Godite XX ::: broj 466 ::: 12. sijenja 2012. VIJENAC 15KOMENTAR

Tjednik Nacional objavio je 20. prosinca 2011. kljune dijelove pisma Neutemeljeno i utuivo vrijeanje Marija Grevia (u povodu intervjua sa Snjeanom Kordi u Nacionalu od 6. prosinca 2011). Ovdje donosimo cjelovit Greviev tekst u koji su ukljueni znatno proireni i doraeni di-jelovi.

U Nacionalu br. 838. od 6. prosinca 2011. (str. 6468) objavljen je intervju sa Snje-anom Kordi pod naslovom HAZU treba rasformirati i taj novac dati studentima za besplatni studij. Stanje u kroatistici Kordie-va smatra nepodnoljivim, a glavnim krivcima predstavlja akademike Stjepana Babia, Ra-doslava Katiia i Dalibora Brozovia. Izlaz iz postojee situacije vidi u ukidanju kroatistikih lektorskih sluba i u reformiranju ili rasformira-nju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Novinarka Nacionala Sofi ja Popovi tvrdi da je Snjeana Kordi, nakon to je poetkom 90-ih bila sveuilina asistentica na fakultetima u Osijeku i Zagrebu, petnaestak godina predavala kao docentica i gostujua profesorica na vie sla-vistikih katedara u Njemakoj. Tomu treba pri-dodati da je u Njemakoj radila nekoliko godina kao lektorica i da joj je odlazak u Njemaku kao ugovornoj lektorici omoguio Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Pored toga, prema autobi-ografi ji, Snjeana je Kordi u Njemakoj kao go-stujua profesorica predavala samo est mjeseci, a ne petnaestak godina.

Sofi ja Popovi kae da se Snjeana Kordi na-kon 18 godina nedavno vratila u Zagreb, tj. u Hrvatsku. Njezino posljednje pitanje glasi: Nije li neobino to nekoga s vaim referencama da-nas u Hrvatskoj nitko ne eli zaposliti? Snje-ana Kordi odgovara: Prije dvadeset godina poela sam polemizirati s Babiem i znala sam to to znai.

Znanost kao ideologija

Budui da je novinarka Nacionala ve priupi-tala zato navodno nitko u Hrvatskoj ne eli zaposliti Snjeanu Kordi koja se pak u Hr-vatsku prema novinarkinoj tvrdnji tek nedav-no vratila mogla je upitati i to zato Snjeanu Kordi godinama nitko nije elio zaposliti u Nje-makoj, tj. zato ondje nije prolazila na natjea-jima za stalna radna mjesta na koje se prijavlji-vala. Zvonko je Pandi to prokomentirao 2010. ovim rijeima: Kordieva ve godinama ne radi u struci, pa ni kao obina lektorica bilo kojega jezika, barem ne u Njemakoj. Ovdje je naime njezina znanost prepoznata kao prozelitsko ideologiziranje, onkraj bilo koje suvisle jeziko-slovne teorije. Nije prola ni njezina pria da je u Hrvatskoj progonjena na jezinoj osnovi, eda bi joj stoga Nijemci, mislila je, dali azil, respective kakvu profesuru za srpskohrvatski jezik.

Dosadanji neuspjeh Kordieve u inozemstvu predstavljen je u Nacionalu kao uspjeh, a dana-nji njezin neuspjeh u Hrvatskoj svaljen je na lea profesora Babia. Pored toga, novinarka Naci-onala nije rekla je li se S. Kordi uope javljala na natjeaje za radna mjesta u Hrvatskoj, ili bi se trebala zaposliti mimo natjeaja, iskljuivo na temelju hrabrosti, zasluga i kvaliteta koje su kao korisne prepoznale pojedine ovda-nje priopajnice i novinari. Da je S. Kordi re-kla koju o takvim pitanjima, za svoj neuspjeh zasigurno ne bi mogla optuiti profesora Babia. Babi je kao profesor u mirovini ve od 1991. (roen je 1925) i nikada nije bio lan strunoga povjerenstva ili slinoga tijela koje bi odluivalo o zapoljavanju S. Kordi. Sve kad bi Babi da-nas iznenada i htio spreavati zapoljavanje S. Kordi, to ve najmanje pola godine zbog pro-mijenjenoga zdravstvenog stanja ni teoretski ne bi mogao. Da se S. Kordi bolje informirala, zna-la bi za Babievo zdravstveno stanje pa bi kriv-ca traila u nekom drugom. Svi koji profesora Babia imalo bolje poznaju znaju da se takvim poslovima nije bavio ni u vrijeme u koje je bio u naponu snaga. Dapae, osobno sam svjedokom da je jo prije dvije-tri godine pokuavao uspo-staviti komunikaciju sa Snjeanom Kordi i raz-govarati o predmetima o kojima ona pie. Kor-dieva se ogluila na e-pismo koje sam joj u vezi

