napredak_2012_1_02_l_bognar_kreativnost_u_nastavi_napredak_153_1_9_20_2012.pdf

7/24/2019 Napredak_2012_1_02_L_Bognar_Kreativnost_u_nastavi_napredak_153_1_9_20_2012.pdf

1/12

9

Kreativnost u nastavi1

UDK 371.3:147.114(063)

Pregledni lanak

Primljeno: 2. 7. 2011.

Prof. dr. sc. Ladislav Bognar2

Uiteljski fakultet u Osijeku

[email protected]

Saetak

Od mnogobrojnih teorijskih pristupa kreativnosti ovdje izdvajamo tri: shva-anje kreativnosti kao poremeaja, kao imanentne ljudske osobine te kao

socijalno uvjetovane osobitosti pojedinca. Odnos kole i kreativnosti gledajui

kroz povijesni razvoj nije bio idealan, a i danas mnogi kritiari kole ukazuju

da ona vie koi nego li razvija kreativnost. To je uvjetovano kako opom

organizacijom odgojno-obrazovnog procesa, koji je teko uskladiti sa stvara-

lakim procesom, tako i filozofijom kole koja je prvenstveno orijentirana na

konvergentno miljenje i postojanje samo jednog tonog odgovora. Danas

se sve vie prepoznaje znaenje kreativnosti kako za osobni rast i razvoj poje-

1 Pod nastavom ovdje mislimo na nastavu na svim razinama od osnovne i srednje koledo fakulteta. Prezentacija ovoj temi je dostupna na http://prezi.com/5fo7zqgsuzcw/kreativ-nost/

2 Ladislav Bognar je redoviti profesor. Cjelokupni znanstveno-istraivaki rad vezanmu je za podruje odgoja i obrazovanja. Najprije se bavio problemima odgojno-obrazovnogprocesa u kombiniranim odjeljenjima, zatim primjenom igre u nastavi i koncepcijom po-etnog kolovanja te inoviranjem osnovne kole. Devedesetih godina bavio se problemom

mirovne edukacije, a sada radi na projektu Poticanje stvaralatva u cjeloivotnoj edukacijiuitelja. Objavio je preko osamdeset znanstvenih i strunih radova od ega 14 knjiga. Glav-ni je urednik asopisa ivot i kola.

LANCI


2/12

L. Bognar, Kreativnost u nastavi napredak153 (1) 9 - 20 (2012)

10

dinca, tako i uspjean razvoj svih drutvenih djelatnosti pa i opstanak samog

drutva. Stvaralatvo u nastavi treba omoguiti promjenom odnosa u kojoj su

dobro dola neobina pitanja i inicijative, u kojoj se ui da svi problemi nisurijeeni, u kojoj je dozvoljeno initi i pogreke, ali i primjenom pojedinih me-

toda i postupaka kojima se potie kreativnost. Na nastavi za budue uitelje,

nastavnike i profesore kreativnost ima posebno znaenje jer prua modele za

organizaciju i izvoenje nastave koja omoguuje i potie kreativnost.

Kljune rijei: nastava u koli, nastava na fakultetu, poimanje kreativnosti,

vanost kreativnosti, poticanje kreativnosti

UvodMeu mnogobrojnim kritikama nastave, a posebno nastave na fakultetu, je i

ona da nastava ne samo da ne razvija kreativnost nego je na odreeni nain i guiSimplicio (2000.), Dryden i Vos (2001.), Mejer (2005.). Budui da ljudi danas u ko-lama provode veliki dio ivota (cijelo djetinjstvo i mladost) otvara se problem smi-sla nastave koja nije okrenuta razvoju jedne od najvanijih ljudskih karakteristika,kreativnosti. Vjerujem da je kreativnost u odgoju i obrazovanju jednako vana kaoi pismenost i trebamo se jednako prema njoj odnositi, kae u svom izlaganju o kre-ativnosti engleski pedagog Ken Robinson, (video zapis http://www.ted.com/talks/lang/scr/ken_robinson_says_schools_kill_creativity.html dostupno 15.09.2011.) inastavlja:vrsto vjerujem da odrastanjem ne postajemo kreativniji ve sve manjekreativni. Obrazujemo se da ne budemo kreativni.

