se novčana kazna od 100 eura. Dozvola boravka će se pak produžiti na jednu godinu.

koliko tečaj ne bude nakon treće godine boravka započet, dozvola boravka istječe. A ako tečaj bude u to vrijeme započet, ali ne položen, dodjeljuje se još jedna novčana kazna od 200 eura. Neuspije li se do do kraja četvrte godine boravka u Austriji, još uvijek dokazati položeni tečaj njemačkog, dozvola boravka prestaje vrijediti i stranac mora napustiti zemlju.

još nekim novostima dobro bi bilo raspitati se, da ne bismo bili zatečeni, a možda i ove ponude iskoristiti. (Npr. tečaj.)

Mr. Rudolf Mijoč

položiti

produžena

9.

Hrvatska katolička misija Linz Pillweinstrasse 11, 4020 Linz

tel. 0732/65 02 62; fax 4 email. Hkm.linz@utanet.at

fra Josip Tretnjak, voditeljfra Josip Pasariček

Pri našoj misiji u Linzu već se desetak godina okupljaju mladi na vjeronaučne i molitvene susrete. Prije pet godina ta se zajednica uključila u pokret franjevačke mladeži, pod nazivom FRAMA. Pozorna na poticaje Duha Svetoga, te nadahnuta primjerom svetoga Franje i sama je poduzela neke akcije: već je šest godina za redom organizator i domaćin "SUSRETA" mladih Hrvata iz cijele Austrije, i sudjelovala je na nekoliko domovinskih susreta Frame: Rijeka-Trsat, Sarajevo, Tolisa.U ljetu prošle godine među nama se rodila želja da osnujemo jedan glazbeni band i crkveni pjevački zbor, koji bi svojim sviranjem i pjevanjem potakao i ostale vjernike na svečanije i aktivnije sudjelovanje u nedjeljnom i blagdanskom misnom slavlju.. I već u listopadu prošle godine došlo je do ostvarivanja tih naših želja. Pod vodstvom nastavnika glazbe gospodina Maria Pantnera, rodom iz Travnika, i podršku naših svećenika osnivamo band i pjevački zbor, koji za sada broji dvadesetak članova. Na prijedlog našeg učitelja i zboro-vođe donosimo jednoglasnu od-luku kojom našem bandu dajemo ime:

je jedinstvena vrsta ruže, koja na svojoj stabljici nema trnje, a raste samo na planini Vlašić kod Travnika. Otkrio ju je i proučio, prije stotinjak godina, jedan austrijski svećenik imenom Brandis, koji je tada bio profesor na isusovačkoj gimnaziji u Travniku.Već na svetkovinu Bogojavljenja (06.01.2002.) bilježimo svoj prvi nastup, pjevajući više-glasno naše božićne pjesme, u prepunoj crvkvi sv. Kvirina u Linzu. Nazočni vjernici oduše-vljeno su pozdravili naš trud. To nam daje podršku za daljnji rad i nadu da će nam se pridružiti i novi članovi. Na našim daljnjim nastupima srdačno su nas primili i divili se rezultatima našeg rada i vjernici u filijalama: Wels, Vöcklabruck i St.Martin im Innkreis.Daljnji nam je plan da jedan dio našeg glazbenog sastava bude tamburaški, a drugi bi se posvetio više zabavnoj glazbi. Na taj način bismo željeli našem hrvatskom čovjeku otvoriti uho i za zvukove i melodije iz bogate hrvatsko-glazbene baštine. S pouzdanjem u Boga, te uz veliku stručnost, strpljivost i požrtvovnost našeg učitelja, mi već velikim koracima idemo prema tom cilju.

Boško Vilić

OSNOVAN BANDI CRKVENI PJEVAČKI ZBOR

"ROSA BRANDIS".

"ROSA BRANDIS"

K O R I Z M A I U U S K R S N A Š O J M I S I J I

KRIŽNI PUT Svake srijede u 18,00 sati, Linz (Petrinum - Pöstlingberg)

POKORNIČKO BOGOSLUŽJE I ISPOVIJED

Altmünster 16.03. u 14,00 satiAttnang-Puchheim 15.03. u 18,00 satiBraunau 16.03. u 18,00 satiBad Ischl 16. I 23.03. u 16,00 satiKirchdorf 17.03. u 14,00 satiKremsmünster 17.03. u 14,00 satiLinz 13. i 20.03. u 18,00 satiSt. Martin i.I. 16.03. u 16,00 satiSteyr 21.03. u 18,00 satiVöcklabruck 18.03. u 18,00 satiWels 14. i 19.03. u 18,00 sati

Veliki petak, 29.03.2002. Križni put u 17.00 sati, Linz (Petrinum - Pöstlingberg)

Velika subota, 30.03.2002. Uskrsno bdijenje, sveta misa, te blagoslov jela.

