narodne novine€¦ · rješenje o imenovanju pomocnika ministra financija u vladi hercegbo-sanske...

NARODNE NOVINEHERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Službeno glasilo

GODiŠTE III BROJ 3 LIVNO, 26. OŽUJKA 1998. god.

PREGLED SADRŽAJA

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

21. Odluka o proglašenju Zakona oizmjenama i dopunama Zakona ounutarnjim poslovima 34

22. Zakon o izmjenama i dopunama zakona ounutarnjim poslovima 34

23. Odluka o proglašenju Zakona o srednjemškolstvu 36

24. Zakon o srednjem školstvu 3625. Odluka o proglašenju Zakona o upravnim

pristojbama 4526. Zakon o upravnim pristojbama .4527. Odluka o proglašenju Zakona o ispitu

suca za prekršaje 5828. Zakon o ispitu suca za prekršaje 5829. Odluka o proglašenju Zakona o športu ..6030. Zakon o športu 60

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

31. Rješenje o imenovanju direktora Agencijeza privatizaciju Hercegbosanskežupanije (VINKO BANOVIC) 66

32. Odluka o formiranju Inicijativnog odboraza osnivanje turisticke zajedniceHercegbosanske županije 67

33. Odluka o davanju suglasnosti naimenovanje nacelnika Financijske policijeMinistarstva financija Federacije Bosne iHercegovine za Hercegbosanskužupaniju (DRAŠKO BRNIC) 67

34. Rješenje o imenovanju pomocnikaministra financija u Vladi Hercegbo-sanske županije (JOZO URSA) 68

MINISTARSTVO RADA, SOCIJALNE SKRBI IPROGNANIH

35. Pravilnik o obliku i sadržaju službeneiskaznice inspektora rada I evidenciji oizdatim iskaznicama 68

AKTI ŽUPANIJSKOG SUDA

36. Rješenje o postavljanju za stalnogsudskog vještaka (VINKO KOVACEVIC)... 71

37. Rješenje o postavljanju za stalnogsudskog vještaka (IVICA PERIC) 71

Str. 34 - Broj 3 NARODNE NOVINE

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

26. ožujka 1998.

38. Rješenje o postavljanju za stalnogsudskog vještaka (JERKO KELAVA) 71

39. Rješenje o postavljanju za stalnogsudskog vještaka (DUBRAVKO BRDAR)...71

40. Rješenje o postavljanju za stalnog sudskog vještaka (MARINKO MOSTARAC)....72

41. Rješenje o postavljanju za stal~o~sudskog vještaka (ZORAN BRESIC) 72

42. Rješenje o postavljanju za stalnogsudskog vještaka (MARICA BABIC-ARAMBAŠiC) 72

43. Rješenje o postavljanju za stalnog,sudskog vještaka (MIODRAG GARIC) 73

44. Rješenje o postavljanju za ~talnoQsudskog vještaka (ANTE MISKOVIC) 73

45. Rješenje o postavljanju za stalnogsudskog vještaka (PETAR MATIC) 73

46. Rješenje o postavljanju za stalnogsudskog vještaka (VLADO TABAK) 74

OGLASNI DIO - UPIS U REGISTARUDRUŽENJA GRAÐANA

1. .. SVETI HUBERT" LOVACKAUDRUGA DRVAR 74

2. UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANADOMOVINSKOG RATA HR H-BPODRUŽNICA DRVAR 74

OGLASNI DIO - PROGLAŠENJE UMRLIMNESTALOG

1. PROGLAŠENJE UMRLIM NESTALOG LUKEKRIŽANCA 74

2. PROGLAŠENJE UMRLIM NESTALOG IVEBRKANA 75

* * *

Na temelju clanka 35. Ustava Hercegbosanskežupanije, donosim

ODLUKU

o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o unutarnjim poslovima

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunamaZakona o unutarnjim poslovima, koji je donijelaSkupština Hercegbosanske županije, na sjedniciodržanoj 27. veljace 1998. godine u Tomislavgradu.

Bosna i HercegovinaFederacija BiHHercegbosanska županijaŽupanBroj: 02-52/98Kupres, 6. ožujka 1998. g.

ŽupanMirko Bakovic

* * *

ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

UNUTARNJIM POSLOVIMA

Clanak 1.

U Zakonu o unutarnjim poslovima (Narodnenovine HBŽ br. 1/97), clanak 2. se mijenja iglasi:

" Unutarnji poslovi iz nadležnosti Županije su:

• provodenje zakona Županije, FederacijeBosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Federacija) i Bosne i Hercegovine i UstavaŽupanije, Federacije Bosne i Hercegovine upitanjima unutarnjih poslova,

• poslovi i zadace policije, osim poslova kojisu u nadležnosti MUP-a Federacije;

• poslovi i zadace policije koje Ministarstvupovjeri MUP Federacije,

• osiguranje odredenih osoba Županije,• poslovi i zadace koje se odnosi na:

održavanje javnih skupova, osobne iskaznice,osobno ime, registriranje motornih vozila,vozacke ispite i izdavanje vozackih dozvola,nabavka, držanje i nošenje oružja i streljiva,kretanje i boravak stranaca" .

Clanak 2.

Clanak 5. se mijenja i glasi:

"Poslove koji se odnose na posebno osiguranje odredenih osoba Županije vrši Ministarstvoneposredno.

Vlada Županije odreduje koje osobe iz nadležnosti Županije se posebno osiguravaju i uredujenacin njihovog osiguranja" .

Clanak 3.

U clanku 7. stavak 2. se mijenja i glasi:"Ministarstvo provodi policijske operacije na

nacin koji omogucava uvid javnosti i medijima,osim u slucajevima, izricito predvidenim pisanimpropisima Ministarstva, u kojima se zahtjevatajnost" .

Clanak 4.

U clanku 10. stavak 1. tocka 1. iza rijeci"županijske" dodaju se rijeci" i federalne" .

Clanak 5.

Clanak 12. briše se.

26. ožujka 1998. NARODNE NOVINE


Str. 35 - Broj 3

Clanak 6.

Iza dosadašnjeg clanka 24. koji Je postaoclankom 23. dodaje se clanak 24. koji glasi:

"Svi propisi koje donosi Ministarstvo, kao isve radnje Ministarstva i njegovih djelatnikamoraju biti u skladu sa medunarodno prihvacenimprincipima policijske službe u demokratskoj državikoje je Federacija usvojila 26.4.1996. godine uBon Petersbergu.

Svi propisi iz Ministarstva, ukljucujuci i Pravilnik, te sve druge radnje Ministarstva i njegovihdjelatnika moraju biti u skladu sa Komesarevimsmjernicama za demokratsku policiju u FederacijiBiH i Napomenama vezanim za Komesarevesmjernice koje je Komesar Medunarodne policijedonio u svibnju 1996. godine" .

Clanak 7.

U clanku 29. iza stavka 3. dodaje se stavak 4.koji glasi:

" Policija je dužna vršiti svoje poslove i zadaceuz puno poštivanje ljudskog dostojanstva itemeljnih ljudskih prava svih osoba, u skladu samedunarodno prihvacenim standardima ljudskihprava.

Ministarstvo ce donijeti propise o poštivanjuljudskih prava koji ce se primjenjivati na svejedinice unutar Ministarstva.

Poštivanje propisa iz prethodnog stavka ovogclanka bit ce podložno unutarnjoj kontroli".

Clanak 8.

U clanku 35. stavak 1. "i" ispred nJeCIprivesti se briše, a iza rijeci privesti dodaju serijeci " i zadržati" .

Clanak 9.

Clanak 42. se mijenja i glasi:

"U obavljanju poslova zadaca najveciprioritet Ministarstva i policijske službe je zaštitaživota. Bilo koja mjera poduzeta u provodenjupolicijskih djelovanja mora biti dosljedna ovomprioritetu. Sredstva prinude bit ce uporabljenasamo u slucajevima u kojima su druga sredstva uvršenju kontrole neefikasna. U svim okolnostimauporabit ce se najniži stupanj prinude neophodanza vršenje kontrole. Smrtonosna sila uporabit cese samo kao krajnje rješenje u okolnostima ukojima je to neophodno za zaštitu života.

Smrtonosna sila je sila za koju se opravdanomože ocekivati da dovede do smrti ili teške

tjelesne povrede. Pražnjenje vatrenog oružja upravcu osobe ili prema vozilu u prometupredstavlja uporabu smrtonosne sile.

Pri vršenju poslova i zadaca iz svoje nadležnosti ovlaštena službena osoba može uporabitivatreno oružje samo u slijedecim slucajevima:

• da zaštiti život ljudi,• da zaštiti svoj život, odnosno da od sebe

odbije neposredan napad kojim se ugrožavanjihov život,

• da sprijeci bjekstvo osobe zatecene u vršenjukaznenih djela ukoliko bjekstvo te osobeneposredno ugrožava neciji život,

• da sprijeci bjekstvo osobe lišene slobode iosobe za kojom je izdat nalog za lišenjeslobode ukoliko bjekstvo te osobe neposrednougrožava neciji život.

Izuzetno, ovlaštena službena osoba može uporabiti vateno oružje i u slucaju ako drugacije nemože sprijeciti bjekstvo sumnjive osobe, ako se natemelju njenog ponašanja i drugih odgovarajucihokolnosti može utemeljeno zakljuciti da namjeravaizvršiti napad na osobu koju policija osigurava.

Ovlaštene službene osobe ce nositi samo

oružje koje je po prirodi obrambeno, ne vece odpištolja, izuzev, ukoliko' izvanredne, specificne ijasno odredene okolnosti to nalažu. Ministarstvoce donijeti propise u skladu sa ovim Zakonom iUstavom, u kojima ce se izricito navesti okolnostiu kojima je dopušteno nošenje oružja veceg odpištolja. Ni u kom slucaju bilo koje druge jediniceizuzev jedinice za potporu koje su za to obucenenece nositi drugocjevno oružje" .

Clanak 10.

U clanku 54. stavak 1. i 2. rijec "vojna" sebriše.

Clanak 11.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona ounutarnjim poslovima stupa na snagu prvog sljedeceg dana od dana objave u "Narodnim novinamaHercegbosanske županije" .

Bosna i HercegovinaFederacija BiHHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-4-6/98Tomislavgrad, 27. veljace 1998. g.

PredsjednikMijo Tokic

* * *

Na temelju clanka 35. Ustava Hercegbosanskežupanije donosim



26. ožujka 1998.

ODLUKU

o proglašenju Zakona o srednjem školstvu

Proglašavam Zakon o srednjem školstvu, kojije donijela Skupština Hercegbosanske županije nasjednici održanoj 11. ožujka 1998. godine uTomislavgradu.


ŽupanMirko Bakovic

* * *

ZAKONO SREDNJEM ŠKOLSTVU

I. OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Srednje školstvo je djelatnost kojim se nakonzavršetka osnovnog školovanja omogucuje stjecanjeznanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.Djelatnost srednjeg školstva obuhvaca razlicite vrstei oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja iusavršavanja koji se ostvaruju sukladno s odredbama ovoga Zakona.

Clanak 2.

Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge organizacije pod uvjetimaiz ovog Zakona. Srednjoškolske ustanove su:srednje škole i ucenicki domovi.

Clanak 3.

Srednjoškolsko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uVJetIma, prema njegovim sposobnostima, u skladu s ovim Zakonom.

Clanak 4.

Nastava u srednjoj školi izvodi se na hrvatskom jeziku.

Clanak 5.

Nadzor nad provodenjem ovog Zakona obavljaMinistarstvo društvenih djelatnosti (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) Hercegbosanske županije (udaljnjem tekstu: Županije).

Clanak 6.

Strucno-pedagoški nadzor nad ustanovama iorganizacijama iz clanka 2. ovog Zakona obavljaZavod za školstvo u Mostaru (u daljnjem tekstu:Zavod za školstvo).

II. OSNIVANJE SREDNJIH ŠKOLA, PROGRAMSREDNJEG ŠKOLSTVA, NASTAVNI PLAN I

PROGRAM, VRSTE SREDNJIH ŠKOLA,ORGANIZIRANJE NASTAVE

1. Osnivanje srednjih škola

Clanak 7.

Srednje škole kao javne ustanove može osnovati Županija i opcinsko vijece uz suglasnostVlade Županije.

Srednje škole kao javne ustanove mogu osnovati i sve druge pravne i fizicke osobe pod uvjetima propisanim ovim Zakonom uz prethodnusuglasnost Ministarstva.

Srednje škole mogu se osnivati na temeljuprograma javnih potreba u oblasti srednjeg školstvaod interesa za Županiju.

Programe iz prethodnog stavka utvrduje VladaŽupanije na prijedlog Ministarstva.

Akt o osnivanju srednje škole sadrži odredbepropisane Zakonom o ustanovama i odredbe o:

• nastavnom planu i programu, te nacinuuvjetima njegova ostvarivanja,

• vrsti i trajanju obrazovanja, strucnoj i školskojspremi koja se stjece završavanjem programaškole sukladno sa zakonom i drugim propiSIma,

• strucnim djelatnicima, i• roku za donošenje statuta škole.

2. Programi srednjeg školstva

Clanak 8.

Programi srednjeg školstva su:

• programi za stjecanje srednje školske spreme,• programi za stjecanje srednje strucne spreme,• programi za stjecanje mze strucne spreme• programi osposobljavanja i usavršavanja.

Programima za stjecanje srednje školske,srednje strucne i niže strucne spreme stjecu seznanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

Programima osposobljavanja i usavršavanjadopunjuju se stecena znanja, sposobnosti i vještineza rad u struci.


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIlE

Str. 37 - Broj 3

3. Nastavni plan i program

Clanak 9.

• gimnazije,• strukovne škole,• umjetnicke škole.

Programi srednjeg školstva ostvaruju se natemelju nastavnog plana i programa.

Nastavnim planom i programom iz stavka 1.ovoga clanka utvrduju se svrha, ciljevi i zadaceprograma, godišnji i tjedni broj sati nastave, brojsati za svaki predmet, te kadrovski, didakticki idrugi uvjeti za izvodenje nastavnog planaprograma.

Clanak 14.

Gimnazija izvodi nastavni plan i program unajmanje cetvorogodišnjem trajanju, cijim završavanjem ucenik stjece srednju školsku spremu.Gimnazije su opce ili specijalizirane, što seodreduje prema vrsti nastavnog plana i programa.

Clanak 10.Clanak 15.

Nastavni plan i program za stjecanje srednješkolske, srednje strucne i niže strucne spreme sadrži zajednicki, izborni i fakultativni dio. Zajednicki dio nastavnog plana i programa sadrži osnovne predmete koji su obvezni za sve ucenike odredene vrste obrazovanja. Izborni dio nastavnog plana i programa obuhvaca predmete programski vezane za vrstu škole od kojih ucenik obvezno birajedan ili više predmeta prema svojim sklonostima.

Fakultativni dio nastavnog plana i programaobuhvaca predmete kojima se zadovoljavaju interesiucenika u skladu s mogucnostima škole, tesadržaje i oblike slobodnih aktivnosti.

Ako se ucenik opredijeli za fakultativni predmet dužan ga je pohadati tijekom nastavne godine.

nastavnog plana

Clanak 17.

Clanak 16.

tehnicke, industrijske,odreduje prema vrsti

Strukovna škola s nastavnim planom i programom jedne struke, ima naziv po toj struci.

Strukovna škola s nastavnim planom i programom dviju ili više struka, u svom nazivu nenavodi struke.

Strukovna škola izvodi nastavni plan i programu trajanju od jedne do pet godina.

Završavanjem strukovne škole u najmanje trogodišnjem trajanju ucenik stjece srednju strucnuspremu.

Završavanjem strukovne škole u trajanju odjedne do dvije godine ucenik stjece nižu strucnuspremu.

Strukovne škole su

obrtnicke i druge, što senastavnog plana i programa.

programaplana

Zajednicki i izborni dioprograma donosi Ministarstvo.

Fakultativni dio nastavnogdonosi škola.

Clanak 11.

Privatna srednja škola radi po nastavnomplanu i programu iz clanka 10. ovog Zakona ilipo vlastitom nastavnom planu i programu.

Vlastiti nastavni plan i program iz stavka 1.ovoga clanka obvezno sadrži zajednicki dionastavnog plana i programa iz clanka 10. stavak 1.ovog Zakona i može se poceti izvoditi nakondavanja suglasnosti od strane ministra društvenihdjelatnosti Županije (u daljnjem tekstu: ministar).

Clanak 12.

Programi usavršavanja i osposobljavanja izvodese na temelju nastavnog plana i programa utrajanju od jedne godine.

Ako nije moguce orgamzlranje posebnih školas gimnazij skim ili strukovnim programom, organizira se jedna srednja škola s tim programima.

Srednja škola s gimnazij skim i strukovnimnastavnim planom i programom u svom nazivu nenavodi te programe.

Clanak 18.

Umjetnicka škola izvodi nastavni plan i program u najmanje cetvorogodišnjem trajanju cIJlmzavršavanjem ucenik stjece srednju strucnu spremu.

Umjetnicke škole su: glazbene, plesne, likovnei druge, što se odreduje prema vrsti nastavnogplana i programa.

4. Vrste srednjih škola 5. Organiziranje nastave

Clanak 13. Clanak 19.

Srednje škole ovisno o vrsti nastavnog planaprograma su:

Srednja škola, na temelju utvrdenog nastavnogplana i programa donosi godišnji program rada.



26. ožujka 1998.

Godišnji program rada srednja škola donosi do30. rujna za tekucu školsku godinu.

Clanak 20.

U srednjoj školi koriste se udžbenici kojeodobri ministar.

Srednja škola ima knjižnicu. Djelatnost knjižnice sastavni je dio rada škole.

Clanak 21.

Clanak 25.

Obrazovanje ucenika s teškocama u razvojuorganizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj školi u redovnim ili posebnimodjelima i obrazovnim grupama.

Ucenici s vecim teškocama u razvoju obrazujuse u posebnim organizacijama.

Posebne organizacije, programe, uvjete, nacin ipostupak upisa i obrazovanje ucenika s teškocamai vecim teškocama u razvoju propisuje ministar.

Nastava se orgamzIra po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu ili obrazovnojgrupi.

Razredni odjel cini u pravilu do 30 ucenikaistog razreda.

U pojedinim oblicima rada (vježbe, prakticnanastava, rad s darovitim i ucenicima s teškocamau razvoju i sl.) razredni odjeli mogu se organizirati u obrazovne grupe.

Nacin organiziranja nastave u obrtnickim školama i prakticne nastave u strukovnim školamautvrduje ministar.

Clanak 26.

Srednja škola može obavljati provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika i metodarada te nove nastavne opreme prema eksperimentalnom programu, kojega odobrava ministar.

Clanak 27.

Srednja škola lnože biti vježbaonica za studente nastavnickih fakulteta.

Uvjete, nacin rada i mrežu vježbaonica, naprijedlog nastavnickih fakulteta, propisuje ministar.

Clanak 22.

Clanak 28.

Clanak 29.

III. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJEODRASLIH

Prekvalifikacijom se nakon završenog srednjeg"obrazovanja omogucuje stjecanje druge vrste školske ili strucne spreme iste razine obrazovanja.

Programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja samostalno donose organizacije koje ih izvode.

izvodeodraslih

pravne

Clanak 30.

Srednjoškolsko obrazovanje odraslihsrednje škole, organizacije za obrazovanje(otvorena i pucka sveucilišta) i druge

Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaca:

• programe za stjecanje školske ili strucnespreme koji se izvode prema posebnimnastavnim planovima i programima;

• program prekvalifikacije;• program osposobljavanja i usavršavanja.