Kad je rije o nastavi na fakultetu, gdje jo uvijek dominira frontalna predava-ka nastava koja se svodi na pasivnu slualaku ulogu studenata, moemo rei da jesituacija jo i loija nego li u kolama. Poseban je problem nastava na fakultetima

koji pripremaju budue nastavnike jer daje lo primjer studentima, a poznato je danastavnici vie oponaaju nastavu svojih profesora nego to primjenjuju suvremenedidaktike i metodike postavke. Detaljnije o tome u naem radu (Bognar i Kragulj,2010.)

Razliiti teorijski pristupi kreativnostiKreativnost kao poremeaj

Bavei se problemom psihiki bolesnih ljudi psihoanalitiari su doli do spozna-je da su neki od njih vrlo kreativni. Mnogi pisci, glazbenici, pjesnici, slikari ili su u


3/12

11


duem razdoblju svog ivota patili od psihikih poremeaja ili su imali suicidalnetendencije koje su neki i ostvarili. Tako je Robert Schuman pokuao samoubojstvo, aumro je u umobolnici, Virginija Woolf se utopila u rijeci tako da je u depove svoje

haljine stavila kamenje. Vincent van Gogh se cijelog ivota teko nosio sa psihikomboleu, Maksim Gorki je pokuao suicid, a Ernest Hemingway je skonao ivotubivi se iz lovake puke. Branko opi je skoio s beogradskog mosta, a suicidom

je zavrila ivot i naa Ivana Brli Maurani.Jane Prto (2004., str. 196-197) navodi imena 80 knjievnika koji su bolovali od

depresije ili manine depresije od kojih su mnogi zavrili u psihijatrijskim ustanova-ma, pokuali samoubojstvo ili izvrili samoubojstvo. Meu njima su Andersen, Bal-zac, Baudelaire, Byron, Dickens, Faulkner, Gogolj, Hesse, Ibsen, Pasternak, Pukin,

Tolstoj, Turgenjev, Zola. Autorica navodi i rezultate pojedinih studija prema kojimasu psihiki poremeaji znatno uestaliji kod kreativnih pojedinaca nego li kod ostale

populacije s kojima su usporeivani. Po ovom shvaanju kreativnost nije neka nor-malna pojava karakteristina za sve ljude nego anomalija koja je vie znak bolestinego zdravlja i psihike stabilnosti.

Ako znamo da su izrazito kreativni pojedinci esto ljudi koji se ne prilagoavajusvojim sredinama, koji rue mnoge ograde i tabue i pritom nailaze na velike otporei nedae razumljivo je da mnoge od njih to i psihiki slomi. Tako je Vincent van

Gogh cijelog ivota ivio u velikom siromatvu i nije mogao svoje slike prodati niza hranu, a danas se njegove slike prodaju za basnoslovne iznose od 50 i 80 milijunadolara.

Malow (1976.) naglaava da kreativni ljudi ne ele svijet onakav kakav je danas.Oni ele drugaiji svijet. Oni nastoje biti nekonvencionalni, pomalo udni i ne-realistini; esto ih zovu nediscipliniranim, ponekad neegzaktnim; neznanstvenim,

prema specifinoj definiciji znanosti. Njihove kompulzivne kolege nazivaju ih djeti-njastim, neodgovornim, divljim, ludim, spekulativnim, nekritinim, emocionalnim

itd. To zvui kao opis nekog skitnice, boema ili ekscentrika. Ali naglaeno je da uranoj fazi kreativnosti i treba biti kao boem, skitnica i ekscentrik Ako elite bitiracionalan, kontroliran i uredan u toj prvoj fazi procesa nikada neete doi do kre-ativnosti (isto, str. 90).

