najčešće greške pri uređenju akvarija

Najee greke pri ureivanju akvarija - Akvarij.NET - akvaristiko teraristiki portal i forumAutor Elena & DavorSubota, 28 Srpanj 2007 15:12

1. Neadekvatna podlogaOd podloge cijeli setup poinje. Ako slaete biljni akvarij podloga je uvjet broj jedan koji moratezadovoljiti da bi bilje raslo. Najbolje je koristiti prirodnu podlogu granulacije 1 do 3 mm. Sitni finipijesak moe izgledati lijepo i zanimljivo, ali moe raditi probleme s filterom (zaepljivanjefitlera). Neke biljke vole sitniju granulaciju pijeska od 0.5 mm, a to je podloga sitnijegranulacije, estetski ljepe izgleda. Krupni ljunak onemoguava razvoj finog korijenovogsustava biljaka. Ispod podloge treba u biljnom akvariju koristiti neki substrat (hranjivu podlogu;mineralnu ili zemlju). Svaka neprirodna boja podloge je loa za izgled akvarija. Najee se koriste relativno svjetlepodloge oker nijansa s raznobojnim kameniima, ali postoje i jednobojne tamnije ili svjetlijepodloge (treba naglasiti da potpuno crna ili potpuno bijela podloga, tj. mjeavina crnih i bijelihkamenia isto tako ne izgleda prirodno). Treba izbjegavati bojano kamenje (uto, crveno,zeleno, areno) jer e takva podloga izgledati kiasto i neprirodno dakle, runo. Posebno jelijepa smea (i tamnosmea) nijansa podloge koja djeluje prirodno i sakriva neistou na dnu telijepo kontrastira sa zelenom bojom bilja. U naprednijem aquascapiranju mogu se kombinirati dvije granulacije podloge (sitnija i krupnija)koje se odvajaju u kompozicijske cjeline a pri izradi biotopa dvije tri granulacije mogu semeusobno izmjeati da bi se dobio dojam prirodnosti (npr. sitni pijesak i pijesak granulacije 3-4mm). Takoer je poeljno podlogu barem malo nakositi i napraviti neravnine. Terase u podlozijako pozitivno utjeu na izgled akvarija. Terase se mogu izraditi od kamenih "brana",tj. postavljanjem kamenja kao granice izmeu terasa. Premalo i previe podloge isto tako ne valja kad je premalo, bilje se ne moe razviti kako bitrebalo, a kad je previe, oduzima se ionako uvijek skueni prostor zapremine akvarija.

1 / 14


Bojani ljunak treba izbjegavati. Isto tako, kamena dekoracija moe biti zanimljiva za sebe, aline znai da je uklopiva u setup