Obrazovanje iz stavka 1. ovoga clanka možese steci pohadanjem nastave ili polaganjem ispita.

Uvjete i nacin izvodenja nastave i stjecanjesrednjoškolskog obrazovanja odraslih, te posebnenastavne planove i programe iz stavka 1. tocke 1.ovoga clanka propisuje ministar.

Školska godina pocInJe 1. rujna, a završava 31.kolovoza naredne godine i ima dva polugodišta.

Tijekom školske godine ucenici imaju pravo nazimski, proljetni i ljetni odmor.

Pocetak i završetak nastave i trajanje odmoraucenika za svaku školsku godinu propisujeministar.

Clanak 24.

Clanak 23.

Godišnji broj nastavnih sati može iznositinajviše 1.120, a tjedni 32 nastavna sata, osim uprogramima ciji se veci dio izvodi u obliku vježbii prakticne nastave.

Dnevni broj sati nastave utvrduje serasporedom sati škole.

Teorijska nastava ne može iznositi više od šestsati dnevno.

N astavni sat traje 45 minuta. Sati prakticnenastave traju po 60 minuta ako se izvode izvanškole.

Srednja škola obvezno otkriva, prati i poticedarovite ucenike, te organizira dodatni rad premanjihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

Daroviti ucenici mogu završiti obrazovanje ukracem vremenu od propisanog.

Uvjete i nacin obrazovanja darovitih ucenikapropisuje ministar.

26. ožuj~a 1998. NARODNE NOVINE


Str. 39 - Broj 3

osobe pod uvjetima iz clanka 28. stavka 3. ovogZakona.

Clanak 31.

Troškove srednjoškolskog obrazovanja odraslihsnose odrasli neposredno, poduzece ili ustanovaciji su djelatnici ili Zavod za zapošljavanje.

IV. PRAVNI STATUS ŠKOLE I UCENICKOGDOMA

1. Srednja škola

Clanak 32.

Temeljni akt srednje škole je statut.

Statut donosi školski odbor, uz pribavljenomišljenje osnivaca i ministra.

Statutom se ureduju unutarnje ustrojstvo, nacinobavljanja djelatnosti, upravljanje školom, prava idužnosti ucenika i nastavnika, te ostala pitanjavažna za rad škole u skladu s ovim Zakonom.

Clanak 33.

2. Ucenicki dom

Clanak 34.

Ucenicki dom organizira smještaj i prehranu,odgojno obrazovni rad i druge djelatnosti ucenika.

Djelatnost ucenickog doma dio je djelatnostisrednjeg školstva i s njom je programski vezan.

Djelatnost ucenickih domova mogu obavljati isrednje škole.

Clanak 35.

Pravo na smještaj i prehranu u ucenickomdomu imaju u pravilu redovni ucenici.

Prijem ucenika obavlja se javnim natjecajem.

Pravo na prijem ostvaruje se na temeljuuspjeha u prethodnom obrazovanju i materijalnogpoložaja ucenika i njegove obitelji. Pobliže uvjeteza prijem ucenika, troškove smještaja i prehrane uucenickim domovima, kao i normative prostora iopreme te program odgojnog rada s ucenicimapropisuje ministar.

Ucenicki dom u privatnom vlasništvu (internat)samostalno odreduje uvjete za prijem ucenika, tetroškove njihova smještaja i prehrane.

Srednja škola može poceti s radomucenika ako ima:

upisom Clanak 36.

• godišnji program rada,• izabrane nastavnike potrebne za izvodenje

nastavnog plana i programa,• prostor i opremu u skladu s normativima

koje odreduje ministar.

Nacin i postupak utvrdivanja uvjeta za pocetakrada srednje škole propisuje ministar. KadaMinistarstvo utvrdi da srednja škola ne ispunjavauvjete iz stavka 1. ovog clanka odredit ce rok ukojem je škola dužna otkloniti utvrdene nedostatke.

Ako škola u roku iz stavka 2. ovoga clankane otkloni utvrdene nedostatke ministar ce predložiti osnivacu da donese akt o ukidanju škole.

Ako osnivac ne donese akt o ukidanju škole uroku od 60 dana od dana primitka prijedloga, akto ukidanju donijet ce ministar.

Aktom o ukidanju srednje škole odreduje serok i nacin prestanka njezina rada.

Srednja škola prestaje s radom odjednom ilipostupno.

Ako škola prestaje s radom odjednom, prestajeraditi na završetku školske godine u kojoj je donesena odluka o prestanku rada. U slucaju postupnog prestanka rada škole aktom o ukidanju odreduje se školska godina u kojoj prestaje rad škole.

U slucaju ukidanja srednje škole, osnivac jedužan zatecenim ucenicima osigurati završetakobrazovanja u drugoj školi pod uvjetima koji suvrijedili prigodom njihova upisa.

U ucenickim domovima organiziraju se odgojnegrupe od 25 ucenika.

Clanak 37.

Na pravni status, osnivanje, pocetak i prestanak rada ucenickog doma odgovarajuce se pnmJenjuju odredbe koje se odnose na pravni status,osnivanje, pocetak i prestanak rada srednjih škola.

3. Registracija

Clanak 38.

Srednje škole i ucenicki domovi pravne suosobe i upisuju se u sudski registar i registarsrednjih škola koji vodi Ministarstvo.

Škola upisana u Registar srednjih škola možeizdavati svjedodžbe i druge javne isprave ozavršetku obrazovanja, odnosno pojedinih razreda ioblika obrazovanja.

Popis verificiranih srednjih škola objavljuje seu " Narodnim novinama Hercegbosanskežupanije" .

Bliže propise o postupku utvrdivanja uvjeta io sadržaju i nacinu vodenja Registra srednjihškola donosi ministar.

Clanak 39.

Srednje škole imaju pravo na pecat s grbomHercegbosanske županije.



26. ožujka 1998.

4. Evidencija

Clanak 40.

U sustavu srednjeg školstva uspostavljaju seevidencije o srednjim školama i ucenickim domovima, djelatnicima i ucenicima, kao i druge, odznacaja za pracenje stanja i razvoja, djelatnosti.Pobliže propise o tijelima, ustanovama i organizacijama koje su dužne voditi evidencije, te ovrstama evidencije, sadržaja i nacinu njihovavodenja donosi ministar.

V. UPRAVLJANJE SREDNJOM ŠKOLOM IUCENICKIM DOMOM

Clanak 41.

Srednjom školom upravljaju ravnatelj i školskiodbor.

Školski odbor ima položaj i ovlasti organaupravljanja, a ravnatelj poslovodnog organa ipedagoškog rukovoditelja.

Djelokrug i nacin odlucivanja ravnatelja i školskog odbora ureduje se statutom škole u skladusa Zakonom.

Clanak 42.

Ravnatelj neposredno organizira rad škole, zastupa i predstavlja školu i odgovara za zakonitostnjezina rada.

Ravnatelj:

• predlaže program odgojno-obrazovnog rada imjere za njegovo unapredivanje u okvirugodišnjeg programa rada,

• podnosi izviješce o rezultatima odgojnoobrazovnog rada i o poslovanju škole,nastavnickog vijeca i drugih tijela,

• brine se za provodenje odluka školskogodbora,

• donosi konacne odluke o zasnivanjuprestanku radnog odnosa djelatnika škole,

• obavlja i druge poslove utvrdene Zakonomi statutom škole.

Izviješce iz stavka 2. tocka 2. ovoga clankapodnosi se najmanje jedanput godišnje organimauprave nadležnim za poslove školstva.

Clanak 43.

Za ravnatelja srednje škole može biti izabranaosoba koja:

• ima visoku strucnu spremu,• ispunjava uvjete za nastavnika u toj školi

prema odredbama ovog Zakona,• ima najmanje pet godina radnog iskustva u

nastavi u srednjoj školi.

Ravnatelja imenuje i razrJesava školski odboruz suglasnost osnivaca i ministra.

Ravnatelj se imenuje na cetiri godine. Istaosoba može biti ponovno imenovana.

Ministar može razriješiti ravnatelja i prijeisteka roka na koji je imenovan, ako utvrdi da neispunjava ovim Zakonom ili drugim propisimautvrdene mu obveze.

Clanak 44.

Školski odbor ima od sedam do jedanaestclanova.

Školski odbor cine clanovi koje:

• bira nastavnicko vijece iz redova nastavnika,• biraju roditelji iz svojih redova,• imenuje osnivac.

Najmanje polovica ukupnog broja školskogodbora su nastavnici.

Mandat clanova školskog odbora traje cetirigodine.

Školski odbor o svim pitanjima IZ svogdjelokruga odlucuje zajednicki' vecinom glasovaukupnog broja clanova.

Broj clanova, nacin izbora i djelokrug školskogodbora ureduje se statutom.

Clanak 45.

Školski odbor:

• donosi godišnji program rada OCjenjUjenjegovo ostvarivanje,

• raspravlja o rezultatima odgojno-obrazovnograda,

• predlaže ravnatelju donošenje odluke o zasmvanju i prestanku radnog odnosa djelatnikaškole,

• razmatra i rješava žalbe ucenika, nastavnika idrugih djelatnika škole, te roditelja,

• razmatra predstavke i prijedloge gradana opitanjima od interesa za rad škole,

• obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonomi statutom škole.

Clanak 46.

Strucna tijela srednje škole su nastav!1ickorazredno vijece.

Nastavnicko VIJece eme SVI nastavnici škole.Razredno vijece cine nastavnici koji izvode

nastavu u razrednom odjelu.Razrednik je strucni voditelj razrednog odjela i

razrednog vijeca. Sadržaj rada nastavnickog irazrednog vijeca, te drugih strucnih tijela uredujese statutom.

Clanak 47.

Ucenickim domom upravljaju ravnateljdomski odbor.



Str. 41 - Broj 3

Odredbe ovog Zakona o ravnatelju i školskomodboru odgovarajuce se primjenjuju i na upravljanje ucenickim domom, osim što se odredbe onacinu izbora i trajanja mandata ravnatelja Idomskog odbora ne primjenjuju na internate.

Strucno tijelo ucenickog doma je odgajateljskovijece.

Pobliže odredbe o djelokrugu tijela iz stavka1. i 3. ovoga clanka ureduju se statutom.

VI. UCENICI

Clanak 48.

Status redovnog ucenika stjece se upisom usrednju školu. Iznimno od stavka 2. ovoga clanka,ucenik koji je upisan u umjetnicku srednju školumože se upisati u još jednu školu, ako ispuniuvjet za upis u obje škole.

Clanak 49.

Pravo upisa u srednju školu imaju svi kandidati nakon završene osnovne škole pod jednakimuvjetima, u okviru broja utvrdenog odlukom oUpISU.

Redovni ucemcI upisuju prvi razred u dobi do17 godina, a iznimno do 18 godina, uz odobrenješkolskog odbora.

Izbor kandidata za upis zasniva se na:

• uspjehu u prethodnom obrazovanju i• sklonosti i sposobnosti ucenika, ovisno o vrsti

srednje škole.

Elemente i kriterije za izbor kandidata premastavku 3. ovoga clanka za sve vrste srednjih školapropisuje ministar.

Odluku o upisu za svaku školsku godinu, naprijedlog škole, donosi ministar.

Clanak 52.

Ucenik koji je stekao nižu strucnu spremu imapravo steci srednju školsku ili strucnu spremunastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.

Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga clankaobvezno se uvjetuje polaganjem razlikovnih ilidopunskih ispita.

Clanak 53.

Uspjeh redovnih ucenika prati se ocjenjujetijekom nastave.

Uspjeh ucenika i zakljucnu ocjenu za svakipredmet utvrduje nastavnik javno u razrednomodjelu, odnosno obrazovnoj grupi na kraju nastave.

Clanak 54.

Ucenik koji nije zadovoljan zakljucnom ocjenom iz pojedinog predmeta ima pravo podnijetizahtjev za ponovni ispit pred komisijom.

Zahtjev za ponovnim ispitom podnosi se razrednom vijecu u roku od 24 sata od priopcenjaocjene.

Ocjena komisije je konacna.Pobliže odredbe o ponovnom ispitu ureduju se

statutom.

Clanak 55.

Redovni ucenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljanpolaže popravni ispit.

Popravni ispit polaže se pred komisijom ujednom ispitnom roku koji je najranije 15 dananakon završetka nastave.

Clanak 56.

Clanak Sl.

• broj ucenika koji se mogu upisati premaodluci o upisu,

• uvjete upisa i kriterije za izbor kandidata,• nacin i postupak provodenja natjecaja.

Redovni ucenik može tijekom školovanja promijeniti upisani program u pravilu nakon prvograzreda.

Promjena programa može se uvjetovatipolaganjem razlikovnih ili dopunskih ispita.

Sadržaj razlikovnih, odnosno dopunskih ispita,te nacin i rokove njihova polaganja utvrdujenastavnicko vijece.

Natjecajobjavljuju u

Natjecaj

Clanak SO.

za upis ucenikadnevnom tisku.obvezno sadrži:

srednje škole

Redovni ucenik stjece pravo upisa u sljedecirazred ako je do roka upisa ocijenjen iz svihpredmeta prolaznom oCJenom.

Redovni ucenik programa za stjecanje srednješkolske ili strucne spreme može tijekom savladavanja programa dva puta ponavljati razred.

Isti razred može se ponavljati samo jedanput.Redovni ucenik koji drugi put ponavlja razred

snosi dio troškova obrazovanja u toj nastavnojgodini u visini koju utvrduje školski odbor, osimako ponavlja razred zbog bolesti u dužem trajanju.

Odluku iz stavka 4. ovoga clanka donosinastavnicko vijece na prijedlog nadležnog lijecnika.

Redovni ucenik programa za stjecanje nižestrucne spreme može ponavljati razred samojedanput.

Clanak 57.

Uspjeh ucenika iz pojedinih predmeta oCjenjujese sa: odlican (5), vrlo dobar (4), dobar (3),dovoljan (2) i nedovoljan (1).



26. ožujka 1998.

Ocjene: odlican, vrlo dobar, dobar i dovoljansu prolazne.

Opci uspjeh ucenika utvrduje se srednjomocjenom iz svih predmeta i to: s ocjenom odlicanako je srednja ocjena najmanje 4,50; s ocjenomvrlo dobar ako je srednja ocjena najmanje 3,50; socjenom dobar ako je srednja ocjena najmanje2,50 i s ocjenom dovoljan ako je srednja ocjenanajmanje 2,00.

Ocjene za vladanje ucenika su: uzorno, dobrološe.

Nacin ocjenjivanja i pracenja ucenika propisujeMinistarstvo.

Clanak 58.

Ucenik koji iz opravdanih razloga (kao što su:bolest u duljem trajanju, vojne i druge obveze)nije mogao pohadati nastavu i biti ocijenjen izjednog ili više predmeta polaže predmetni ilirazredni ispit.

Razlog iz stavka 1. ovoga clanka, te nacinrokove polaganja ispita ureduje škola statutom.

Clanak 59.

Ucenik može biti, zbog zdravstvenog stanjatrajno ili privremeno osloboden obveze savladivanjapojedinih sadržaja nastavnog predmeta, ako tisadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke.

Odluku iz stavka 1. ovog clanka donosinastavnicko vijece na prijedlog nadležnog lijecnika.

Clanak 60.

Redovni ucenici koji imaju status vrhunskogsportaša ili su istaknuti umjetnici, mogu završitisrednju školu pohadanjem nastave ili polaganjemispita u trajanju za polovicu duljem od propisanogtrajanja upisanog programa.

Clanak 61.

Na kraju srednjoškolskog obrazovanja ucenikpolaže maturu ili završni ispit.

Maturu polaže ucenik gimnazije.Završni ispit polaže ucenik strukovne

umjetnicke škole.Ucenik koji je tijekom cijelog srednjoškolskog

obrazovanja postigao odlican uspjeh i završni muje rad ocijenjen ocjenom odlican (5), oslobada sepolaganja mature, odnosno završnog ispita.

Uvjete, nacin i postupak polaganja mature,odnosno završnog ispita, propisuje ministar.

Clanak 62.

Uceniku se na završetku svakog razreda izdajerazredna svjedodžba.

Na završetku srednje škole uceniku se izdajematuraina svjedodžba o završnom ispitu. Osobi koja završi program osposobljavanja i usavršavanja izdaje se uvjerenje o osposobljenosti, odnosno uvjerenje o usavršavanju.

Svjedodžbe iz stavka 1. i 2. ovoga clanka iuvjerenje iz stavka 3. ovoga clanka javne suisprave.

Sadržaj oblik svjedodžbi i uvjerenja propISUjeministar.

Clanak 63.

Srednje škole i ucenicki domovi vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o ucenicima.

Obrazac i sadržaj pedagoške dokumentacije ievidencije propisuje ministar.

Clanak 64.

Ucenici koji se isticu u ucenju i vladanjumogu biti pohvaljeni, odnosno nagradeni.

Ucenicima se zbog povrede dužnosti neispu-njenja obveza mogu izreci pedagoške mjere: opomena, ukor, opomena pred iskljucenje i iskljucenjeiz škole.

Mjera iskljucenja iz škole izrice se za tekucunastavnu godinu.

Ucenik, njegov roditelj ili staratelj imaju pravožalbe na izrecenu pedagošku mjeru.

Na odluku o iskljucenju ucenika iz škole možese izjaviti žalba ministru.

Uvjete, nacin i postupak pohvaljivanjanagradivanja ucenika, te izricanje pedagoških mjeraureduje škola statutom.

Ucenik koji je iskljucen iz škole ima pravopolagati razredni ispit li drugoj školi.

Odredbe stavka 1. do 6. ovoga clanka odgovarajuce se primjenjuju i na ucenike u ucenickimdomovima.

Clanak 65.

Ucenik gubi status redovnog ucenika:

• na kraju školske godine u kojoj Je završiosrednju školu,

• kada se ispiše iz srednje škole,• kada se ne upiše u sljedeci razred, prema

clanku 52. ovog Zakona,• dok traje mjera iskljucenja iz škole.

VII. NASTAVNICI

Clanak 66.

Nastavnicima u srednjem školstvu jamci sesloboda pedagoškog rada i poucavanja u okviruutvrdenog nastavnog plana i programa.



Str. 43 - Broj 3

Clanak 67.

Nastavnici u srednjim školama jesu: profesori,strucni suradnici, odgajatelji i suradnici u nastavi.

Za nastavnika može biti izabrana osoba koja,pored opcih uvjeta, ima odgovarajucu strucnuspremu i pedagoško-psihološko obrazovanje premaodredbama ovog Zakona.

Ispunjenje uvjeta iz stavka 2. ovoga clankautvrduje školski odbor.

Clanak 68.

Nastavniku koji ne ispuni uvjet iz stavka 3.ovoga clanka, žalba ne odgada izvršenje rješenja oprestanku radnog odnosa.

Što se smatra odgovarajucom strucnom spremom i potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem propisuje ministar.

Clanak 71.

Nastavnici se biraju na temelju javnog natjecaja.

Javni natjecaj raspISUJe školski odbor.Natjecaj se objavljuje u dnevnom tisku.

u izvodenjuneposrednim

druge poslove

Clanak 73.

Clanak 72.

Clanak 74.

stjecati

Clanak 75.

Rad nastavnika se ocjenJuJe.

Nastavnici mogu napredovati u strucizvanje: mentor i savjetnik.

Tjedno radno vrijeme nastavnika i ravnateljaiznosi 42 sata.

Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnograda za teorijsku nastavu iznosi od 18-20 sati, zaprakticnu nastavu 26 sati, za izvodenje odgojnoobrazovnih programa u odgojnim grupama 26 satii za rad suradnika u nastavi s ucenicima od 30do 36 sati.