Kreativnost kao imanentna ljudska osobina

Potpuno suprotan odnos prema kreativnosti imaju humanisti. Oni su poli odhipoteze da je kreativnost imanentna svakom ljudskom biu. Kritizirajui psihoa-

nalitiki pristup koji svoje teorije gradi na prouavanju psihiki bolesnih osoba onisu izuavajui zdrave i samoaktualizirane pojedince doli do zakljuka da je krea-


4/12


12

tivnost jedna od njihovih bitnih karakteristika. Zapravo ona je pokazatelj da je nekaosoba u potpunosti razvila svoju ljudskost.

Tako Carl Rogers (1969., str. 290) govorei o potpunoj osobi (fully functioning

person) kae da je takva osoba uvijek kreativna: Svojom senzitivnom otvorenouprema svijetu, svojim povjerenjem u vlastite sposobnosti da oblikuje nove odnose sokolinom, to je tip osobe iz koje proizlaze kreativni produkti i kreativni nain ivota.Ona nije nuno prilagoena svojoj kulturi i najee nije konformist. Ali u svakodoba i u svakoj kulturi ona e ivjeti konstruktivno i u harmoniji koliko joj dozvolja-va balansiranje sa zadovoljavanjem potreba. U nekim situacijama odreene kulturemoe biti vrlo nesretna, ali e nastaviti biti svoja i ponaati se na nain da osiguramaksimalno mogue zadovoljavanje svojih najdubljih potreba.

Abraham H. Maslow (1976., str. 55) smatra da koncept kreativnosti i konceptzdrave, samoaktualizirane, potpuno humane osobe izgleda da sve blie i blie iduzajedno i moda postaju ista stvar. Maslow je uoio slinost izmeu opisa karak-teristika kreativnih osoba koje je naveo E. Paul Torrance i svojih opisa samoaktua-liziranih osoba. Najprije je to zapazio jedan njegov student koji je usporedio popisekarakteristika i na to ukazao Maslowu: Bili smo vrlo impresionirani s tablicom izTorrancove knjige Guiding Creative Talent u kojoj je on sakupio i sistematizirao

sve karakteristike koje su se pokazale povezane s kreativnou. Bilo ih je oko tride-

set ili vie koje su se pokazale valjanim. Craig (student) je stavio te karakteristike ujednu kolonu, a u drugu listu karakteristika koje sam ja koristio u opisivanju samo-aktualiziranih ljudiPreklapanje je bilo gotovo savreno. Bilo je dvije ili tri karak-teristike od tih trideset ili etrdeset koje nisu koritene za opis psiholoki zdravihljudi, bile su jednostavno neutralne. Nije bilo ni jedne karakteristike koja bi ila u

suprotnom smjeru, to znai, da gotovo etrdeset karakteristika, ili moda tridesetsedam ili trideset osam koje su bile iste kao karakteristike psiholokog zdravlja koje spadaju u sindrom psiholokog zdravlja ili samo-aktualizacije.

Maslow zakljuuje, da bilo koji initelj koji e razviti kreativniju osobu e ui-niti takoer ovjeka boljim ocem, ili boljim uiteljem, ili boljim graaninom, boljim

plesaem, ili boljim u svemu(isto, str.73).Treffinger (1988.) je istraio i prezentirao razliite definicije kreativnosti. Zna-

ajke kreativnosti variraju unutar i izmeu ljudi i izmeu disciplina. Niti jedna osobane posjeduje sve znaajke, niti ih pokazuje cijelo vrijeme. Mnoge od tih znaajkimogu biti nauene i odgajane. Kao rezultat toga, teko je predvidjeti koji uenicimogu postati kreativno produktivni odrasli. Treffinger i sur. (2002.) dijele popis zna-

ajki u etiri kategorije: stvaranje ideja, produbljivanje ideja, otvorenost i hrabrost zaistraivanje ideja i sluanje osobnog unutarnjeg glasa.


