naliza - federalno ministarstvo poljoprivrede ......voće, 25 km na uvozno povrće i 23 km na uvozne...
TRANSCRIPT
ANALIZA
VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE
ZA SEKTOR VOĆA I POVRĆA
(2014-2018)
Tijana Muhamedagić, VTK/STK BiHVelibor Trifković, USAID/Sweden FARMA II
NAPOMENA: Pregledom su u cjelosti obuhvaćene sljedeće glave iz carinske tarife:- Glava 7: Jestivo povrće, neko korjenje i gomolji- Glava 8: Jestivo voće i orašasti plodovi; kore agruma, dinja i lubenica- Glava 20: Proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ili ostalih dijelova biljaka
110149 173
214180
267293 312
346 347
2014 2015 2016 2017 2018
Uvoz/izvoz voća i povrća, 2014-2018 (u mil. KM)
Izvoz Uvoz
2018: PAD IZVOZA NAKON ČETIRI GODINE RASTA
2018. godina:
- Pad izvoza u odnosu na prethodnu godinu je 16% (33 mil. KM), a rast uvoza 0,4% (1,3 mil. KM). Dva
ključna uzroka za pad izvoza su zabrana izvoza jabuka u Rusiju i kišno ljeto.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 52% (2014: 41%).
22.1. - 11.7.
52% (180 mil. KM – od toga 147
mil. KM tropsko voće)68% (124 mil. KM)
180 mil. KMUKUPNA VRIJEDNOST IZVOZA
347 mil. KMUKUPNA VRIJEDNOST UVOZA
STRUKTURA IZVOZA
(2018, u mil. KM)
STRUKTURA UVOZA
(2018, u mil. KM)
20%
(37 mil. KM)
11%
(20 mil. KM)
23%
(80 mil. KM)
2018: U razmjeni dominira
sektor voća
25%
(87 mil. KM)
voće
povrće
prerada
5 ključnih izvoznih proizvoda (2018; mil. KM)
66
20
8 5 5
Smrznutemaline
Svježe kruške Svježe jabuke Svježe šljive Svježi kornišoni
Ukupno: 103 miliona KM
57% izvoza
3450 55
71 66
2014 2015 2016 2017 2018
Smrznute maline#1
2018: 66.251.147 KM (-6%); 23.458.074 kg (+6%)
TREND IZVOZA (2014-2018, u mil. KM):
4
1114
24
19
2014 2015 2016 2017 2018
Svježe kruške#2TREND IZVOZA (2014-2018, u mil. KM):
2018: 18.777.816 KM (-21%); 9.341.247 kg (-11%)
6
14 14
20
8
2014 2015 2016 2017 2018
Svježe jabuke#3TREND IZVOZA (2014-2018, u mil. KM):
2018: 7.71.182 KM (-61%); 7.383.792 kg (-49%)
Tokom 6 mjeseci zabrane izvoza
jabuka u RF, realizovani izvoz je pao za 23 miliona
KM u odnosu na isti period 2017. godine
IZVOZ (2016):
Svježe šljive#4
2018: 5.273.280KM (-58%); 4.548.698 kg (-44%)
3
6
8
12
5
2014 2015 2016 2017 2018
TREND IZVOZA (2014-2018, u mil. KM):
4
1113
9
5
2014 2015 2016 2017 2018
Svježi kornišoni#5
2018: 5.255.849KM (-44%); 3.412.836 kg (-48%)
TREND IZVOZA (2014-2018, u mil. KM):
0
10
20
30
40
50
60
70
80
2013 2014 2015 2016 2017 2018
Trendovi za TOP 5 proizvoda, izvoz u mil. KM
Smrznute maline
Svježe kruške
Svježe jabuke
Svježe šljive
Svježi kornišoni
2018: Uprkos padu vrijednosti izvoza, malina nastavlja da dominira!
0
5
10
15
20
25
2014 2015 2016 2017 2018
Trendovi za TOP 5 proizvoda, izvoz u mil. KM
Smrznute maline
Svježe kruške
Svježe jabuke
Svježe šljive
Svježi kornišoni
Malina količinski raste, ostale top kulture padaju!
32
20
10
3
33
2
9
25
2
8
42
31
3943
9
32
24
1
15
5
Srbija Hrvatska Italija Turska Njemačka Holandija Slovenija RuskaFederacija
Makedonija Austrija
Izvoz Uvoz
TOP 10 partnera po obimu razmjene (2018; u mil. KM)
32,9; 18%
31,7; 18%
24,7; 14%19,5; 11%9,9; 6%
9,7; 5%
9,6; 5%
9,0; 5%
7,5; 4%
5,2; 3%
20,7; 11%Njemačka
Srbija
Ruska F.
Hrvatska
Švedska
Italija
Švicarska
Slovenija
Austrija
Crna Gora
Ostali
Vrijednost izvoza po tržištima (2018; u mil. KM i procentualno):
Njemačka je vodeće izvozno tržište!