Ostale obveze nastavnika kao i nastavne

obveze ravnatelja utvrduju se godišnjim programomrada škole u skladu sa pedagoškim normativimakoje donosi ministar. '

Nastavnici bez radnog iskustva zasnivaju radniodnos kao pripravnici.

Pripravnicki staž traje do dvije godine. U tijeku pripravnickog staža pripravnik je dužan položitistrucni ispit.

Pripravniku koji ne položi strucni ispit prestajeradni odnos prvog dana po isteku roka iz stavka2. ovoga clanka.

Program pripravnickog staža utvrduje nastavnicko vijece škole. Program, nacin i uvjete polaganjastrucnog ispita propisuje ministar.

U slucaju kada predmetna nastava ne trpiodlaganje, s nastavnikom se može zasnovati radniodnos na odredeno vrijeme bez natjecaja, o cemuodlucuje ravnatelj.

Radni odnos iz stavka 1. ovoga clanka nemože trajati dulje od tri mjeseca u tijeku jedneškolske godine.

Profesori organiziraju i izvode teorijsku i prakticnu nastavu i vježbe, te obavljaju druge posloveutvrdene godišnjim programom rada škole ipedagoškim normativima.

Strucni suradnici organiziraju i obavljaju strucne poslove vezane za rad srednje škole i ucenickog doma (pedagoške, psihološke, zdravstvene, defektološke, socijalne, knjižnicarske, programerske idr.).

Odgajatelji organiziraju rad u odgojnoj grupi,suraduju sroditeljima i nastavnicima, te domskimodborom i obavljaju druge poslove u okviru svojestruke.

Suradnici u nastavi sudjelujuvježbi i prakticne nastave podrukovodstvom profesora, te obavljajuza koje su strucno osposobljeni.

Clanak 70.

Za profesora, strucnog suradnika i odgajateljamože biti izabrana osoba koja je završila odgovarajuci studij visoke spreme i ima potrebnopedagoško-psihološko obrazovanje.

Za suradnika u nastavi može biti izabrana

osoba koja je stekla odgovarajucu srednju strucnuspremu i ima potrebno psihološko-pedagoškoobrazovanje.

Ako se na natjecaj za nastavnika javi osobakoja ima odgovarajucu strucnu spremu, a nemapotrebno pedagoško-psihološko obrazovanje, možebiti izabrana uz uvjet da najkasnije u roku odgodine dana od dana izbora stekne to obrazovanje.

Clan~k 69.

Za nastavnika ne može biti izabrana osoba

koja je pravomocno osudena za kazneno djelo koje ju cini nedostojnom za obavljanje nastavnickogpoziva, a to su: kazneno djelo protiv dostojanstvalicnosti i morala, kazneno djelo protiv braka iobitelji, kazneno djelo protiv života i tijela ikazneno djelo protiv Ustavom utvrdenog ustrojaŽupanije.



26. ožujka 1998.

Postupak, nacm i uvjete ocjenjivanja I napredovanja nastavnika propisuje ministar.

Clanak 76.

Clanak 80.

U opcinskom proracunu osiguravaju se sredstvaza:

Clanak 79.

VII. FINANCIRANJE SREDNJEG ŠKOLSTVA

Financiranje srednjeg školstva vršit ce se IZproracuna Županije za:

• place profesora, strucnih suradnika i drugihradnika, te njihovo permanentno usavršavanje,

• nadoknadu za topli obrok,• izdvajanje u vrijednosti od 10% na ukupna

bruto primanja škole za materijalne troškove, dok se ne steknu povoljniji uvjetifinanciranja.

Sredstva za financiranje privatnih srednjih školaosiguravaju osnivaci.

Vlada Županije može na prijedlog ministradonijeti odluku da financira dijelom ili u cijelostiprivatne srednje škole.

Djelatnici srednje škole i ucenickog doma moraju se obvezno lijecnicki pregledati svake trigodine.

Ako ravnatelj ocijeni da je djelatniku narušenopsihickofizicko zdravlje u mjerI koja bitnoumanjuje njegovu radnu sposobnost, donijet ceodluku o njegovu upucivanju na lijecnicki pregledi prije isteka roka iz stavka 1. ovoga clanka.Djelatniku koji odbija izvršiti odluku o upucivanjuna lijecnicki pregled prestaje radni odnos.

Ako se lijecnickim nalazom utvrdi da je psihicko i fizicko zdravlje nastavnika bitno narušeno ibitno umanjena njegova sposobnost· za obavljanjeodgojno-obrazovnog rada, ravnatelj ce donijetiodluku o oslobadanju nastavnika od neposrednogodgojno-obrazovnog rada.

Srednja škola je dužna nastavnika iz stavka 3.ovoga clanka rasporediti na drugo odgovarajuce radno mjesto prema njegovoj preostaloj radnojsposobnosti. Ako nastavnik odbije raspored, prestaje mu radni odnos.

Clanak 82.

IX. KAZNENE ODREDBE

1. se nastava ne izvodi na hrvatskom jeziku(clanak 4.);

2. se nastava ne izvodi po nastavnom planu iprogramu donesenim od Ministarstva (clanak 10.);

3. ne donese godišnji program rada (clanak19.);

4. ne koristi udžbenike u skladu s clankom

20. stavak 1. ovog Zakona;5. pocne s radom prije nego što je ispunila

uvjete za rad (clanak 33.);6. natjecaj ne sadrži bitne elemente utvrdene

clankom 50. ovog Zakona;7. obavi popravni ispit protivno clanku 55.

ovog Zakona,8. ucenik ponavlja razred treci put (clanak

56.);9. ne vodi pedagošku dokumentaciju evi-

denciju o ucenicima (clanak 63.);10. ne osigurava pravo žalbe na izrecenu pe

dagošku mjeru prvostupanjskog tijela u školi(clanak 64.);

11. nastavnike bira protivno clanku 71. ovogZakona;

12. nastavnike ocjenjuje protivno postupku ocjenjivanja utvrdenom od ministra (clanak75.);

13. nastavniku ne prestane radni odnos sukladno propisima o radnom odnosu (clanak78.).

Clanak 81.

• prijevoz ucenika koji stanuju u naseljimaudaljenim od škole,

• sufinanciranje materijalnih troškova škola,• izgradnju, dogradnju i adaptaciju školskih

objekata,• na prijedlog Ministarstva dio troškova za

izgradnju, dogradnju i adaptaciju školskihobjekata može snositi Županija.

Srednjoškolske ustanove mogu stjecati sredstvai prodajom usluga i roba na tržištu, iz uplateucenika i polaznika, najamnina, donacija i drugihizvora u skladu sa Zakonom.

Novcanom kaznom od 500 do 5.000 DEM u

protuvrijednosti u hrvatskim kunama po srednjemtecaju kojeg primjenjuje i objavljuje Ministarstvofinancija, kaznit ce se za prekršaj srednja školaako:

strucnog iorganizacije

ministar.

i dužnost

ProgrampropISUJe

Clanak 77.

Clanak 78.

prestaje radni odnos na krajuu kojoj je ispunio uvjete za preodnosa prema propisima o radnim

Nastavnici imaju pravopedagoškog usavršavanja.obveznih oblika usavršavanja

Nastavniku

školske godinestanak radnogodnosima.

Str. 45 - Broj 3

ZAKONO UPRAVNIM PRISTOJBAMA

NARODNE NOVINE


X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

26. ožujka 1998.

Clanak 83.I. OPCE ODREDBE

Ucenici koji su prije stupanja na snagu ovogZakona upisali program usmjerenog obrazovanjaimaju pravo završiti obrazovanje prema upisanomprogramu ili nastaviti obrazovanje po programusrednje škole utvrdenom prema odredbama ovogZakona, uz obvezu polaganja razlikovnih ili dopunskih ispita.

Clanak 84.

Clanak 1.

Ovim se Zakonom i Tarifom upravnih pristojbi(u daljnjem tekstu: Tarifa), koja je njegov sastavnidio, ureduje placanje upravnih pristojbi (udaljnjem tekstu: pristojbe) za spise i radnje predtijelima državne uprave, upravnim tijelima županije,opcine, te pravnim osobama koje imaju javneovlasti.

Provedbene propise iz ovog Zakona dužan jedonijeti ministar u roku od šest mjeseci od danastupanja na snagu ovog Zakona.

1. PRISTOJBENI OBVEZNIK

Clanak 2.

Clanak 85.

Na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Uredba sa zakonskom snagom o srednjem školstvu (" Narodni list HZ HB broj 2/93 i13/93 i "Narodni list HR HB" broj 9/94, 21/94,42/95 i _).Bosna i HercegovinaFederacija BiHHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-4-7/98Tomislavgrad, 11. ožujka 1998. g.

(1) Pristojbeni obveznik je osoba na zahtjevkoje se pokrece postupak, odnosno obavljajuradnje za koje jeu Tarifi upravnih pristojbipropisano placanje pristojbe.

(2) Ako za isti spis ili radnju postoje dva iliviše pristojbenih obveznika, njihova je obveza solidarna.

(3) Ako više osoba podnosi zajednicki zahtjev,placa se jedna pristojba.

2. PRISTOJBENA OBVEZA

Clanak 3.


* * *Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje

zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge Isprave,odnosno u trenutku podnošenja podneska.

Na temelju clanka 35. Ustava Hercegbosanskežupanije donosim Clanak 4.

ODLUKU

o proglašenju Zakona o upravnim pristojbama

Proglašavam Zakon o upravnim pristojbama,koji je donijela Skupština Hercegbosanske županijena sjednici održanoj 11. ožujka 1998. godine uTomislavgradu.

Pristojbe se placaju u trenutku nastankapristojbene obveze, ako za pojedine slucajeve nijepropisano drukcije.

3. PRISTOJBENA OSNOVICA

Clanak 5.


ŽupanMirko Bakovic

* * *

(1) Ako je Tarifom propisano da se pristojbaplaca prema vrijednosti predmeta, kao osnovica zautvrdivanje pristojbe uzima se vrijednost naznacenau podnesku ili ispravi, ili vrijednost utvrdena nanacin propisan u Tarifi.

(2) Pri obracunavanju pristojbe propIsane upostotku, pristojbena osnovica ce se zaokružiti nacijele stotine na nacin, da se iznos od 50,00 kunazaokruži na nižu stotinu, a iznos iznad 50,00 kunana višu stotinu.



26. ožujka 1998.

II. OSLOBOÐENJE OD PLACANJA PRISTOJBI

I. OPCA OSLOBOÐENJA

Clanak 6.

Od placanja pristojba oslobodeni su:

1. Hercegbosanska županija (u daljnjem tekstu:Županija) i tijela županijske uprave, jedinice lokalne samouprave i uprave te njihova tijela,

2. ustanove iz oblasti predškolskog uzrasta,prosvjete, znanosti, kulture, zaštite kulturnei prirodne baštine, zdravstva, socijalne skrbii humanitarne organizacije u obavljanjusvoje djelatnosti,

3. invalidske i slicne organizacije u obavljanjusvoje djelatnosti,

4. gradani ciji dohodak, ukljucujuci i dohodaksupružnika, u protekloj i tekucoj godini neprelazi iznos neoporezivog dohotka i kojinemaju druge znacajnije imovine (nekretnine, štednju i motorna vozila), cija ukupnavrijednost ne prelazi 30.000,00 kuna, ocemu se daje pisani iskaz,

5. invalidi domovinskog rata,6. supružnici i djeca branitelja poginulih, zato

cenih i nestalih u domovinskom ratu,

7. prognanici i izbjeglice, koji nisu uposleni ine posjeduju imovinu zatecenu u mjestunaseljenja,

8. strani državljani za odobrenje za produženiboravak u Županiji, koji kao stipendisti dolaze u Županiju radi školovanja i usavršavanJa.

Clanak 7.

Pristojbe se ne placaju za sljedece spiseradnje:

1. predstavke i pritužbe, te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima,

2. molbe za pomilovanje i rješenja o timmolbama,

3. zahtjeve za naknadu štete neopravdano osudenih i neosnovano lišenih slobode i rješenja o tim predmetima,

4. spise i radnje u postupku pribavljanja dokaza o slabom imovnom stanju radi oslobadanja od placanja pristojbe,

5. spise i radnje u postupku za povrat višeplacenih obveza.

6. spise i radnje u postupku za ispravljanjegrešaka u rješenjima, ispravama i službenimocevidnicima,

7. spise i radnje u postupku sastavljanjaispravljanja popisa biraca,

8. spise i radnje za upis u knjigu državljanadržavne matice,

9. spise i radnje u postupku usvojenjapostavljanja staratelja,

10. sve prijave i priloge za utvrdivanje poreza ipristojbi, te za korištenje poreznih oslobodenja i olakšica,

11. spise i radnje u postupku vracanja, odnosno ostvarenja prava naknade za oduzetuimovinu,

12. sve spise i radnje za ostvarivanje prava izmirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, te socijalne skrbi,

13. spise i radnje u svezi sa redovnim školovanjem ucenika i studenata, osim pristojbiza svjedodžbu po završenom školovanju ilidiplomu,

14. spise i radnje u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa i ostvarivanjem prava iz radnogodnosa,

15. spise i radnje u svezi s primanjem poklonpaketa i darova od dobrotvornih i humanitarnih organizacija iz inozemstva,

16. spise i radnje u svezi s reguliranjem pravai dužnosti iz oblasti obrane,

17. spise i radnje u postupku izdavanja osobneiskaznice državljana Federacije Bosne i Hercegovine s prebivalištem na teritoriju Županije, osobne karte za strance koja seizdaje strancima s trajnim nastanjenjem,

18. spise i radnje u svezi sa zaštitom spomenika kulture i prirode,

19. podneske upucene tijelima za predstavke ipritužbe i državnom pravobraniteljstvu,

20. spise i radnje u postupku za pogreb umrlihosoba,

21. spise i radnje koji se vode po službenojdužnosti,

22. spise i radnje u postupku za ostvarivanjeprava na doplatak za djecu,

23. prijave i odjave prebivališta osoba, boravištai adrese stanovanja osoba,

24. spise i radnje u postupku prodaje stanovana kojima postoji stanarsko pravo.

Clanak 8.

Strani državljani s prebivalištem ili uobicajenimboravištem u Županiji imaju ista prava i obvezeprema propisima o pristojbama kao i državljaniFederacije Bosne i Hercegovine.

III. POVRAT PRISTOJBE

Clanak 9.

(1) Osoba koja plati pristojbu koju nije bilaobvezna platiti u vecem iznosu od propisanog ilije plati za radnju koju tijelo nije obavilo imapravo na povrat placene ili više placene pristojbe.

(2) Postupak za povrat pristojbe pokrece se nazahtjev stranke.



Str. 47 - Broj 3

njihovuobavlja

(3) Zahtjev za povrat pristojbe rješava tijelo zaciji je rad placena pristojba.

(4) Zahtjev za povrat pristojbe od pravnihosoba s javnim ovlastima rješava ispostava Porezneuprave prema sjedištu pravne osobe s javnimovlastima.

IV. PRISILNA NAPLATA PRISTOJBE

Clanak 10.

(1) Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbuu propisanom roku, nece se postupiti po podneskuza koji nije placena pristojba.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovogaclanka ako je radnja za koju je nadležno tijelomoralo naplatiti pristojbu obavljena, a pristojbanije placena, od pristojbenog obveznika pristojbace se naplatiti prisilno, prema propisima oprisilnoj naplati poreza od pravnih i fizickih osoba.

V. ZASTARA

Clanak 11.

(1) Pravo na naplatu pristojbe zastarjeva zadvije godine nakon isteka godine u kojoj jepristojbu trebalo naplatiti, a pravo na povratpristojbe zastarjeva za dvije godine nakon istekagqdine u kojoj je pristojba više placena.

(2) Tijek zastare prava na naplatu pristojbeprekida se svakom službenom .radnjom nadležnogtijela izvršenom radi naplate, koja je stavljena doznanja pristojbenom obvezniku.

(3) Tijek zastare prava na povrat pristojbeprekida se svakom radnjom pristojbenog obveznikapoduzetom kod nadležnog tijela radi povratapristojbe.

(4) U svakom slucaju zastara nastupa nakonisteka pet godina od dana kada je prvi put pocelateci.

VI. NADZOR

Clanak 12.

(1) Primjenu propisa o pristojbamanaplatu nadzire tijelo koje rješava spiseradnje za koje se placa pristojba.

(2) Nadzor nad tijelom iz stavka 1. ovogaclanka glede naplate i uplate pristojbi obavljaMinistarstvo financija - Porezna uprava.

VII. PLACANJE PRISTOJBI

Clanak 13.

(1) Pristojbe se placaju u upravnim biljezima.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga clanka,

pristojba se uplacuje na propisani racun:

1. ako pristojba iznosi više od 100,00 kuna,2. ako je propisano da se pristojba uplacuje

izravno na propisani racun bez obzira naiznos pristojbe.

Clanak 14.

Pristojbeni obveznik iz inozemstva koji traži damu tijelo uprave u Županiji izvrši rad za koji seplaca pristojba, placa pristojbu u stranoj valuti.

Clanak IS.

(1) U rješenju ili drugoj. ispravi za koju jeplacena pristojba naznacuje se da je pristojbaplacena, u kojem iznosu, na koji nacin i premakojem tarifnom broju.

(2) Poništavanje upravnih biljega koji se lijepena podnesak obavlja tijelo nadležno za prijampodneska, a u ostalim slucajevima tijelo kojedonosi ili urucuje stranci rješenje ili drugu ispravuza koju se placa pristojba.

(3) Upravni biljezi poništavaju se pecatom ilina drugi odgovarajuci nacin.

(4) Ako se pristojba uplacuje izravno napropisani racun, u spisu tijela pred kojima jeplacena pristojba mora biti dokaz o obavljenojuplati pristojbe.

(5) U ispravama koje se izdaju bez pristojbemora se naznaciti na osnovi kojih su odredbiovoga Zakona i drugih propisa oslobodene odplacanja pristojbe.

Clanak 16.

(1) Podnesci i drugi spisi za koje nije placenapristojba, ili nije placena u dostatnom iznosu, neprimaju se dok stranka ne podnese podnesak zakoji je placena dostatna pristojba.

(2) Ako podnesak ili drugi spis za koji nijeplacena pristojba, ili nije placena u dostatnom iznosu, stigne poštom, tijelo nadležno za odlucivanjepo zahtjevu pozvat ce pristojbenog obveznika pismenom opomenom da u roku od 15 dana oddana primitka opomene plati redovnu pristojbu ipristojbu za opomenu.

(3) Ako pristojbeni obveznik uplati pristojbu izstavka 2. ovoga clanka smatra se da je pristojbauredno placena od pocetka.

(4) Ako pristojbeni obveznik ne plati dužnupristojbu, naplata pristojbe obavit ce se prije urucenja zatraženog rješenja ili druge isprave,odnosno prije prve obavijesti pristojbenomobvezniku o izvršenju tražene radnje.

VIlI. PRIPADNOST PRIHODA OD PRISTOJBI

Clanak 17.

(1) Prihod ostvaren prodajom upravnih biljegazajednicki je prihod proracuna županije, te prora-



26. ožujka 1998.

cuna opcina na Cljem je podrucju obavljena maloprodaja državnih biljega, i to u jednakim dijelovIma.

(2) Pristojbe uplacene izravno na propisani racun za spise i radnje ministarstava i državnih upravnih organizacija, prihod su županijskog proracuna.

(3) Pristojbe uplacene izravno na propisaniracun za spise i radnje samoupravnih djelokrugažupanijskih ureda, prihod su županije pred cijim jetijelima placena pristojba.