5/12

13


Socijalna uvjetovanost kreativnosti

Drutvene okolnosti u kojima ljudi ostvaruju svoje ivote imaju veliki utjecaj

na razvoj kreativnosti. to je drutvo slobodnije i demokratinije to je i kreativnostprisutnija. ak bi se moglo rei da je inovativnost jednog drutva istovremeno i po-kazatelj njegove slobode i demokratinosti. Grke dravice Sparta i Atena su tipian

primjer za to (vidi Anderson, 2002.). Sparta je bila totalitarno drutvo koje je sliilona vojni logor i svi njegovi stanovnici bili su militaristiki odgajani kako bi moglito bolje sudjelovati u ratovima. Atena je bila demokratsko drutvo (ako izuzmemorobove) i njeni stanovnici sastajali su se na gradskom trgu gdje su se raspravljala svaivotna pitanja i donosile odluke vane za ivot. Sve ono vrijedno to je stvoreno u

znanosti i umjetnosti tog doba dala je Atena i ljudi koji su barem dio ivota proveliu Ateni.Britanski povjesniar Arnold J. Toynbee 1934. u svom radu A Study of History

analizira raanje, rast i propadanje dvadesetak veih civilizacija. On zakljuuje dapropadanje civilizacija nije povezano s gubljenjem kontrole nad okolinom ili vanj-skim napadima nego slabljenjem tzv. kreativne manjine koja prestaje biti sposobnada se nosi s novim izazovima.3 F. Capra (1982.) je u svom radu The Turning Pointtaj proces nastajanja i nestajanja civilizacija prikazao vizualno (slika 1).

Slika 1: Nastanak i nestanak civilizacija na Sredozemlju (prema Capra, 1982.)

Zato mnogi autori upravo u razvoju kreativnog potencijala vide i perspektivupojedinih drutava. Tako Carl Rogers (1980., str. 353-355) tvrdi, da drutva koja sezasnivaju na sljedeim vrijednostima nemaju budunost:

Drava iznad svega Tradicija iznad svega

3 Prema:A Study of History, Wikipedia, the free encyclopedia, http://en.wikipedia.org


6/12


14

Racionalnost iznad svega Ljude drati pod kontrolom Status quo zauvijek

Naa istina je jedina istina

Smatra da bi ova orijentacija vodila u daljnje sukobe, ratove i devastaciju pri-rode. Drutva s ovakvom orijentacijom vode u pravcu vlastitog samounitenja jernisu otvorena promjenama i novim rjeenjima. Za optimistinu varijantu budunosti

potrebni su ljudi koji bi imali sljedee karakteristike (isto, str. 350-352): Otvorenost za novo, drugaije i razliito Autentinost tenja za vlastitom originalnou i posebnou

Skepticizam prema sadanjoj znanosti i tehnologiji usmjerenoj k devastacijiprirode i kontroli nad ljudima elja za cjelovitou razvoj svih aspekata ljudske osobnosti elja za intimnou i potreba za novim nainom komunikacije Osobe procesa shvaaju da su promjene stalne i nune Briga za druge osjetljivost za probleme drugih ljudi Pozitivan odnos prema prirodi ekoloki osvijetene osobe Kritini prema birokratiziranim institucijama institucije trebaju sluiti lju-

dima Protiv autoritarnosti vjeruju u svoja iskustva i ne pokoravaju se vanjskimautoritetima

Novac i materijalni status nije njihov cilj Tenja za spiritualnim unutarnjim mirom njihovi heroji su ljudi kao Maha-

tma Gandhi, M. Luter King i Teilhard de Chardin.

A time dolazimo i do problema odgoja i obrazovanja. Maslow (1976.) smatra, dadjecu moramo uiti da postanu kreativne osobe da su u stanju inovirati i improvi-zirati. Ne smiju se bojati promjena nego se moraju osjeati ugodno u promjenama iinovacijama, te ako je mogue (to je i najbolje) uivati u promjenama i inoviranjuOni moraju biti ljudi koji se nee suprotstavljati promjenama nego ih trebaju anti-cipirati, i koji e uivati u tom izazovu. Svako uenje koje predstavlja jednostavnuaplikaciju prolosti na sadanjost, ili koritenje prolih tehnika u sadanjoj situaciji

postaje besmisleno u mnogim podrujima ivota. Edukacija ne moe biti skoncen-trirana samo na uenje nego i na razvoj osobnosti Mi trebamo novu vrstu ljudskih

bia koji su u stanju odvojiti se od prolosti, koji se osjeaju jaki i hrabri s mnogo

samopouzdanja da se u sadanjosti nose s problemima na improvizirajui nain bezprethodne pripreme.