Vöcklabruck u 20.00 i Linz u 22.30 sati.

USKRS, 31.03.2002.

Uskrsni ponedjeljak

Linz u 11.00 satiWels u 13.00 satiKremsmünster u 15.00 satiSteyr u 17.00 sati Linz u 11.00 satiVöcklabruck u 17.00 sati Wels u 13.00 sati

PRVA PRIČEST - Linz, 12. svibnja 2002, u 11.00 sati

STOPAMA SVETOG FRANJE

HODOČAŠĆE U ASIZ 26. 05. - 01. 06. 2002 Voditelj: Fra Nikola Vukoja

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN U S K R S!

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN U S K R S!

Crkva sv. Kvirina u Linzu

10.

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA SALZBURGMirabellplatz 5, 5020 Salzburg

Tel. I fax: 0622 / 87 30 06; Mobitel: 0664 212 01 99Voditelj Misije: fra Vjenceslav Tunjo JanjićSuradnici: fra Vjeko Lazić, đakon

fra Igor Milak, bogoslov

s. Mihaela Slakoper, orguljašica i vjeroučiteljicaCrkva “St. Andrä”

u kojoj se okupljaju Hrvati Salzbuga i okolice

Crkva u Radstadtu.Nedjeljno okupljačište Hrvata

iz pokrajine Salzburg i Štajerske

zajedničko misno slavlje zajedno sa župnikom rvatska katolička misija sa sjedištem u župe St. Andräa na kojem je nastupio reno-Salzburgu jedna je od najstarijih u mirano karlovačko pjevačko društvo «Zora» HEuropi. Prije dvije godine proslavila je pojačano solistom i dirigentom HRT-e iz svoj «zlatni jubilej». Proslava pede-Zagreba. Na žalost, hladnoća je velik dio setogodišnjice postojanja bila je prigodom da vjernika zadržala kod kuće. Ne bismo željeli se, između ostalog, predstavimo u biskupiji,

stati samo na pokrajini i gradu u ovome. Želimo kojem živimo i dje-biti uporni i poći lujemo. Pokušali dalje. Stoga pri-smo zainteresirati

premamo dvodnevno zajedničko slavlje 20. i javnost pozivajući viđenije uzvanike iz 21. travnja: prvoga dana željeli bismo crkvenog i društvenog područja kao i medije, predstaviti hrvatsku kulturu i hrvatske ali smo ostali gotovo nezapaženi. Dugo nam kulinarske specijalitete a drugoga dana se nameće pitanje, što je potrebno učiniti da bi pripremamo zajedničko euharistijsko slavlje. naša nazočnost bila vidljivija i naša prisutnost i

Pozval i smo mnogo djelovanje uočljivije? Koliko gost i ju i znameni t ih austrijsku javnost zanimaju osoba. Pozvali smo i p o j e d i n e n a r o d n e poznate izvođaće. Iz Beča zajednice koje žive na nam u goste dolazi, u njenom području? tuđini dobro poznati fol-klorni asambl “Anno 93” Lani, 17. studenog, pod stručnim vodstvom objavio je «Kronen Zeit-i n ž . P e r i c e M i j i ć a . ung» rezultate ankete u Nastupit će i domaći kojoj se željelo doznati: folkloraši koji nose naziv a) koliko su Austrijanci utemeljitelja ove misije obljubljeni na Istoku i preč. Vilima Cecelje. b) koliko su građani iz Nastupit će i naš tambu-Istočne Europe obljubljeni raški orkestar kojega kod Austrijanaca? Ta an-marljivo vode i prof. Mirko keta, koja nas stavlja Barbot i s. Mihaela Sla-negdje u sredinu pokazuje i koper. U nedjelju je određeni stupanj nepo-predviđen nastup jednog znavanja i predrasuda.okteta iz Zagreba koji bi pjevao kod mise i upriličio Na jednoj od sje- prigodni koncert nakon