(4) Pristojbe uplacene izravno na propisaniracun za spise i radnje pred tijelima jedinicalokalne samouprave, prihod su jedinica lokalnesamouprave pred cijim je tijelima placenapristojba.

(5) Pristojbe uplacene izravno na proplsamracun za spise i radnje pravnih osoba s javmmovlastima, prihod su proracuna županije, te proracuna opcine odnosno grada, ovisno o tome natemelju cijeg ovlaštenja pravna osoba s javnimovlastima obavlja poslove.

IX. OVLASTI U PROVEDBI ZAKONA

Clanak 18.

Vlada :Županije može mijenjati Iznose IZTarife.

Clanak 19.

Izdavanje, rasparcavanje, povlacenje IZ uporabei zamjenu upravnih biljega propisuje ministarfinancija.

Clanak 20.

(1) Maloprodaju upravnih biljega mogu obavijati tijela županijske uprave, upravne organizacije,jedinice lokalne samouprave i uprave i njihovatijela, sudovi, banke, zavod za platni promet, poštai telekomunikacije.

(2) Ovlaštenje za maloprodaju upravnih biljegaostalim pravnim i fizickim osobama izdaje ministarfinancija.

(3) Ministar financija odreduje visinu provIzIjekoja pripada prodavatelju upravnih biljega.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clanak 21.

Za spIse i radnje za koje je pristojbenaobveza nastala do dana stupanja na snagu ovogaZakona naplatit ce se pristojba koja je bilapropIsana u trenutku nastanka pristojbene obveze.

Clanak 22.

upravna pristojba iznosi više od 100,00 kuna,uplacuje se izravno na propisani racun.

Clanak 23.

Danom stupanja na snagu ovoga zakonaprestaje važiti Uredba o upravnim pristojbama(" Narodni list HR HB" , br. 1/94).

Clanak 24.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dananakon ohjave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije" .

Bosna i HercegovinaFederacija BiHHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-4-8/98Tomislavgrad, 11. ožujka 1998. g.


* * *

TARIFA UPRAVNIH PRISTOJBI

1. Opce pristojbe

Tar. br. 1.

Placa se kunama

Na zahtjeve, molhe, prijedloge, prijave i drugepodneske, ako ovom tarifom nije propisana drugapristojba 20

Napomena:Pristojba po ovom tarifnom broju ne placa se

za naknadne podneske kojima stranka zahtijevasamo brži postupak po ranije podnesenomzahtjevu.

Tar. br. 2.

Za sva rješenja za koja nije propIsana posebnapristojba 50

Napomena:1. Kad se donosi jedno rjesenje po zahtjevu

više osoba pristojba po ovom tarifnombroju placa se onoliko puta koliko imaosoba kojima se urucuje rješenje.

2. Za rješenja donesena po žalbama ne placase pristojba.

Tar. br. 3.(1)

pristojheDo izdavanjase placaju u

i rasparcavanjagotovom novcu,

biljega,a ako Na žalbu protiv rješenja 50

26. ožujka 1998.

Tar. br. 4.

NARODNE NOVINE


Tar. br. 10.

Str. 49 - Broj 3

list papirauredskog

Za uvjerenja, ako nije drukcije propisano 30

Tar. br. 5.

Za ovjeru potpisa, rukopisa prijepisa:1. za ovjeru svakog p,otpisa 302. za ovjeru autenticnosti rukopisa ili za ovje

ru prijepisa od svakog poluarka orginala 40

Napomena:1. Pod poluarkom podrazumijeva se

od dvije stranice normalnogformata ili manjeg.

2. Ako je rukopis, odnosno prijepis cIJa seovjera vrši pisan na stranom jeziku, placase dvostruka pristojba iz tocke 2. ovogtarifiiog broja.

3. Ako se ovjera vrši na terenu, placa sedvostruka pristojba iz ovog tarifnog broja.

Tar. br. 6.

Za opomenu kojom se netko poziva da platidužnu pristojbu 20

2. Pristojbe iz djelokruga unutarnjih poslova

Tar. br. 7.

Za izdavanje putne isprave državljana Federacije Bosne i Hercegovine s prebivalištem nateritoriju Županije.

1. za izdavanje putovnica 502. za izdavanje pogranicne propusnice 1003. za izdavanje zajednicke putovnice za

svaku osobu 15

4. za upis djeteta u putovnicu 305. za izdavanje putne isprave umjesto ošte

cenje ili nestale 100

Tar. br. 8.

Za izdavanje viza ili klazule " poslovno" :1. za vizu na putovnicu 302. za vizu za zajednicku putovnicu - po osobi

15

3. za klazulu "poslovno" 504. za vizu na pomorsku ili brodarsku knjižicu

30

Tar. br. 9.

1. za izdavanje ili produženje roka važenjaputne isprave za stranca (putna isprava zaizbjeglice, putna isprava za osobe bezdržavljanstva i putni list za stranca) 50

2. za izdavanje isprave za stranca umjestooštecene ili nestale 200

Za izdavanje vize, odobrenja za produženiboravak, odobrenja za trajno nastanjenje i osobnekarte za stranca:

1. za izlazno-ulaznu, odnosno ulazno-izlaznu itranzitnu vizu 50

2. za izlaznu vizu 303. za izlazno-ulaznu, odnosno ulazno-izlaznu

vizu neogranicen broj putovanja 1504. za poslovnu vizu 4005. za odobrenje za produženi boravak 1506. za odobrenje za trajno nastanjenje 5007. za prijepis odobrenja za trajno nastanjenje

300

8. za izdavanje ili produženje osobne iskazniceza strance na produženom boravku 100

Napomena:Za vizu na putnoj Ispravi u koju se UpISUJUi

clanovi obitelji osobe kojoj je izdata putna ispravaplace se jedna pristojba.

Pristojba se ne placa za spise i radnje za:1. priznavanje statusa izbjeglice.

Tar. br. 11.

1. Za izdavanje odobrenja na granicnomprijelazu:

2. za stalno odobrenje za kretanje i zadržavanje na granicnom prijelazu 350

3. za privremeno odobrenje za kretanjezadržavanje na granicnom prijelazu 150

4. za privremeno (skupno) odobrenje za kretanje i zadržavanje na granicnom prijelazu150

5. za odobrenje za kretanje i boravak izvanmjesta granicnog prijelaza 200

6. za odobrenje za prijenos oružja i streljivapreko teritorija Županije 200

7. za odobrenje za držanje i nošenje lovackogsportskog oružja i streljiva za vrijemeboravka u Županiji 300

8. za odobrenje za obavljanje podvodnihaktivnosti 50

Tar. br. 12.

1. za rJesenje o otpustu iz državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine ili odricanju odtoga državljanstva 3.000

2. za rješenje o primitku u državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine 1.500

Napomena:Ako se rješenje donosi na istodobni primitak

ili otpust ili odricanje od državljanstva FederacijeBosne i Hercegovine clanova iste obitelji, ne placase pristojba za maloljetne osobe.



26. ožujka 1998.

dozvole i knjižicemotorni pogon i

Pristojbu iz tocke 2. ovoga tarifnog broja upostupku stjecanja državljanstva Federacije Bosne iHercegovine ne placa pripadnik hrvatskog narodakoji nema državljanstvo Federacije Bosne iHercegovine.

Tar. br. 13.

Za prometnu dozvolu i knjižicu vozila namotorni pogon i prikljucnih vozila, za potvrdu oupotrebi probne plocice, za odobrenje za utiskavanje broja šasije, te za izdavanje dopuštenja(licence) kontrolora tehnicke ispravnosti vozila idopuštenja (licence) referenta za registraciju vozilau stanicama za tehnicki pregled vozila, te za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova tehnickihpregleda vozila, kao i odobrenja za održavanješportskih ili drugih priredaba ili aktivnosti nacestama:

1. za izdavanje prometnevozila za vozila na

prikljucnih vozila 20

2. za produženje važnosti prometne dozvoleknjižice vozila 10

3. za potvrdu o upotrebi probne plocice 104. za odobrenje za utiskavanje broja šasije 105. za izdavanje odobrenja za obavljanje tehni

ckih pregleda vozila 156. za izdavanje dopuštenja (licence) kontrolora

tehnicke ispravnosti vozila i dopuštenja(licence) referenta za registraciju vozila ustanicama za tehnicke preglede vozila 300

7. za izdavanje odobrenja za održavanješportskih ili drugih priredaba ili aktivnostina cestama 150

8. za izdavanje novih isprava umjesto izgubljenih, uništenih ili oštecenih, prema stavku1. tocki 1. i 4. ovoga tarifnog broja 30.

Napomena:

Za odjavu vozila, radi brisanja IZ evidencije,ne placa se pristojba.

Tar. br. 14.

Za izdavanje ili produženje važnosti vozackedozvole:

1. za vozacku dozvolu 20

2. za izdavanje nove vozacke dozvole zbogupisa nove kategorije 20

3. za produženje važnosti dozvole premastavku 1. tocki 1. ovoga tarifnog broja 20

4. za zamjenu inozemne vozacke dozvole 505. za upis promjene prebivališta ili boravišta u

vozackoj dozvoli 15

6. za izdavanje novih umjesto izgubljenih,uništenih ili oštecenih dozvola iz ovoga tarifiiogbroja naplacuje se pristojba 30

Tar. br. 15.

Za odobrenje za nabavku oružja i eksplozivnihtvari, izdavanje oružnog lista, odobrenje za držanjeoružja, potvrde o prijavi oružja i dozvole zanošenje oružja, odobrenje za skupljanje oružja,odobrenje za proizvodnju oružja, promet oružja istreljiva, popravku i prepravku oružja ili otvaranjecivilnog strelišta, te odobrenje za prijevoz oružja,streljiva i eksplozivnih tvari:

1. za odobrenje za nabavu oružja po komadu50

2. za odobrenje za nabavu eksplozivnih tvari50

3. za izdavanje oružnog lista, odobrenje zadržanje oružja, potvrde o prijavi oružja, pokomadu, ili dozvole za nošenje oružja 50

4. za odobrenje za skupljanje oružja 305. za upis reiervnih cijevi u oružni list po ko

madu 20

6. za odobrenje za bavljenje djelatnosšcu proizvodnje oružja, prometa oružja i streljiva,popravku i prepravku oružja ili otvaranjecivilnog strelišta 500

7. za odobrenje za prijevoz oružja, streljiva ilieksplozivnih tvari 100

8. za izdavanje novih isprava umjesto izgubljenih ili uništenih, prema stavku 1. tocki1. do 4. ovoga tarifnog broja placa sepristojba u dvostrukom iznosu.

Tar. br. 16.

Za izdavanje odobrenja ili dozvole:1. za izdavanje odobrenja mjesta za izgradnju

naftovoda, plinovoda, produktovoda, koji prolaze preko podrucja više opcina, te odobrenje mjesta za izgradnju objekta, odnosnodržanje posuda koje su tehnološki vezaneza nove naftovode, plinovode i produktovode koji se koriste kod skladištenja iprometa zapaljivih tekucina i plinova 500

2. za izdavanje odobrenja mjesta za izgradnjunaftovoda, plinovoda, produktovoda, rezervoara i drugih objekata te posuda, postrojenjai uredaja (objekti i posude) koji se koristekod skladištenja i prometa 500

3. za odobrenja lokacija za izgradnju skladištai priucnih skladišta, odnosno postavljanjekontejnera za držanje eksplozivnih tvari 300

4. za dozvolu za upotrebu kontejnera zadržanje eksplozivnih tvari 250

5. za odobrenje za bavljenje djelatnošcu proizvodnje i stavljanja u promet eksplozivnihtvari (ukljucivo i streljivo) 500

6. za odobrenje za bavljenje djelatnošcu prometa eksplozivnih tvari (osim streljiva zaoružje) 1000

7. za ispitivanje stabilnih instalacija, uredaja,opreme i sredstava za dojavu i gašenjepožara 100



Str. 51 - Broj 3

8. za stavljanje ·u promet uredaja, opreme isredstava za dojavu i gašenje požara 100

9. za izdavanje ili produženje, odnosno upisnove kategorije ili proširenja na klaseopasnih tvari ADR potvrde (certifikata) 30

10. za upis promjena prebivališta ili boravišta uADR potvrdi (certifikatu) 20

11. za izdavanje novih umjesto izgubljenih,uništenih ili oštecenih ADR potvrda(certifikata) 50

Tar. br. 21.

Za izdavanje suglasnosti i u upis u registarpredstavništva stranih osoba u Županiji 300

Za odobrenje stranoj osobi koja ima registrirano predstavništvo u Županiji da obavi odredeni posao ugovorne kontrole kvalitete robe uŽupaniji 200

Tar. br. 22.

Za upis u evidenciju ugovora o zastupanju,ugovora o prodaji strane robe s konsignacijskogskladišta, ugovora o obavljanju servisnih usluga zaodržavanje uvezene opreme i trajnih dobara zaosobnu potrošnju 250

Tar. br. 17.

Za izdavanje potvrde da su u tehnickoj dokumentaciji predvidene propisane ili pravilimatehnicke prakse prihvacene mjere zaštite od požara:

1. za fizicke osobe 200

2. za pravne osobe 5003. Gospodarske pristojbe

Tar. br. 18.

Za izdavanje dozvola, odobrenjakontigenata za uvoz i izvoz robe 150

Tar. br. 23.

dodatnih

Za rješenje kojim se odobrava:1. osnivanje poduzeca, banke ili osiguravajuce,

odnosno reosiguravajuce organizacije u inozemstvu ili otkup osnivackog uloga poduzeca, banke, osiguravajuce odnosno reosiguravajuce organizacije u inozemstvu 200

2. povecanje osnivackog uloga poduzeca, banke, osiguravajuce, odnosno reosiguravajuceorganizacije u inozemstvu 100

3. uvoz u Županiju sredstava stranog podrijetla u naturalnom obliku, koja su uloženakao osnivacki ulog ili korištena kao osnovna ili obrtna sredstva poduzeca uinozemstvu 100

4. oslobadanje od preuzete obveze godišnjegtransfera odredenog postotka dobiti iz poduzeca osnovanog u inozemstvu ili umanjenja te obveze 100

5. poduzecu u inozemstvu da može poslovati sgubitkom 100

6. upis u registar poduzeca, banke, osiguravajuce odnosno reosiguravaJuce organizacije iz tocke 1. ovog tarifnog broja 100

Tar. br. 19.

Za rješenje kojim se odobrava:1. ulaganje sredstava u strana poduzeca radi

ostvarivanja zajednickih poslovnih ciljeva uzajednickoj proizvodnji 200

2. dopunsko ulaganje u strano poduzece IZ

tocke 1. ovog tarifnog broja 1003. upis ugovora o ulaganju sredstava u strano

poduzece iz tocke 1. ovog tarifnog broja 50

Tar. br. 20.

Za upis u registar otvaranja predstavništvaodnosno osnivanja poslovnih jedinica (skladišta,servisa i sl.) u. inozemstvu 100

Tar. br. 24.

Za izdavanje odobrenja za sklapanje ugovora oizvozu robe i usluga, koji se naplacuju uvozomrobe i usluga u istoj vrijednosti (kompenzacijskiposlovi s inozemstvom) 300

Tar. br. 25.

Za izdavanje odobrenja za obavljanje poslovaposredovanja u vanjskotgovinskom prometu 300

Tar. br. 26.

Za izdavanje suglasnosti i upis u registarugovora o ulaganju stranih osoba i ugovora o osnivanju vlastitih poduzeca stranih osoba 300

Za upis u registar inozemnih ulaganja, dodatnog ulaganja, reinvestiranja dobiti, prestanka ugovora o ulaganju i ugovora o osnivanju prijenosauloga i repatrijacija inozemnog uloga 300

Za izdavanje suglasnosti i upis u registar ugovora o dugorocnoj proizvodnoj kooperaciji 300

Za izdavanje suglasnosti i upis u registar ugovora o izvodenju investicijskih radova u inozemstvui ugovora o ustupanju izvodenja investicijskihradova stranoj osobi u Županiji 200

Za izdavanje suglasnosti i upis u registarugovora o pribavljanju i ustupanju prava industrijskog vlasništva i znanja te iskustva (know-how)izmedu domacih poduzeca i stranih osoba 300

Tar. br. 27.

Za uvjerenje (certifikat) o kakvoci poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u uvozu i izvozu 50

Str. 52 - Broj 3

Tar. br. 28.

NARODNE NOVINE


Tar. br. 32.

26. ožujka 1998.

Za qesenje o odobrenju za obavljanje kontrolekakvoce poljoprivrednih i prehrambenih proizvodau vanjskotrgovinskom prometu 100

4. Prometne pristojbe

Tar. br. 29.

Za odobrenje (licencu) pravnoj ili fizickoj osobi za obavljanje medunarodnog cestovnog prijevoza300

Tar. br. 30.

1. za dozvolu domacoj pravnoj ili fizickoj osobi da na redovnoj liniji može prevoziti putnike ili stvari u motornim vozilima u medu

narodnom prometu, za svaku liniju po 300.2. za dozvolu stranoj pravnoj ili fizickoj osobi

da na redovnoj liniji može prevoziti putnikeili stvari motornim vozilima, za svaku linijuu medunarodnom prometu:

a) u bilateralnom prometu 350

b) u tranzitnom prometu 3503. za ovjeru voznog reda, odnosno cjenika

redovne linije kojom domaca ili stranapravna ili fizicka osoba prevozi putnike ilistvari motornim vozilima u medunarodnom

cestovnom prometu 50

4. za rješenje o odobrenju privremenog ili trajnog prekida prijevoza na liniji za medunarodni prijevoz putnika ili stvari, domacojili stranoj pravnoj ili fizickoj osobi 50

5. za izdavanje dopunskog primjerka isprave izovog tarifnog broja 30

Napomena:1. Za spise i radnje iz ovog tarifnog broja

placa se pristojba, ako medunarodnimugovorom nije drukcije odredeno.

2. Strana pravna ili fizicka osoba oslobada seplacanja pristojbe po ovom tarifnom brojuuz uvjet reciprociteta.

Tar. br. 31.

Za dozvolu za obavljanje izmjenicnih vožnji umedunarodnom slobodnom prijevozu putnika, i to:

1. u bilateralnom prometu 1502. u tranzitnom prometu 200

• Napomena:1. Za spise i radnje iz ovog tarifnog broja



1. Za dozvolu za medunarodni cestovni

prijevoz stvari, izuzimajuci slucajeve iz cl.38. Zakona o prijevozu u medunarodnocestovnom prometu, po svakoj dozvoli 30.

2. Za dozvolu stranoj pravnoj ili fizickoj osobiza medunarodni cestovni prijevoz stvari, akada to nije odredeno medunarodnimugovorom, odnosno u slucaju zahtjeva zadodatnim dozvolama, po svakoj dozvoli 200.

3. Za dozvolu stranoj pravnoj ili fizickoj osobiza prijevoz stvari iz Županije za trecuzemlju i obratno 200.

Napomena:1. Za spise i radnje iz ovog tarifnog broja



Tar. br. 33.

Za rješenje o zahtjevu za dozvolu izvanrednogprijevoza stvari u medunarodnom cestovnomprometu, i to:

1. u bilateralnom prijevozu - za prijevoz jednim vucnim vozilom 100

2. za svako sljedece vucno vozilo, odnosno pnkljucno vozilo, po istom rješenju, još po 30

3. u tranzitnom prijevozu za prijevoz jednimvucnim vozilom 50

4. za svako sljedece vucno vozilo, odnosno pnkljucno vozilo, po istom rješenju, još po 30

Tar. br. 34.