7/12

15


Kreativnost u odgojno-obrazovnom procesukola i kreativnost

Bilo bi nepravedno rei da je kola mjesto gdje se kreativnost uope ne razvija.Posebno kad je rije o tzv. umjetnikim podrujima ta nastava ne samo da omogua-va nego i potie kreativnost uenika. Meutim, mnogobrojne kritike koje se upuujukoli govore da kola po svojoj tradiciji nije mjesto gdje cvate kreativnost. Poznatesu injenice da istaknuti znanstvenici i umjetnici, koji su se dokazali kao vrhunskistvaraoci, u koli nisu bili prepoznati i ak su smatrani loim acima. Tako je Isac

Newton imao u koli slabe ocjene, a za Thomasa Edisona je uitelj rekao da je tolikoglup da nita ne moe nauiti. Za jednog od najveih tenora Enrica Carusa je uitelj

glazbe rekao da ne moe pjevati jer nema glasa. Veliki kemiar Luis Pasteur je izkemije imao osrednje ocjene.

Mnogi vrhunski stvaraoci imali su potekoa u ostvarivanju zadataka koje po-stavlja kola i mogli bi se smatrati uenici s tekoama. Tako su poremeaj itanja(disleksiju) imali poznati djeji pisac Hans Christian Andersen, slikar i znanstvenikLeonardo da Vinci, kompozitor Wolfgang Amadeus Mozart, znanstvenik i inovatorThomas Edison, kompozitor Ludwig van Beethoven, slikar Pablo Picasso, glazbenikJohn Lennon.4Svi oni po definiciji koja vrijedi danas u koli bili su uenici s te-

koama i vjerojatno svoj razvoj ne duguju koli nego nekim drugim okolnostima ukojima su odrastali.Didaktika koncepcija, koju je jo u 17. stoljeu utemeljio Jan Amos Komensky,

nije u skladu s kreativnim procesom. Ako kreativni proces shvatimo kao to je pri-kazan na slici 2 jasno je da se on ne poklapa s predmetno-satnim sustavom po kojemse odvija nastava. Ako npr. uenik ili student pod nastavom matematike dobije nekuglazbenu inspiraciju ili ako pod nastavom glazbe dobije neku ideju za novo matema-tiko rjeenje teko e prijei na ostvarenje te ideje ili inspiracije, a da ne ometa na-stavu na kojoj upravo prisustvuje. Isto tako na nastavi na kojoj se oekuje da uenici

budu kreativni i da slikaju, piu pjesme ili prie teko je zamisliti da e svi ueniciu isto vrijeme dobiti inspiraciju i prijei na ostvarenje. Osim toga kreativni procesima razliito trajanje. Pria moe imati nekoliko reenica ali i veliki broj stranica. Zaslikanje slike ili oblikovanje skulpture nekome e biti dosta nekoliko minuta, a drugee na tome raditi satima. Sve je to naravno inkompatibilno s nastavom podijeljenomu etrdesetpetminutne nastavne sate.

4 Vidi detaljnije: http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_people_diagnosed_with_dyslexia


8/12


16

Slika 2: Kreativni proces

Ipak, i u tim okolnostima mogue je stvarati pedagoke situacije koje e poti-cati kreativnost. Jo je ezdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea Paul E.Torrance (1965.) brojnim eksperimentima dokazivao da je mogue u nastavi poticatikreativnost.5On smatra da sljedeih pet principa potie kreativno ponaanje uenika(str. 43):

Uvaavati neobina pitanja

Uvaavati matovite i neobine ideje Pokazati djeci da njihove ideje imaju vrijednost Osigurati vrijeme u kojem se ne vrednuje Spojiti evaluaciju s uzrocima i posljedicama

Implementiranje tih naela u nastavu podrazumijeva filozofiju nastave u kojojuenike i studente ne uimo kako su svi problemi rijeeni i samo treba nauiti toneodgovore i usvojiti gotova rjeenja. Nasuprot tome hrabrimo ih da uoavaju pro-

bleme i postavljaju (esto i nezgodna) pitanja, da shvate da jo ima mnogo posla zamlade i sposobne ljude. To je nastava u kojoj nastavnik ne namee svoje miljenje isvoja rjeenja nego je otvoren za razliite nove mogunosti.