Ukupan izvoz: 180 miliona KM
Top 10 zemalja = 89% izvoza
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
2013 2014 2015 2016 2017 2018
Trendovi za TOP 5 tržišta, izvoz u mil. KM
Ruska F. Srbija Njemačka Hrvatska Švedska
Svježe banane; 54; 15% Svježe jabuke; 13; 4%
Svježe kruške; 13; 4%
Svjež paradajz; 15; 4%
Svjež limun; 12; 3%
Svježe paprike; 10; 3%
Krompir čips; 11; 3%
Grah; 10; 3%
Narandže, svježe; 10; 3%
Krompir kuhan i smrznut; 10; 3%
Ostalo; 191; 55%
TOP 10 uvoznih artikala (2018; vrijednost u mil. KM i procenat)
Ukupan uvoz: 347 miliona KM
2018: Uvoz banana 54 mil. KM Dnevno 148 tona
Per capita godišnje 15kg
2018: Uvoz tropskog voća: 147 mil. KMUvoz bez tropskog voća: 200 mil. KM
(Izvoz: 180 mil. KM)
Uvoz bez tropskog voća (2018; mil. KM)
1513 13
11 10
Svjež paradajz Svježe jabuke Svježe kruške Krompir čips Grah
Top 5 uvoznih artikala (vrijednost)
U 2018. godini uvezli smo 347 mil. KM voća i povrća,
odnosno gotovo 100 KM po glavi stanovnika!
To znači da je u prosjeku svaki bh. građanin u 2018. godini potrošio 51 KM na uvozno
voće, 25 KM na uvozno povrće i 23 KM na uvozne
prerađevine od voća i povrća!
Uvoz bez tropskog voća (2018; u 000 tona)
2119
12 11 10
Svježe jabuke Svjež paradajz Svježe paprike Svježe kruške Lubenice
Top 5 uvoznih artikala (količine)
U 2018. godini uvezli smo 307 hiljada tona voća i povrća, odnosno 88 kilograma po
glavi stanovnika!
To znači da je u prosjeku svaki bh. građanin u 2018. godini
pojeo 52 kg uvoznog voća, 27 kg uvoznog povrća i 9
kilograma prerađevina od voća i povrća!
UVOZ: Vodeći artikli (2018; kg / bez tropskog voća)
20 tona
1.027x
928x
578x
568x
508x
505x
451x
428x
324x
295x
Godišnji uvoz iskazan u broju šlepera po 20 tona
Izvoz iz sektora voća i povrća pao je u 2018. godini
za 33 miliona KM (16%) u odnosu na prethodnu
godinu i iznosi 180 miliona KM, dok je vrijednost
uvoza slična prošlogodišnjoj i iznosi 347 mil. KM.
Dva ključna razloga za pad izvoza su kišno ljeto i
zabrana izvoza jabuka u Rusku Federaciju, koja je
bila na snazi skoro 6 mjeseci (od 22.1. do 11.7.).
Pet najkonkurentnijih proizvoda nosi 57% vrijednosti
ukupnog izvoza (103 miliona KM). Tu spadaju smrznute
maline, svježe kruške, jabuke i šljive, te kornišoni.
Izvoz maline je dostigao količinski rekord sa 23.458 tona,
ali je zbog pada cijene ukupan izvoz bio za 6% manji u
odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 66 miliona KM.
Malina je i dalje ubjedljivi lider u sektoru voća i povrća!
Njemačka je postala prvo izvozno tržište
sa ukupno ostvarenim izvozom od 33
miliona KM, te uz suficit od 24 miliona KM.
Srbija je na drugom mjestu, dok je tržište
Ruske Federacije nakon liderske pozicije u
2017. godini i smanjenja izvoza od 23
miliona KM, palo na treće mjesto.
I dalje uvozimo velike količine voća i povrća upitnog
kvaliteta, što se može zaključiti po jako niskim
cijenama. Primjera radi, uvezli smo 784 šlepera (tj. 2
šlepera svaki dan) jabuka po cijeni od 0,10 do 0,30 KM.
Prostora za supstituciju uvoza postoji mnogo, iako se
čini da je najveći razlog za uvoz niska cijena kao i
dostupnost proizvoda tokom cijele godine.
Hvala na pažnji!
USAID/Sweden FARMA II Sarajevo
Feđa Begović, Zamjenik šefa projekta
Tel: 033 295 324;
E-Mail: [email protected]
Web: www.farmabih.ba
Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora BiH
Ognjenka Lalović, direktor sektora privrede
Tel: 033 566 180
E-Mail: [email protected]
Web: www.komorabih.ba
Za dodatne informacije molimo kontaktirajte:
*** Prilikom korištenja podataka molimo vas navedite izvor.