Za dozvolu kojom se stranoj pravnoj ili fizickoj osobi odobrava obavljanje unutarnjeg prijevoza stvari u cestovnom prometu izmedu pojedinihmjesta u Županiji 5.000

Tar. br. 35.

Za dozvolu kojom se domacem prijevoznikuodobrava korištenje zaokupljenog stranog vozila zamedunarodni prijevoz putnika ili stvari 100

Tar. br. 36.

Za dozvolu stranoj pravnoj ili fizickoj osobi zamedunarodni cestovni linijski prijevoz stvari:

1. u bilateralnom prometu 1.0002. u tranzitnom prometu 1.000

Tar. br. 37.

1. Za dozvolu za postavljanje radijske postaje400



Str. 53 - Broj 3

2. Za dozvolu za radijsku postaju za radio iteleviziju 500

3. Za dozvolu za amatersku i gradansku (CG)radijsku postaju 200

4. Za dozvolu za ostale radijske postaje 1005. Za privremenu dozvolu za radijsku postaju

placa se 50% od pristojbe iz ovoga tarifnogbroja

6. Za dozvolu za radijsku postaju stranojpravnoj ili fizickoj osobi placa se dvostrukiiznos od pristojbe pod tockama 3. do 5.ovoga tarifnog broja.

7. Za odobrenje za uvoz radijskih postaja:a) od 1 do 5 radijskih postaja 200b) od 6 do 10 radijskih postaja 500c) više od 10 radijskih postaja 1.000

8. Za odobrenje plana telekomunikacija zavlastite postaje 2.000

9. Za odobrenje za uporabu ili ugradnju iliprikljucenje objekata i tehnicke opreme natelekomunikacijske kapacitete 1.000

10. Za ovlast pravnim i fizickim osobama u telekomunikacijama 2.000

11.Za rješenje o utvrdivanju postojanjatehnickih uvjeta kako bi koncesionarkoristio izgradenu infrastrukturu telekomunikacijskih objekata u vlasništvu drugihpravnih osoba 2.000

Napomena:

Za izdavanje duplikata dozvole, odobrenja iliovlasti placa se isti iznos kao za original.

Tar. br. 38.

1. Za rJesenje o upisu i brisanju IZ registracivilnih zrakoplova 2.500.

5. Pristojbe iz oblasti poljoprivrede, vodoprivredešumarstva

Tar. br. 39.

Za rješenje kojim se:1. priznaje novostvorena sorta i upisuje u

registar novostvorenih sorti poljoprivrednogi šumskog bilja 100

2. odobrava uvodenje u proizvodnju strane sorte i upisuje u evidenciju stranih sorti 100

3. utvrduje domaca, strana i udomacena sortapoljoprivrednog i šumskog bilja i upisuje upopis utvrdenih sorti 80

4. briše sorta iz registra, evidencije, odnosnoiz tocke 1., 2. i 3. ovoga tarifnog broja 60

5. dozvoljava zaštita sorte i upisuje u registarzašticenih novostvorenih sorti, odnosno uregistar zašticenih stranih sorti poljoprivrednog i šumskog bilja 100

6. dozvoljava evidentni upis sorte u registarevidentnih sorti 100

7. ugovor o prijenosu prava korištenja zašticene sorte upIsuJe u registar iz tocke 5.ovoga tarifnog broja 200

8. kojim se dozvoljava prijenos prava korištenja zašticene sorte 250.

Tar. br. 40.

Za rješenje o:1. upisu u registar proizvodaca poljoprivrednog

sjemena, odnosno registar proizvodaca šumskog sjemena 100

2. upisu u registar doradivaca poljoprivrednogsjemena, odnosno registar proizvodaca šumskog sjemena 100

3. upisu u registar proizvodaca poljoprivrednogsadnog materijala, odnosno registar proizvodaca šumskog sadnog materijala 100

4. upisu u popis osoba ovlaštenih za strucninadzor nad proizvodnjom poljoprivrednogsjemena, odnosno popis osoba ovlaštenih zaobvezni strucni nadzor nad proizvodnjomšumskog sjemena 100

5. upisu u popis osoba ovlaštenih za utvrdivanje kvalitete poljoprivrednog sjemena,odnosno popis osoba ovlaštenih za utvrdivanje kvalitete šumskog sjemena 100

6. upisu u popis ovlaštenih osoba za strucninadzor nad proizvodnjom poljoprivrednogsadnog materijala odnosno popis osoba ovlaštenih za strucni nadzor nad proizvodnjomšumskog sadnog materijala 100

7. brisanju iz registra i popisa iz tocke 1. do6. ovoga tarifnog broja 50.

Tar. br. 41.

Za izdavanje:1. stalne dozvole za stavljanje u promet sred

stava za zaštitu bilja 2002. privremene dozvole za stavljanje u promet

sredstava za zaštitu bilja 2003. suglasnosti za uvoz gotovih sredstava za

zaštitu bilja 100

Na zahtjev za produženje važenja dozvole zastavljanje u promet sredstava za zaštitu bilja 100.

Tar. br. 42.

Za rješenje o:1. upisu u registar proizvodaca kvalitetne

rasplodne stoke 1502. brisanju iz registra proizvodaca kvalitetne

rasplodne stoke 1003. utvrdivanju da su ispunjeni uvjeti za

obavljanje poslova analize superanalizestocne hrane 100


HERCEGBOSANSKE ŽUP ANIJE

26. ožujka 1998.

Tar. br. 43.

Za rješenje o:1. upisu u registar mineralnih gnojiva 2002. brisanju iz registra mineralnih gnojiva 150

3. utvrdivanju koje osobe ispunjavaju uvjete zaizdavanje certifikata, za obavljanje analize iza davanje mišljenja na osnovi kojeg se obavlja upis u registar mineralnih gnojiva 200

Tar. br. 44.

Na prijavu za upis u registar proizvodacagrožda i vina za promet 200 Za rješenje kojim se:

1. odobrava došeceravanje droždine (masulja) imošta 250

2. dozvoljava oznacavanje vina sa zaštitom geografskog porijekla 200

3. dozvoljava stavljanje u promet svakogodišnjeproizvodnje vina sa zaštitom geografskogporijekla 300

Tar. br. 45.

Za rješenje kojim se utvrduje:1. ribolovno-gospodarska osnova za unaprede

nje ribarstva 200

2. godišnji plan gospodarenja ribolovnim podrucjem 150

Za rješenje kojim se odobrava:

1. unošenje novih vrsta riba i drugih vodenihživotinja u ribolovne vode 100

2. izlov matica u otvorenim vodama za VrI

jeme mrijesta riba 1003. izlovljavanje matice divlje ribe u otvo-

renim vodama 100

Tar. br. 46.

Na zahtjev za:1. prestanak važenja odobrenja za stavljanje

gotovih lijekova u veterini u promet 2002. obnovu odobrenja za stavljanje gotovog li

jeka u veterini u promet 1503. stavljanje gotovog lijeka u veterini u

promet 200

Tar. br. 47.

Za rješenje kojim se:1. utvrduje da veterinarske stanice, druge

pravne i fizicke osobe udovoljavaju uvjetimaza obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije 400

2. utvrduje da objekti, prostorije i oprema izclanka 27. stavka 1. Zakona o zdravstvenojzaštiti i veterinarskoj djelatnosti udovoljavajupropisanim veterinarsko-sanitarnim uvjetima400

3. utvrduje da klaonica u kojoj se obavlja klanje životinja iz uvoza odgovara propisanimuvjetima 3.000

4. utvrduje se klaonica i drugi objekti u komese obavlja klanje životinja i proizvodi mesoi drugi proizvodi životinjskog podrijetlanamijenjeni za javnu (domacu) potrošnjuudovoljava propisanim uvjetima 1.000

5. utvrduje da klaonica i drugi objekti u kome se obavlja klanje životinja i proizvodimeso, proizvodi i sirovine životinjskog podrijetla namijenjeni izvozu udovoljava propisanim uvjetima 300

6. utvrduje da se uzgoj ribe, peradi za priplodi jaja za nasad namijenjenih izvozu obavljau objektu koji udovoljava propisanim uvjetima 250

7. utvrduje da ne postoje veterinarsko-sanitarne smetnje za uvoz životinja, proizvoda isirovina životinjskog podrijetla i odredujemjesto karantene, vrste i nacin ispitivanja idruge uvjete u karanteni 500

8. odobrava obavljanje poslova zdravstvene zaštite životinja i veterinarske djelatnosti veterinarskoj stanici, odnosno veterinarskoj ambulanti, veterinarskoj klinici, veterinarskojljekarni, dijagnostickom i analitickom laboratoriju, specijaliziranoj veterinarskoj ambulanti, objektu specijalizirane stocarske proizvodnje i drugim objektima za obavljanjezdravstvene djelatnosti zaštite životinja i veterinarske djelatnosti 400

9. odobrava stavljanje gotovih lijekova i pomocnih ljekovitih sredstava u veterini upromet 300

10. uvoznik odobrava uvoz (izvoz ili provoz)gotovih lijekova u veterIm i pomocnihljekovitih sredstava 300

11. daje suglasnost za uvoz gotovih lijekova uveterini i mješavina ljekovitih supstanci radilaboratorijskog ili klinickog ispitivanja 250

Tar. br. 48.

Za rješenje o:1. odobravanju šumskogospodarske osnove pod

rucja, odnosno revizije šumskogospodarskeosnove podrucja 500

2. davanju suglasnosti za osnovu gospodarenjagospodarskom jedinicom, program za gospodarenje šumama, reviziju odnosno obnovuosnove gospodarenja gospodarskom jedinicomi program za gospodarenje šumama 300

Tar. br. 49.

Za izdavanje:

1. vodoprivrednih uvjeta za izvodenje regionalnih ili detaljnih geoloških istraživanja te



Str. 55 - Broj 3

za izvodenje drugih radova koji moguutjecati na promjene li vodnom režimu 250

2. vodoprivrednih suglasnosti za gradnju 2003. vodoprivredne suglasnosti: za eksploataciju

šljunka, pijeska i kamena; za radove nazaštiti od erozija i bujica; hidromelioracijskeradove; za organizaciju deponija krutog itekuceg otpada te druge radove koji sesmatraju gradnjom, a koji mogu utjecati napromjene u vodnom režimu 300

4. vodoprivredne dozvole za:• korištenje voda iz izvorišta za Javnu

vodoopskrbu 400• korištenje vode u energetske druge

pogonske svrhe 500• za ispuštanje' otpadnih voda, voda s

promjenjenim uvjetima ili otpadnih tvari400

5. vodoprivredne dozvole za proizvodnju ipuštanje u promet kemijskih sredstava kojanakon uporabe dospijevaju u vode 500

Za produženje roka važnosti:1. vodoprivredne suglasnosti iz tocke 3. ovoga

tarifnog broja 200

2. vodoprivredna dozvola iz tocke 4. ovogatarifnog broja 250

6. Katastarske pristojbe

Tar. br. 50.

Za precrtavanje ili kopiranje katastarskih planova, karata, fotomaterijala, skica izmjere, položajnih opisa stalnih geodetskih tocaka i drugihslicnih materijala placa se pristojba po utrošenomsatu 30

Zapoceti radni sat racuna se kao cijeli. Zaove radove placaju se i troškovi materijala.

Tar. br. 51.

Za prijepis ili kopiranje podataka iz knjižnogdijela katastarskog operata, zapisnika izmjere islicnih elaborata placa se pristojba prema utrošenom satu 50.

Zapoceti radni sat racuna se kao cijeli.

Tar. br. 52.

Za pregled i ovjeru geodetskih elaborataizradenih od ovlaštenih organizacija ili osoba placase pristojba prema utrošenom satu 50

7. Pristojba iz oblasti zdravstva

Tar. br. 53.

Za f)esenje kojim se odobrava utvrdujeprestanak obavljanja poslova zdravstvene zaštitesamostalnim osobnim radom 200

Tar. br. 54.

Za upis u registar privatne prakse zdravstvenilidjelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštitesamostalno osobnim radom 300.

Tar. br. 55.

1. na zahtjev za:• izdavanje odobrenja za stavljanje u pro

met ili obnovu odobrenja za stavljanjeu promet lijekova i pomocnih lijekovitihsredstava 250

• za izdavanje odobrenja za uvoz lijekovai pomocnih ljekovitih sredstava 200

• za izdavanje uvjerenja o kvaliteti proizvoda 100

• za izdavanje dozvole za uvoz-izvoz opojnih droga, promet opojnih droga naveliko i malo i promet na veliko imalo lijekova i pomocnih ljekovitihsredstava 300

• za izdavanje odobrenja za oslobadanjeod placanja carine za specificnu medicinsku opremu, rezervne dijelove 1

potrošni materijal koji se koristi uzdravstvu 200

2. na zahtjev za:• izdavanje odobrenja za uvoz (izvoz ili

provoz) namirnica i odredenih predmetaopce uporabe i sirovine za njihovuproizvodnju 150


provoz) otrova 300• izdavanje odobrenja na promet otrova

na veliko i malo i halagonih ugljikovodika 300

• izdavanje odobrenja za uporabu otrova250

• izdavanje odobrenja za prijevoz otrova200

• izdavanje odobrenja za razvrstavanje otrova u skupinu otrova 100

• izdavanje odobrenja za stavljanje u promet otrova namijenjenih održavanju javne higijene i dezinfekciju, dezinsekciju ideratizaciju 100

• izdavanje odobrenja za proizvodnju otrova 300


provoz) izvoza ionizirajucih zracenja250

• izdavanje odobrenja za promet izvoraionizirajucih zracenja 250

• izdavanje odobrenja za uporabu iliproizvodnju ionizirajucih zracenja 250

• izdavanje odobrenja za uporabu iliproizvodnju ionizirajucih zracenja 250

5. obavijesti o otrovima u prometu ili o otrovima koji se upotrebljavaju u industrijskojproizvodnju 100



26. ožujka 1998.

6. na zahtjev za:• utvrdivanje uvjeta za obavljanje zdravst

venih pregleda izvršnih djelatnika u željeznickom prometu i osoba na strucnojizobrazbi za izvršnog djelatnika ili uvjeta za obavljanje zdravstvenih pregledavozaca motornih vozila, ili zdravstvenihpregleda i imunizacije clanova posadeplovila unutarnje plovidbe 200

7. na zahtjev za:• dobivanje za obavljanje laboratorijskog

ispitivanja zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opce uporabe 150

• dobivanje odobrenja za obavljanje mjerenja i predvidanja buke u sredini ukojoj covjek radi i boravi 200

• dobivanje odobrenja za davanje toksikološke ocjene otrova ili za davanje ocjene u efikasnosti pojedinih otrova 100

8. na zahtjev za:• dobivanje odobrenja za obavljanje pojedinih

poslova iz oblasti zaštite od ionizirajucihzracenja 150

• obavljanje zdravstvenih pregleda osoba kojerade s izvorima ionizirajucih zracenja 150

Tar. br. 56.

1. za izdavanje (uvozniku) odobrenja: za uvoz(izvoz ili provoz): živežnih namirnica iodredenih predmeta opce uporabe, sirovineza njihovu proizvodnju, otrova i izvoraionizirajucih zracenja 200

2. za izdavanje odobrenja za promet: otrovana veliko i malo, opojnih droga na veliko,lijekova i pomocnih ljekovitih sredstava,izvora ionizirajucih zracenja 200

3. za izdavanje odobrenja za korištenje: otrova, izvora ionizirajucih zracenja 200

4. za izdavanje odobrenja za proizvodnju otrova, opojnih droga, izvora ionizirajucih zracenja 200

5. za izdavanje odobrenja za prijevoz: Izvoraionizirajucih zracenja, otrova 150

6. za izdavanje odobrenja za skidanje, zamjenu, novo· poštavljanje izvora ionizirajucihzracenja 100

7. zahtjev za razvrstavanje otrova u skupine100

8. obavijesti: o otrovima u prometu, o otrovima koji se koriste u industrijskoj proizvodnji, o isporuci izvoza ionizirajucih zracenja,o ozracenosti stanovništva i osoba koje supri radu izložene djelovanju ionizirajucihzracenja 50

8. Gradevne pristojbe

Tar. br. 57.

Za fjesenje o utvrdivanju minimalnih tehnickihdrugih uvjeta o poslovnim prostorijama 100

Tar. br. 58.

Za izdavanje urbanisticke suglasnosti:1. za gradenje stambenih objekata s naj vise tri

stana, te pomocnog ili gospodarskog objektakoji sa stambenim cini stambenu igospodarsku cjelinu na gradevnoj parceli od1 ha 30.

2. za gradenje objekta, osim objekta iz tocke1. ovog tarifnog broja, na parceli površinedo 1 ha ili linearnog infrastrukturnogobjekta dužine do 1 km 50.

3. za gradenje objekta na parceli površine od2 do 5 ha ili linearnog infrastrukturnogobjekta dužine 1 do 5 km 100.

4. za gradenje objekata na parceli površine 5do 10 ha ili linearnog infrastrukturnogobjekta dužine 5 do 10 km 150.

5. za gradenje objekata na parceli površinepreko 10 ha ili linearnog infrastrukturnogobjekta dužine preko 10 km 300.

Tar. br. 59.

Za izdavanje gradevne dozvole:1. za jednostavne objekte 502. za stambene objekte do 300m2 i gospo

darske i poslovne objekte do 200m2 odgradevinske vrijednosti 0,50%.

3. za ostale objekte od gradevne vrijednosti0,25%.

Za tehnicki pregled izradenog objekta (novogili rekonstruiranog) radi izdavanja dozvole zauporabu placa se 80% iznosa prostojbe zaizdavanje gradevne dozvole.

Za izdavanje nacelne dozvole placa se 10%iznosa pristojbe za izdavanje gradevne dozvole.

Napomena:Pristojbu po ovom tarifnom broju ne placaju

osobe kojima je uništena zgrada u ratnimrazaranjima, ako zgradu obnavlja u postojecimgabaritima i katnosti koje je zgrada imala prijeuništenja. Ako se porušena zgrada obnavlja takoda se povecavaju gabariti ili katnost pristojba seplaca u iznosu od 50% iznosa pristojbe iz ovogtarifnog broja.

Tar. br. 60.

Za izdavanje sanitarne suglasnosti na projektetehnicke dokumentacije za objekte za koje jeizdavanje ove suglasnosti predvideno u uvjetimauredenja prostora 20.

9. Pristojbe iz oblasti prosvjete, kulture i športa

Tar. br. 61.

1. za rješenje iz oblasti prosvjete, kulturešporta 20



Str. 57 - Broj 3

2. na žalbe ili prigovore protiv rJesenja iztocke 1. ovoga tarifnog broja 30

3. za uvjerenje iz oblasti prosvjete i kulture30

4. za strucna mišljenja IZ oblasti prosvjete ikulture 30

5. za prijepis rJesenja i uvjerenja te duplikateisprave iz oblasti prosvjete i kulture 25

6. za izdavanje i produženje važnosti dozvoleza vozaca instruktora 50

7. UpiS U registar športskih djelatnika iregistar športskih djelatnosti samostalnimradom 100

8. izdavanje suglasnosti u svezi športskih objekata, opreme i uvjeta koji trebaju bitiispunjeni sukladno Zakonu o športu 50

9. izdavanje suglasnosti za rad športskih ustanova 30

10. izdavanje suglasnosti za obavljanje športskedjelatnosti 30

11. izdavanje suglasnosti za osnivanje športskihsaveza 30

12. strucna mišljenja i propisivanje uvjeta kojetrebaju ispunjavati osobe koje vrše športskuedukaciju 30

13. izdavanje suglasnosti za županijska natjecanja 30

14. izdavanje rješenja iz oblasti nadzora nad zakonitošcu rada nad pravnim i fizickim osobama koje obavljaju športske djelatnosti 50.