Abraham H. Maslow (1976.) misli da bi se nastava svih predmeta trebala povestiza umjetnikim predmetima koji u znatnijoj mjeri potiu kreativnost: Ono za to

sam ja zainteresiran, Kae Malow, jest nova vrsta edukacije koju moramo razvitii koja ide k jaanju nove vrste ljudskog bia koje mi trebamo, osobe procesa, krea-tivne osobe, osobe koje znaju improvizirati, samopouzdane i hrabre osobe, autono-

5 Vidi detaljnije: Torrance, E.P. (1974.).Encouraging Creativity in The Classroom.Dubuque, Iowa: Brown Company Publishers.


9/12

17


mne osobe. Povijesna je sluajnost da su uitelji umjetnikih predmeta prvi krenuliu tom smjeru. To bi se moglo ostvariti i u matematikom obrazovanju i nadam seda e to i biti jednog dana. Sigurno je da se matematika ili povijest ili knjievnost

danas jo uvijek ue na autoritativan nain usmjeren na memoriranje Pitanje jekako djecu uiti da se suoe s ovdje i sada, kako da postanu kreativni ljudi koji su u

stanju zauzeti kreativnu orijentaciju (95-96).Naa iskustva u nastavi s buduim uiteljima pokazala su da takva nastava izazi-

va kod studenata oduevljenje, da je popraena osmjesima na licima i da daje izvrsnei esto neoekivane rezultate. Studentima je dodue potrebno jedno vrijeme da se na-viknu na takvu nastavu koja bitno odstupa od uobiajene na koju su navikavani krozcijelo svoje kolovanje. Poneki su i zbunjeni jer misle da tako nita ne ue (shvaajui

naravno uenje kao memoriranje injenica) jer su ovdje esto stavljeni pred problemei situacije koje treba rjeavati kao i u stvarnosti. No, takva nastava je mogua i nai-lazi na izvrstan prijem studenata. Prikaz rezultata istraivanja moe se vidjeti u nizunaih objavljenih istraivanja od kojih izdvajamo Bognar i Kragulj (2009.), Kragulji Somolanji, (2009.), Somolanji i Bognar, (2009.).

Postupci poticanja kreativnosti u nastavi

Pored Torranceovog pristupa koji zagovara mijenjanje odnosa i otvorenost za

novo i drugaije danas je kreiran itav niz metodikih postupaka koji potiu kre-ativnost u nastavi kao to su morfoloka analiza, oluja ideja, sinektika, bionika,renatalizacija,6provokacije, umne mape, est univerzalnih pitanja, kartice sluajnih

pojmova, voena fantazija, likovi iz bajki, inkvina, est eira itd. Opis ovih i mno-gih drugih postupaka nalazi se na naoj stranici (vidi: http://kreativnost.pedagogija.net/mod/resource/view.php?id=8 ). Vano je da budui uitelji u nastavi na fakultetuovladaju ovim postupcima kako bi ih i sami mogli koristiti u svojoj buduoj praksi.

U tom pogledu vrlo su zanimljivi radovi Eduarda de Bona (2008.) koji predlaeodravanje posebnog teaja za poticanje kreativnosti. Njegove osnovne postavke suda pri rjeavanju nekog problema treba traiti veliki broj alternativnih rjeenja isti-ui, da ako imamo samo dvije mogunosti da svakako odaberemo treu ili da jednuideju dobijemo danas, sutra nam doe na um bolja, a najbolja nikada. Za vjebanjeu traenju alternativa Eduard de Bono je nainio svoju L- igru koja slino ahuomoguava velik broj kombinacija.