Dvije granulacije podloge s dobrim kombiniranjem stijena kao "granice" izmeupodloga. Naznaka terasa 2. Krivo odabran hardware Panjeve i kamenje (stijene) treba znati odabrati. Tu valja pripaziti na izgled, veliinu, boju,teksturu, itd. Najsigurnije je kupovati hardware u specijaliziranim trgovinama jer se tamo nudepanjevi i kamenje zanimljiva izgleda, sigurni za akvarije. Nedostatak duanskog hardwareajest njegova cijena koja je izrazito visoka. Ali stvarno izrazito. Problem je i u tome to je"duanski hardware" mahom isti svugdje. Zato mnogi akvaristi kreu u potragu zahardwareom u vlastitom aranmanu. I tu nastaju problemi. Panjevi koji se mogu koristiti u akvariju morali bi biti stari, ali ne truli. Dobro je vaditi panjeve iznezagaenih potoka ili jednostavno iz neke ume mora ih se dobro pripremiti (prokuhati idezinficirati). Hrast nije dobar jer ima previe tanina, isto tako bilo koje drvo koje ima u sebismole (crnogorica) ne smije se stavljati u akvarij. Loza je zanimljiva zbog izgleda (vorova,teksture). U svakom sluaju, drvo treba oistiti ianom etkom od kore i povrinskog trulogsloja i prokuhati. Panj u akvariju ima prije svega dekorativnu funkciju i zato onaj koji jenezanimljivog izgleda ne dolazi u obzir. Panj ne smije biti otpiljen ili rezan pravilnim rezovima jertakav djeluje neprirodno. Mora biti otrgnut. Ako je premalen, ne dolazi do izraaja; ak moe inagrditi kompoziciju. Ako je prevelik i predominantno djeluje opet nije dobro jer onda bilje needoi do izraaja. Kamenje je poseban problem. Mnogi trpaju vapnenako kamenje u akvarije i to im die tvrdouvode (za neke ciklide to je dobro, meutim za biljne akvarije ne). Morsko kamenje je potpunoneadekvatno za slatkovodne akvarije. Uglavnom, za vapnenac postoji test octom ili pH-sredstvom. Oblutci iz potoka i rijeka djeluju puno nezanimljivije od kamenja grube strukture ipovrine (teksture) npr. zeleni kriljavac, granit ili vulkanit. Ipak, treba napomenuti da i oblutcimogu ponekad biti fino uklopljeni u setup, pogotovo biotopski. Boja kamenja je isto vrlo vana mora biti usklaena s podlogom i pozadinom ne moraju biti iste nijanse, ali moraju bitiusklaene (i bojom i teksturom, pa i oblikom). Veliina isto tako ima velikog utjecaja na konaanizgled akvarija. Veliko kamenje moe biti vrlo zanimljivo u setupu i mora se iskoristiti kao nekafokusna toka u kombinaciji s biljem. Manje kamenje mora biti grupirano u neku zanimljivukompoziciju, jer ako se rasporedi irom podloge ono gubi svoju dekorativnu funkciju. Svokamenje mora biti iste vrste, jer ako se kombinira kamenje razliite boje, teksture i strukturedobijemo kiastu dekoraciju. Neki napredniji aquascaperi savjetuju da se u akvarijima ne kombiniraju stijene i drva, nego dase akvarist odlui za jedno od toga manje se moe pogrijeiti. P. S. osim drva i kamena za dekoraciju nije uputno upotrebljavati nita drugo (keramiki iliplastini ukrasi bilo kakve vrste).

2 / 14


Krivo odabran hardware - vapnenako morsko kamenje postavljeno je na krajnje neprirodannain, panj nije u prirodnom poloaju ("uglavljen" je na kamenje), previe razliitihvrsta kamenja. 3. Krivo postavljen hardware Ako se i dobro odabere dekoracija (hardware) jo uvijek postoji mogunost da zeznemo snjenim postavljanjem. Uglavnom, poto je osnovna funkcija hardwarea dekorativna, on mora nasebe svraati pozornost. Panj ili kamen zabaen na neko zakuasto mjesto u akvariju apsolutnonema smisla. Onda ga ni ne treba biti. I panj i kamen moraju privui panju gledatelja od njihtreba uvijek poeti promatranje akvarija. Najsigurnije je postaviti hardware u prirodne fokusnetoke akvarija (treine ili zlatni rez). Prema visini akvarija moemo odrediti kamo postaviti kojidekorativni element. Ako element ima visinu manju od polovice visine akvarija stavljamo ga uprednji dio. Ako pak ima visinu veu od polovice visine akvarija stavljamo ga u pozadinu. I panj ikamen treba postaviti u nekakav prirodni poloaj tako da ne izgleda da smo ih namjetali. Tunema nekog posebnog recepta. Jednostavno se treba poigrati i pronai onaj poloaj kamenja ilipanjeva koji izgleda prirodno. Isto tako, postavljanje dekoracije u liniji je pogreno ako kombiniramo nekoliko dekorativnihelemenata moramo ih postaviti u neku razlomljenu liniju i nepravilno. Primjeri greaka i ispravaka greaka u postavljanju hardwarea.