10. Pristojbe za obavljanje djelatnosti

Tar. br. 62.

1. Za upis u obrtni registar za izdavanjeobrtnice 100

2. za upis u registar povlastica I za izdavanjepovlastice 100

3. za upis promjena u o~rtnom registru 704. za upis promjena u registru povlastica 705. za izdavanje novih isprava umjesto ošte

cenih ili nestalih 200

11. Pristojbe iz podrucja ugostiteljstva turizma

Tar. br. 63.

Za rješenje kojim se:1. utvrduju uvjeti za pružanje jednostavnih

ugostiteljskih usluga i jednostavnihugostiteljskih usluga ambulantno, zapružanje ugostiteljskih usluga u pokretnomobjektu, u planinarskom domu, iz kioska,pod šatorom, na klupama, i sl. 100

2. utvrduju minimalni uvjeti za ugostiteljskeobjekte koji se ne kategoriziraju i to:• vrste: restoran, gostionica, zdravljak, za

logajnica, pecenjarnica, pizzerija, bistro,

slasticarnica i objekti brze prehrane,kantina i pripremnica obroka (catering)150

• vrste: kavana, nocni klub, nocni bar,disco club, disko bar, caffe-bar, pivnica,bufet, krcma i kon oba 400

• vrste: kan tina i pripremnica obroka(catering) 100

• vrste: prenocište, odmaralište i omladinski hotel 400

3. utvrduju minimalni uVJeti i uVJeti zakategoriju za ugostiteljske objekte:• po svakoj osobi ugostiteljskog objekta 10• po svakoj osobi u apartmanu koji je s

mještena jedinica ugostiteljskog objekta 10• po apartmanu tima studio 10• po broju kamp jedinica (broj kamp je

dinica utvrduje se tako da se kapacitetkampa izražen brojem kampera podjelisa brojem tri) 5

4. utvrduju minimalni uVJetI i uVJeti zakategoriju za objekte u kojima pojedineugostiteljske usluge pruža gradanin udomacinstvu i seljackom domacinstvu:• po svakoj osobi, sobi u apartmanu, a

partmanu tima studio, sobi u kuci zaodmor, koje gradanin iznajmljuje gostima u domacinstvu i seljackom domacinstvu 5

• po broju kamp jedinica (broj kamp jedinica utvrduje se tako da se kapacitetkampa izražen brojem kampera podjelisa brojem tri) 5

5. utvrduju uvjeti za kategoriju za restorane600

6. utvrduju uVJetI za:• pružanje usluga putnicke agencije 400• ostale turisticke usluge 50

12. Pristojbe pri zakljucenju braka

Tar. br. 64.

Za radnje vezane uz zakljucenje braka prednadležnim tijelima Županije:

1. za sastavljanje zapisnika prijave o zakljucenju braka 10

2. za zakljucenje braka 40

13. Pristojbe za zaštitu okoliša

Tar. br. 65.

Za rješenje o:1. uvozu otpada 5.0002. izvozu otpada 500

3. provozu otpada 1.0004. provozu opasnog otpada 3.0005. udovoljavanju uvjetima o tehnicko-tehno

loškoj suradnji, opremljenosti prostora, opre-



26. ožujka 1998.

me i gradevina za skladištenje, obradivanjeili odlaganje otpada 500

* * *


ODLUKU

o proglašenju Zakona o' ispitu suca za prekršaje

Proglašavam Zakon o ispitu sudaca za prekršaje, koji je donijela Skupština Hercegbosanskežupanije na sjednici održanoj 11. ožujka 1998.godine u Tomislavgradu.


ŽupanMirko Bakovic

* * *

ZAKONO ISPITU SUCA ZA PREKRŠAJE

I. OPCA ODREDBA

Clanak 1.

Ispit suca za prekršaje (u daljnjem tekstu:ispit) je strucni ispit koji polažu diplomirani pravnici radi stjecanja uvjeta za obavljanje poslova izadataka cije je obavljanje uvjetovano ispitom sucaza prekršaje.

II. UVJETI ZA POLAGANJE ISPITA

Clanak 2.

Ispit mogu polagati osobe koje su kaodiplomirani pravnici radile najmanje jednu godinuna pravnim poslovima u sudu za prekršaje, redovnom ili vojnom sudu, javnom ili vojnom tužiteljstvu, javnom pravobraniteljstvu ili u odvjetnickom uredu.

Ispit mogu polagati i osobe koje su kaodiplomirani pravnici radile najmanje 18 mjeseci napravnim poslovima u drugim državnim tijelima,ustanovama ili poduzecima.

III. PROGRAM, SADRŽAJ I NACIN POLAGANJAISPITA

Clanak 3.

Clanak 4.

Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.Pismeni dio ispita polaže se iz prekršajnog

prava.

Clanak 5.

Usmeni dio ispita polaže se iz:

1. ustavnog sustava,

2. prekršajnog prava,3. upravnog prava,4. osnovnih pravila o naknadi štete IZ

gradanskog prava i osnovnih instituta IZradnog i obiteljskog prava,

5. osnova gospodarskog sustava u FederacijiBiH i Hercegbosanskoj županiji.

Clanak 6.

Program ispita sadrži predmete iz prethodnogclanka, pravne izvore i literaturu za svaki predmet.

Program iz prethodnog stavka propisuje ministar pravosuda I uprave (u daljnjem tekstu:ministar).

IV. KOMISUA ZA POLAGANJE ISPITA

Clanak 7.

Ispit se polaže pred Komisijom za polaganjeispita suca za prekršaje (u daljnjem tekstu:Komisija), koju imenuje ministar.

Predsjednik i clanovi Komisije mogu imatijednog ili više zamjenika.

Clanak 8.

Predsjednik, clanovi Komisije i njihovi zamjeniCI Imenuju se iz reda diplomiranih pravnika kojiimaju položen pravosudni ispit ili ispit suca zaprekršaje i koji su se istakli u radu na pravnimposlovima, u pravosudnim tijelima, državnim tijelima, ustanovama i poduzecima.

Komisija se imenuje na vrijeme od dvijegodine.

Clanak 9.

Predsjednik i clanovi Komisije su ispitivaci zaodredene predmete.

Rješenjem o imenovanju Komisije odreduje sekoji je clan Komisije ispitivac za pojedini predmet.

Rješenjem iz prethodnog stavka odreduje sezapisnicar na ispitu i njegov zamjenik.

Clanak 10.

Na ispitu se provjerava osposobljenost kandidata za samostalno obavljanje poslova i zadatakaiz clanka 1. ovog Zakona.

Predsjedniku, clanovima Komisijepripada naknada za rad u Komisiji.

zapisnicaru



Str. 59 - Broj 3

Ovlašcuje se mInIstar da donese pravilnik onaknadama iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 11.

Komisija je dužna da o svom radu izvještavaMinistarstvo pravosuda i uprave (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) povremeno, a najmanje jedanputgodišnje.

Clanak 12.

Administrativne poslove Komisije obavlja Ministarstvo.

V. POSTUPAK ODOBRAVANJA POLAGANJAISPITA

Clanak 13.

Zahtjev za polaganje ispita diplomirani pravnik(u daljnjem tekstu: kandidat) podnosi Ministarstvu.

Uz zahtjev kandidat podnosi dokaz o završenom pravnom fakultetu i o provedenoj praksi usmislu odredaba clanka 2. ovog Zakona.

Na zahtjev kandidata, tijela iz clanka 2. ovogZakona izdaju uvjerenje ili potvrdu o vremenuprovedenom na pravnim poslovima koje su kandidati proveli na radu kao diplomirani pravnici utim tijelima vrsti pravnih poslova koje suobavljali.

Uvjerenje ili potvrdu iz prethodnog stavkakandidatu koji je radio na pravnim poslovima uodvjetništvu, izdaje odvjetnicka komora kod koje jekandidat upisan u imenik kao odvjetnicki pripravnik.

O zahtjevu iz stavka 1. ovog clanka rješenjemodlucuje Ministarstvo.

Clanak 14.

Na temelju rješenja kojim je kandidatuodobreno polaganje ispita, Ministarstvo odredujevrijeme kada ce kandidat polagati ispit.

O rasporedu polaganja ispita kandidat seobavještava pismeno, najkasnije 15 dana prije polaganja ispita.

Istodobno kandidat se obavještava i o novcanom iznosu koji se uplacuje kao naknada za radKomisije.

VI. POLAGANJE I OCJENJIVANJE ISPITA

Clanak IS.

Ispit poclllJe polaganjem pismenog dijela ispita.Pismeni dio ispita kandidat polaže fjesavanjemprakticnog predmeta iz prekršajno-pravne oblasti.

Zadatak za pismeni dio ispita daje Komisijana prijedlog clana koji je odreden za ispitivaca izprekršajnog prava.

Kandidat ima pravo na cetiri sata rada zaizradu pismenog zadatka.

Clanak 16.

Pri izradi pismenog zadatka kandidat se možeslužiti samo zakonskim tekstovima.

Clanak 17.

Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Komisija vecinom glasova.

Ocjenjivanje se vrši ocjenom "zadovoljava" ili" ne zadovoljava" .

Clanak 18.

Na usmenom dijelu ispita provjerava se sposobnost kandidata za samostalno obavljanje poslova

zadaca cije je obavljanje uvjetovano ispitom.O usmenom dijelu ispita vodi se zapisnik.

Usmeni dio ispita je javan.

Clanak 19.

Uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se premapokazanom znanju na pismenom i usmenom dijeluispita.

Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na ispitudonosi Komisija vecinom glasova.

Uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se ocjenom "položio" ili" nije položio" .

Clanak 20.

Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuce znanje iz najviše dva predmeta, odnosnokandidat koji nije dužan polagati predmet izclanka 28. ovog Zakona a ne pokaže zadovoljavajuce znanje iz jednog predmeta, ima pravo daiz tih predmeta odnosno iz tog predmeta polažepopravni ispit.

Popravni ispit iz jednog predmeta polaže senajkasnije u roku od tri mjeseca, a najranijenakon jednog mjeseca od dana polaganja ispita.

Popravni ispit iz dva predmeta polaže senajkasnije u roku od cetiri mjeseca, a najranijenakon dva mjeseca od dana poh\ganja ispita.

Ako kandidat u roku iz prethodnog stavka nepoloži popravni ispit, smatrat ce se da ispit nijepoložio.

Clanak 21.

Kandidat koji nije položio ispit može ponovnopolagati ispit po isteku roka od šest mjeseciracunajuci od dana prethodnog polaganja.



26. ožujka 1998.

Clanak 22.

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita iliprije pocetka polaganja ispita izjavi da odustaje odispita, smatrat ce se da ispit nije polagao.

Ako kandidat odustane od vec zapocetog ispitaili ne preda rad iz pismenog dijela ispita, smatratce se da ispit nije položio.

Clanak 23.

Zapoceti ispit može se odložiti ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razlogabio sprijecen nastaviti ispit.

O odlaganju i nastavku polaganja ispita odlucuje Komisija.

Clanak 24.

Odloženi ispit kandidat može nastaviti najkasnije u roku od tri mjeseca, a racunajuci od danadonošenja odluke o odlaganju polaganja ispita.

U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dioispita koji je polagao do odlaganja ispita.

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita uroku iz stavka 1. ovog clanka, smatrat ce se daispit nije položio. U opravdanim slucajevimaKomisija ovaj rok može produžiti još do trimjeseca.

VII. ISPRAVA O POLOŽENOM ISPITU

Clanak 25.

Kandidatu koji je položio ispit, Ministarstvoizdaje svjedodžbu o položenom ispitu.

Svjedodžbu potpisuje ministar.

VIII~ TROŠKOVI POLAGANJA ISPITA

Clanak 26.

Ttroškove u svezi polaganja ispita snosi kandidat, ukoliko tijelo, ustanova ili poduzece iz clanka2. ovog Zakona ne odluci da snosi te troškove.

IX. ZAKLJUCNE ODREDBE

Clanak 27.

Ovlašcuje se ministar da donese bliže propIseo radu Komisije, o obliku i sadržaju svjedodžbe opoloženom ispitu i o nacinu vodenja evidencijeosoba koje su položile ispit.

Clanak 28.

Osobe koje su nakon diplomiranja na pravnomfakultetu položile strucni ispit radnika tijela uprave

prema Uredbi o strucnom ispitu radnika organauprave (" Službeni list SR BiH", br. 22/80),odnosno prema Uredbi o strucnom ispitu djelatnika tijela uprave (" Narodni list HR H-B", br.14/95), ako su ispunile uvjete iz clanka 2. ovogZakona, prilikom polaganja ispita nisu dužnepolagati ustavni sustav i upravno pravo.

Clanak 29.

Sa ispitom u smislu ovog Zakona izjednacujese ispit za suca za prekršaje položen po propisimakoji su bili na snazi do dana stupanja na snaguovog Zakona.

Clanak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana oddana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije" .



* * *


ODLUKU

o proglašenju Zakona o športu .

Proglašavam Zakon o športu, koji je donijelaSkupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj 11. ožujka 1998. godine u Tomislavgradu.


ŽupanMirko Bakovic

* * *

ZAKONO ŠPORTU

I. OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Zakon o športu ureduje djelatnost športa kojiobuhvaca tjelesnu i zdravstvenu kulturu, športska



Str. 61 - Broj 3

natjecanja, športsku edukaciju, upravljanje i uporabu športskih objekata.

Clanak 2.

Šport su organizirane tjelesne aktivnosti i igredjece, mladeži i drugih gradana u cilju unapredivanja zdravlja i rekreacije; zatim tjelesne aktivnosti i igre organizirane radi postizanja športskihdostignuca koja se ostvaruju prema utvrdenim natjecateljskim pravilima (športska natjecanja); posloviosoba koje obucavaju i pripremaju druge osobe zasudjelovanje u športskim natjecanjima ili priredbama (treneri, instruktori, ucitelji, voditelji rekreacije i sl.); te poslovi osoba koje sudjeluju uorganiziranju i vodenju športskih natjecanja išportskih priredbi (suci, organizatori, voditeljišportskog programa, mjeritelji vremena i sl.).

U slucajevima kada odredbama ovoga Zakonanije moguce utvrditi da li je neka djelatnostšportska djelatnost, odluku donosi Ministarstvodruštvenih djelatnosti Hercegbosanske županije (udaljnjem tekstu: Ministarstvo), uz pribavljeno mišljenje športskog saveza i Zajednice športskih savezaŽupanije.

Clanak 3.

Zakonom o športu ureduje se tjelesna izdravstvena kultura u sustavu predškolskog, osnovnog, srednjeg, višeg i visokog odgoja i obrazovanjana temelju nastavnih planova i programa.

Ovim Zakonom ureduju se izvannastavneizvanškolske ucenicke i studentske aktivnosti, igrevještine.

Clanak 4.

Športskim djelatnostima definiraju se: sudjelovanje u športskim natjecanjima, športska rekreacija,športska edukacija i upravljanje športskim objektima.

Športske djelatnosti, sukladno ovome Zakonu ipropisima za njegovo provodenje, obavljaju domacei strane pravne i fizicke osobe.

Športaš je osoba koja sudjeluje u športskimnatjecanjima ili športskim priredbama kao clanšportskog kluba, ustanove ili trgovackog društva,koja obavlja natjecateljsku športsku djelatnost ilikao osoba koja samostalnim radom obavljašportsku natjecateljsku djelatnost.

Clanak S.

Športska natjecanja su: opcinska, županijska inatjecanja na drugim razinama uz suglasnost Zajednice športskih saveza Županije, koja su organizirana uz predvidene uvjete u pogledu strucnogkadra, opreme, objekata, lijecnickog nadzora kao ipravilima športa i normama medunarodnih športskih udruženja.

Clanak 6.

Športsku edukaciju obavlja strucni kadar(treneri, instruktori, kinezi terapeuti, inspektori idrugi) s najmanjom višom strucnom spremom ilistatusom vrhunskog športaša.

Ministarstvo propisuje uvjete koje trebajuispunjavati osobe iz stavka 1. ovog clanka, kao ipotrebitu zdravstvenu sposobnost.

Clanak 7.

Športski objekti su uredeni otvoreni i zatvoreniobjekti i prirodne površine, s ispunjenim uvjetima,normativima i standardima i reguliranim statusomprava na vlasništvo ili uporabu.

Ministarstvo, u suglasnosti s drugim ministarstvima ovlaštenim za odgovarajuca podrucja, propisuje tehnicke, sanitarne i druge uvjete kojimamoraju udovoljavati športski objekti.

Clanak 8.

Izgradnja, održavanje i obnova športskih obj~kata vrši se u okviru prostornog plana.

Ministarstvo, uz pribavljeno mišljenje odgovarajucih ministarstava, izdaje suglasnost za korištenješportskih objekata.

Promjena namjene športskih objekata ili njegovo uklanjanje, koji ima dokument da je namijenjen športu i rekreaciji, može izvršiti vlasnik uzsuglasnost ovlaštenog ministarstva športa i obvezuizgradnje zamjenskog športskog objekta.

Jedinice lokalne samouprave u cijem su vlasništvu športski objekti samostalno odlucuju oupravljanju, korištenju i održavanju tih športskihobjekata.

Naknada komunalnih usluga za korištenje iizgradnju infrastrukture športskih objekata placa sekao naknada za domacinstva.

II. USTANOVE I ŠPORTSKA DJELATNOST

Clanak 9.

Pravne i fizicke osobe mogu osnovati ustanovecija je zadaca pracenje razvoja, istraživanje, mjerenje, usmjeravanje sposobnosti potrebitih za bavljenje športom djece, mladeži i ostalih gradana.

Aktom o osnivanju ustanove ureduje se naziv,djelokrug rada i druga pitanja koja su od znacajaza rad ustanove.

Suglasnost za rad ustanove daje Ministarstvokada se uvjeri da ustanova ima kadar, opremu iprostor za svoju djelatnost i kada su ispunjenidrugi uvjeti uredeni ovim Zakonom i Zakonom oustanovama.

Clanak 10.

Športsku djelatnost mogu obavljati pravne ifizicke osobe registrirane za obavljanje športskedjelatnosti.



26. ožujka 1998.

Clanak 13.

cijoj je nadležnosti šport, vodiklubova, udruga i športskih

Športsku djelatnost mogu zapoceti obavljatiklubovi, trgovacka društva i fizicke osobe nakonšto Ministarstvo da suglasnost i kada utvrdi da suispunjeni propisani uvjeti u pogledu športskihobjekata, opreme i drugih propisanih uvjeta.

Ministarstvo daje suglasnost kada pribavi mišljenje ostalih ministarstava' o ispunjavanju tehnickih, sanitarnih i drugih uvjeta za rad (dokaz ovlasništvu objekta, dokaz o upravljanju ili ugovor ozakupu).

Clanak 11.

Športska natjecanja su na amaterskoj osnovi, amogu biti i na profesionalnoj osnovi kada seispune uvjeti propisani ovim Zakonom.

Amaterska je osnova kada športaši i športskidjelatnici sudjeluju u organiziranim aktivnostimatjelesne i zdravstvene kulture, kao i športskimnatjecanjima glede zadovoljenja osobnih potreba.

Osobe koje sudjeluju u športskoj djelatnosti naprofesionalnoj osnovi dobivaju odgovarajucu naknadu za sudjelovanje što se regulira opcim aktima.

Profesionalno sudjelovanje može biti na višimrazinama i iznimno na razini Županije, a u pocjedinom športu može biti samo jedno natjecanje ukojem postoji mogucnost profesionalnog sudjelovanja.