Druga De Bonova postavka je da je za kreativnost bitna promjena paradigme.Usporeuje to s humorom koji uvijek razvija priu po jednom obrascu, a na kraju

6 Detaljan opis ovih postupaka vidi kod Pejak, V. (1989.).Putovi do ideja. Ljubljana:Vlastito izdanje.


10/12


18

dolazi do nagle promjene obrasca to izaziva smijeh, vedro raspoloenje i stoga jehumor vrlo vaan u procesu poticanja kreativnosti. Da bi zorno pokazao kako je

promjena paradigme bitna konstruirao je kocku iz dva dijela (slika 3) koju treba na-

praviti tako da se moe sastavljati i rastavljati, a to je mogue ako ne razmiljamo onjoj na uobiajeni nain.

Slika 3: De Bonova kocka

U nastavi je ipak najprimjereniji postupak est eira kojim je De Bono sim-boliki prikazao lateralno ili paralelno miljenje. Postupak sugerira da u rjeavanjunekih problema prilazimo i kao procesu, i emocionalno, i kritiki, i optimistiki,traei informacije, ali i nove ideje. Nije nuno da uvijek koristimo sve pristupe. To

e zavisiti od konkretnog problema kojim se bavimo. Mogue je da profesor driizlaganje o nekoj temi koristei ove razliite pristupe. Moe svaka grupa dobiti drugieir (to moe biti kartica na kojoj je pored slike eira i opis tog pristupa), a moesvaka grupa imati sve pristupe realizirajui neku temu.

Problem u nastavi su i pismeni ispiti koji se uglavnom svode na jedan toanodgovor to je protivno ovoj filozofiji nastave koja potie kreativnost. Mi smo zato

pokuali konstruirati ispite koji su otvoreni za razliita rjeenja i koji takoer u rjea-vanju zahtijevaju kreativan pristup studenata. Tako je jedan od zadataka da studenti

opiu ulogu Didaktike u mijenjanju nastavne prakse koristei postupak est eiraili da Didaktiku definiraju tako da o njoj napiu haiku pjesmu.

ZakljuakKreativnost u nastavi ima viestruko znaenje. Budui da je kreativnost jedna

od sutinskih karakteristika ovjeka, humana kola koja tei razvoju svih ljudskihpotencijala ima obavezu da potie kreativnost. Kreativni pojedinci su i znaajaninitelj drutvenog razvoja pa i opstanka nekog drutva pa drutvo koje koi kreativ-

nost mlade generacije radi na vlastitom propadanju. Kreativnost pak snano potiekvalitetu nastave i ini je neusporedivo uinkovitijom od uobiajene nastave koja


11/12

19


pati od dosade i da bi se uope odvijala mora se zasnivati na strahu i raznim vrstamapritiska. Posebno znaenje ima kreativnost u nastavi na fakultetu, gdje je naalost inajmanje ima, jer se radi o zrelim ljudima koji su u tim godinama i pozvani da stva-

raju, to bi trebala biti jedna od vanih funkcija fakulteta. Kad je rije o fakultetimakoji osposobljavaju budue uitelje, nastavnike i profesore onda ta nastava mora nesamo teorijski nego i praktino ukazivati na vanost kreativnosti u odgojno-obra-zovnom procesu.

Koriteni izvori:Anderson, D.R. (2002.). Creative Teachers: Risk, Responsibility, & Love, Journal of Educa-

tion, 183 (1), 33-48.Bognar, L. i Kragulj, S. (2009.). Poticanje kreativnosti buduih uitelja na Uiteljskom fakul-tetu u Osijeku, Zbornik A TEHETSEGGONDOZASTOL AZ ELETHOSSZIG TARTOTANULASIG, Szabadka, str. 177-210.

Bognar, L.. i Kragulj, S. (2010.). Kvaliteta nastave na fakultetu, ivot i kola, LVI (24), 169 182.