3 / 14


Linearno postavljen hardware je "dosadan" - bolje ga je iskriviti:

4 / 14


Negrupiranu ili ratrkanu dekoraciju bolje je grupirati:

5 / 14


Premalo kamenje u odnosu na panj (ili obrnuto) ne izgleda dobro:

6 / 14


Prazni prostori u akvariju (mogu se ispuniti biljem, ali ako sve nije uravnoteeno teko da emotakvu greku moi ispraviti):

7 / 14


Kamenje (i panjeve) bolje je postaviti ukoso nego okomito ili vodoravno:

Manji i nii elementi idu u prednji plan, vei i vii u stranji (a ne obrnuto): 4. Loa pozadina Pozadinska stijena moe izgledati grozno. Ako je sami izraujemo, nije dovoljna samo dobravolja, materijal i alat. Izrada pozadine je neto poput kiparskog umijea. Ako ste ikada probalineto modelirati iz gline, drva, kamena ili nekog drugog materijala, sigurno ste zakljuili da tonije nimalo lako i da za to treba puno koncentracije, umjenosti, mate i iskustva. Osimplastinosti (trodimenzionalnosti) stijena mora oponaati i teksturu i strukturu kamenja, njegovuboju to je rijetkima uspjelo u DIY verziji stijene. Vjerojatno ne elite nakon uloenog ogromnogtruda za izradu stijene biti nezadovoljni izgledom akvarija i da Vam govore da pozadina izgledakao da ju je napravilo dijete. Ovdje se neemo baviti samom tehnikom izrade, ali moramonapomenuti da pozadina mora biti napravljena jako kvalitetno jer ju je jako teko kasnije vaditi izakvarija ako se sluajno oteti. Originalne pozadinske stijene su danas ve vrlo kvalitetno izanimljivo napravljene, ali i cijena im je visoka. U svakom sluaju, ako ete imati biljni akvarijzaboravite na stijenu jer je nepotrebna bilje e je zakloniti i samo e nepotrebno zauzimatiprostor u akvariju. Izbjegavajte ovakve modele:

8 / 14


Moete napraviti neto u ovakvom stilu:

5. Premalo ili previe svjetla Koliina svjetla ovisi o bilju koje kanimo imati u akvariju. Sa svjetlom se moe zaostajati, ali ipretjerati. Biljni akvarij s premalo svjetla je osuen na propadanje i lo izgled, a s druge straneakvarij s malo biljaka i previe svjetla osuen je na alge. I boja svjetlosti je vana trebala binaglaavati boje u akvariju, a ne ih ponitavati. Uglavnom, na kvaliteti rasvjete se ne bi trebalotedjeti. Valja isto napomenuti da je i pomou obinih uredskih daylight lampi mogue postiikvalitetno osvjetljenje. Dakle, kad govorimo o kvaliteti rasvjete mislimo prvenstveno da seodaberu ne najskuplje lampe, nego lampe koje emitiraju svjetlost koja naglaava prirodne bojeu akvariju. Reflektori su nuni. 6. Aquascapriranje bez ideje ili bez mate Vrlo je vano prije ureivanja akvarija imati neku jasnu ideju i sliku konanog setupa. Ako toizostane, vjerojatno je da e akvarij biti ureen loe ili prosjeno. Ustvari, ideja je moda inajvanija od nje sve poinje. Osnovne znaajke ideje ureenja morale bi biti sljedee: realnaoekivanja (s obzirom na veliinu i vrstu akvarija, tehniku, bilje, ribe, dekoraciju i iskustvo kojomraspolaemo), dugotrajno promiljanje sa skiciranjem (na papiru ili kompjutorski to dostapomae), prouavanje tuih ideja i hranjenje lijepim aquascapeovima, preuzimanje itransformiranje tuih ideja, zacrtavanje tijeka dogaaja vezanih uz postavu i razvoj akvarijskogsetupa, cikliranja akvarija, rast bilja, naseljavanje organizama... Raspravljanje s drugimakvaristima isto je od velike vanosti za to postoji forum. Naravno da iskustvo u akvaristicipomae pri ureivanju i moda osigurava manje greaka u koracima, ali ne znai da iskusnijiakvarist nuno mora bolje ureivati od manje iskusnog tu glavnu ulogu ipak igra mata i ideja.Treba isto napomenuti da je ureenje akvarija proces; ne deava se u jednom trenutku. Akvarijse, jednom postavljen, po prirodnim zakonima transformira. To isto treba ukomponirati u ideje oureenju. I treba biti spreman na intervencije pri procesu sazrijevanja setupa. 7. Komplicirani setupovi to je setup kompliciraniji to je manje izgleda da bude ugodan oku. Jednostavnost je ovjekuprivlana. To se moe dokazati na nizu primjera. Recimo, krug je ovjeku privlaan, ravna crta,jednakostranian trokut, kvadrat - a to su sve osnovni i jednostavni geometrijski elementi.Kompliciranje u ureivanju je nepotrebno, a komplicirane kompozicije zadaju ne samo brige ipuno posla vlasniku akvarija, ve i vjerojatno konano razoaranje. Neiskusni vole komplicirati.Iskusni pojednostavljuju. Tajna ljepote je u jednostavnosti. Mogue je da i komplicirani setupizgleda lijepo, ali to treba prepustiti iskusnima.

