narodna umjetnost xvii i - core.ac.uk · pdf filenarodna umjetnost xvii opsirnijih podataka 0...
TRANSCRIPT
388
Narodna umjetnost XVII
opsirnijih podataka 0 ostalim saku-plj,acima pismica (koji se vee nala-ze u prvoj knjizi), priloziti joj rjec-nik manje poznatih .izraza (ako nepostoji Jankovicev, valja ga sasta-viti uz pomoc jezicnih strucnjaka).Prvim dvjema knjigama prilozeninapjevi pismica i njihov nacin kla-sificiranja prema metroritamskimobrascima, podijeljenim u cetiri veeeskupine (od koj,ih dosad sto objav-ljenih napjeva obuhvaeaju sarnoprve tri), upucuju na sigurno pos-tojanje zapisa napjeva koji pripada-ju cetvrtoj skupini, pa ih uredniStvotreba pribaviti i obj,avitL I napokon,mogucim objavljivanjem etnomuzi-koloske studije na osnovi komplet-nog broja napjevla sokackih pismicakoja bi respektirala dragocjena Jan-koviceva zapazanja ,i analizu, idueai posljednja knjiga pismica time bipostala logicnim zakljuckom Citavezbirke, a ujedno i izraz duznog po-stovanja prema autoru i njegovuradu.
Grozdana Marosev.ic-Brnetic
G,razer musikwissenschaftliche Arbeiten,Beitrage zur Musikkultur des Balkans I,Band I, Musikwissenschaftliches Institutder UniversiHit Graz, 1975, 138 stranica.
Prvi svezak ovoga zbornika mu-zikoloskih radova obuhvaca sedamclan aka (5 na nj,emackom i 2 naengleskom jeziku), koji obrqdujurazna pitanja balkanske glazbenekulture.
Nako uvodne rijeci glavnog ure-dnika Rudolfa Flotzingera, u kojojje ukratko prikazan zivot i rad is-taknutoga njemackog etnomuzikolo-ga Walthera Wiinscha, kojemu jeposveceno o\'o izdanje, zbornik za-poCinje clankom Dragutina Cvetka(Ljubljana) Die musikalische Situa-tion im siidosteuropiiischen Raumzur Zeit der osmanischen Oberhel'-l'echaft. Autor iznosi i obrazlaze po-vijesne ,izvore, posebno biljeske stra-nih putopisaca, 0 folklornoj i crkve-noj glazbi juznih Slavena za vrijemeturske vladavine.
Clanak Constantina Floresa (Ham-burg) prikazuje najstariju notacijujednoglasne glazbe, s posebnim os-vrtom na razvoj bizantijskoga not-nog pisma. Usporedujuci znakovebizantijske notacije i njezinih sla-venskih varijanti s latinskim neu-mama, autor iznosi pretpostavku daje Rim s vrlo malim razlikamCl pre-uzeo koralnu notaciju direktno odBizanta.
Slijedi clanak Rudolfa Flotzin-gem (Graz) Der MitteIalter - Befriffaus del' Sicht des Musikhistorikel's,u kojemu aut or istice cinjenice kojepotvrduju kulturno jedinstvo izme-du Zapada i Orijenta u ran om sred-njem vijeku, i vee poznate razlikemedu njima u kasnijem razdoblju.