Bognar, L., Whitehead, J., Bognar, B., Peri-Kraljik, M. i Munk, K.(2009.). Poticanje stva-ralatva u odgoju i obrazovanju/Encouraging creativity in education, Knjiga radova Prirunik za sadanje i budue uiteljice i uitelje/Collection of papers a Handbook

for Current and Future Teachers, PROFIL, Zagreb, http://pedagogija.net/kreativnost/knjiga/Encouraging_creativity_in_education_book.pdfCapra, F. (1982.). The Turning Point: Science, Society, and the Rising Culture, New York.De Bono, E. (2008.). De Bonov teaj razmiljanja. Zagreb: Veble Commerce.Dryden, G. i Vos, J. (2001.). Revolucija u uenju: kako promijeniti naina na koji svijet ui.

Zagreb: Educa.Kragulj, S. i Somolanji, I. (2009.). Kreativnost u nastavi buduih uitelja i odgojitelja. U: Po-

ticanje stvaralatva u odgoju i obrazovanju/Encouraging creativity in education, Knjigaradova Prirunik za sadanje i budue uiteljice i uitelje/Collection of papers aHandbook for Current and Future Teachers, str. 67-77. Zagreb: Profil.

Meyer, H. (2005.). to je dobra nastava. Zagreb: Erudita.Maslow, A.H. (1976.). The Farther Reaches of Human Nature. New York: Penguin Books.Pejak,V. (1989.). Putovi do ideja. Ljubljana: Vlastito izdanje.Prto, J. (2004.). Understending Creativity. Scottsdale, Arizona: Great Potencial Press, Inc.Rogers, C.R. (1969.). Freedom to Learn. Columbus, Ohio: Charles E. Merrill Publishing

Company.Rogers, C.R. (1980.). Away of being. Boston: Houghton Mifflin Company.Simplicio, J.S.C. (2000.). Teaching Classroom Educators How to Be More Effective and

Creative Teachers, Education, 120 (4), 675-681.

Somolanji, I. i Bognar, L. (2009.). Kreativnost uitelja u razvijanju kreativnih potencijalauenika, Zbornik A TEHETSEGGONDOZASTOL AZ ELETHOSSZIG TARTO TA-NULASIG, Szabadka, str. 211 221.


12/12


20

Torrance, E. P. (1965.). Rewarding creative behavior: Experiments in classroom creativity.Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.

Torrance, E.P. (1974.). Encouraging Crativity in The Classroom. Dubuque, Iowa: Brown

Company Publishers.Toynbee, A.J. (1934.). A Study of History. Oxford: University Press.Treffinger, D.J. (1988.). Components of creativity: Another look. Creative Learning Today,

2 (5), 1-4.Treffinger, D., Young, G., Selby, E. i Shepardson C. (2002.). Assessing Creativity: A guide

for educators. Storrs, Ct. The National Research Center on the Gifted and Talented. [do-stupno na http://www.creativelearning.com/PDF/AssessCreatReport.pdf]

Creativity in educationAbstractThere are numerous theoretical approaches to creativity, but the paper fo-

cuses on three of them: the concept of creativity as a mental disorder, the

concept of creativity as the essence of a self-actualized human being and the

social approach to creativity. Historically speaking, the relationship between

school and creativity was far from ideal, and many school critics still empha-

size that school has counterproductive effect on creativity. The reason for thislies in the general organization of the learning process in schools, and educa-

tional philosophy that is focused on the convergent way of thinking and the

existence of only one correct answer, which are not correspondent with the

creativity process. Nowadays creativity is becoming increasingly recognized

as a means for personal growth, as well as for social progress and survival

of the community. Creative teaching should be based on the changed social

relations among teachers and students through encouraging students to ask

unusual questions and show initiative, by showing them that not every pro-

blem is already solved and by allowing them to make mistakes. In addition,it is required to apply methods and techniques that promote creativity. It is

especially important to educate prospective teachers in creativity stimulating

ways in order to provide a model for them to organize their own classroom

activities as teachers.

Key words: teaching in school, teaching on university, notion of creativity,

importance of creativity, creativity encouraging methods

napredak_2012_1_02_l_bognar_kreativnost_u_nastavi_napredak_153_1_9_20_2012.pdf

Documents