dnica Pastoralnog vijeća mise. Naši poslovni ljudi pripremili bi i ponudili naše misije odlučili smo poraditi na tome da kulinarske specijalitete. Austrijsko-hrvatska nas naši domaćini bolje upoznaju i kroz to udruga priprema promidžbu hrvatskog bolje prihvate. Voljeli bismo se i mi u našoj turizma uz pomoć moderne tehnike.biskupiji predstaviti na «Nedjelji stranaca», voljeli bismo da tada u crkvi bude što više Sve to činimo da bismo se bolje austrijskih vjernika. Iskustva iz drugih predstavili, upoznali i međusobno uvažavali i biskupija i misija pokazuju da je odaziv poštivali. Očigledno je da bi putovi integracije domaćina vrlo malen. Preuzeli smo stoga mi morali teći obosmjerno.sami inicijativu, pa smo 20. siječnja upriličili Fra Vjenceslav Janjić

KAKO DA NAS BOLJE UPOZNAJU

Fra Vjenceslav Janjić, voditelj

11.

RASKAJAN DUH, TO JE ŽRTVA, KOJA SE DOPADA BOGU!

Na Pepelnicu (Čistu srijedu) primamo znak križa s pepelom. Pepeo kao znak prolaznosti, znak smrti; križ kao znak vječnosti, znak života. Kristovom pobjedom na križu, pozvani smo da kroz smrt i prah uđemo u Božji život. Mi po krštenju u sebi nosimo život, koji je snažniji od smrti. Blagdan Gospodinova uskrsnuća za koji se pripremamo četrdeset dana daje nam sigurno jamstvo za to. Moramo naučiti nositi križ, izdržati s Isusom sve strahove i uzdati se da će nas Bog u uskrsnuću izliječiti, usavršiti.Ne smijemo dopustiti da se religija križa pretvori u religiju blagostanja. Ljudi danas jedva da su još spremni živjeti s ranama. Povlače se u svijet snova i žele produžtiti iluziju sretna života omamljivim sredstvima kao što su alkohol i droga.Snagom svoje ljubavi i veličinom žrtve Isus nas je poučio kako i nježna sunčeva zraka može pronaći put kroz tamu oblaka i kako nakon svakodnevnih umiranja, ako imamo ljubavi u srcu, možemo uskrsnuti i živjeti vječno.

Vjeronauk, pjevanje i razgovor:1. i 3. subota u mjesecu u Rankweilu, St. Peter 16.00 - 17.30 sati

Nedjeljom u Dornbirnu-Haselstauden 17.00 -18.00 s.

Rankweilu i Bludenzu: subotom u 17.30 sati, pola sata prije mise.Dornbirnu-Haselstauden: Nedjeljom u 16.00 s.

Duhovni razgovori pojedinačno za one koji imaju zapreku za sakramenat sv. Ispovijedi ili osjećaju da su im križevi života preteški:

subotom iz sv. Misa od 19.00 do 20.00 satinedjeljom, Dornbirn od 18.00 do 19.00 satikroz tjedan: po dogovoru

15.03.2002. Rankweil: 16.00 do 18.00 sati St. PeterDornbirn, Haselstauden: 18.30 pa na dalje

Na Veliku subotu u 11.00 sati u Feldkirchu, kap. crkva u noći u Dornbirnu, Haselstauden.

Veliki petak: 17.00 sati u Dornbirnu, Haselstauden Velika subota: 24.00 sati u Dornbirnu, Haselstauden

16.00 sati u Feldkirchu, kap. crkvaUskrsni pon.: 11.00 sati u Dornbirnu, Haselstauden

SV. MISE I DUHOVNA PRIPRAVA:

SUSRET MLADEŽI:

KRIŽNI PUT:

Rankweil, St. Peter (kod “Vinomnasaal”) 1.i 3. subote u mjesecu u 18.00 sati

Bludenz, Franziskanerkloster 2. i 4. subote u mjesecu u 18.00 sati

Dornbirn-Haselstauden nedjeljom u 11.00 sati

KORIZMENA SV. ISPOVIJED

BLAGOSLOV HRANE:

U S K R S :

SV. MISE U VELIKOM TJEDNU:

H RVAT S K A K ATO L I Č K A M I S I J A F E L D K I R C H

Herreng. 2, 6800 Feldkirch; Tel. 05522/ 73 168; Mob. 0676/604 91 93

Voditelj: Juraj KostelacSocijalni radnik: Pavo Nikolić Bahnhofstrasse 13, tel. 055522/34 85-122, fax: 05522/34855; email: paul.nikolic@kath-kirche.vorarlberg.at

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA ST. PÖLTEN

Rathausplatz 12, 3100 St. Pöltentel. (02742) 352 62 11, fax 352 62 14

Korizmeno vrijeme

Pobožnost Križnog puta: svaki petak u 18.30 satiSveta ispovijed:

Svaku korizmenu nedjelju prije svete Mise u St. Pöltenu i Tullnu.

Veliki četvrtak:18.00 sati Misa večere Gospodnje u Beču

Amstetten, 02. 03. u 15.00 satiAschbach, 09. 03. u 16.00 satiBöhlenwerk, 16. 03 u 14.00 satiKrems, 10. 03. u 10.30 sati

Weyer, 16. 03. u 16.00 satiZwettl, 22. 03. u 18.30 sati

Iza svete ispovijedi u svakoj Filijali ćemo slaviti svetu Misu.

VELIKO TRODNEVLJE

Veliki petak:. 18.30 satiSpomena Kristove muke u franjevačkoj crkvi u St. Pötenu.

Velika subota: 19.30 sati Vazmeno bdijenje u franjevačkoj crkvi u St. Pöltenu.

Uskrsni ponedjeljak: 12.00 sati sveta Misa u St. Pöltenu.

Uskrs: 12.00 sati sveta Misa u St. Pöltenu za cijelu Misiju. (Sveta Misa u Tullnu izostaje)

Korizmena ispovijed i svete mise na filijalama:

Ramsau, 23. 03. u 17.00 sati

12.

Folklorna grupa u HKM u Graz

U Hrvatskoj katoličkoj Misiji Graz najveća je novost pokretanje folklorne grupe. Na inicijativu gosp. Zdravka Markovića održana je prva proba 17.10.2001. Od tada se sve više ljudi aktivno uključilo u rad. Danas grupa broji tridesetak članova. Probe se za sada održavaju nedjeljom u 17.00 sati u prostorijama Misije. Na probama koji su ujedno i prilika za susret i druženje vježbaju se plesovi iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Voditelji planiraju grupu registrirati kao kulturnu udrugu i u tom su pravcu poduzeti i prvi koraci. Prvi nastup planiran je 06.04.2002. Za sada su najveći problem narodne nošnje. Članovi se grupe nadaju da će do nastupa i to riješiti. Planovi za budućnost su pokretanje pjevačke grupe. Pozivamo sve zainteresirane, a pogotovo mlade da se priključe.

Konzularni dani u Grazu

Konzularni dan u Grazu je svaka prva subota u mjesecu 11-15 sati, u Honoraranom Konzulatu Republike Hrvatske, Johanneumring 18/III.

Raspored vjeronauka

Srijeda 17.30 sati: vjeronauk za krizmanike Petak 16 sati: 5 i 6. razredSubota 11.00 sati: 1. razred,

11.30 sati: 2. razred,(prvoprčesnici) i 3 i 4 razred

Tečaj priprave za brak

Tečaj priprave za brak održan je u našoj Misiji 16. 02. 2002. u Grazu u prostorijama Misije. Tečaj se održava svaki put na početku korizme i obavezan za sve koji se u

tijeku godine planiraju vjenčati. Molimo kandidate da se na vrijeme prijave u Misiju ili telefonom na br. 0316/ 82 40 92 u uredovno vrijeme.

Statistika za 2001. godinu

47 krštenih (23 dječaka i 24. Djevojčice)16 vjenčanih parova25 prvopričesnika13 posjeta bolesnika2 sprovoda

HKM GRAZ3100 Graz, Franziskanerplatz 14

Tel. (0316) 82 40 92, fax: 4, email: HKM.graz@Lion.ccVoditelj: p. Petar Posilović

Past. suradnik: Đurica Perković

Uskrsne ispoviedi u Hrvatskoj katoličkoj Misiji Graz

Ispovijedi na filijalama radnim danom Ispovijed: Misa:

05. 03. Eisenerz 18.30 s 19.00 s08. 03. Hartberg 18.30 s 19.00 s14. 03. Liezen 18.00 s 19.00 s 15. 03. St. Lambrecht 18.00 s 19.00 s21. 03. Mürzzuschlag 18,30 s 19,30 s22. 03. Bad Aussee 18,30 s 19,30 s

Ispovijedi i sv. Mise u Grazu u Barmherz-igenkirche subotom: Ispovijed Misa

16. 03. Graz 17.00 s 18.00 s22. 12. Graz 17.00 s 18.00 s

Ispovijedi na filijalama nedjeljom

17. 03. Leoben 15.00 s 16.00 s17. 03. Kapfenberg 17.00 s 18.00 s 24. 03. Leoben 15.00 s 16.00 s24. 03. Kapfenberg 17.00 s 18.00 s

Dobro je u ovo korizmeno

vrijeme pogledati sebi u lice!

Sretan Uskrs

13.

ZAJEDNIČKO HODOŠAŠĆE

25. svibnja 2002.

SVIH HRVATSKIH KATOLIČKIH MISIJA AUSTRIJE

uM A R I A P U C H H E I M

(Bazilika Marije Pomoćnice)

.Stajao sam duže od pola 2000. godine posjetio sam s a t a , r a z g l e d a o , Torino i vidio Torinsko platno. Pošto se r a z m i š l j o , m o l i o , izlaže svakih 25 godina, bila je to prilika razmatrao i divio se. vidjeti i to jedinsveno platno. Upravo u

ovo vrijeme korizme možda je dobro o tome razmisliti: Što nam je ostalo

Tragovi peludi povijesnoga od Isusa Nazarećanina? koji su bili nađeni na Tada mi se ukazala prilika vidjeti i takvo platnu, stručnjaci su nešto te malo pobliže upoznati. U crkvi ispitivali i došli do zak-Santa Croce (crkva Svetog Križa) u Rimu ljučka da se radi o postoji jedan dio ploče koja je navodno biljkama koje rastu u ova pozitivu. Dolje možete vidjeti sliku visjela na Isusovu križu (INRI). Pitamo četri mjesta, od 56 vrsta 44 rastu u okolici cijelog platna i neke oznake gdje se što se: Je li moguće, da je takvo nešto ostalo Jeruzalema. Još jedna činjnica koja nalazi. do dana današnjega? Ovdje bih želio potvrđuje da je platno iz vremena u Sveti otac je također u 2000-toj nešto reći o tome platnu i mome susretu s kojem je živio Isus iz Nazareta, su otisci došao vidjeti platno, te je rekao otprilike njim. Platno je došlo iz Jeruzalema, preko rimskog novca, koji se je bio u uporabi tih ovako: mada nije sigurno da je to platno Carigrada u Chambéry (Franzuska) i godina kad je živio Isus iz Nazareta. u kojem je Isus bio zamotan, ali sve što se napokon u Otisci se nalaze na mjestu gdje su oči. vidi na njemu upućuje na to, da se radi o Torino.

Platno je dugo 4,36 x 1,10 m. i nekomu, koji je živio kad i on, trpio kao Platno je bilo na njemu je oslikano tijelo muškarca on, bio pokopan kao on. Sve upućuje na izloženo u veličine 1,80 m koje mu su bile probijene muku Isusa Krista iz Nazareta, našega To r i n s k o j noge i ruke. Na njemu se može vidjeti lice Gospodina. Stoga se ovo platno može u k a t e d r a l i . muškarca (slika lijevo). Ruke su tom smislu promatrati. prekrižene, a rana se vidi na desnoj ruci. U svakom slučaju, vrijedno je Na nogama se mogu vidjeti također rane. vidjeti i o tome pročitati, te možda i svoj Na glavi se mogu primjetiti tragovi krvi i sud o tomu donijeti. Ali ako mognete za trnja. Na leđima se mogu vidjeti i tragovi 20 godina, kad se bude opet izlagalo, otići bičevanja. Nakon ispitivanja supstanci vidjeti, učinite to radi sebe. S tim mislima krvi, otrkrili su analitičari da se radi o neka vam je blagoslovljeno Korizmeno krvnoj grupi AB. Vrlo zanimljivo je ta da vrijeme te sretan i veseo Uskrs.se ustvari na platnu vidi negativ. Kad je platno prvi put slikano, onda se je na mr. Rudolf MijočDošao sam oko 7 sati, i imao negativu vidio bio lik muškarca u sam dugo vremena za razgledanje.