Prilog Walter:a Grafa (Wien) zanas je osobito interesantan jer namprvi put omogucuje upoznavanjesaddaja fonografskih snimaka ep-skih pjesama sjeverozapadne Bosne,koje je za Becku ,akademiju znanosti1912. godine snimio poznati filolog,etnograf ,i istrazivac srpskohrvatskihepskih pjesama Matija Murko. Au-torov prikaz Murko\'e grade uglav-nom se temelji na zapisima tekstovapjesama Ii iscrpnim podacima 0 poje-dinim snimcima iz protokola Phono-gramm-Arch iva Becke akademijeznanosti, gdje su snimci i pohranje-nL Na osnovi Murkova izvjestaja(Bericht liber phonographische Au-fnahmen epischer, meist mohamme-danischer Volkslieder in nordwesti-Lichen Bosnien im Sommer 1912., 30.Mitteilung der Phonogramm-Archiv-skommission der kaiser1. Akademieder Wissenschaft in Wien, Wien1913), Graf opisuje nacin snimanja,ukazujuci na razna tehnicka ograni-cenj,a, iznosi neka obiljezja izvodenjaepskiih pjesama (glazbala uz koje seizvode, nacin pjevanja i s1.)te teskocei postupke kojima se sluzio pri tran-skribiranju snimaka. Zbog preteznoslabe raspoznatljivosti snimaka, au-tor donosi tek priblizan i djelomicannotni zapis deset epskih pjesama,nepotpuno snimljenih na 20 ploCa.Pjesme snimljene na ostalih 26 plo-ca nisu transkribirane zbog lose ra-zumlj,ivosti njihova saddaja.
389
Prikazi i kritike
Nakon clanka Stefana Lazarova(Sofija) 0 bogumiIima i glazbenimelementima u njihovu obredu, uzpovezivanje razlicitih spomenika bo-gumilske kulture s bugarskim fol-klorom, slijede dva clanka koji ob-raduju podrucja srpske glazbenekultUlce. U prvom Danica Petrovic(Beograd) gov,ori 0 vezama izmedutekstova ,i melodijskiih elemenatasrpskih crkvenih pj.esama i starijegsloj a srpskih folklornih obrednihpjesama (krstonoskih, lazarickih islavskih). Posljednji prilog zbornikaje clanak Dimitrija Stefanovica (Be-ograd) 0 povijesnom razvoju srpskecrkvene glazbe.
Grozdana Marosevie-Brnetie
AIeksandar Linin, Makedonski instru-mentaIni orski narodni meIodii, Make-donsko narodno tvoresnvo, Orska narod-na tradicija, kniga 3, Makedonska kni-ga - Institut za folklor, Skopje 1978,279 str.
Knjiga je prva i na polju jugo-slavenske etnomuzikologije jedinavelika zbirka etnomuz.ikoloski obra-denih zapisa makedonskih instru-mentalnih orskih melodija. Nami-jenjena je etnomuz.ikolozima kojiistrazuju to podrucje i sirem kruguljubitelja i izvodaca makedonskeinstrumentalne glazbe.
U predgovoru zbirci autor iznosiopea obiljezja orskih melodija i na-cine njihova oblikovanja. Uz prilo-zene fotografije i crteze glazbenihinstrumenata ukratko opisuje teh-niku sviranja, udezbu, ton ski nizkoji pojedini instrument moze iz-vesti, prilike i sastav u kojemu naj-cesee nastupa. Na kraju objasnjavakratice, posebne znakove i postupkekojima se sluzi u zapisivanju, do-kumentiranju i etnomuzikoloskomobradivanju grade.
Zbirka obuhva6a 240 primjerainstrumentalnih orskih melodija (unavedeni broj ukljuceno je i 11 va-rijanti), podijeljenih prema instru-
mentima koji ih izvode. Zapocinjekolicinski najbrojnijim zapisima me-lodija koje su ,izvedene aerofoniminstrumentima - gajdama (110 pri-mjer,a), grneti-klarinetom (33), zur-lama (22), supelkom (16), dudukom(15) i dvojankom (5), ,a zavrsava pri-mjerima koje izvode zicani instru-menti - cetverozicana tambura (15primjera), dvostruna litarka (5) itrostrune gusle koje sU srodne lije-rici (19). U svakoj skupini melodijesu rasporedene prema visini pocet-nog tona u odnosu na, sve primjerezajednicku visinu zavrsnog ton a (g')- od primjera s nizim prema onimas visim pocetnim tonom u odnosuna zavrsni.