9 / 14


Jednostavnost "zrai" ljepotom

Primjer za komplicirani, ali lijepo ureen akvarij - za ovakvo to treba puno iskustva iumjenosti rada s biljem 8. Brzorastue i spororastue bilje Svi poetnici radije bi brzorastue bilje da im se akvarij im bre popuni biljkama. Za mladiakvarij dobro je koristiti brzorastue biljke jer one brzo troe spojeve u akvariju i na taj naindjeluju kao biofilter i kemijski filter. Ali, brzorastue bilje podrazumijeva stalnu brigu okoobuzdavanja rasta i irenja izvan zacrtanih granica u ureivanju. Brzorastue bilje ubrzo dolija.Meutim, neke biljke koje brzo rastu su lijepe ne moemo ih zaobii u odabiru. Ponekadsitnolisne brzorastue biljke dobro dou za formiranje grmovitih podruja pa ianje biljazapravo ini jedan od glavnih aduta u ureenju. S druge strane, spororastue biljke iziskujustrpljenje dok ne izrastu i ne raire se eljenim podrujem. Njihova je prednost u tome tokasnije zahtjevaju malo brige oko obrezivanja, presaivanja i rijeenja. esta su meta algi zbogsporog rasta. Uglavnom, bilje bi trebalo kombinirati i sa svijeu o brzini njegovog rasta, jer o tome ovisi cijeliniz uvjeta odravanja akvarija. 9. Hou im vie vrsta bilja! Krivo! Za ljepotu, podsjeamo, potrebna je jednostavnost, ne kompliciranost. U jednomprosjenom akvarijskom setupu najbolje je koristiti izmeu 3 i 6 biljnih vrsta. Ljepota biljkenajvie dolazi do izraaja kad je biljka posaena u skupini svoje vrste, nego kad je osamljena(osim ako se radi o velikoj grmovitoj biljci). S druge strane, Dutch setupovi funkcioniraju i s poetrdesetak biljnih vrsti, ali za postavu takvog setupa treba imati puno iskustva. Najbitnije je dabilje bude rasporeeno s ukusom.