s tim poslao, a ogluila se i na osobno e-pismo profesora Babia. Iz komentara Nacionalove no-vinarke moe se iitati da ogluivanje S. Kordi nije uvjetovano time da se ona moda ne slui e-potom: Autorica, svjesna da ima posla s opa-snim svijetom, potpuno se povukla iz javnosti i komunikaciju obavljala iskljuivo e-mailom.

Novinarka Nacionala i Snjeana Kordi pro-pustile su spomenuti injenicu da je S. Kordi zbog svojih ekstremistikih stavova i vrijeanja neistomiljenika ula u sukob s nevjerojatno velikim brojem jezikoslovaca i kulturnih djelat-nika. Spomenuo bih ovdje samo neke od onih koje je javno napadala ili kritizirala zbog navod-noga nacionalizma u jeziku (odnosno nacio-nalistikoga pristupa jeziku), ili one koji su se osjeali potaknutim javno polemizirati protiv

njezinih istupa vezanih uz hrvatski jezik: Ivo Pranjkovi, Josip Sili, Marko Samardija, Stje-pan Damjanovi, Ivo ani, Tonko Maroevi, Leopold Auburger, Werner Lehfeldt, Monika Wingender, Robert Greenberg, Midhat Ria-novi, Vinko Grubii, Zvonko Pandi, An-ela Frani, Lana Hudeek, Milica Mihaljevi, Sanda Ham, Nataa Bai, Jurica Budja, August Kovaec, Dalibor Brozovi, Radoslav Katii, Stjepko Teak, Stjepan Babi, itd.

Kulturno-lingvistiki autorasizam

Dok je S. Kordi i neke strane neistomiljeni-ke izrijekom optuivala zbog nacionalistikoga pristupa jeziku, profesora Sveina Mnneslanda podrugljivo je nazvala Balkancem iz Osla i to obrazloila ovim rijeima: Kod pojedinih zapadnih fi lologa koji se bave junoslavenskim prostorom mora se, naalost, ukazati na pojavu potpune lingvistike neobrazovanosti i pasivnog preuzimanja stavova balkanskih etnocentri-nih fi lologa (isticanje moje, M. G.). Snjeana Kordi vrijeala je i onda kada nije pisala o pi-tanju srpskohrvatskoga. Primjerice, recenziji knjige jednoga domaega jezikoslovca podarila je naslov Pomraenje uma te za autora napisa-la da mu je potrebna pomo profesionalca, ali ne profesionalca lingvista, jer oni mu, naalost, ne mogu pomoi. Obje su recenzije objavljene

u (Viskovievu) asopisu Knjievna republika. Simptomatino je da ih je Snjeana Kordi sku-pa s drugim svojim slinim radovima kategori-zirala kao znanstvene na stranicama Hrvatske znanstvene bibliografi je. Zanimljivo je i to da S. Kordi kao jedini traak nade meu mlaim hrvatskim jezikoslovcima u Nacionalu spominje Matu Kapovia. Vjerojatno joj je promaknulo da Kapovi u svojoj knjizi iji je jezik njezino sagle-davanje hrvatskoga jezika ocjenjuje kao nacio-nalistiku interpretaciju unitaristike orijenta-cije, a njezin pristup kao kulturno-lingvistiki autorasizam.