Uz svaki primjer naznaceno jeime, mjesto i godina rodenja izvo-daca, mjesto i datum snimnaja, da-tum melografiranja i broj magneto-fonske vrpce na kojoj je snimljenamelodija .i koja je pohranjena u In-stitutu za folklor u Skopju. Na po-cetku svakog primjera oznacena jemetronomska oznaka tempa, a uzkljuc oznaka za mjeru, koja se od-nosi sarno na broj doba. Kod mjeras dobama nejednaka trajanja, mje-sto duze dobe oznacava manji broju nazivniku razlomka oznake mjere.
Svi primjeri transponirani su naistu visinu zavrsnog tona (g'). Zaveeinu primjera izvedenih aerofoniminstrumentima originalna vis ina za-vrsnog tona moze se odrediti prema,u zagradama oznacenoj originalnojudezbi instrumenta, uz naznakuudezbe instrumenta koja odgovaravee transponiranoj tonskoj visinimelodije na zavrseni ton g'. Uz za-pise melodija koje su izvedene kla-rinetom nema posebne oznake ori-ginalne udezbe instrumenta, pa mo-zemo pretpostaviti da se radi 0 naj-uobicajenijoj udezbi ovog instrumen-ta u makedonskoj instrumentalnojfolklornoj glazbi (B stroj ). Pretpo-stavljam da se u skupini melodija,izvedenih zurlama (uz cije je notnezapise ispisana i dionica tapana),kratice lIZ pojedine notne zapise(neobjasnjene u predgovoru) odnosena originalne udezbe instrumenatao kojima autor detaIjnije govori upredgovoru (str. 11), npr. ZK - ka-
NU17-PIKPage 1TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 2TitlesPrlkazi I krltlke
Page 3Page 4TitlesPrikazl I krltlke
Page 5TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 6TitlesPrikazi i kritike
Page 7Page 8Page 9Page 10TitlesPrikazi i kritike
Page 11TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 12TitlesPrikazi I krltlke
Page 13Page 14TitlesPrikazi i kritike
Page 15TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 16TitlesPrikazi i kritike
Page 17TitlesNarodna umjetnost XVii
Page 18Page 19Page 20TitlesPrikazi i kritike
Page 21Page 22Page 23TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 24TitlesPrikazi i kritike
Page 25Page 26TitlesPrikazi i kritikc
Page 27Page 28Page 29TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 30Page 31TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 32TitlesPrikazi i kritika
Page 33TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 34TitlesPrikazi i kritike
Page 35Page 36Page 37TitlesNarodna umjetnost XVII
Scanned Image 101480075.pdfPage 1TitlesPrikazi i kritike
Page 2TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 3Page 4TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 5Page 6Page 7TitlesPrikazi i kritike
Page 8TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 9TitlesPrikazi i kritike
Page 10TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 11Page 12TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 13Page 14TitlesNarodna umjetnost XVII i I I 1) J.:q! Jell I!
Page 15TitlesPrikazi i kritike
TablesTable 1
Page 16Page 17TitlesPrikazi i kritike
Page 18TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 19TitlesPrikazi i kritike
Page 20Page 21TitlesPrikazi i kritike
Page 22TitlesNarodna umjetnost XVII
NU17-PIK.pdfPage 1TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 2TitlesPrlkazi I krltlke
Page 3Page 4TitlesPrikazl I krltlke
Page 5TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 6TitlesPrikazi i kritike
Page 7Page 8Page 9Page 10TitlesPrikazi i kritike
Page 11TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 12TitlesPrikazi I krltlke
Page 13Page 14TitlesPrikazi i kritike
Page 15TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 16TitlesPrikazi i kritike
Page 17TitlesNarodna umjetnost XVii
Page 18Page 19Page 20TitlesPrikazi i kritike
Page 21Page 22Page 23TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 24TitlesPrikazi i kritike
Page 25Page 26TitlesPrikazi i kritikc
Page 27Page 28Page 29TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 30Page 31TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 32TitlesPrikazi i kritika
Page 33TitlesNarodna umjetnost XVII
Page 34TitlesPrikazi i kritike