Profesionalno sudjelovanje regulirano je profc:{sionalnim ugovorima sa športskim klubom, ustanovom ili trgovackim društvom registriranim za športsku djelatnost.

Clanak 12.

Osobe koje su pravomocno osudene za kaznena djela nasilja i nedolicnog ponašanja na športskim natjecanjima i priredbama sukladno važecimzakonskim propisima i osobe koje se ne pridržavaju odredbi Europske konvencije o nasilju i nedolicnom ponašanju gledatelja na športskim priredbama, posebice na nogometnim utakmicama, usvojene 19. kolovoza 1985. godine u Strasbourgu i Europske konvencije protiv dopinga u športu s Dodatkom, usvojenim 16. studenoga 1989. godine uStrasbourgu, nisu dostojne za bavljenje športom teim se zabranjuje sudjelovanje u športskimnatjecanjima.

Osnovni oblik organiziranog bavljenja športomje klub.

Klub (udrugu) mogu osnovati fizicke i pravneosobe.

Ministarstvo uregistar športskihdjelatnika.

Odgovarajuce institucije koje, prema Zakonu,vode registre pravnih i fizickih osoba koje se bave

športskom djelatnošcu dužne su o upisu, promjeniupisa ili brisanju iz registra izvijestiti nadležnoMinistarstvo.

Brisanje iz registra športske djelatnosti koje seobavljaju samostalnim radom obavit ce se u slucaju smrti osobe upisane u registar ili na njenotraženje.

Zakon o udruživanju gradana primjenjuje sepri utemeljenju, ustroju, pravnom položaju, registraciji i prestanku rada klubova, ako to nijeregulirano ovim Zakonom.

Clanak 14.

Radi obavljanja športskih djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, športske rekreacije,športske obuke i upravljanja športskim objektima,domace i strane pravne i fizicke osobe i jedinicelokalne uprave i samouprave mogu osnovatiustanove i trgovacka društva.

Trgovacka društva koja obavljaju športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima dobitostvarenu obavljanjem ove djelatnosti ne mogudijeliti, vec je smiju upotrijebiti iskljucivo zaobavljanje i razvoj športske djelatnosti društva.

Jedna pravna ili fizicka osoba može u trgovackom društvu, osnovanom radi obavljanja djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, sudjelovati sa najviše 25% vrijednosti dionica odnosnoudjela.

Ustanove i trgovacka društva koje obavljajušportsku edukaciju mogu izdavati i odgovarajucepotvrde o stupnju obucenosti propisane od straneMinistarstva (ministra).

Clanak 15.

Fizicke osobe mogu samostalnim radom obavljati športske djelatnosti samo u individualnim športovima na višim razinama i u medunarodnimnatjecanjima.

Fizicke osobe mogu izdavati potvrde o postignutom stupnju obucenosti o športskoj djelatnostisukladno važecim zakonskim propisima.

Clanak 16.

U registar športskih djelatnosti koje se obavljaju samostalnim radom mogu se upisati osobekoje prilože dokaz da ispunjavaju slijedece uvjete:

1. uvjerenje (dokaz) o državljanstvu,2. potvrdu o· potpunoj poslovnoj sposobnosti,3. potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti,4. javnu ispravu o strucnoj osposobljenosti,5. potvrdu da nije u radnom odnosu osim u

slucaju kada osoba obavlja samostalnimradom djelatnost športske rekreacije uzugostiteljsku i turisticku djelatnost,



Str. 63 - Broj 3

6. potvrdu da nije osudena na bezuvjetnukaznu zatvora dulje od šest mjeseci oddana pravomocnosti presude.

Ministarstvo ce brisati IZ registra osobuupisanu u registar športskih djelatnosti koje seobavljaju samostalnim radom ako se iz stavka 1.ovoga clanka ne ispunjava bilo koji od navedenihuvjeta tijekom obavljanja športske djelatnosti.

III. UDRUŽIVANJE U ŠPORTSKOJDJELATNOSTI

Clanak 17.

Na razini opcine, Županije ili sukladno dogovorima na višim razinama, u cilju promicanja izajednickih interesa u obavljanju športskih djelatnosti, mogu se osnivati športski savezi, Zajednicašportskih saveza i klubova, te Olimpijski odbor.

Clanak 18.

Športski savez je udruga od najmanje dva kluba koji obavljaju istu športsku djelatnost. Ucenickišportski klubovi mogu osnovati športski savez.

Opcim aktom športskog saveza na kojeg suglasnost daje Ministarstvo, reguliraju se medusobnaprava, obveze i odgovornosti klubova koji seudružuju u športski savez.

Športski klub, kada u ŽUpamjI nema osnovandrugi klub iste športske djelatnosti, preuzIma mgerencije športskog saveza do osnutka novog kluba.

Clanak 19.

Na razmI Županije najVISe športsko tijelo jeZajednica športskih saveza.

Zajednica športskih saveza su SVI športskisavezi Županije.

Opcim aktom reguliraju se medusobna prava,obveze i odgovornosti športskih saveza koji seudružuju u Zajednicu športskih saveza, a na opciakt suglasnost daje Ministarstvo.

U opcinske, županijske športske savezeZajednicu športskih saveza udružuju se ustanove itrgovacka društva koja obavljaju športsku djelatnosti fizicke osobe koje samostalnim radom obavljajušportsku djelatnost.

Clanak 20.

Zajednica športskih saveza i športski savezŽupanije cine najviše tijelo na razini Županije.

Zajednica športskih saveza Županije djelujesukladno nacelima olimpijskog pokreta, Olimpijske

povelje Medunarodnog Olimpijskog komiteta Iinteresima i potrebama udruga koje se bavešportskom djelatnošcu.

Zajednica športskih saveza Županije ima statuspravne osobe, samostalna je u svom djelovanju.

Opcim aktom Zajednice športskih savezaŽupanije utvrduju se prava, ustroj, obveze iodgovornost i druga pitanja clanica, a na opci aktpotrebita je suglasnost Ministarstva.

Clanak 21.

Osnivanje, ustroj, pravni položaj, registracija iprestanak rada zajednice iz clanka 17. i 20. ovogZakona podliježe odredbama ovoga Zakona iZakona o udruživanju gradana, ako neka od ovihpitanja nisu ovim Zakonom drugacije odredena.

Clanak 22.

Zadaca Zajednice športskih saveza Županije jeda:

• planira, potjece, orgamzIra skrbi cjelo-kupnu športsku djelatnost, a posebice što jeod posebnog znacenja za Županiju,

• organizirano radi s talentima i vrhunskimšportašima poradi sudjelovanja u natjecanjima na razini Županije i drugim razinamanatjecanja,

• promice strucni rad u športu i radi naosposobljavanju strucnih djelatnika,

• obavlja i druge zadace utvrdene ovim Zakonom i aktima i propisima Zajednicešportskih saveza Županije.

Clanak 23.

Pri Zajednici športskih saveza Županije postojišportska arbitraža ciji je pravorijek konacan.

Zajednica športskih saveza Županije donosiPravilnik u kojemu ce se urediti ovlast, sastav,ustroj i pravila o postupku športske arbitraže.

IV. UCENICKI I STUDENTSKI KLUBOVI IŠPORTSKA DJELATNOST INVALIDNIH OSOBA,

STATUS ŠPORTAŠA

Clanak 24.

Tjelesna i zdravstvena kultura obvezatno se ostvaruje u predškolskim ustanovama, osnovnim isrednjim školama, višim i visokoškolskim ustanovama i fakultetima (za redovite ucenike i studente).

Nastavnim planovima i programima, u ustanovama navedenim u stavku 1. ovog clanka, kojise donose po važecim zakonskim propisima,



26. ožujka 1998.

regulira se provodenje programa tjelesne i zdravstvene kulture.

Clanak 25.

Na osnovi zainteresiranosti djece i mladeži uosnovnim i srednjim školama mogu školski odboriosnovati ucenicke športske klubove radi provodenjaizvannastavnih športskih aktivnosti ucenika.

Ucenicki športski klubovi nemaju status pravneosobe, djeluju u sastavu škola po odredbama ovogZakona i zakonima osnovnog i srednjeg školstva.

Ucenicki športski klubovi mogu se udruživatisukladno clanku 18. ovog Zakona, asustavenatjecanja donosi Ministarstvo.

Clanak 26.

Studenti mogu osnovati studentske klubovesukladno odredbama ovog Zakona i Zakona oudruživanju gradana.

Studentski klubovi mogu se udruživati sukladnoodredbama ovog Zakona Zakona o udruživanjugradana.

Više i visoke škole i fakulteti na orgammaupravljanja odreduju uvjete za uporabu prostora zaaktivnosti športskih klubova.

Clanak 27.

Invalidne osobe glede tjelesnih aktivnosti, igara, unapredivanja zdravlja i rekreacije moguosnovati klub-udrugu i udružiti se u športskesaveze i Zajednicu športskih saveza Županije.

Klub-udruga iz stavka 1. ovog clanka regulirasustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanja, teskrbi o svojim clanovima i njihovom sudjelovanjuna natjecanjima (paraolimpijskim igrama i dr.).

Clanak 28.

Športaši su osobe koje sudjeluju u strucnoorganiziranim športskim aktivnostima, treninzima,natjecanjima, priredbama i sl. (amaterski ili profesi"onalno ).

Športašu za amatersko sudjelovanje u natjecanjima, organiziranju natjecanja i pripremanjušportaša klubovi mogu dodjeljivati nagrade zapostignute rezultate, davati novcane potpore,snositi troškove (smještaja, prehrane, izgubljenezarade po osnovi natjecanja, prijevoza, opreme,korištenja objekata, strucnog usavršavanja, zdravstvene zaštite i sL), što je obveza kluba daregulira svojim opcim aktom.

Clanak 29.

Kada se radi o profesionalnom sudjelovanjušportaši primaju placu, sklapaju ugovor s klubomudrugom u kome se reguliraju medusobna prava iobveze.

Športaši koji profesionalno sudjeluju u športugube pravo na amatersko sudjelovanje u športu.

Clanak 30.

Športaši koji u športu postižu izvanrednerezultate mogu imati status vrhunskog športaša.

Status vrhunskog športaša regulira se posebnimPravilnikom kojega donosi Ministarstvo.

Clanak 31.

Organiziranje športskih natjecanja, sustav iuvjete donose športski savezi i Zajednica športskihsaveza Županije.

Zajednica športskih saveza Županije utvrdujepravila za druge razine natjecanja sukladnouvjetima koje propisuju asocijacije tih razina.

Clanak 32.

Športska udruženja iz clanka 17., 25., 26. i 27.ovog Zakona mogu uspostaviti posebne sustavenatjecanja uz donošenje pravila i propozicijanatjecanja.

Suglasnost na natjecanja IZ stavka 1. ovogclanka daje Ministarstvo.

Clanak 33.

Na raZInI opcine i Županije na natjecanjimamogu sudjelovati strani državljani što se regulira uopcim aktima športskih udruženja iz clanka 17.,25., 26. i 27. ovog Zakona.

Clanak 34.

Športske priredbe organiziraju se po posebnimpravilima športskih udruženja, a imaju za cilj populariziranje športa i potporu obilježavanja dogadaja.

Clanak 35.

Organizatori natjecanja dužni su se pridržavatiZakona o javnim skupovima uz osiguranje pružanja hitne pomoci.



Str. 65 - Broj 3

VI. NAGRADE, SUÐENJE I NADZOR

Clanak 36.

Na osnovi postignutih rezultata u športskimnatjecanjima pojedincima i udruženjima dodjeljujuse nagrade i priznanja.

Športska udruženja iz clanka 12. ovog Zakonadužna su donijeti Pravilnike o dodjeli nagrada ipnznanJa.

Clanak 37.

Poradi provodenja športskih natjecanja osnivajuse sudacke organizacije.

Rad, osnivanje, ustroj i pravni položaj, prava,dužnosti i odgovornost ureduju se opcim aktomsudacke organizacije.

Na opci akt sudacke organizacije dajesuglasnost Ministarstvo.

Clanak 38.

Ministarstvo propisuje Pravilnikom evidencijukoju trebaju voditi športska udruženja.

Nacin informiranja i izdavacka djelatnost reguliraju se Pravilnikom kojeg donosi Ministarstvo.

Clanak 39.

Ministarstvo vrši inspekcijski i upravni nadzornad zakonitošcu rada nad pravnim i fizickimosobama koje obavljaju športske djelatnosti.

VII. FINANCIRANJE ŠPORTSKIH DJELATNOSTI

Clanak 40.

Financiranje športskih djelatnosti uglavnom jeiz prihoda pravnih i fizickih osoba koje obavljajušportsku djelatnost, clanarina, igara na srecu iproracuna opcine, Županije, Federacije BiH idržave BiH, te drugih izvora (sponzorstvo, donacijei dr.) sukladno važecim zakonskim propisima.

Clanak 41.

Na raZlOI opcine, Županije, Federacije BiH,utvrduju se javne potrebe športskih djelatnosti iosiguravaju sredstva iz proracuna za realiziranjeprograma javnih potreba.

Javne potrebe u športu, za koje se sredstvaosiguravaju dijelom iz proracuna Županije, anajvecim dijelom iz proracuna opcine, jesuaktivnosti, poslovi i djelatnosti za koje je odredenoda su od posebnog znacenja, u svezi s:

• poticanjem promicanjem športa,

• provodenjem dijela programa tjelesnezdravstvene kulture djece i mladeži,

• djelovanjem športskih saveza Županije i Zajednice športskih klubova i saveza Županije,odnosno zajednice športskih udruga u opcini,

• treningom, orgamzlranjem i provodenjemsustava domacih i medunarodnih natjecanja,te opcom i posebnom zdravstvenom zaštitom športaša,

• športsko-rekreacijskim aktivnostima gradanai svekolikog pucanstva,

• tjelesnom kulturom i športskim aktivnostimainvalida i drugih osoba oštecena zdravlja,

• održavanjem i izgradnjom objekata odznacenja za Županiju i opcinu,

• strucnim radom u športu, te obrazovnominformacijskom djelatnošcu u športu.

Clanak 42.

Športska djelatnost ucenickih klubova osnovnihi srednjih škola u pravilu financira utemeljiteljškole.

Športska djelatnost studentskih klubova financira se, u pravilu, iz proracuna županija,Federacije BiH i države BiH.

Clanak 43.

Ministarstvo financija propisat ce VISIOUiznosaneoporezivog dijela dohotka ili dobiti namjenskidatog za šport i športske djelatnosti.

Fizickim i pravnim osobama, poreznim obveznicima poreza na dohodak ili dobit, umanjuje seporezna osnovica za izdatak do 10.000 DEMusmjeren u športsku djelatnost.

Na prijedlog Ministarstva društvenih djelatnostisektor športa, Ministarstvo financija može odobritisponzoriranje i vecih iznosa i to u slucajevimamedunarodnih natjecanja, nastupa reprezentacije.

VIlI. KAZNENE ODREDBE

Clanak 44.

Novcanom kaznom od 500 DEM do 5.000

DEM kaznit ce se pravna ili fizicka osoba zaprekršaj:

1. ako zapocne obavljati športsku djelatnost bezsuglasnosti ovlaštenog ministarstva športa,

2. ako izda potvrdu osim u slucajevima propisanim ovim Zakonom,



26. ožujka 1998.

3. ako ne orgamzIra športsko natjecanje i priredbu sukladno propisima o javnim skupovima gradana,

4. ako ne osigura pružanje hitne medicinskepomoci za vrijeme trajanja športskog natjecanja i priredbe, kao i ako ne izvršiprovjeru da li je osobi koja sudjeluje ušportskom natjecanju i priredbi utvrdenazdravstvena sposobnost,

5. ako športašima i sudionicima športskih natjecanja i priredbi daje nedopuštena stimulativna sredstva,

Novcanom kaznom od 100 DEM do 1.000DEM za prekršaj iz stavka 1. ovog clanka kaznitce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Clanak 45.

Novcanom kaznom od 500 DEM do 5.000DEM kaznit ce se za prekršaj klub ako svojimclanovima dodjeljuje sredstva, opremu i objekte nakorištenje suprotno odredbama opceg akta kluba,dozvoli nastup športaša kada to pravila nedopuštaju, ne osigura održavanje reda za vrijemetrajanja natjecanja ili priredbe, nema odgovarajucegstrucnog kadra i ne ispuni propisane uvjete uobjektima za športsku djelatnost.

Za prekršaj iz stavka 1. ovog clanka kaznit cese i odgovorna osoba u klubu novcanom kaznomod 100 DEM do 1.000 DEM.

Clanak 46.

Novcanom kaznom od 500 DEM do 5.000DEM kaznit ce se ustanova, udruženje i trgovackodruštvo ako:

1. ostvarenu dobit obavljanjem športske djelatnosti iskljucivo ne upotrijebi za obavljanje irazvoj športske djelatnosti.

Za prekršaj stavka 1. ovog clanka kaznit ce sei odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanomkaznom od 100 DEM do 1.000 DEM.

IX. PRUELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clanak 47.

Ministar je dužan donijeti propise utvrdeneovim Zakonom u roku od šest mJesecI od danastupanja na snagu ovog Zakona.

Clanak 48.

Klubovi, ustanove i športska udruženja dužnisu uskladiti svoje opce akte s odredbama ovog

Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanjana snagu ovog Zakona.

Clanak 49.

Danom pocetka primjenjivanja ovog Zakonaprestaje važiti uredba o primjeni Zakona o fizickojkulturi na podrucju HZ H-B za vrijeme rata ilineposredne ratne opasnosti (" Narodni list HZ HB" , broj: 3/93.).

Clanak 50.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana oddana objavljivanja u službenom glasilu Hercegbosanske županije.



* * *

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Na temelju clanka 19. stavak 1. i clanka 20.stavak 3. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije(" Narodne novine Hercegbosanske županije", br.2/96), Vlada Hercegbosanske županije na sjedniciodržanoj 07. ožujka 1998. godine donijela je

RJEŠENJE

o imenovanju direktora Agencije za privatizacijuHercegbosanske županije

I

VINKO BANOVIC iz Tomislavgrada imenujese direktorom Agencije za privatizaciju Hercegbosanske županije.

II

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, cime se stavlja izvan snage Rješenje br. 0127/97 od 01. ožujka 1997. godine (" Narodnenovine Hercegbosanske županije", br. 3/97), a objavit ce se u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije" .



Str. 67 - Broj 3

Bosna i HercegovinaFederacija BiHHercegbosanska županijaVlada

Broj: 01-37/98Livno, 10. ožujka 1998. g.

PredsjednikFilip Andric

* * *

Na temelju clanka 19. i 20. Zakona o VladiHercegbosanske županije (Narodne novine Hercegbosanske županije broj 1/96 i 2/96) a u svezi saclankom 31. st. 2. Zakona o turistickim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH,broj 19/96) Vlada Hercegbosanske županije nasjednici održanoj 20. ožujak 1998. god. donosi:

ODLUKU

o formiranju Inicijativnog odbora za osnivanjeturisticke zajednice Hercegbosanske županije

Clanak 1.

priprema i izrada normativnih akata Turisticke zajednice županije,

priprema prijedloga kadrovskih fjesenja zaorgane i tijela Turisticke zajednice županije,

sazivanje osnivacke skupštine Turisticke zajednice županije,

utvrdivanje kriterija za delegiranje predstavnika Turistickih zajednica opcina u Turisticku zajednicu županije, obzirom naturisticki znacaj pojedinih opcina,

utvrdivanje kriterija za odredivanje predstavnika Turisticke zajednice županije uSkupštinu Turisticke zajednice FederacijeBosne i Hercegovine,

obavljanje drugih radnji vezanih za OSnIvanje Turisticke zajednice Županije.