(Kasnije su kolone ljudi mogli samo proći)

Nitko nikada nije sa sigu-rnošću tvr-dio da je to platno u ko-jem je Isus bio zamotan, nego se uvi-j e k k a ž e :

muškarac.

Torinsko platno - i njegova tajna

Rana na lijevom boku Otisak glave

Rana na desnoj ruci

Tragovi bičevanja Tragovi rane na noziTragovi požara iz Chamberya 1534.

14.

Hrvatska katolička misija BečSchulhof 1, 1010 Wien

tel. 533 81 36¸i 53383 94fax: 533 30 19

fra Ilja Vrdoljak, voditeljfra Daroslav Miklaušić

fra Mijo Tikvić

RASPOREDI BOGOSLUŽJA KROZ KORIZMENO VRIJEME

MISNA SLAVLJA: NEDJELJOM: 9.00; 11.00; i 18.00 sati.RADNIM DANIMA: od 01. 03. do 27. 03.

svakim danom u 7.00 i 18.00 sati

PETKOM u 18.00 sati i NEDJELJOM u 17.30 sati.

NEDJELJOM: pola sata prije misnog slavlja.RADNIM DANIMA: od 17.00 do 18.30 satiVELIKE ISPOVIJEDI: NEDJELJA 17. i 24. 03. od 8.00 - 12.00 i 17.00 - 19.00 satiVELIKI TJEDAN (osim Vel. četvrtka): od 17.00 19.00 satiISPOVIJEDI PO FILIJALAMA: prema stalnim rasporedima.

KRIŽNI PUT:

KORIZMENE ISPOVIJEDI:

BOGOSLUŽJE U VELIKOM TJEDNU

U S K R SSV. MISE: 9.00 i 11.00 sati (s posvetom jela) i 18.00 sati.

USKRSNI PONEDJELJAK:SV. MISE: 9.00; 11.00 i 18.00 sati

Glavni oltar u crkvi na Am HofuPoročelje crkve na Am Hofu

CVJETNICA:SV. MISE: 9.00 h, 11,00 (pjevanje Muke)

18.00 h (križni put u 17,30 h).

VELIKI ČETVRTAK:18.30 sati - MISA VEČERE GOSPODNJE

( predvodi fra Josip Tretnjak ).

VELIKI PETAK:18.30 sati - OBREDI VELIKOG PETKA

VELIKA SUBOTA:19.00 sati - VAZMENO BDIJENJE (S blagoslovom jela).

Tečaj priprave za brak počinje 25. veljače 2002., u 20.00 satiTečaj Njemačkog jezika počinje 19. veljače 2002., u 18.00 sati

15.

Znak ŽPV

nošću, voljom i radom nisam u stanju Dragi vjernici! je pridonijeti, već naprotiv taj poziv Drage Hrvati i Hrvati!treba svatiti potpuno drugačije. Poziv birati ili biti biran treba shvatiti zbori za ŽPV (Župno pastoralno I kao zov Gospodinov. Poslušajmo taj vijeće) u cijeloj Austriji održat će poziv, odazovimo mu se, pođimo za se su 17. ožujka 2002. godine. Na taj njim i recimo slobodno, hrabro i bez dan će i sve Hrvatske katoličke oklijevanja: “evo me Gospodine, čuo misije u Austriji (njih 8) održati sam Tvoj poziv i poći ću služiti ti u izbore za svoja ŽPV. Sam način, onom polju i na onom poslu kojeg si redosljed i tehnika biranja je u osnovi mi namijenio”.određena od strane organizacijskih i

izbornih komisija. Donekle će sve to Nadalje, izbore za ŽPV trebamo trebati prilagoditi specifičnim

shvatiti i kao zadaću stoga što je različit od misije do misije. Ovisi o uvjetima pojedine Misije, o čemu će upravo nama, upravo Tebi, dragi broju vjernika, organiziranosti, našoj se pobrinuti imenovane izborne vjerniče, Gospodin i Crkva dali spremnosti na rad, stvarnoj potrebi komisije, te stoga o toj temi i nećemo povjerenje i mogućnost odluči- vjernika itd. Sigurno je da pri svakoj ovdje govoriti.vanja. Gospodin nas poziva da misiji postoje obveze, potrebe i da iskažemo svoje želje i potrebe koje svatko od nas, tko se želi odazvati će ubuduće biti moguće realizirati Gospodinu i aktivno se uključiti u rad zajedničkim radom, dogovaranjem i misije i ŽPV može pronaći svoje zajedničkim odlučivanjem. Stoga ne mjesto koje mu je Gospodin možemo i ne smojemo ostati ravno- namijenio.dučni i oglušiti se na povjerenje koje Iskoristimo stoga mogućnost koja nam je dao sam Gospodin.