Snjeana je Kordi u prosincu 2011. dala inter-vju i za Veernji list (Obzor, 10. prosinca 2011, str. 6062). Iz uvodnih rijei novinara Denisa Der-ka proizlazi da je intervjuu bio povod to to je S. Kordi ovih dana bila zapaena goa sajma knjiga i autora u Puli. Novinar nekritiki tvrdi da S. Kordi u svojoj knjizi Jezik i nacionalizam (2010) citira i brojne hrvatske jezikoslovce kao prilog svojim tezama o istovjetnosti jezika. Na tom temelju formulira pitanje u kojem broj-ne hrvatske jezikoslovce bez vidljiva razloga suava na akademika Katiia: Potpisujete li Katiieve tvrdnje iz posljednjih godina? Tako sroenim pitanjem sugerira itateljima Veer-njega lista da S. Kordi potpisuje prijanje Katiieve tvrdnje, no da izmeu Katiievih prijanjih tvrdnja i onih iz posljednjih godi-na postoji nepremostiv jaz. Snjeana je Kordi time dobiveni prostor iskoristila da Radoslava Katiia proglasi senilnim starcem kojemu misli lutaju. Poruuje da je Katii dao velik doprinos, ne dodue na podruju lingvistike, no da je sada vrijeme da prestane publicirati. Ona savjetuje svima nama iz kojih sama sebe kontradik-torno iskljuuje da kad primijetimo prve zna-kove nekakvih lutanja u mislima, da prestanemo publicirati. Autorica kao povod tomu uzima jed-nu Katiievu izjavu u intervjuu za Vijenac br. 427429 od 15. srpnja 2010. Rije je o Katiievoj konstataciji da srpski jezik dijalektalno gleda-no moe biti tokavski samo u suodnosu prema kajkavtini i akavtini, a ako se iz sagledavanja izuzme kajkavtina i akavtina, da nema razlo-ga srpski smatrati tokavtinom, isto kao to ni makedonski, bugarski ni ruski ne smatramo to-kavtinom, iako se i u njima pita to. To je logi-no i otroumno Katiievo promiljanje, varira-no vie puta jo od 1995, danas opeprihvaeno, a neupuenoj se Snjeani Kordi priinjava da je s Katiievim intervjuom 2010. u Vijencu iza-zvalo podsmijeh irom svijeta i dodatno srozalo ionako slab ugled kroatistike, a posebno Katii-eva opusa. Naravno, ono irom svijeta vrijedi samo za Snjeanu Kordi i njezine jugonostalgi-arski orijentirane istomiljenike, koje i u svojoj knjizi Jezik i nacionalizam rado predstavlja pod lingvistika u svijetu. Umjesto da Veernji list Snjeanu Kordi uputi da se nad Katiievim promiljanjem malo bolje zamisli, Veernji list joj je dao prostor za izrugivanje, ne vidjevi da se autorica zapravo ruga sama sebi, a i listu koji njezino izrugivanje objavljuje. Neshvatljivo je da je Veernji list na to pristao.

Dok se u Veernjem listu na opisani nain ocr-njuje Radoslava Katiia, u Nacionalu se Stjepa-na Babia predstavlja glavnim razlogom zbog kojega se lucidna lingvistica Snjeana Kordi, autorica navodno najitanije lingvistike knji-ge nakon raspada Jugoslavije, danas ne uspijeva zaposliti u Republici Hrvatskoj. Stjepan Babi nikada se nije bavio i ne bavi se pitanjem hoe li netko u Hrvatskoj, ili u inozemstvu, zaposliti Snjeanu Kordi. Ako bi npr. NCL Media Grupa, koja je vlasnik tjednika Nacional, odluila zapo-sliti Snjeanu Kordi, zasigurno ne bi prije toga traila suglasnost profesora Babia. Dakle, ako ju NCL Media Grupa zaposli ili ne zaposli a isto vrijedi primjerice i za austrijski koncern Styria Media Group AG koji je vlasnik Veernjega li-sta to nee imati veze s profesorom Babiem. Zakljuio bih da optube iznesene u Nacionalu protiv profesora Babia one izravne i neizrav-ne nisu utemeljene. Rije je o klevetama. Isto vrijedi i za sporne izjave Snjeane Kordi u Ve-ernjem listu.

MARIO GREVI

NAJNOVIJ