Clanak 4.

Administrativne i druge poslovel., u svezi priprema i održavanja osnivacke Skupštine turistickezajednice županije, obavljat ce Ministarstvo gospodarstva HB Županije.

Clanak 5.

Inicijativni odbor je obvezan izvršiti pripremesazvati Skupštinu Turisticke zajednice županije uroku od 30 dana od donošenja ove Odluke.

Ovom odlukom se formira Inicijativni odbor zaosnivanje turisticke zajednice Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu Inicijativni odbor) putemkojega ce biti obavljane pripremne radnje za osnivanje turisticke zajednice Hercegbosanske županije(u daljnjem tekstu Turisticka zajednica Županije).

Clanak 2.

Clanak 6.

Ova odluka stupa na snagu danoma biti ce objavljena u NarodnimHercegbosanske županije.

donošenja,novinama

Inicijativni odbor Ima predsjednika 6 clanovakako slijede:

1. Ružica Omazic - Predsjednik, ispred Min.gospodarstva HBŽ

2. Tihana Duvnjak - clan, ispred opcine Livno

3. Karolina Galir clan, ispred opcineTomislavgrad

4. Stipo Juric - clan, ispred opcine Kupres

5. Petar Kalinic - clan, ispred opcine Glamoc

6. Stipo Maric - clan, ispred opcine Drvar

7. - clan, ispred opcine Grahovo.

Clanak 3.

Zadaci inicijativnog odbora:

koordiniranje aktivnosti vezanih za formiranje turistickih zajednica opcina: Livno,Tomislavgrad, Kupres, Glamoc, Drvar iGrahovo,




* * *

Na temelju clanka 19. i 20. stavak 2. Zakonao Vladi Hercegbosanske županije (" Narodnenovine Hercegbosanske županije" , br. 2/96), VladaHercegbosanske županije, na sjednici održanojdana 20. ožujka 1998. godine donosi slijedecu

ODLUKU

o davanju suglasnosti na imenovanje nacelnikaFinancijske policije Ministarstva financija

Federacije Bosne i Hercegovine za Hercegbosanskužupaniju

Str. 68 - Broj 3

I

NARODNE NOVINE


* * *

26. ožujka 1998.

Drašku Brnicu iz Livna daje se suglasnost naimenovanje za nacelnika Financijske policije Ministarstva financija Federacija Bosne i Hercegovineza Hercegbosansku županiju.

II

Ova Odluka o davanju suglasnosti stupa nasnagu danom donošenja, a objavit ce se u" Narodnim novinama Hercegbosanske županije" .



PredsjednikFilip Andric"

* * *

Na temelju clanka 19. i 20. stavak 3. Zakonao Vladi Hercegbosanske županije (" Narodnenovine Hercegbosanske županije", br. 2/96), VladaHercegbosanske županije, na sjednici održanojdana 20. ožujka 1998. godine donosi slijedece

RJEŠENJEo imenovanju pomocnika ministra financija u

Vladi Hercegbosanske županije

I

Jozo Ursa iz Livna imenuje se pomocnikomministra financija u Vladi Hercegbosanske županijeu Sektoru za analizu i razvoj.

II

Ovo Rješenje stupa na snagu danomdonošenja, a objavit ce se u " Narodnim novinamaHercegbosanske županije" .




MINISTARSTVO RADA, SOCUALNE SKRBI IPROGNANIH

Temeljem clanka 13. Uredbe o inspekciji rada(" Narodni list HR H-B", broj: 4/94, asuglasnoclanku 15. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu Županijske uprave (" Narodne novine Hercegbosanskežupanije", broj: 2/96), te odgovarajucih odredbiZakona o upravi u Federaciji BiH (" Službenenovine, broj: 28/97), Ministar rada, socijalne skrbii prognanih, uz suglasnost Vlade Hercegbosanskežupanije donosi

PRAVILNIK

o obliku sadržaju službene iskaznice inspektorarada

Clanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se oblik i sadržajslužbene iskaznice inspektora rada (u daljnjem tekstu iskaznica), nacin njenog izdavanja i uporabe,te sadržaj evidencije o izdatim iskaznicama.

Clanak 2.

Iskaznica je javna isprava kojom inspektor rada dokazuje ovlast za obavljanje inspekcijskog nadzora.

U obavljanju službenih poslova inspektor jedužan nositi i na zahtjev pokazat iskaznicu.

Clanak 3.

Obrazac iskaznice izraduje se na punijem papiru bijele boje dimenzija 95x60 mm i zašticujeomot om od prozirne plastike.

Obrazac iskaznice otiskan Je uz ovaj Pravilniki njegov je sastavni dio.

Clanak 4.

Obrazac iskaznice inspektora rada sadrži:a) prednja strana:1. utisnut grb Hercegbosanske županije (u

gornjem lijevom dijelu)2. desno od grba u gornjem dijelu IspIsano Je

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Hercegbosanska županija

ispod se upisuje naziv tijela koje rukovodiinspekcijom rada, odnosno koje izdaje iskaZnICU

3. ispod grba (u donjem lijevom dijelu) jeprostor za fotografiju velicine 28x32 mm

4. desno od prostora za fotografiju je oznakaslužbena iskaznica inspektor rada (ako jepotrebno upisati i dodatnu oznakužupanijski, opcinski, glavni i sL).

5. ime i prezime djelatnika

6. jedinstveni maticni broj gradana



Str. 69 - Broj 3

strani utisnut jedesno se upisuje

b) druga strana:

1. ispisan je tekst o ovlasti nositelja iskaznice:"Ova službena iskaznica Je Javna ispravakojom njen imalac dokazuje pravodužnost nadzora nad primjenom propisa izoblasti rada i zaštite na radu. U tom smI

slu, sukladno zakonu, ima pravo: pregledatiposlovne i druge prostorije vezane za poslovanje, pregledati opremu i uredaje, poslovne knjige, evidencije, ugovore i isprave idrugu poslovnu dokumentaciju, te ima pravo oduzeti predmete i spIse, te utvrdivatiidentitet" .

2. ispod teksta na lijevojserijski broj iskaznice, aevidenciji broj iskaznice

3. na lijevoj donjoj strani upIsuJe se mjesto idatum izdavanja iskaznice

4. na desnoj donjoj strani je mjesto za potpisovlaštene osobe

5. u srednjem donjem dijelu Je mjesto zapecat

Clanak 5.

Iskaznica se nosi u kožnom povezu tamnoplave, modre ili crne boje dvostrukog pregiba.Velicina svakog pregiba je 80x120 mm.

Na prvoj strani dvostrukog pregiba otisnut jegrb Hercegbosanske županije, u zlatnoj boji, aispod njega u zlatnoj boji upisan tekst Hercegbosanska županija - inspekcija rada.

Clanak 6.

ljena ili na drugi nacm nestala iskaznica oglašenanevažecom u Narodnim novinama Županije.

Sukladno stavku 2. ovoga clanka troškoveoglašavanja u Narodnim novinama Županijeizdavanja nove službene iskaznice snosi organnadležan za inspekciju rada.

Clanak 10.

Inspektor kojem prestane radni odnos ili buderasporeden na druge poslove dužan je odmah poprestanku vratiti službenu iskaznicu.

Inspektoru ce se privremeno, do okoncanjapostupka, oduzeti službena iskaznica, ako je protivnjega pokrenuta istraga ili je podignuta optužnica.

Clanak 11.

Iskaznice izdate prema ranIjIm propisimazamijeni ce se iskaznicama propisanim ovimPravilnikom u roku od 30 dana od dana stupanjana snagu ovog Pravilnika.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana oddana objave u Narodnim novinama Županije.

Bosna i HercegovinaFederacija BiHHercegbosanska županijaMinistarstvo rada, socijalne skrbi i prognanihBroj: 10/1-173-13/98Tomislavgrad, 07. ožujka 1998. g.

MinistarBranko Kallic

Ova službena iskaznica je javna isprava kojom njen imalacdokazuje pravo i dužnost nadzora nad primjenom propisaiz oblasti rada i zaštite na radu. U tom smislu, sukladno

zakonu, ima pravo: pregledati poslovne i druge prostorijevezane za poslovanje, pregledati opremu i uredaje,

poslovne knjige, evidencije, ugovore i isprave i druguposlovnu dokumentaciju, te ima pravo oduzeti predmete i

spise, te utvrdivati identitet

Iskaznice i pripadajuci kožni povez tiskat ceMinistarstvo nadležno za poslove inspekcije rada, atroškove snose Ministarstvo i odgovarajuci organiopcina.

Clanak 7.

Iskaznice sa pripadajucim kožnim povezomžupanijskim inspektorima izdaje nadležni ministar,a opcinskim inspektorima nadležna opcinska tijela.

Clanak 8.

O izdatim iskaznicama nadležna tijela vodeevidenciju - registre. Evidencija iz stavka 1. ovogaclanka sadrži: redni broj, ime i prezimeinspektora, serijski broj iskaznice, evidencijski broj,datum izdavanja, potpis inspektora, datum povratkaiskaznice, potpis osobe koja ju je primila i opaska.

Obrazac registra otiskan je uz ovaj Pravilnik injegov je sastavni dio.

,

Fotografija

i 28x32

mm

, ~----.J

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

HERCEGBOSANSKA ŽUPANUA

naziv organa

Mjeslo

SLUŽBENA ISKAZNICAINSPEKTOR RADA

Ime i prezime

JMBG

Clanak 9.

U slucaju nestanka iskaznice inspektor jedužan obavijestiti dužnosnika koji rukovodi tijelominspekcije, a najkasnije u roku od tri dana.

Nova iskaznica izdat ce se nakon što je izgub-

SER.BR .

(Mjesto i datum izdavanja)

M.P.

EV.BR .

Potpis ovlaštene osobe

oci

~•....•

.•.

Registar izda tih službenih iskaznica inspektora rada

tU.;o:

.S'>No..oc'l

~~ ~Z Q...

> ::>O N

Z ~~ ~O en

~ O

Z i~

;[or--

tien

Redni EvidencijskiDatum izdavanjaPotpisDatum povratkaPotpis osobebroi

Ime i orezime insnektoraSeriiski broibroj insncktoraiskaznicekoioi je predataOpaskaI

2 345678\I

-



Str. 71 - Broj 3

* * *

AKTI ŽUPANUSKOG SUDA

Na temelju clanka 96. Zakona o sudovimaHBŽ (" Narodne novine HBŽ", br. 1/97) i clanka2. i 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje poslovavještacenja u Hercegbosanskoj županiji, dana 27.veljace 1998. godine, donio je slijedece:

RJEŠENJE

Bosna i HercegovinaFederacija BiHHercegbosanska županijaŽupanijski sudBroj: SU-45/98Livno, 06. veljace 1998. g.

* * *

PredsjednikAndrija Kolak

Clanak 1.

VINKO KOVACEVIC sin Mirka IZ

Tomislavgrada, postavlja se za stalnog sudskogvještaka strojarske struke, za podrucje Županijskogsuda u Livnu.

Clanak 2.

Rješenje stupa na snagu danom donošenja, aobjavit ce se u " Narodnim novinamaHercegbosanske županije" .



* * *

Na temelju clanka 96. Zakona o sudovimaHBŽ (" Narodne novine HBŽ" , br. 1/97) i clanka2. i 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje poslovavještacenja u Hercegbosanskoj županiji, dana 06.veljace 1998. godine, donio je slijedece:

RJEŠENJE

Clanak 1.

IVICA PERIC sin Marka iz Tomislavgrada,postavlja se za stalnog sudskog vještakagradevinske struke za podrucje Županijskog suda uLivnu.

Clanak 2.



RJEŠENJE

Clanak 1.

JERKO KELA VA sin Ante iz Tomislavgrada,postavlja se za stalnog sudskog vještaka gradevnestruke za podrucje Županijskog suda u Livnu.

Clanak 2.

Rješenje stupa na snagu danom donošenja, aobjavit ce se' u " Narodnim novinamaHercegbosanske županije" .

Bosna i HercegovinaF~!leracija BiHHercegbosanska županijaŽupanijski sudBroj: SU-53/98Livno, 23. veljace 1998. g.


* * *


RJEŠENJE

Clanak 1

DUBRAVKO BRDAR sin Vojislava iz Livna,postavlja se za stalnog sudskog vještaka



26. ožujka 1998.

gradevinske struke, za podrucje Županijskog sudau Livnu.

Clanak 2.

Rješenje stupa na snagu danom donošenja, aobjavit .ce se u " Narodnim novinamaHercegbosanske županije" .



* * *


RJEŠENJE

Clanak 1.

MARINKO MOSTARAC sin Joze iz Livna,postavlja se za stalnog sudskog vještakagradevinske struke, za podrucje Županijskog sudau Livnu.

Clanak 2.




* * *


RJEŠENJE

Clanak 1.

ZORAN BREŠIC sin Jure iz Livna, postavljase za stalnog sudskog vještaka rudarske struke, zapodrucje Županijskog suda u Livnu.

Clanak 2.




* * *

Na temelju clanka 96. Zakona o sudovimaHBŽ (" Narodne novine HBŽ" , br. 1/97) i clanka2. i 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje poslovavještacenja u Hercegbosanskoj županiji, dana 02.ožujka 1998. godine, donio je slijedece:

RJEŠENJE

Clanak 1.

Dr. MARICA BABIC - ARAMBASIC kciIvana iz Livna, postavlja se za stalnog sudskogvještaka iz oblasti neurologije i psihijatrije zapodrucje Županijskog suda u Livnu.

Chinak 2.




Str. 73 - Broj 3

Bosna i HercegovinaFederacija BiHHercegbosanska županijaŽupanijski sudBroj: SU-64/98Livno, 02. ožujka 1998. g.


* * *

Na temelju clanka 96. Zakona o sudovimaHBŽ (" Narodne novine HBZ" , br. 1/97) i clanka2. i 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje poslovavještacenja u Hercegbosanskoj županiji, dana 12.ožujka 1998. godine, donio je slijedece:

RJEŠENJE

Clanak 1.

MIODRAG GARIC sin Slavka IZ Livna,postavlja se za stalnog sudskog vještaka zacestovni promet, za podrucje Županijskog suda uLivnu.

Clanak 2.




* * *


RJEŠENJE

Clanak 1.

ANTE MIŠKOVIC sin Joze iz Livna, postavljase za stalnog sudskog vještaka strojarske struke zapodrucje Županijskog suda u Livnu.

Clanak 2.




* * *

N a temelju clanka 96. Zakona o sudovimaHBŽ (" Narodne novine HBŽ", br. 1/97) i clanka2. i 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje poslovavještacenja u Hercegbosanskoj županiji, dana 12.ožujka 1998. godine, donio je slijedece:

RJEŠENJE

Clanak 1.

PETAR MATIC sin Rafaela iz Tomislavgrada,postavlja se za stalnog sudskog vještaka iz oblastibalistike i mehanoskopije, za podrucje Županijskogsuda u Livnu.

Clanak 2.

Rješenje stupa na snagu danom donošenja, aobjavit ce se u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije" .

Bosna i HercegovinaFederacija BiHHercegbosanska županijaŽupanijski sudBroj: SU-74198Livno, 12. ožujka 1998. g.


* * *

Na temelju clanka 96. Zakona o sudovimaHBŽ (" Narodne novine HBŽ", br. 1/97) i clanka2. i 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje poslovavještacenja u Hercegbosanskoj županiji, dana 18.ožujka 1998. godine, donio je slijedece:

Str. 74 - Broj 3

RJEŠENJE

NARODNE NOVINE


* * *

26. ožujka 1998.

Clanak 1.

Dr. VLADO TABAK sin Ante IZ

Tomislavgrada, postavlja se za stalnog sudskogvještaka opce kirurgije za podrucje Županijskogsuda u Livnu.

Clanak 2.




* * *

OGLASNI DIO-UPIS U REGISTAR UDRUŽENJAGRAÐANA

Ministarstvo pravosuda uprave Hercegbo-sanske županije, I]esaVa)UCI po zahtjevu Lovackeudruge "Sv. Hubert" iz Drvara, donijelo je

RJEŠENJE

Upisuje se u registar udruženja gradana, kojise vodi u Ministarstvu pravosuda i upraveHercegbosanske županije, Lovacka udruga "SvetiHubert" Drvar iz Drvara, Ul. Kralja Tomislavabr. 26.

Upis je izvršen pod registarskim brojem 8,knjiga I registra, dana 11.03.1998. godine.

Temeljni sadržaj poslova i djelatnosti je:razvijanje i promicanje lovstva, a prije svegazaštita i uzgoj divljaci kao dobra od opcegdruštvenog interesa, racionalno korištenje divljaci, alov upražnjavati kao amatersko-športsku disciplinukojom treba da se osiguraju optimalni kapacitetilovstva uz prihvatanje suvremenih dostignuca naukeo lovstvu, vezane za uzgoj i zaštitu divljaci.

Lovacka udruga ce djelovati na podrucjuHercegbosanske županije.

Lovacka udruga ima svojstvo pravne osobe, azastupaju je Hrvoje Krivošic, predsjednik udruge, iBranko Kalfic, dopredsjednik, uz ogranicenjautvrdena Statutom.

Ministarstvo pravosuda uprave Hercegbo-sanske županije, rješavajuci po zahtjevu Udrugedragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR HB Podružnica Drvar, donijelo je

RJEŠENJE

Upisuje se u registar udruženja gradana, kojise vodi u Ministarstvu pravosuda i upraveHercegbosanske županije, Udruga dragovoljaca iveterana Domovinskog rata HR H-B PodružnicaDrvar, sa sjedištem u Drvaru, Ulica KraljaTomislava b.b.

Upis je izvršen pod registarskim brojem 9,knjiga I registra, dana 16.03.1998. godine.

Temeljni sadržaj poslova i djelatnosti je:okupljanje dragovoljaca i veterana Domovinskograta HR H-B, ocuvanje tradicije i identitetapostrojbi koje su sudjelovale u domovinskom ratu,zaštita statusa i promidžba interesa sudionikadomovinskog rata, te pružanje svekolike pomocisvojim clanovima. Udruga se bori za prava islobode i uvjerenja domovine, cuva vojnicka nacelacestitosti, izvršava obveze i odgovornosti. Bori seza suzbijanje negativnih pojava, predstavljanjedomovine, cuva i njeguje uspomene na svijetlelikove vitezova koji su dali život za našudomovinu posebno se brine za obitelji poginulih inestalih, udovice djecu poginulih, ranjenike,bolesnike, te stare i nemocne veterane, a na svimjavnim mjestima predstavljaju moralni i radni likpripadnika Udruge.

Udruga ce djelovati na podrucjuHercegbosanske županije.

Udruga ima svojstvo pravne osobe, a zastupajuje Stipo Lucic, predsjednik udruge, i VladimirTopic, dopredsjednik, uz ogranicenja utvrdenaStatutom.

* * *

OGLASNI DIO-PROGLAŠENJE UMRLIMNESTALOG

Opcinski sud u Tomislavgradu objavljuje da jepo prijedlogu Mate Križanca iz Bugojna pokrenutizvanparnicni postupak radi proglašenja umrlimnestalog Luke Križanca sina Nikole iz Baljakarodenog dana 02.08.1915. godine u Baljcima, kojije nestao tijekom Drugog svjetskog rata.

Poziva se nestali Luka Križanac iz Baljaka dase javi ovom sudu kao i svatko drugi tko bi bilošto znao o životu ili smrti nestalog, u roku od 30dana od dana objavljivanja ovog oglasa jer ce seu protivnom utvrditi njegova smrt.

narodne novine€¦ · rješenje o imenovanju pomocnika ministra financija u vladi hercegbo-sanske...

Documents