nam je dana, pogotovu iskoristimo Kako bismo bolje shvatili sam ovo korizmeno vrijeme u kojem svi smisao ŽPV trebamo se prisjetiti pokušavamo biti bliži Gospodinu, te svrhe, zadataka i ciljeva ŽPV. Drugi svjesni svih poteškoća, odricanja, vatikanski koncil vrlo jasno govori o obveza i potreba pristupimo Gospo-ŽPV, kad kaže da je Crkva zajednica dinu i prihvatimo namijenjeni nam krštenika pozvanih na spasenje. U zadatak. Najmanje što možemo svojim najkonkretnijim korijenima ura-diti je da predložimo jednog Crkva je katolička (zajednička) jer je (ili više) kandidata, za kojeg Bog u zajedništvo sa sobom pozvao smatramo da je zaslužio biti član sve ljude, bez obzira na poziv, ŽPV, kako bismo i na taj način izobrazbu, mjesto u društvu, položaj pridonijeli predstojećim izborima, itd. Poziv je upućen svakom koji te potom na sam dan izbora Svaki izbori, bili oni politički, “ima uši da čuje i oči da vidi”. Iz tog obavimo svoju dužnost i pristu-je jasno vidljivo da nas Bog poziva sindikalni, vjerski ili neki drugi daju pimo izboru članova ŽPV. Naravno na suživot, zajednički rad, zajedni-mogućnost birati ili biti biran na one da bi smo svojom osobnom čko odlučivanje, ali i na zajedničke dužnosti i funkcije za koje smo kandidaturom, odnosno osobnom obveze i odgovornosti, svakoga kvalificirani i koje smatramo sebi spremnošću da se stavimo na raspo-prema njegovoj sposobnosti. Potre-dostatnima. Stoga i predstojeće laganje zajednici, mnogo više dopri-bno je isto tako naglasiti da glavni izbore za ŽPV u našim misijama njeli i na neki način već u ovoj fazi cilj ŽPV jest da svi njegovi članovi, trebamo svatiti kao poziv, a i kao iskazali našu spremnost.svaki na svoj način, prema svom zadaću.

položaju i svojim sposobno-stima Nadamo se da će Gospodinove riječi Izbore kao poziv treba promatrati pružaju pomoć župniku, kako bi poziva i kod Vas pasti na plodno tlo.

kroz pozive koje nam na različite zajednički unaprijedili pastoralno Mir i dobronačine i u različitim oblicima djelovanje, poboljšali i produbili upućuje Crkva, odnosno sam suradnju s Crkvom, ponudili mogu-Gospdin Isus Krist. Gotovo na ćnost boljeg i ljepšeg pastoralnog svakoj sv. Misi čujemo pozive rada. ŽPV je instrument preko koje-upućene svim vjernicima, odnosno ga dolazi do izražaja suodgovornost cijeloj Crkvi: “dođite, pridružite nam cijele župne zajednice.se, pođite za nama, velika je plaća

Doprinos radu u našim misijama u Oca mojega na nebesima, itd. Stoga Austriji moguće je ostvariti radom i poziv birati ili biti biran u ŽPV svoje sudjelovanjem u različitim odbo-misije ne bi trebali shvatiti kao nešto rima koji već djeluju ili će djelovati u nevažno, nešto što nije za mene,

inž. Ivica Budišanašim misijama. Trenutni rad i način nešto što će uraditi netko drugi, nešto ŽPV-HKM Bečorganiziranja ŽPV u HKM u Austriji gdje ja svojom spremnošću, odluč-

Termini za ŽPV:24.2. - 17.03. Predstavljanje kandidata (Pogledajte plakate na izlazu iz crkve)

16. 03. Prije i nakon večernje sv. Mise17. 03. Cijeli dan u crkvii centru

Izbori:

Plakat EDW (mdb edw)

IZBORI ZA ŽPV U HKM U AUSTRIJI

16.