10 / 14


U ovom akvariju je samo 4 vrste biljaka 10. Negrupirano bilje Prirodno je da se bilje iri u prostoru, zauzima svoj teritorij. U prirodi bilje raste u grupama,skupinama upravo zahvaljujui tom svom irenju u prostoru. Zato je za setup dobro koristitigrupirano posaeno bilje. 11. Pregusto ili prerijetko zasaen akvarij Akvarij moe biti i pregusto zasaen! Nije problem to se cijela povrina podloge iskoristi zabilje, problem je ako biljke narastu previsoko ili se ne vodi rauna o visini biljaka pa se visokeposade u prvi plan. Prerijetko zasaeni akvarij je mogue izljeiti strpljivim ekanjem da se bilje proiri poakvariju i postane gusto rasporeeno. Problem je kad se odaberu neadekvatne biljne vrste pa jerupe gotovo nemogue popuniti. 12. Terarijsko bilje u akvariju U trgovinama se esto kao akvarijske biljke nude zapravo terarijske biljke koje pod vodom nemogu preivjeti vie od nekoliko mjeseci. I nije takav problem to takva biljka nije jednostavnoodriva pod vodom problem je u tome to takva biljka potopljena propada (trune) i oneiujevodu. Evo nekih od njih:

Dracaena deremensis

11 / 14


Dracaena sanderiana

12 / 14


Dracaena variegata

13 / 14


Syngonium sp. (fotke: GROF) 13. Odabir neadekvatnih ribljih vrsta Da bi setup bio potpun valja znati izabrati riblje vrste koje se uklapaju. U biljne akvarije najboljeje uklapati sitne ribice u jatima. Najbolje je koristiti do 2 jata. Ne vie. Za dno su dobre kozice.Dolaze u obzir i vee vrste, pogotovo one koje su lijepog ili raskonog izgleda ali one morajubiti u akvariju adekvatne veliine. Veliku greku rade oni koji u ureeni akvarij uklapaju ribemnogih vrsta i po komad ili dva. Isto tako moe se pogrijeiti ako se biraju ribe razliitih boja,veliina i oblika. Ribe se u setupu moraju osjeati dobro i sigurno. Ustvari, akvarij se ureujeradi riba, bilja i ostalih organizama, ne samo radi naeg zadovoljstva. Tek akvarij koji u velikojmjeri osigurava zadovoljavanje potreba organizama u njemu bit e stvarno lijep. 14. Neodravanje setupa Bez redovitog odravanja setupa nema govora o lijepo ureenom akvariju. Redovite zamjenevode, prignojavanje, ienje od istrunulog lia, usisavanje podloge, redovito ianje ipresaivanje bilja je neto bez ega aquascape jednostavno ne moe. Ako ste isplanirali akvarijs brzorastuim biljem, imat ete pune ruke posla svaki tjedan. Ako ste formirali setup saspororastuim biljem, moda e ianja biti manje, ali ostatak redovitog odravanja sepodrazumijeva. Jedna od najvanijih stvari za odravanje jest redovita tjedna izmjena vode. Uposljednje vrijeme sve se vie govori o znaajnosti obilnijih tjednih izmjena vode (pa i do 50%).Ako u akvarij dodajete i makroelemente tjedne su izmjene pogotovo nune. 15. Neadekvatni bioloki i kemijski uvjeti u akvariju Setup e odmah pokazati znak za uzbunu ako se u akvariju desi neka neravnotea (bioloka ilikemijska). Za dobrar izgled akvarija vrlo je vano postii bioloku i kemijsku ravnoteu uakvariju to znai da akvarij mora biti dobro zacikliran i stabilan. U protivnom e alge, loestanje bilja, bolesti i pomor riba prikazati akvarij u najgorem svjetlu. Alge nisu uvijek smetnja; umaloj koliini mogu odavati dojam prirodnosti, ali teko ih je kontrolirati pa ih je zato boljeizbjegavati. NAPOMENA: Smjernice gore navedene nisu "zakon" nego bi trebale posluiti kaopomo onim akvaristima koji se ele okuati u ureivanju akvarija. Neki akvariji uspjevaju bezianja, neki s izrazito malo svjetla, neki su izrazito komplicirani, ali lijepi, u nekima je biljenegrupirano, a svejedno izgledaju prirodno i lijepo. vrstih pravila nema. Postoje samosmjernice.

14 / 14

najčešće greške pri uređenju akvarija

Documents